113526334 Modernizam u Europskim Književnostima

Modernizam u europskim knjievnostima- poetkom devedesetih godina 20. stoljea u europskim knjievnostima (napose u Francuskoj) javljaju se nove literarne tendencije, uzroci su u: a) zasienosti realistikom i naturalistikom knjievnosti i njihovom tematikom. b) novim ideolokim i filozofskim strujanjima umjesto filozofije materijalizma (materija primarna, a spoznaja sekundarna) i pozitivizma, izrazito idealistika (ideja, ideal, svijest primarna, a materija sekundarna) i metajezika filozofija (filozofija koja se bavi natprirodnim pojavama, nadstvarnou, zanimaju je prapoeci, one stvari koje ovjek ne moe pojmiti svojim osjetilima bog, dua, duh neopipljive stvari) - ve tridesetih godina Theophile Gautier smatrajui da umjetnost ne moe biti sredstvo, ve cilj samoj sebi umjetnost radi umjetnosti (L'art pour l'art) (umjetnost je za vrijeme ilirskog preporoda u funkciji politike, a u baroku u funkciji Crkve) - ne ele stvarati djela koja e itati masa, ve izabrani krug ljudi intelektualci, piu pjesme za elitu bez imalo komercijalnih elemenata. - otvara se krug pisaca poznatih pod imenom: I. PARNASOVCI (Parnas mitoloko brdo na kojem borave muze, boginje umjetnosti) - opa karakteristika im je objektivizam, zastupaju shvaanje da umjetnost mora biti hladna, objektivna, iznad problema pojedinaca, a CILJ je savrenstvo forme (versifikacija, metar, forma pjesnici se zalau za intelektualni angaman); svojim se temama vraaju u prolost i antiku mitologiju ili se preputaju filozofskim razmatranjima; to je profinjena poezija stvorena za ui krug ljubitelja hladne ljepote; prihvaaju larpurlartistiku ideju; smatraju izlinim opisivati drutvene probleme, izraavati emocije ili se boriti za neku ideju jedini cilj takve umjetnosti je ljepota. - predstavnici: Sully Prudhome i Jose Maria de Heredia II. IMPRESIONIZAM - oslanja sena stvarnost, ali umjetnosti nije cilj da objektivnu stvarnost vjerno prikae ve se oslanja na trenutane dojmove koje ona izaziva; te prolazne dojmove umjetnik hvata svim osjetilima, a izraava skicama; zbog toga impresionistiko djelo uvijek izgleda nedovreno, misli su konfuzne, a oblici se rasplinjuju; predstavljaju isjeke ivota, a ne njegovu cjelovitost. III. SIMBOLIZAM prvi simbolistiki manifest napisao je 1866. godine an Morea; gledajui s drutveno-povijesnog aspekta, njihova poezija je najadekvatnija slika potpunog otuenja graanske klase, njenog sukoba s drutvenim normama, slika demoralizacije, a istovremeno bunt protiv svega to znai konvenciju moralnu i drutvenu; karakterizira ih: skeptian pogled na svijet, gubitak ideala, preputanje iracionalnim iluzijama, lutanja i osamljenitvo, bijeg od stvarnosti, a udubljivanje u mistine, tajne i tajnovite sfere ljudske podsvijesti, skloni boemtini, piu, drogama, homoseksualnosti. Osnovna karakteristika je mistinost i iracionalizam. - pretea simbolizma je Charles Baudelaire ija poezija sadri osnovne simbolistike koncepcije; zaetnik je svjetskog moderniteta, prvi je pjesnik simbolizma; javio se kritikim radovima o modernoj umjetnosti, oduevljavao se Wagnerovom glazbom i Poeom (nastranost, morbidnost, perverznost) - 1857. godine objavljuje zbirku Cvjetovi zla plod petnaestogodinjeg rada; knjiga uzbuuje javnost zbog morbidnih stihova te cininog morala ak je morao platiti globu zbog nekih pjesama jer vrijeaju javno udoree. - nakon etiri godine izdaje proireno izdanje, ali je ipak morao izbaciti inkriminirane pjesme ne priznaju mu umjetniku vrijednost; nepriznat je i siromaan, slomljen nakon neuspjeha jer eli javno priznanje. ivotari, drogira se - izdaje male pjesme u prozi neka vrsta nastavka Cvjetova zla objavljene su posthumno. - estetski kurioziteti i romantina umjetnost knjige koje anticipiraju gotovo sve suvremene ideje u umjetnosti. - neshvaen je, lien drutvene afirmacije, tu i vlastitoj majci umire istroen i paraliziran. - poezija mu je raznolika, intonacijski i tematski pjesme pune nostalgije, njene, plane, isprepliu se s ravnodunou, pozom, grubou, morbidnou, ako se moe rei da su njegove pjesme uperene protiv neega onda je to malograantina; brutalnim i opscenim dijelovima eli okirati i uzdrmati malograansku javnost; prisutnost romantiarskih elemenata. - neke karakteristike njegove poezije: a) otpor lirskim konvencijama b) otkrivanje novih ljudskih senzibiliteta (ljudska dua kao spektar razliitih osobina) c) povlaenje u ugoaj urbane sredine d) analiza vlastitih emotivnih stanja e) revolt f) cinizam g) hvaljenje svega to je po drutvenim normama nemoralno, odvratno, nezdravo, odatle satanizam kao naziv za njegovu poeziju (avlja sotonistika djela) h) duboko zadiranje u psihu obraajui se svome stvarnom ja i) realnu stvarnost doivljava kao neorganizirano i razbacano mnotvo slika i oznaka koje smisao i sklad dobivaju tek u mati umjetnika DEKADENCIJA (fran. dekadence = opadanje, propadanje - kao pojam u povijesti umjetnosti, povijesti knjievnosti), oznaava fazu knjievno-umjetnikog razvoja simbolizma u Francuskoj i drugim europskim zemljama krajem 19. stoljea. - to je stanje drutvenog klonua, tjeskobe, bespua i SPLINA (engl. spleen = tuga, jad, sumornost, mrzovoljnost, zlovolja, fjaka) - Gautieru je umjetnost cilj, a ne sredstvo; cjelokupno njegovo stvaralatvo proeto je osjeajem nemira, nezadovoljstva i nedohvatnosti ideala. - Paul Verlaine trai u poeziji glazbu prije svih stvari; njegove su pjesme ispunjene ustreptalom senzibilnou, eruptivnom senzibilnou, boleivom putenou i religioznou.2 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

- dekadenti su utjecali na razvoj modernog europskog pjesnitva. - DENDI (engl. dandy) ovjek koji se napadno elegantno oblai, pomodar, kico, gizelin, fifiri, monden (19. stoljee).

Charles Bandelaire (1821. 1867.)- napisao djelo Cvjetovi zla (Limb), to je prva moderna zbirka pjesama. - roen je u Parizu. - poezija predstavlja sintezu romantiarske tradicije i novih pjesnikih modela. - tragina pjesnikova podsvijest izraena je kroz pjesmu: boansko-sotonsko, duhovno-materijalno, dobro-zlo, ljepota-runoa, tenja za spasenjem-tenja za propadanjem. - pjesnike zbirke Cvjetovi zla su male pjesme u prozi Spleen Pariza. Cvjetovi zla Donose nove senzibilitete (osjeaje), novi pojam lijepog, nova urbana sredina U sreditu je pjesama pjesniki jezik Kanconijer slatki novi stil Francesco Petrarca Naglaen individualizam: u sreditu pjesama pjesnik postavlja samog sebe, a me svoju drogu

Suglasja- Hram naglaava monumentalnost, predstavlja svetinju, posveen onima od najveeg tovanja i divljenja, strahopotovanje, ushienost, jeza, misterioznost i tajanstvenost u sutini je ljudske prirode da eli razrijeiti tajne, istraiti i doi do nekakvih spoznaja. - stupovi ivi priroda (hram) = svijet ako su ivi stupovi dijelovi toga hrama tj. ljudi. - rije priroda (svijet) napisana je iz tovanja velikim poetnim slovom jer pjesnik promatra svijet kao mjesto u kojem se ovjek treba osjeati dobro, slobodno. - svijetu njegovu istinsku vrijednost umanjuje drutvo koje je organizirano na pogrenim vrijednostima, pravilima, zakonima - ume simbola: jednako drutvo, malograansko, nemoralno, lano, licemjerno ovjek probija zapreke u komunikaciji, nemogunost komunikacije ovjeka i drutva. - drutvo diskriminira ovjeka, pokuava mu oduzeti identitet, onemoguava ga da pronae mjesto kako bi bio sretan, zadovoljan, slobodan. - pjesnik naglaava nemogunost komunikacije i nerazumijevanje meu ljudima otuenost. - tematskim rijeima: daleka, mrano, duboko, silno istie PODSVIJEST kao neistraenu i mistinu, a koja ima velik utjecaj na nae ponaanje. - dva tipa mirisa: a) k'o put djeja svjei, slatki k'o oboa, k'o polja zelenih naglaava istou, neiskvarenost, ednost, svjeinu = DUHOVNOST3 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

b) od sveg jai, bujni, iskvareni, tamjan, ambra, mosu istie bijedu, grijeh, porok, hedonizam, morbidnost, brutalnost, perverznost = TJELESNOST - usporeujui dva tipa mirisa, pjesnik progovara o dvije strane ljudske prirode, onoj duhovnoj dobroj koja zadovoljava odreene drutvene standarde i uklapa se u drutvene norme lijepog ponaanja, te o onoj tjelesnoj looj koja iskae iz drutvenih kodeksa. - pjesnik kritizira drutvo koje sebe predstavlja boljim no to jest, istiui samo bolje vrline, a pri tom potiskuje strane drutvene pojave, probleme, osobine. Baudelaire eli raskrinkati takvo miljenje i ukazati na zlo, kako pojedincu tako i drutvu; postavljajui putanje zato pojedinac ne moe biti onakav kakav jest i zato mu se zamjera onakva osobina kakva drutvu nije tetna i ukoliko nije prikrivena tajna. - eli da ovjek bude onakav kakav jest, te da ne mora negirati sebe onakav kakav je u drutvu. - ako je cijena prihvaanje, kompromis u drutvu, do toga kompromisa nikad nee doi. Sinestezija pjesniki je postupak udruivanja razliitih osjetilnih podruja; osjetilne senzacije (zvuci, mirisi, boje) pokreta su nae podsvijesti. Svijest oblikovanje pjesnikog doivljaja.

Albatros- misaona je lirska pjesma koja donosi alegorijski prikaz odnosa pjesnika i drutva: ALBATROSI Albatrosi u visinama prelijepi, vezani uz more (SLOBODU) Na brodskoj palubi neugledni, runi, nezgrapni, smijeni PJESNICI Pjesnici u visinama svoga duha prelijepi, slobodni U stvarnosti nezgrapni, smijeni, neshvaeni, okrueni nerazumijevanjem i neprihvaanjem. Mornari love albatrose iz zabave, rugaju Ljudi ne razumiju njihovu ljepotu, rugaju im se se pjesnicima - odnos mornara i albatrosa upuuje na odnos svijeta prema pjesniku neodobravanje, nerazumijevanje, poruga, neprihvaanje, nepotivanje, nebriga. - nadahnuti pjesnici bivaju degradirani od strane drutva koje ne razumije i ne prihvaa njihovu umjetnost.

Paul Verlaine (1844. 1896.)- pjesnik melankolinih ugoaja, ljubavnih boli, uspomena, pejsaa. - sadraju pjesme pretpostavljao je glazbene ugoaje. - pjesma i pjesniko umijee svojevrsni je manifest simbolizma. - izdao je zbirke pjesama: Saturnijske poeme, Galantne svetkovine, Romance bez rijei, u eseju Prokleti pjesnici opisuje pjesnika svoje generacija.4 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

Jesenja pjesma- refleksivna je pjesma s motivima iz prirode. - kroz jesenji pejza pjesnik progovara o svom stanju, osjeajima: osjea tugu, beznae, tjeskobu, pesimizam. - relativizira kategoriju vremena svojim doivljajem: a) Jesenje duge pjesniku u njegovom tekom stanju ini se kao da vrijeme ide beskonano. b) uj, ura tue! pjesnik je svjestan brzine protoka vremena, odnosno prolaznosti ivota. - vjetar drutvo, svijet, ljudi koji okruuju pjesnika: ne moe pronai svoje mjesto u svijetu - poigravaju se njegovim ivotom. Jedina konstanta u njegovom ivotu jest pesimizam i beznae. - petnaest pjesnika svjestan je stanja u kojem se nalazi, te borbe s drutvenim mehanizmima; beznadnost. - suh list s grane osjea se odbaenim, otuenim. - varijacija romantiarskog modela (Goethe) o motivima suvinog ovjeka. - naglaena muzikalnost stila: rima, ritam, jezik je slikovit i auditivan. - njegovo je temeljno naelo: glazba prije svega. - otpor lirskim tradicionalnim konvencijama ismijava tenju savrenstva formom koja ne smije biti podreena sadraju.

Jean Arthur Rimband (1854. 1891.)- poinje stvarati pod utjecajem Hugoa i Baudelairea. - kao osamnaestogodinjak objavljuje simbolinu pjesmu Pijani Brod. - osebujno prijateljstvo s Verlaineom imalo je snaan odraz u njegovu stvaralatvu. - s nepunih 20 godina naputa poeziju, ivi pustolovno, neobuzdano i skitnikim ivotom. - u svoju poeziju uvodi transcendentne motive te ih odlikuje u udesnim slikama i neobinim jezikom. - njegova pjesma Samoglasnici pripada programskim pjesmama simbolizma. - zbirke pjesama: Pjesme, Sezona u paklu, Iluminacije

Samoglasnici- zagovara teoriju obojenog sluha (zvuk + boja) - mistificira vokale, daje im tajnovitost, misteriju, dublji smisao, predstavlja simbole koji uz sebe veu razne asocijacije - A Crna boja Truljenje, smrad, odvratnost, morbidnost, gaenje, upuuje na one drutvene pojmove koji su izvan drutvenih standarda drutvo te pojave, probleme, osovine ignorira, potiskuje, pravei se kao da ih nema jer tako i ono postaje bolje kritika licemjernog, lanog morala drutva

5

Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

- E Bijela boja Pjesnik promatra u njezinoj proturjenosti: a) smrt, bol, hladnoa, otrina, okrutnost, vlastohleplje, sila, mo b) sjaj, duhovnost, istoa Stvari ponekad nisu onakve kakvima nam se ine, sjajna fasada katkad je tek maska samoga sadraja - I Crvena boja Tjelesnost, hedonizam, strast, porok, smrt, krv, ubojstvo, vlast, mo u purpurno su se oblaili velikodostojnici Pojedinac nezadovoljan stvarnou bjei u alkohol, mrnju - U Zelena boja Beskraj, beskonanost, dubina, savrenstvo Pjesnik upuuje na ljudsku podsvijest kao mjesto koje treba prouiti, istraiti, a na kojem e pojedinac pronai odgovore, smisao ivota te ostvariti spokoj i mir - O Plava boja Sloboda Najvei cilj kojemu pjesnik stremi Jedini slobodan, tj. u situaciji da ostane svoj, bez pravljenja kompromisa s drutvom pjesnik misli da ne vrijedi ivjeti.

Anton Pavlovi ehov (1860. 1904.)- ruski novelist i dramatiar, lijenik po zanimanju. - zapoeo je kao novelist i pisac kraih humoreski, u kojima prikazuje obine ljude koje je drutvena sredina izobliila, otuila. - ehov je poznat i kao dramski pisac. Tvorac je antiteatralnog kazalita i psiholoke drame. - u novelu unosi lirske digresije, glazbene elemente i obian jezik. - najpoznatije su mu lirske drame Galeb, Ujak Vanja, Tri sestre, Vinjik - novele: Sluaj iz prakse, Dama s psetancem, Zarunica stepa, ovjek u futroli - ehovljev teatar = lirski teatar a) Dijalozi su emocionalno intonirani b) Nema radnje, likovi su okrenuti samima sebi c) Pravi problemi nisu u drutvu jer je ono samo kontekst, ve u samoj ljudskoj prirodi d) ehov ne eli mijenjati, prosvjeivati lili poboljati, ve eventualno ponuditi put do spoznaje ili utjehe kroz SMIJEH ili ZABORAV e) Poznato je njegovo estetiko naelo o ljepoti koja je skrivena u malom i svakodnevnom

Tri sestreInterpretacija ulomka: - likovi koji se javljaju u zavrnim prizorima treega ina: Olga, Irina, Maa, Andrej, Kuligin, ebutikin, Tuzembah, Soljoni - Olga, Maa i Irina su sestre: Olga je zaokupljena svojim radom u gimnaziji, Irina radi na brzojavu, a Maa se udaje za Kuligina. - razoarane su sumornim ivotom u provincijskom gradu, ale se na suhoparnost i jednolinost, te im se u razgovoru pridruuju i asnici Soljoni, Tuzembah i vojni lijenik ebutikin.6 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

- ebutikin gaji posebne osjeaje prema Irini. - dramska atmosfera ostvarena je dijalozima, opisivanjem raspoloenja likova, prepriavanjem prolih dogaaja. - tri su sestre nezadovoljne ivotom u provinciji i trae smisao ivota. - Irina zastupa ideju rada rad je smisao ivota. - Olga se zalae za povratak u Moskvu. - Soljoni se zalae za dominaciju mukaraca nad enama. Problematika: - socijalne razlike, smisao ivota, traenje ivotne sree (moralni problemi), afirmacija u drutvu, alkoholizam (socijalni problem), beznadna ljubav, odgoj, drutvene promjene, propadanje plemstva, rad, srea, dosada - DIJALOZI: vie podsjeaju na monologe jer likovi svojim dijalozima iznose odreene ideje, tj. zagovaraju promjene ili nastoje odrati postojee sanje i poredak. Kratki su, lirski intonirani, osjeajni, nelogini, na momente gubitak komunikacije, asocijativni, ispadaju iz konteksta.

Henrik Ibsen (1828. 1906.)- norveki je dramatiar koji je uz ehova i Strinberga zauzeo istaknuto mjesto u razvoju moderne drame. - napisao je dramske spjevove: Brand, Peer Gynt pod utjecajem Goetheova Fausta, te drutvene drame: Nora ili Lutkina kua, Sablasti, Stupovi drutva, Neprijatelj naroda s naturalistikom dramaturgijom. Simbolistika dramaturgija: Divlja patka, Hedda Gabler, Kad se mi mrtvi probudimo - dramaturke postavke Ibsenova teatra: 1) sukob niti sukobi, niti razrjeenja nisu banalni ni predvidivi. 2) scenski prostor sveden je na minimum i precizno odreen 3) zbivanje svedeno na likove (ne ine ga dogaaji) 4) likovi u funkciji su oslikavanja glavnog lika 5) akcija mislimo: kretanje lika, komunikacija lika s drutvom, odnos lik svijet. Nema akcije spram izvanjskog svijeta, sva drama (akcija) odvija se u unutranjosti glavnog lika te raste na psiholokoj razini. 6) nema velikih gesta, pothvata 7) naglasak je stavljen na odreene idejne misli

Nora (Lutkina kua)- u drami Nora rije je o ivotnoj sudbini istoimene junakinje koja je odrasla u obitelji u okviru panje, ljubavi, njenosti. - nakon oeve njenosti, skrbi o obitelji, njenost joj prua i njezin suprug.7 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

- ona, meutim, smatra da je samo lutka u rukama mukaraca: najprije u rukama svoga oca, a zatim u rukama svoga mua. - nakon neugodne situacije koju je izazvalo Norino krivotvorenje potpisa na mjenici, ona se ne smiruje i odluuje napustiti mua, djecu, obitelj. - Nora je razoarana svojim dotadanjim ivotom, ona dolazi svijesti te se odluuje oduprijeti muu. - razoarana je odnosom oca i mua spram nje, kritizira njihov nemar, nebrigu spram njezine osobe. - u okrilju nerazumijevanja, neimanja prava na slobodu i vlastitu misao, Nora naputa svoje voljene i polazi u potragu za svojom osobnom slobodom i sreom.

Hrvatska knjievnost modereneModerna- naziv dobila prema njemakom nazivu die Moderne, razdoblje je u povijesti hrvatske knjievnosti koji slijedi nakon realizma, tj. na kraju 19. i poetku 20. stoljea. - u razdoblju moderne javljaju se razliite knjievne studije: realistika, naturalistika, impresionistika, simbolistika, ekspresionistika, a to znai da se nazivom moderna oznaavaju razliiti knjievni smjerovi, razliiti knjievni programi i manifesti.

Knjievne skupine i knjievni programi- razdoblje moderne obiljeio je mladi narataj hrvatskih sveuilitaraca koji su uli u javni ivot 1895. godine kada je u Zagreb doao Franjo Josip I. na sveanost otvorenja nove kazaline zgrade. U znak prosvjeda protiv vladavine Khuena Hedervaryja i protiv maarizacije, hrvatska je mlade na Jelaievom trgu spalila maarsku zastavu. Sudionici tog prosvjeda bili su protjerani sa Zagrebakog sveuilita te su mnogi od njih nastavili studij u Beu i Pragu. Ondje su upoznali nova knjievna kretanja te pod utjecajem novih knjievnih i filozofskih ideja stvorili svoje knjievne programe. Stvorene su dvije najpoznatije skupine pisaca: praka i beka.

Praka skupina- poinje djelovati pokretanjem asopisa Hrvatska misao u Pragu 1897. godine. Ideolog ove skupine je kritiar Milan ari iji lanak Hrvatska knjievnost sadri knjievni program prake skupine.

Beka skupina- beko-zagrebaka skupina objavljuje u asopisu Mladost , smotri za knjievnost i umjetnost. Ovu skupinu predvodi Milivoj Deman Ivanov i Branimir Livadi.8 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

asopisi- moemo ih razvrstati u nekoliko skupina: a) asopisi nacionalistike mladei: Hrvatski ak, Val, Vihor b) sredinji knjievni asopisi: Savremenik c) pravaki, artistiki, matoevski asopisi: Hrvatska smotra, Mlada Hrvatska, Sutla, Grabancija, Stekli d) katoliki: Lu, Hrvatska prosvjeta - kao to prikazuje broj asopisa i njihova razliita idejno-estetska usmjerenost, knjievni se ivot u doba hrvatske moderne odvija u sukobljavanju razliitih gledita, osobito u sukobljavanju starih i mladih. - Deman Ivanov zastupa larpultartizam , ali istodobno istie nacionalnu i domoljubnu zadau knjievnosti. Za razliku od njega Livadi i Mato istiu artizam, esteticizam i spiritualnost.

Pjesnitvo- u razdoblju moderne lirsko pjesnitvo ima istaknuto mjesto, a ine ga: a) intimne i ljubavne pjesme b) domoljubne pjesme c) socijalne pjesme d) pejzane pjesme e) refleksivne pjesme - osobito je zastupljena pejzana poezija, poezija ugoaja, poezija slika simbola. Oivljava i dijalektno pjesnitvo pjesnitvo na akavskom i kajkavkom narjeju.

Proza- prozno je stvaralatvo u znaku novele i pripovijetke. - moderni tip novele stvara Antun Gustav Mato (simbolinu, lirsku prozu) i Janko Poli Kamov (defabulativnu novelu s iznijansiranim unutranjim monologom). - glede romana, najzastupljeniji su socijalno-psiholoki i povijesni romani.

Drama- dominiraju naturalistika, socijalno-psiholoka te simbolika drama.

Knjievna kritika- istaknuti knjievni kritiari hrvatske moderne su: Milan Marjanovi, Milutin Cihlar Nehajev, Antun Gustav Mato i drugi. Osim kritike koja obuhvaa socijalnu i filozofsku dimenziju u prosuivanju knjievnih pojava, istie se i umjetnika, impresionistika kritika, koju zastupa Antun Gustav Mato.

9


Janko Leskovar (1861. 1949.)- 1891. godine objavljuje u Vijencu pripovijetku Misao na vjenost njome uvodi u hrvatsku knjievnost novelu utemeljenu na psiholokoj analizi lika. - napisao je pripovijetke: Katastrofa, Poslije nesree, te romane Propali dvori, Sjene ljubavi. - uro Marti glavni lik pripovijetke Misao na vjenost, tipian je leskovarac (moderni je intelektualac, predstavlja tip leskovarca koji je pasivan pojedinac zaokupljen vlastitom psihom i ne uspijeva ostvariti ciljeve, iako stoji pred moguim ostvarenjem elja, ne uspijeva dosegnuti sreu jer mu je put zaprijeen ili vanjskim zbivanjem ili njegovom pasivnom, internom prirodom, zbog koje uglavnom zavrava pasivno.) - pripovijetka zavrava reenicom: uro je Marti poludio.

Misao na vjenost- unutranjom psiholokom motivacijom Leskovar opisuje svog junaka u njegovom emotivnom sukobu pri emu fabula ostaje samo sporedni detalj drugorazredne vanosti i zbog toga je neobino jednostavna jer se iznose samo osjeaji junaka kao rezultat odreenih dogaaja. - uro je Marti sloena linost moderni, senzibilni intelektualac, a u svojoj nutrini zapravo je slabi, tipian, neodluan, zbunjen hrvatski provincijalac, pasivan u drutvu, meutim, ispunjen je sadrajima unutarnjeg emocionalnog proivljavanja i sklon je intelektualnom, unutarnjem seciranju, a takav lik predstavlja tematsku novost u hrvatskoj knjievnosti. - uro Marti preputa se filozofskim razmatranjima, predosjea stresne situacije, doivljava psiho-somatske tegobe (nemiran je, neuravnoteen, znoji se), zaokupljen je prolou, razdire ga savjest, mue snovi opisuju se psihika stanja i previranja lika PSIHOLOKA NOVELA. - uro Marti razmilja o svemiru, o vjenosti u kojoj se ovjek neprestano ponavlja i zato ne moe zaboraviti svoju prolost i grijehe iz prolosti: Oh, Boe, Boe! Nita ne izgiba, ne propada, sve, sve je vjeno! sve je sauvano negdje u svemiru, a ta misao pojaava njegovu opsjednutost prolou, te ga vodi u pomraenje uma, ludilo jer nije u stanju prevladati svoju prolost. - dva tek naznaena bezimena enska lika aktivnija su i odlunija od ure Martia. - mlada uiteljica ne moe odoljeti ljubavi, sama u oituje te izraava svoju iskrenu elju da ga utjei, razvedri, meutim, biva svjedokom urina ludila. - Leskovarov glavni lik koji stoji pred ostvarenjem idealne ljubavi ali ju udnim stjecajem okolnosti gotovo nevidljivim pomakom svijesti, sluajnosti ili zbog velike introvertiranosti na kraju ipak ne uspijeva ostvariti zbog svog psihikog preoptereenja, progonom vlastite prolosti ili optereenom bezvoljnou i totalnom neodlunou. - novela je okonana Martievim ludilom: uro je Marti poludio.10 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

Vladimir Vidri (1875. 1909.)- napisao je i objavio samo jednu pjesniku zbirku Pjesme. - njegova je poezija izraz bola i tamnih slutnji. - stvorio je samosvojan pjesniki jezik u kojemu se rastvara irok raspon motiva i raspoloenja oblikovanih pjesnikom slikom, jednostavnim stihom, iznijansiranim ritmom. - pjesnik stvara boje u meusobnom suglasju ali ih i suprotstavlja jednu drugoj (svijetle i tamne). - pisao je nekoliko vrsta lirskih pjesama: intimne, pjesme sa staroklasinim i mitolokim motivima, socijalne, refleksivne, pejzane. - emotivni su izvori njegove poezije radost i bol.

PjezaI. - pejzana pjesma s motivima iz prirode. - stihove moemo vizualno predoiti, naglaena auditivnost. - pjesma je proeta vedrim, dionizijskim raspoloenjem priroda u pjesniku budi mir i spokoj. - pjesnik se poistovjeuje s prirodom. - dosljedna upotreba prezenta upuuje na pjesnikovo ignoriranje kategorije vremena elei ovjekovjeiti trenutak doivljaja prirode te mu oduzeti mogunost prolaznosti. - pjesma je strofna, ima tri katrene, 3. i 4. stih se rimuju. II. - noni ugoaj implicira tajnovitost, misteriju. - u prvoj strofi uvodi svemirske motive: mjesec, nebo dinamiziranje motiva (kao da se radnja pokree), mjesec odskakuje pliva motivi su prikazani u njihovom tijeku, nema statinosti kao u pejzau I. (nagovjetaj radnje nije iznenaujui, motivi se slau lagano, nema nieg okantnog). - opisujui pjesniku sliku (rasko kinih kapi) naglaava svoj doivljaj spokoja i mira kao radnju: otvorio, trznula, njie - u pejzau I. pjesnik kao da ignorira kategoriju vremena elei ovjekovjeiti trenutak doivljaja prirode, oduzeti mu mogunost prolaznosti. - u pejzau II. dimenzija je vremena drugaije ostvarena motivi su dinamizirani, ostvaruje se radnja, nagovjetava prolaznost svega. - noni pjeza pokree u pjesniku njegov unutranji svijet (utjecaj vanjske pojavnosti na ovjekovu nutrinu). - opisivanje i naracija zamjenjuje dijalog pjesnika i prirode.11 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

- pjesnikov doivljaj prirode kroz prizmu njegovih vlastitih doivljavanja postaje snaniji, upeatljiviji. - aka pijeska simbol je prolaznosti vremena. - pjesma je strofna, ima 5 katrena, 2. i 4. stih se rimuju. - pjesma je refleksivna s pejzanim motivima.

Dva levita- ljubavna pjesma s elementima pejzanog. - sva sveenika, pod utjecajem misterioznog pejzaa i Salomonove ljubavne poezije stvaraju u sebi sliku o imaginarnoj, neodoljivoj eni koja u njima izaziva snanu i neugasivu strast. - pjesma je strofna, ima 5 katrena, 2. i 4. stih se rimuju.

Adieu- pjesma predstavlja slutnju smrti te prestanak stvaranja.

Antun Gustav Mato (1873. 1914.)- pisao simbolistiko-impresionistikim stilom - sredinja linost hrvatske moderne - djela: zbirke novela: Iverje, Novo iverje, Umorne prie eseji i putopisi: Ogledi, Vidici i putovi, Nai ljudi i krajevi pjesme (objavljene posmrtno, 1923.) -na ukus samo rijedak dojam bira ukus= odabir, oblikovanje,njegovanje, formiranje dojam =sve promatra kroz prizmu osobnog doivljaja bira=izbor selekcija -i meni sve to slii frazi i pozi frazi i pozi= neoriginalnost, nejedinstvenost, bez autentinosti, ponovljivo, neiskreno, neistinito. -tek izabranom srcu zbori lira izabranom= larpurlartizam (umjetnost kao privilegija odabranih) lira= tek izabrani mogu shvatiti temelj pjesnike umjetnosti -i nije pjesma koju viu mnozi zalae se za svojevrsni intelektualni elitizam -misli da nita ne moe biti ope prihvaeno kod ljudi ako ne posjeduje relevantne knjievne vrijednosti komercijalne stvari, inkompatibilne su s umjetnou.Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

12

Utjeha kose- prvi stih podijeljen je na etiri reenice pjesnik ne samo da je rascjepkao stih ve i svoj doivljaj; donosi ga u 4 slike, skice, koje objedinjuje tek mata itatelja. - prikaz interijera putem sintagmi pjesnik gradi pjesnike slike koje su objedinile razliite osjetilne senzacije: vizualne, olfaktivne. -dvorana kobna - dvorana veliina, praznina, hladnoa, mistinost, jeza - kobna saznaju se pjesnikovi osjeaji spram smrti voljene osobe fatalnoga za njegov ivot. - visoki odar - idila cvijea - agonija svijea - visoki nedokuivost, kraj komunikacije - odar sveanost, uzvienost - cvijea ivot, ljepota, radost - svijea smrt,tegoba, beznae

- ivot kao rtvu -stih govori o pjesnikovoj velikoj ljubavi zbog koje je spreman rtvovati svoj ivot. - atmosfera: turobna, teka,zaguljiva - pjesnik dva puta ponavlja rije NISAM (plakao) i time izraava svoju snagu u potiskivanju svojih emocija. - zapanjen sam stao pjesnik biva okiran vlastitim doivljajem smrti (krasna) - modernisti se oduevljavaju svim mistinim, tajanstvenim, smrt kao osloboene od surovog ivota - moe se iitati pjesnikov stav spram drutva stvarnost (smrt kao bijeg od stvarnosti). - pjesnik od konkretnog doivljaja smrti voljene osobe prelazi u sfere apstraktnog, poinje uivati u ideji smrti. - sumnjajui pjesnik govori o svom odnosu spram ivota i smrti nakon gubitka voljene osobe: njezina smrt ga je potaknula da se pozabavi svojom unutranjou, snovima, te uspostavlja sumnju koliko je do njezine smrti uspio spoznati ivot, smisao ivota. - oivim pjesnikove misli postaju konfuzne: na trenutke ralanjuje ideju smrti zaboravljajui na konkretan dogaaj, a u trenucima eli oivjeti mrtvu dragu tj. vratiti uporite i smisao ivota. - miruj pjesnik se eli osjeati mirno, spokojno a ne u stravi, muci. - u smrti se sniva smrt doivljavamo kao san, kao nagovjetaj nekog novog ivota ali u drugaijem obliku: nagovjetaj buenja pjesniku ideja o ivotu u drugaijem obliku nosi utjehu. - pjesma je sonet, jezik je racionalan s malo rijei ali paljivom selekcijom metafora i simbola, snana je ekspresivnost pjesnike slike, vizualnost stiha, sinestezija.

Jesenje vee13 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

- pejzana pjesma - u prvoj strofi javljaju se motivi iz prirode: oblaci, gorske strane, rijeka, grane - modernistiki element - motiv sna - simboli: monotone sjene - govori o ljudima; povrni, isprazni ivot rijeka - ivot uta rijeka - ispraznost, iskvarenost, trule, morbidnost, izopaenostkritika drutva u kojem ivi. gole grane - sterilnost, jalovost, beivotnost upuuje na pjesnikov pesimizam, nema perspektive (ne vidi, nema je) oblaci koji teke snove snivaju - predstavljaju pjesnika ili bilo kojeg osvijetenog pojedinca koji zbog stanja u drutvu osjea teret, tegobu i elju za bolji svijet. - boje: uta, siva - atmosfera: tmurna, sumorna, mrana - druga strofa otpoinje prikazivanjem na oko idilinog krajolika: kuica, toranj, njive idilu razbija rije magla -sunce u ranama, mre i motri predstavlja pjesnika ili bilo kojeg osvijetenog pojedinca koji istinski pati, krvari, emocionalno umire gledajui kako ljudi sve vie tonu u propast, besmisao, beznae. - vrbe, crnei se crnim vranama ljudski nemiri javljaju se usred spoznaje da pojedinac iako sluti pravi put u ivotu, ne moe njime povesti i duge. - tematske rijei: sjene, magle, mrano, slijepe pjesnik je zbunjen svijetom oko sebe i prestaje traiti odgovore u vanjskoj pojavnosti, okree se svom unutranjem svijetu ali mu je pogled zamagljen. - simbolika gordog jablana. Osjea se osamljenim je nailazi nerazumijevanje. - rije gord naglaava da unato zaprekama i daje nepokolebljivo ustraje u svojoj misiji. - pjesma je sonet.

1909.- pjesma je napisana povodom 100. godinjice roendana Ljudevita Gaja. - u prvoj strofi vizija domovine razbijena je na niz slika ili skica koje tek u kontekstu strofe u cjelini dobivaju svoj smisao. - na vjealima Hrvatska je osuena na smrt, propast, pjesnik Hrvatsku personificira. - suha kao prut osiromaena, izrabljena, oduzeti su joj svi piotencijali - na uznikome zidu srama Hrvatska postaje metom za odstrjel, potpisana joj je smrtna kazna. -zloinaka jama... ubistva... blud Hrvatsku tretiraju kao zloinca, bludnicu koju osiromaenu, izrabljenu, potroenu treba eliminirati.14 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

- druga strofa u kontrastu je s prvom, pjesnik govori o prolosti s puno osjeaja topline, sjete. - pjesnik poistovjeuje domovinu sa svojom majkom te na taj nain svjedoi o svojoj ljubavi, sjetnosti. - ladanjski taj skut pjesnik govori o vremenima kada se ovjek na hrvatskoj grudi osjeao sigurnim, zatienim. - pjesnik se identificira s domovinom eli sve patnje prenijeti na sebe. - poruka pjesme jest da e Hrvatska nestati s lica zemlje ukoliko se ne promjeni odnos spram domovine.

Stara pjesma- u prvoj strofi pjesnik opisuje drutvo: ljude kao isprazne, povrne, glupe, ogranienih mogunosti za spoznavanje realnog svijeta. - iznosi tezu da se veina ljudi podruguje se sa standardima provincije u kojoj ivi kritika malograantine: svakidanja glupa perspektiva -pjesnik pesimistino, gotovo zloguko prorie jo goru mogunost nikakve promjene na bolje. - druga strofa u cijelosti predstavlja retoriko pitanje. - motivi: razum, polet due, sranost, sloboda, pravda, krepost. - druga strofa predstavlja kontrast prvoj dok u prvoj kontrastira stanje u drutvu u drugoj navodi po kojim vrijednosnim sustavima ni Hrvati trebali ivjeti ukoliko ele sauvati svoja nacionalni identitet. - usred kukavica emu krepost diva istie da pojedinci nisu dovoljno osvijeteni da bi se drutvo promijenilo, a drutvo je potrebno mijenjati u svim njegovim segmentima. - progovara o nezavidnom i sramotnom poloaju Hrvata meu drugim narodima neasna, pasivna i bez borbe bivaju asimilirani od drugih naroda. - kritizira odnos spram domovine, nemaran i svog nacionalnog bia. Ukazuje na opasnost nastajanja Hrvata s povijesne pozornice. - pjesma je sonet.

Camao- camao mistina ptica za koju srednjovjekovni panjolci vjerovahu da pogiba kada ena prevari mua. - Alfred Kamenski (slian uri Martiu) preosjetljiv je, labilan, intelektualac, glazbenik koji ostaje bez novanih sredstava, luta svijetom, izrazito je lijepe vanjtine. - doivljava proturjeja sa samim sobom nezadovoljan je svojom sadanjicom i ne pronalazi sreu i zadovoljstvo u izvanjskom svijetu. - preputa se svojim unutranjim stanjima, snovima, halucinacijama, privienjima.15 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

- susret s mecenom Diamantom vaan je iz dva razloga: 1) susret s Fanny 2) postaje Alfrdov mecena - sudbonosni trenutak s Fanny svjedoi o njezinoj ljepoti, obrazovanosti te nesretnom ivotu i udaji. - Fanny odluuje napustiti mua, stoga se priprema na bijeg meutim pojavljuje se njezin mu (prostak, neobrazovan) - papagaj Camao svojim kretanjem izdaje Fanny i Alfreda ljubomorni mu baca Kamenkog s stepenica, ubija Fanny, slugu te se naposljetku objesi. - Kamenski sanja svoju majku (motiv domovine ideal koji ne umire) i umire. - novela donosi bizarne likove intelektualaca ija mrana duevna stanja simboliziraju neuravnoteenost modernog ovjeka. - papiga simbol prokletog, tamnog zlog, mrane sile u ovjeku koja mu moe upropastiti ivot, meutim, ona moe biti shvaena i na drugi nain moe predstavljati pravdu, zakon. - put do ideala i onog lijepoga najee je bolan i teak (neki po sustanu, a neki umiru). - tko stupa po ruama, okrvavi nogu

Vladimir Nazor(1876. 1949.)- pjesnik je proao kroz nekoliko stvaralakih faza: 1. u prvoj fazi (1892.- 1900.) zanosi se lektirom talijanskim pjesnicima, mitologijom, klasinim piscima te trai svoj pjesniki izraz. 2. faza obiljeena je mitolokom i nacionalnom tematikom. 3. faza (1904. - 1915.) u znaku je slogana radovati se slagajui pjesnik iznosi ditirampska raspoloenja, a u svoje pjesme unosi biblijske elemente. 4. faza (1915. - 1927.) pjesnik se vraa sebi i svom unutarnjem monologu. 5. faza (1927. - 1942.) pjesnik se posveuje socijalnoj tematici. 6. faza (1942. - 1949.) pjesnik rabi povijesne motive. Djela: poezija: - zbirke pjesama: Slavenske legende, Lirika, Nove pjesme - epovi: ivana, Medvjed Brundo najpoznatije pjesme: Cvrak, Maslina, empres, Tomislav, Zvonimirova laa proza: - zbirka pripovijedaka: Istarske prie, Veli Joe

Zvonimirova laa- nasukana Zvonimirova laa simbolizira Hrvatsku.Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

16

-nasukana Hrvatska je okupirana, obespravljena, osiromaena, bez nacionalnog ponosa, slomljenog nacionalnog identiteta, rascjepkana, razjedinjena - osamsto godina Nazor podsjea itatelja da su Hrvati narod s tisuljetnom povijesti - hrvatsku povijest opisuje kao burnu, teku: Slomila se, prignula se: Na piseku je- al' jo tu je! unato svim nedaama Hrvatska nije nestala s povijesne pozornice. - pjesnik podsjea na slavnu prolost Hrvata (slavlja,pobjede) koje je u funkciji buenja nacionalne svijesti a kako bi se oivjela stara slava slavne Hrvatske. - simbol hrvatskog barjak znak je svete slobode. - motiv kormilara pjesnik zaziva voe nekoga poput Zvonimira tko e mu vratiti staru slavu - eljust od elika metafora je za hrvatsko ropstvo i ne slobodu - poziv Hrvatske domovine sinovima koji spavaju da izbore slobodu i staru slavu. - dvaput ponavlja stihove slomila se, prignula se i time budi nadu te upuuje na neunitivost Hrvatske i Hrvata. - pjesnik Hrvatima zamjera pasivnost. - Hrvatska kao zemlja nas dananjih i nas sutranjih upuuje na pitanje povijesti generacije koje dolazi. - pjesma je strofna, 11 katrena, vezan stih, rimuje se 2. i 4.stih, narativna pjesma, ritam je neujednaen (polagan i brz), jezik je jednostavan izravno iznosi svoja razmiljanja, iznosi motive iz povijesti i sadanjosti.

Seh du dan- socijalan i moralna previranja naziru se kroz lik majke te njezina poloaja u drutvu zbog nezakonita djeteta. - majka prolazi na djetetov grob na duni dan i otpoinje sovju ivotnu priu. - opis krajolika (magla, crna zemlja) simbolizira majinu bol zbog smrti njezina sina. - motiv siromatva, socijalnih razlika izraen je kroz lik majke prezrena, odbaene, materijalno nesigurne. - odnos ljudi spram majke iskazuje krajnju nehumanost. - pjesma je pisana akavskim narjejem, 3 strofe + refren.

Fran Galovi (1887. 1914.)- kajkavski i tokavski lirik, pjesnik zaviajnog podravskog krajolika, impresionist, bajronist, sudjeluje u pjesnikoj zbirci: Hrvatska mlada lirika izdana 1914. godine.Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

17

Childe Harold- pjesnik iznosi svoju nostalgiju, melankoliju za domovinom, prisjea se njezinih ljepota, ljudi koji su mu bili dragi (pita se jesu li jo uvijek ivi). - postavlja pitanje o pronalasku domovine te naglaava njezinu vanost, a kroz slike pustoga mora iznosi usamljenost u posljednjoj strofi poput Byronova Childa Harolda oprata se od domovine. - pjesnik neposredno iznosi svoja razmiljanja, stavove. - pjesma je sonet, rima je isprekidana, nepravilna.

Crn-bel- raspoloenje je veselo, dionizijsko-ditirampsko, slavi se ivot kroz glasanje zrikavaca (crn-bel) donosi se ugoaj jesenskog pejzaa. - motiv prolaznosti upuuje na obnovljenost ciklusa u prirodi (izmjena dana i noi, godinjih doba). - motiv prolaznosti vremena izraen je kroz prolaznost ivota kao sna pjesnik ezne za izgubljenom mladou, pjesma je pisana kajkavskim narjejem.

Dragutin Domjani(1875. 1933.)- najpopularniji je hrvatski kajkavski pjesnik. - u svojoj poeziji donosi opise krajolika, zaokupljen je i socijalnim motivima te ratnom tematikom. - napisao je etiri zbirke pjesama: Pjesme, Kipci i popevke, V suncu i senci, Po dragome kraju

Otmjena dosada- pjesma je neka vrsta Domjanieva pjesnikog i ivotnog programa. - I vae staze su bijele diskretne pjesnik se u ivotu i umjetnosti rukovodi uzvienim i plemenitim ciljevima i idealima. - pjesnik ne nastupa buno, agresivno, ne tei dijeliti niti intimu niti svoji umjetnost s masama, eli to initi suptilno, diskretno s odabranom grupicom privilegiranih znalaca prave umjetnosti (larpurlartizam). - daleko od svaijeg puta-pjesnik njeguje vlastitu individualnost i originalnost - utljivi kut-pjesnik se svjesno osamljuje od drutva u kojem ivi, nemogunost komunikacije s drutvom - motivi: a) korov simbolizira drutvo koje je iskvareno tovanjem pogrenih vrednota, a izopaeno, ne razlikuje dobro od zla.18 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

b) simbol pseudoumjednika koji zbog nepodobnosti ili nekih drugih razloga imaju prigodu plasirati svoja djela dok istinski umjetnici koji nisu skloni podinjenju drutva, izostaju s drutvene scena. c) mak simbolizira pjesnika ili bilo kojeg osvijetenog pojedinca koji eli pokazati put ljudima istinskih vrijednosti. - pjesnik bez obzira na svoje umjetnike dosege ne moe se afirmirati jer se ne uklapa u drutvene standarde, za razliku od onih koje simboliziraju korov. - pusto stubite, hladne fontane , gredice rua , grm jasminov pjesnik naglaava ignorantski odnos ljudi spram ljepote (prirode i umjetnosti) koja ih okruuje. - turobni ribnjak drutvo koje je totalno sterilno, neinventivno koje je otvoreno za prosjene, a neomoguuje afirmaciju mladih, nadarenih KRITIKA DRUTVA. - dvorac (zadrijemao) simbol pjesnika koji kao da se pomalo umorio od te borbe da poput suvremena Prometeja ljudima iskru boanske vatre (umjetnost). - ciklame od dosade ginu djela, umjetnost, stvaralatvo koje ne ivi ako nitko u njemu ne uiva. - otmjena dosada pjesnik mijenja svoj stav spram ivota i umjetnosti, eli ga promijeniti, cijeli se ivot borio, ukazivao ljudima na istinske dobrote, a ta ga je borba pomalo iscrpila i volio bi kada bi mogao pokraj svih tih problema osjeati ravnoduje.

Bele roe- raspoloenje u pjesmi je sjetno, nostalgino, melankolino. - u pjesmi se sjedinjuje duhovni i jezini krajolik pejza predstavlja tek okvir za izraavanje pjesnikovih duhovnih stanja. - pjesma se moe podijeliti na dva dijela: 1) prvih 5 strofa pjesnik se s nostalgijom prisjea svoga doma, mladosti, majke,vremena kada se osjeao sretnim spokojnim i kad je njegov ivot imo smisla, svoja razmiljanja i emocije, locirao je u okvir pejzaa, satkan od niza pjesnikih slika stihovi koji pokazuju da je doivljen kao stanje pjesnikove due: zamisli se, mama, tih jutrah tak plavih? pjesnik iskazuje vedrinu radost sreu koju je nekad osjeao u svome domu. - Stare se vure polahko odtukle, Glas im je tenek i tih i pospani. upuuje na prolaznost te lagan i oputen ivot bez stresa. - u mirnoj toj noi osjeaj mira, spokoja. - da ga prijatel obrani od bure dom mu je davao osjeaj sigurnosti,zasienosti, pripadnosti. - Kak da se dobre ti dragale ruke,

19


Kak da su k tebi privinut se tele iznosi ljubav spram svoje majke ali u i upuuje na sjedinjenje ovjeka i prirode. 2) zadnje tri strofe pjesnik pjesnikim slikama opisuje naputeni dom, u njemu nitko ne ivi. - pjesnik izgubivi dom osjea kao da je izgubio dio sebe, sruene su mu sve nada i nestalo je sve to je volio PESIMIZAM (romantiarska znaajka). - poput romantiara Domjeni bjei od stvarnosti kojom je nezadovoljan: a)u pjesme popevka koje pjevaju o ljepoti, idili b) u vlastitoj unutranjosti - krajolik je obojan plavom i bijelom bojom a to su boje koja pjesnik boja svoju sreu, radost dok je imao majku, dom.

Ivo Vojnovi (1857. 1929.)- najistaknutiji je predstavnik hrvatske moderne. - realist, modernist, pjesnik dubrovake sredine, u knjievnosti se javlja psiholokosimbolikom novelom Geranium -autor je najcjelovitije Dubrovake triologije drama o propadanju dubrovake aristokracije: 1) Allans infants! ulazak Napoleonovih vojnika u Dubrovnik 2) Suton tematizira ekonomsku propast dubrovake vlastele 3) Nataraci moralna propast i dekadencija dubrovake vlastele - djela: Ekvinocij, Dubrovaka trilogija, Gospoa sa suncokretom, Stari gresi, Makarate, Smrt majke Jugovia

Suton- sentimentalna drama o bijedi nekada mone patricijske obitelji iji se posljednji lanovi majka i tri keri pokuavaju ponosom i sjeanjem na prolost oduprijeti stvarnosti koja ih unitava. - okrueni predmetima koji ih podsjeaju na nekadanji sjaj i malobrojnim prijateljima, one podravaju iluziju i ive od uspomena. - ki patricijske obitelji rtvuje osobnu sreu da bi udovoljila ponosu svoje obitelji - iako voli mladog i sposobnog ovjeka koji bi joj mogao pruiti ljubav i egzistenciju ona dobrovoljno ostaje robinjom svoje iluzije odbacili stvarni svijet koja joj nudi sreu i sigurnost a da bi ivjela u svom nestvarnom svijetu u kojem e propasti. -likovi: ga Mara nekadanja bogata vlastela Kata stara djevojka (sluavka); socijalne razlike; pisac pokree pitanje propadanja plemstva to jest dubrovake vlastele.

20


- iz opisa interijera i odjee dobiva se svjedoanstvo da je nekada ivjela u boljim financijskim okolnostima, likovi su govorno okarakterizirani (Mara govori latinski jezik). - kraj ulomka svjedoi o nastojanju gospoe Mare da pred drugima gaji iluziju o gospotini ne eli pokazati svoje osjeaje: PATNJU. - tragovi moderne drame: a) samo dva lika b) scenski je prostor minimaliziran(radnja se odvija u jednim prostoru) c) nema akcije, dogaanja;ona se odvija na psiholokoj razini likova d) likovi su nositelji odreenih ideja

Milan Begovi(1876. 1948.)- dramski je pisac, novelist, romanopisac. - zbirkom pjesama Knjiga od Bocardara predstavio se kao pjesnik erotskih motiva i hedonistikog shvaanja ivota, u dramskim djelima slavi se ljubavnim i branim temama. - kao romanopisac ostavio je nekoliko romana a najpoznatiji je Giga Jurieva i njezinih sedam prosaca koji je dramatiziran pod nazivom Bez treega. - pisao je i novele od kojih je najpoznatiji Dva bijela hjeba. - drame: Gospoa Walevska, Stana , Svadbeni let , Boji ovjek , pustolov pred vratima, Hrvatski Diogene, Amerikanska jehta u splitskoj luci, Bez treega

Bez treega- dramski tekst ima 3 ina. - drugi in otpoinje opisom interijera opisujui detalje(alica, srebrna doza za eer, francuska maina za kavu) daje dojam da je rije o dobrostojeoj burujskoj kui - likove uvodi razliito u interijer: a) Giga sva je profinjena i otmjena i savreno se ukapa u luksuzni interijer b) Marko kao da se ne snalazi u opisanom interijeru; godine izbivanja uinile su da izgleda poput stranca u vlastitoj kui glad, teak ivot uinili su ga grubljim, sirovijim, odvikao se od komfora i obiaja graanske obitelji. - razotkriva se socijalna pozadina likova psiholoka karakterizacija putem interijera. - razgovor izmeu Gige i Marka tee izvjetaeno, usiljen, ne znaju o emu bi razgovarali gubitak komunikacije. - komunikaciju prijei njegova sumnja u njezinu vjernost. - Giga pokuava oraspoloiti Marka te usmjeriti njegove misli prema vremenu kad su bili sretni. - Marko skree razgovor u drugome smjeru optuujui Gigu da je ona veoma dobro ivjela dok je od stradavao i patio.21 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

- Marko razmilja o sebi i svom ivotu ironizirajui svoju sposobnost da rijei svaki problem vie matematika, a s druge strane ne moe se nositi s nekim ivotnim problemima i situacijama. -Marko dovodi u pitanje cijeli svoj nekadanji ivot i njegovu vrijednost, osjea se izgubljenim, misli su mu konfuzne, ne moe odgovoriti ni na jedno pitanje koje si postavlja. -Giga optuuje Marka da eli njome upravljati oduzimajui joj slobodu kako intelektualno tako i fiziki, postavlja se slino pitanje kao u Nori je li ena bie slobodno i razumno ili treba biti usmjerena od mukarca.

Milutin Cihlar Nehajev (1880. 1931.)- novelist je, romanopisac i dramatiar. - pripada elnicima hrvatske moderne. - napisao je romane: Bijeg, Vuci i Knjiga eseja.

Bijeg- roman je o mladom, darovitom intelektualcu uri Andrijaeviu koji se u sudaru sa ivotnom zbiljom slama, predaje piu i zavrava samoubojstvom. - Moj je ivot raaloivao ljude Moja smrt raalostit e tebe ove reenice svjedoe o osamljenosti ure Andrijaevia, nema prijatelja, ljudi mu nisu skloni, ne moe funkcionirati u drutvu. - pronalazi smrt kao smirenje, spokoj, spas od ivota kojim nije zadovoljan. - uro osjea potrebu da ispripovijeda svoju tegobu, te da opravda svoju elju za smru nemogunost komunikacije, sukob pojedinca s drutvom. - otuenost povlaenje u samoga sebe. - postavlja si pitanje smisla ivota i njegove apsurdnosti. - alkohol kao bijeg od stvarnosti. - gubitak posla (slube), na rubu je egzistencije nema to jesti ali moram piti treba mi snage za smrt. - uro ralanjuje i vrednuje vlastiti ivot nizom retorikih pitanja pokuava dobiti odgovore zato je njegov ivot promaen i tko je tomu kriv: a) postavlja pitanje odgoja i roditeljske ambicije da postane velikim pjesnikom i literatom, to nije uspio pita se je i korijen njegove nesigurnosti i kompleksa u nepostizanju ciljeva koje su mu postavili. b) ljubav koju je izgubio radi bijede i siromatva. c) sredina koja ga okruuje i kojoj se nije mogao prilagoditi te biva odbaen. d) postavlja pitanje koliko je njegov karakter, priroda, sklonost, utjecala na nemogunost komunikacije u ivotu.22 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

- initelji koji su doprinijeli slomu ure Andrijaevia: a) vanjski odgoj, djevojka, malograansko drutvo b) unutarnji hipersenzibilnost, osamljenost, otuenost

Ivan Kozarac (1885. 1910.)- roen je u Vinkovcima. - objavio djela: uka Begovi, Kratke proze, Slavonska krv.

uka Begovi- sredina u kojoj se odvija radnja jest Slavonija u 19. stoljeu. - struktura romana: roman je podijeljen na 16 poglavlja te se moe nazvati komponiranom cjelinom jer struktura zbog nedovoljno povezanih poglavlja izgleda razbijeno. u romanu postoje dva pripovjedaa: a) uka Begovi govori u prvom licu b) pripovjeda tree lice, ima pregled svih zbivanja retrospekcija vraanje u prolost introspekcija samo promatranje retorika pitanja pitanja na koje se ne trai odgovor jer je on oit dijalozi, monolozi, opisivanje, pripovijedanje

- tehnike:

- roman je izrazito lirski intoniran. - modernistiki elementi u romanu su: ugoaj, atmosfera, pejza, stanja ljudske svijesti, podsvijesti, bunt, cinizam, erotske preokupacije. - u romanu se isprepliu elementi realizma kroz opis Slavonije i realizma kroz opis uke i okoline. - slojevitost lika: a) odnos ure spram oca odgoj ukina oca odreuje njegove postupke i narav. Odgajan je u razvratu, u njemu raspiruje gotovo ivotinjsku ulnost, pogubnu elju za ivotom bez granica koja kulminira i ukinim ubojstvom vlastita oca. b) odnos uke spram ena ene su za njega sve iste i eli ih podiniti do te mjere da ga se boje jer je za njega jedina ljubav koja postoji ljubav iz straha, on dri da su ene samo za zadovoljavanje mukih potreba i za kuanstvo. c) odnos uke spram novca uka je rastroan i za njega novac ne predstavlja nita ako ga ne moe popiti, on je gospodar novca, a ne novac njemu. d) odnos uke spram alkohola ispoetka uiva, a kasnije mu se u potpunosti odaje alkohol kao bijeg od stvarnosti. e) odnos uke spram ivota eli gospodariti ivotom, ivjeti po vlastitoj mjeri, ne prilagoavati se drugima = egoizam.23 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

PROBLEMATIKA: propadanje seoskih zadruga, propadanje slavonskog sela, Slavonaca i Slavonije, dolazak stranog kapitala, ruenje patrijarhalnih odnosa, bijela kuga, socijalne razlike, odnos Slavonaca spram rada, moral, odgoj, alkoholizam, ubojstvo Paralela uke i Tene: Tena je pasivan lik, ona ne pokree stvari, nego joj se one naprosto dogaaju, ona je iskoritavana, nju troe, dok je uka aktivan lik jer pokree promjene i on je taj koji iskoritava, troi, bilo da se radi o enama, novcu, ivotu. Zajedniko im je to jednako burno proivljavaju Slavoniju i to kao likovi daju prosjek slavonske stvarnosti 19. stoljea. - unutranji monolog u obliku retorikih pitanja: uka si postavlja gotovo egzistencijalna pitanja o ivotu i njegovom smislu, mue ga kolebanja i dvojbe kako organizirati ivot: a) s jedne strane nalazi se ukin neobuzdani temperament i egoistinost koja ne trpi pravila niti prilagoavanja drutvu. b) s druge strane postavlja si pitanje treba li se prikloniti tom drutvu ili ivjeti samovoljno. - uka svoje probleme i dvojbe nema s kime rijeiti osamljuje se, povlai se u sebe, svoju psihu i unutranjost. - ukina unutranja proivljavanja izazivaju osjeaje nemira, nervoze, revolta, bunta. - u nesuglasju je njegov temperament, narav, odgoj, potreba za bezgraninom slobodom, neodgovornost s pravilima koje odreuje drutvo. - uka razmilja o drutvu na taj nain da pojedinac u njemu nikako ne moe ostvariti svoju individualnu sreu. - promie probleme kao to su nemogunost komunikacije, nerazumijevanje, otuenost meu ljudima. - ne pronalazi nikakvo uporite za ivot u izvanjskoj stvarnosti te ga pokuava nai u vlastitoj unutranjosti to ga dovodi do vee konfuznosti i zbunjenosti. - uka se mahnitom vonjom pokuava osloboditi negativnih emocija, no tada kulminira njegova destruktivnost gazi tua polja, iivljava se na konjima. - ima strahovitu potrebu misliti da moe initi to god hoe: a on bi htio letjeti, letjeti tako uludo i dan i dva i deset i godinu dana i sto i vie - uka na trenutke pokuava raskriliti svoja krila te svojim neobuzdanim temperamentom izdii se iz vlastite sredine, ali se brzo slomljen vraa u tu istu sredinu. - odnos prema eni obraa joj de deminutivom: Marijica a) da bi prikazao njezinu krhkost, njenost, straljivost b) dokaz je ukine superiornosti - na trenutke uka u afektu zlostavljajui sve ono do ega mu je stalo kao da kanjava samog sebe (samodestruktivnost).

24


Dinko imunovi (1873. 1933.)- prikazao je raznolike pojave u seoskom ivotu, odnos sela i grada, tuinstvo, poloaj ene u patrijarhalnoj sredini, ljubav, junatvo, tradiciju. - djela: Mrkodol, Tuinac, erdan, Mladi dani, Mladost, Porodica Vini, Sa Krke i Cetine

Muljika- pisac iznosi tjelesni izgled Muljike razlikuje se od ostalih seoskih djevojaka: visoka, vitka, svjetloputa. - pisac naglaava da bi se takva djevojka u gradu smatrala lijepom, no u zaostaloj seoskoj sredini drukija su pravila tako da ju smatraju bolesnom. - u noveli su suprotstavljeni Namastirani i Boja: KOLEKTIV Mastirani koji sebe nazivaju namastiranima doivljavaju sebe kao kolektiv (mi.) Povezuje ih slian krupan izgled kao znak zdravlja i ivotne snage. Istovremeno proivljavaju ljubav, veselje, njeguju zajednike obiaje, u isto doba godine rade (proljee, ljeto) Otac je prater familias tj. glava obitelji. Zadovoljavaju se elementarne ljudske potrebe, nema viih oblika duhovnog ivota. POJEDINAC Fiziki drukija i zato je pogrdno nazivaju Muljika (blijedi ili blijedouti kamen). Izdvaja se i zato je objekt osude i poruge. Nemo i slabost izdvojenog pojedinca u borbi sa ivotom i prirodom. Jedini izlaz je smrt.

- imunovi u idilinom bukolikom krajoliku smjeta Boju i Ilijicu likovi su govorno okarakterizirani. - pisac stavlja u kontrarne odnose lirske idiline prizore u kojima progovara tjelesnost i zdravlje te prizore tuge, boli smrti. - uloga pjezaa u djelu: 1) stvara odgovarajuu atmosferu 2) pridonosi karakterizaciji likova 3) prikazuje tragian zavretak 4) obrazlae postupke Namastirana

Janko Poli Kamov (1886. 1910.)- zovu ga Prokleti pjesnik, neobino sloena i kontroverzna linost. - stvorio je moderno pisane tekstove u kojima progovara beskompromisni protivnik malograanskih ustajalih moralnih i drutvenih normi i konvencija.25 Hrvatski jezik: skripte Modernizam u europskim knjievnostima i Hrvatska knjievnost moderne

- umro je u Barceloni u 24. godini ivota nakon ludila, bjesomunog ivota. - stvaralatvo: A) pjesme: Itipana hartija, Psovka B) novele: askanja, uka, Katastrofa, Sjenica, Odijelo, Brada, Bitanga C) roman: Isuena kaljua D) drame: Tragedija mozgova, Na roenoj grudi, Samostanske drame

Pjesma nad pjesmama- pjesnik preuzima naslov biblijske pjesme, ali s novim sadrajem i novim pjesnikim izrazom. - pjesma nad pjesmama strahovita je optuba graanskog reda i poretka. - pjesnik zaziva Ciganku (poziva ju), opisuje njezin fiziki izgled, vanjtinu: potamnjela put, crne oi - pjesnik progovara o strasti, bludu, nezakonitosti, ljubavi, preljubu hvalospjev. - motiv krika simbol boli. - bez ikakvih ustruavanja pjesnik slobodno govori o kontroverznim stvarima bez ikakvog ustruavanja. - koristei se naslovom kao i Salomon i Bibliji Kamov potpuno okree sadraj pjesme otvoreno zagovarajui hedonizam, strast, blud, nemoral, to je u suprotnosti spram biblijskih tenji ka miru, ljubavi i vjeri u Boga. - pjesnik eli nametnuti svoje ideje, podijeliti ih sa svijetom, a koje se u potpunosti razlikuju od svega za to se drutvo i vjera zalau. - motiv Ciganke koju uvodi kao primjer svega onoga to drutvo smatra nepristranim, runim, prljavim, razvratnikim, iskvarenim, nemoralnim

26


Documents

113526334 Modernizam u Europskim Književnostima