Modernizam vs.

Postmodernizam

Emina Šafarić

Modernizamod polovice XIX. stoljeća do polovice XX. stoljeća

Korijeni postmodernizma

-etimologiju i povijest pojma modernizam istražio je Han Robert Jauss- lat. Modernus = 5. st., razlika između tadašnje kršćanske sadašnjosti i stare, poganske prošlosti-ideološko nazivanje niza zajedničkih stilskih, kulturnih i filozofskih koncepata i praksa- kulturni pokret koji općenito uključuje progresivnost u umjetnosti i arhitekturi, glazbi i modernoj književnosti-stanje koje proizlazi iz određenih ekonomskih, tehnoloških i političkih tendencija, no to je i skup stavova prema navedenim tendencijama-procesi industrijalizacije i urbanizacije = temelji mehanizma transformacije ljudskog iskustva

-odbacivanje tradicije, pobuna protiv prošlosti-„Ono što se može sa sigurnošću nazvati modernizmom nastalo je sredinom prošlog stoljeća i to prilično lokalno, u Francuskoj, s Baudelaireom u književnosti i Manetom u slikarstvu.“ Greenberg- preispitivanja svakog aspekta postojanja; protiv konvencija i vrlina svakodnevnog života ;- značilo otuđenje s bizarnim i nepredvidljivim učincima, kao u čudne i uznemirujuće kombinacije motiva, npr. u nadrealizmu i dadaizmu u kojima modernizam dosiže svoj vrhunac.

Courbet: L'Origine du monde,1866

Manet: The Lunch on the Grass ,1863

ModernizamKorijeni postmodernizma

Klimt: The Kiss, 1907

Duchamp: Fountain1917.

Dalí :Soft Construction with Boiled Beans 1936

Piet Mondrian, Composition 10, 1939Working towards pure abstraction

-Avangarda =opisivanje pokreta koji se identificiraju kao pokušaj svrgavanja, ulaze u nepoznat teritorij-narušavanje tradicije i dotadašnje slike svijeta= Darwin, Carl Marx, Freud i Jung

- Impresionizam simbolizam secesija pokreti koji ponovno ruše to što je već postalo uobičajeno = npr. manifest Ornament i zločin Adolfa Loosa iz 1908. odbacio je ornament

Klasična boginja ljubavi

moderna kurtizana

Manet, Olimpija, 1863. = prva modernistička slika

-istina o ljubavi u modernom svijetu - svijetu gdje prije ili kasnije sve dolazi na tržište sa svojom cijenom i postaje prodajna roba- Manet ulazi u pitanja i stvarne probleme suvremenog svijeta- odvajanje od klasične, tradicionalne, akademske umjetnosti- Greenbergova nova interpretacija= „moderno“ „modernističko“- moderno= tematika slike, jer se bavi aktualnim problemom-modernističko= plošnost, dvodimenzionalnost, drugačija obrada formi

Kritike modernizma-kritičari= pojedinci izvan PU područja, poput filozofa, književnika i

slično, skupine umjetnika, čak i ideologije

-Komunistička vlada SSSR-a odbacila je modernizam na temelju navodnog elitizma

-Nacistička vlada Njemačke= modernizam je narcisoidan i besmislen- izložba Degenerirana umjetnost – modernistička djela i djela psihičkih bolesnikareakcija modernista i njihovih zagovaratelja = stav da su bedem protiv totalitarizma, protiv represije od strane vlade ili druge skupine s vlasti koje predstavljaju prijetnju individualnim slobodama

- period visokog modernizma-spajanje modernističke umjetnosti s potrošačkom kulturom nakon Drugog svjetskog rata, posebno tijekom 1960-ihradikalna transformacija značenja "modernizam“ pokret koji se temeljio na odbacivanju tradicije postao tradicija-razlika između elitne i masovne modernističke potrošačke kulture izgubila svoju preciznost- modernizam postao toliko institucionaliziran da je sada "post - avangarda“ - izgubio svoju moć kao revolucionarni pokret- početak faze koja je poznata kao postmodernizam

Modernisti = psihički bolesnici

CLEMENT GREENBERG

1909-1994

-Jedan od najpoznatijih umjetničkih kritičara koji se bavi problemom modernizma – promovirao je apstraktni ekspresionizam i bio je jedan od prvih koji je hvalio djela Jacksona Pollocka- Avangarda i kič, 1939. – radi razliku između umjetnosti avangarde i kiča- avangardna i modernistička umjetnost se suprotstavljaju kulturi koju stvara kapitalistička propaganda- avangardna kultura nije samo u opreci prema visokoj ili kulturi matice društva već je i u opreci prema umjetno stvorenoj masovnoj kulturi koja je nastala kao posljedica industrijalizacije

Kič = lažna, kapitalistička kultura, koja često pretendira biti veća nego što jest, upotrebljavajući forme i strukturu ukradenu iz avangardne kulture- kada modernistička umjetnost dijeli svoje ciljeve s ekonomskim aspektima kulture ona postaje ono što Greenberg naziva kičem- srž modernizma leži u metodama discipline koje kritiziraju samu disciplinu, a ne u onima koji je ruše i uništavaju- prihvatljiva forma je „modernizam“, a ne „moderno“ – jer moderno označava kič, a to je sve ono što se ne može označiti kao samokritično ili neoriginalno.

Jackson Pollock, Number 31, 1950

kič

Postmodernism

-od 50 - tih termin se koristi za opisivanje nezadovoljstva modernom arh.-pojava antifunkcionalističkih tendencija u arhitekturi postmodernistička arh.

- termin se uskoro primjenjuje na cijeli niz pokreta u umjetnosti, glazbi i književnosti koji su reagirali protiv modernizma-kulturno, intelektualno ili umjetničko stanje kojem nedostaje jasna središnja hijerarhija i organizacijski princip

- fenomen koji se od 1960-tih na Zapadu fokusira na socijalne i političke inovacije na globalnoj razini; pod utjecajem razočarenja izazvanog Drugim svjetskim ratom;-Njezinu nastanku i širenju uvelike su pridonijeli preokreti u načinu razmišljanja, ponajprije marksizam i istodobni raspad geopolitičkih sistema poput SSSR-a -francuskih intelektualci: marksistički društveni teoretičar Louis Althusser, kritičar kulture Roland Barthesa, filozof Jacques Derrida, Michel Foucaultdjelovali unutar šire marksističke paradigme

- naglašeni etički i individualistički egzistencijalizam poslijeratnog razdoblja skeptični i antihumanistički stavovi - dekonstruktivistička i poststrukturalistička teorija

1000 de La GauchetièreMontreal, 1992. Lemay

Hood Museum of Art, Hanover, New Hampshire, 1993 R. Magritte, Ovo nije lula R. Smithson, Spiral Jetty 1970.

M. Groening, The Persistence of the Simpsons Dali, The Persistence of Memory

-20. stoljeće = moderno i postmoderno razdoblje ili dva dijela istog razdoblja ?!- postmoderna umjetnost nastaje iz suvremene umjetnosti

- Greenberg: “postmoderna je pojam korišten za označavanje faze suvremene umjetnosti”-Felix Guattari: “modernizam je na izdisaju“-Hilton Kramer: “postmodernizam je stvaranje modernizma na kraju njegova spona”- Robert Hughes - postmoderna predstavlja produžetak modernizma- Octavio Paz - postmodernizam je potpuno drugo razdoblje- Petar Biirger, termin „post – avangardne“ umjetnosti, što bi značilo kraj modernizma i prelazak na postmodernizam-Jean Francois Lyotard - postmoderna faza radikalno različita od visokog modernizma- Kirk Varnedoe - ne postoji nešto što bi se nazvalo postmodernizmom, mogućnosti modernizma još nisu iscrpljene

Dio modernizma ili novo razdoblje ?!

Carl Andre, Ekvivalent VIII , 1966, 1976. izložen u londonskoj galeriji Tate

Važan je kontekst, a ne sadržaj djela: „Što predstavlja ovo djelo?", ili „Zašto je izloženo u muzeju?"

„Je li to zaista umjetnost ili samo gomila opeka koja izigrava

umjetnost?"

- iskušava naše intelektualne reakcije, nagovještava da su zadovoljstva što smo ih osjetili promatranjem moderne umjetnosti pomalo sumnjiva ispituje našu trpeljivost prema djelima koje umjetničke galerije mogu prikazati publici

-Umjetnički pokreti koji se smatraju u suprotnosti s modernizmom ili su se pojavili kao njegove posljedice

- povratak tradicionalnim materijalima i oblicima ili ironija i apsurd

- radikalno preispitivanje modernih pretpostavki o kulturi, identitetu , povijesti

- kritiku apsolutnih istina, identiteta i glavnih vrednota ustanovljenih u modernoj filozofiji, umjetnosti, književnosti, povijesti i kulturi

- nepovjerenje prema teorijama i ideologijama

- duboko razočaranje u javne funkcije razuma izvedene iz prosvjetiteljstva, zbog čega postmodernizam ulazi u ekstremnu složenost, proturječnost, dvosmislenosti, raznolikost, povezanost ,na način da se često govori o parodiji samog sebe

Caravaggio, Sick Bacchus ,1593

History Portraits Untitled #224, Cindy Sherman, 1990

Damien Hirst, LSD, 2006

Damien Hirst (1991), The Physical Impossibility of Death in the Mind of Someone Living

-Francois Lyotard traži od umjetnika: da ispitaju pravila slikarstva ili naracije koja su naučili od svojih prethodnika. Uskoro će ta pravila svakako izgledati kao sredstva za obmanjivanje, zavođenje, ili umirenje, zbog čega ne mogu biti „istinita". -Charles Jencks traži: povratak konzervativnom neoklasicističkom realizmu, ali u obliku parodije- nije bitno ono što je ranije bilo nazivano „visokim" i „niskim" žanrovima- trivijalna, popularno usmjerena i lišena stila savez s popularnom kulturom se prihvaća kao anti-elitistički, anti-hijerarhijski

Postmodernistička djela nisu potpuna bez kritičke rasprave. Za postmodernista stvarati znači biti kritički samosvjestan znatno više nego što je to svojstveno modernizmu.

Umjetnici i kritičari zajedno traže „pravi" odnos između djela i ideje, onaj odnos koji je stvaralac implicirao, a koji je našao prijem kod publike.

Renee Cox, Yo Mama's Last Supper (1996)Postmoderno slikarstvo

Barbara Kruger, 1987.

American Leagues, 1998Hachivi Edgar Heap of Birds

-tradicionalni stilistički pojam umjetnosti izgubio je vrijednost i značenje se sve češće zamjenjuje pojmovima poput: pravac, tendencija, škola, grupa, moda, trend i modus- novi umjetnički oblici izražavanja poput instalacije, performansa i medijske umjetnosti pojmovi estetska vrsta, umjetnička vrsta ili intermedijalnost još više relativizirani

- 1960 – tih i 1970 –tih javljaju umjetnici – kritičari poput Alana Kaprowa, Donalda Judda, Roberta Smithsona, Roberta Morrisa, Josepha Kosutha i Victora Burgina, koji opsežno pišu umjetničkoj teoriji kroz aspekte simboličke logike, filozofije, sociologije i kulturne antropologije. Ovi umjetnici - kritičari uvelike transformiraju tradicionalne odnose između umjetničke i kritičke prakse

- novi kritički standardi i vrijednosti nove umjetnosti

-riječ novo nema gotovo nikakvo značenje, kao ni riječ napredak

- Postmodernistički utjecaj na PU i kritiku je napuštanje tradicionalnih zadaća uspostavljanja kronologije razvoja ili stilske i ikonografske usporedbe

- suvremena povijest umjetnosti i kritika nastoji odgovoriti na pitanja o tome kako bismo mogli razumjeti ili interpretirati umjetnosti prošlosti i njegovih odnosa s umjetnosti našeg doba, kao i rješavanje još vitalnog i složenog pitanja uloge umjetnosti u formiranju naše subjektivnosti

- povjesničari umjetnosti i kritičari dovode u pitanje vlastitu praksu, ne samo zato što je modernizmu samokritičnost bila prioritet, ili jer se priroda umjetničkih djela promijenila iz estetskih u konceptualne, već zbog marksističke teorije. Povijest umjetnosti i kritika ranjivi su na optužbe determinizma, subjektivizma, idealizma i ideološke pristranosti.

-Nije sva umjetnost nakon 1950-tih označena kao postmoderna, već kao suvremena, a to je širi pojam koji obuhvaća i umjetnike koji i dalje rade u modernističkoj ili kasno modernističkoj tradiciji, kao i umjetnike koji iz nekih razloga odbacuju umjetnost postmoderne. Američki likovni kritičar Arthur Danto tvrdi da velik dio onoga što se danas naziva postmoderna, još uvijek bi se moglo klasificirati kao moderna umjetnost.

FRANCUSKA NACIONALNA KNJIŽNICA, Dominique Perrault,

1989. Pariz

Postmoderna arhitektura

-ponovno pojavljivanje ornamenta na površini, povezivanje s okolnim zgradama u urbanoj arhitekturi, mješavina povijesnih stilova, odbacivanje čistih, ravnih ploha …

- izmjena klasicizama i njihovih obnova

- istodobno postojanje umjetničkih djela iz prošlosti i sadašnjosti utopija o „apsolutnoj povijesti umjetnosti“ u kojoj bi granicu određivalo samo fizičko nastajanje i nestajanje umjetničkog djela;

Empire State Building vs. Piazza d'ItaliaMODERNIZAM VS. POSTMODERNIZAM

Shreve, Lamb i Herman 1931. New York

New Orleans, Charles W. Moore, 1978.

Empire State Building vs. Piazza d'ItaliaMODERNIZAM VS. POSTMODERNIZAM

Shreve, Lamb i Herman 1931. New York

New Orleans, Charles W. Moore, 1978.

Empire State Building vs. Piazza d'ItaliaMODERNIZAM VS. POSTMODERNIZAM

Razlike: Piazza d'Italia ima puno ornamenta i uzoraka, čak previše, dok Empire State Building nema, već se ovdje ponavlja jednaki uzorak po cijeloj zgradi. Modernistička arhitektura koristi željezo, čelik i staklo, a postmodernistička mramor, keramiku i beton.

Sličnosti: Talijanska renesansa kojom je Moore inspiriran kod projektiranja Piazza d'Italie ističe simetriju, proporcije i geometriju kao i modernistička arhitektura.

To je također ironija ovog postmodernističkog djela. Ipak, Piazza d'Italia koristi različite geometrijske oblike, asimetriju i negira proporcionalnost.

APROPRIJACIJAKopija ili ne ?!

Marcel DuchampFountain, 1917

Sherrie LevineAfter, Duchamp

Walker Evans, 1936 Alabama Farmer’s Wife

Sherrie Levine, 1988After Walker Evans

-u povijesti umjetnosti stalno nastaju nove interpretacije, posebice kada se radi o povijesnoumjetničkoj ulozi ready – madea Marcela Duchampa.

- krajem 70 – tih godina u povijesti umjetnosti pojavio se smjer pod nazivom aproprijacija, u kojem se umjetnici koriste djelom drugih autora potpisujući ga vlastitim imenom. Novi smjer je zahtijevao i novu interpretaciju umjetničkih djela te, što je najvažnije, relativizirao povijesni razvoj

KLJUČNE RIJEČIMODERNIZAM POSTMODERNIZAMDubina Površina

Optimizam Cinizam

Linearnost Multi - dimenzijalnost

Kontrola – dizajn Nema kontrole

Uzročno – posljedične veze Sinkronicitet

Logičnost Duhovnost

Centriranost Raspršenost

Jednolikost Raznovrsnost

Hijerarhija Bez reda

Patrijarhat Ne - patrijarhalno, feminizam

Monizam Pluralizam

MODERNIZAM POSTMODERNIZAM Racionalizam, znanost, logika, mišljenje da

možemo razumjeti i kontrolirati objektivni svijet. Reakcija protiv racionalizma,scijentizma ili

objektivnosti modernizma.

Apsolutna i univerzalna istina je ona koju možemo razumjeti kroz racionalizam i logiku.

Ne postoji univerzalna istina. Racionalnost sama po sebi ne može nam pomoći da razumijemo svijet.

Živimo u čisto fizičkom svijetu. Ne postoji ništa izvan onog što percipiramo našim osjetilima.

Sumnja u takve dogmatske stavove o znanju.

Čovječanstvo napreduje pomoću znanosti i razuma.

„Napredak“ je način da se opravda dominacija europske kulture i drugih kultura.

Vrijeme, povijest, napredak Vrijeme i povijest zamjenjuju brzinom, ubrzanim zastarijevanjem.

Povijest je „pripovijest o tome što se dogodilo“ – s točke gledišta kulturno/ ideoloških interesa.

Postmodernistički povjesničari i filozofi: povijest je „ono što se uistinu dogodilo“ sa stajalište jedne grupe

Fokus na „dubinu“ (značenje, vrijednost, sadržaj) i na „površinu“ ( izgled)

Fokus na površinu, sliku – što znači da im mi dajemo značenje. Nema „dubine“, već kako stvari izgledaju i kako mi na njih reagiramo

„visoke“ kulture vs. „niske“ kulture – strogo podijeljene; samo visoka kultura zaslužuje biti istraživana i analizirana

Pokušati srušiti razliku između „visoke“ i „niske“ kulture. Sve je „popularna“ kultura, sve zaslužuje biti istraživano.

MODERNIZAM POSTMODERNIZAM Umjetničko djelo je jedinstveni

objekt završenog rada jednog umjetnika .

Umjetničko djelo je postupak, proizvodnja. Priznato od publike i subkulture kojoj umjetnik pripada

Kopija je slabije kvalitete ili nema značaj

Nema razlike između izvornika i kopije (digitalni mediji)

Ozbiljnost namjere i svrhe umjetničkog djela

Ironija, igra, izazov za službenost ili ozbiljnost.

Jasne granice između različitih disciplina (umjetnost, glazba, knjiženost)

Kombinacija disciplina, kombinacija kultura, hibridnost, pomiješani žanrovi

the end.