MODERNIZAIJA LIJEVOOALNIH SAVSKIH NASIPA OD … · su usporni nasipi, koji definiraju prirodne funkcionalne cjeline u zaobalju Save (kazete), a po kojima se odvija zaštita od poplava

Zajednica izvršitelja:

Vodeći član izvršitelja:

VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

OIB: 35069807615

Drugi član izvršitelja:

Geokon-Zagreb d.d. Zagreb, Starotrnjanska 16a

OIB 61600467614

INVESTITOR / PODNOSITELJ ZAHTJEVA: HRVATSKE VODE

10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

OIB: 28921383001

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO NOVE GRADIŠKE

PROJEKT IZGRADNJE BERME LIJEVOOBALNOG SAVSKOG NASIPA Dionica: Državna granica – CS Konjuša

LOKACIJA ZAHVATA U PROSTORU: Vukovarsko - srijemska županija

GRAĐEVINA: Berma

RAZINA OBRADE: TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA TENDER

OZNAKA PROJEKTA: E-008-17-04 REV: 0 MAPA: 1/1

GLAVNI PROJEKTANT:

Goran Grget, dipl.ing.građ. (GEOKON-ZAGREB)

PROJEKTANT:

Goran Grget, dipl.ing.građ. (GEOKON-ZAGREB)

PROJEKTANT:

Žana Bašić dipl. ing. građ. (VPB)

Direktor:

Zlatko Brščić, dipl.ing.građ.

ZAGREB, ožujak 2017. god.






NAZIV PROJEKTA / NAZIV ZAHVATA U PROSTORU:

Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške PROJEKT IZGRADNJE BERME LIJEVOOBALNOG SAVSKOG NASIPA Dionica: Državna granica – CS Konjuša

LOKACIJA ZAHVATA U PROSTORU: Vukovarsko - srijemska županija

GRAĐEVINA: Berma


OZNAKA PROJEKTA: E-008-17-04 Rev: 0 MAPA: 1 / 2

PROJEKTANTI:

Goran GRGET, dipl.ing.građ. (GEOKON-ZAGREB) Žana BAŠIĆ dipl. ing. građ. (VPB)

POPIS SURADNIKA:

Ivan MATELJIĆ, građ.teh. (GEOKON-ZAGREB) Ivan ĆOSIĆ, mag. ing. aedif. (GEOKON-ZAGREB) Hrvoje SASTIĆ, mag. ing. aedif. (GEOKON-ZAGREB) Alen Kamberović, dipl.ing.građ. (VPB) Davor MALUS, dipl.ing.građ. (VPB) Željko GOBAC, ing.rač. (VPB)

Direktor:

Zlatko Brščić, dipl.ing.građ.

ZAGREB, ožujak 2017. god.






NAZIV PROJEKTA:

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO NOVE GRADIŠKE Projekt izgradnje berme lijevoobalnog savskog nasipa Dionica: Državna granica – CS Konjuša MAPA 1

INVESTITOR: HRVATSKE VODE, 10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

OZNAKA PROJEKTA: E-008-17-04


MJESTO I DATUM: ZAGREB, ožujak 2017. god.

SADRŽAJ

1. TEHNIČKI OPIS

2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

3. TROŠKOVNIK

4. NACRTI






NAZIV PROJEKTA:




RAZINA OBRADE: GLAVNI PROJEKT


1. TEHNIČKI OPIS

Zajednica izvršitelja: MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO N. GRADIŠKE VPB d.d. i DIONICA: DRŽAVNA GRANICA – CS KONJUŠA Geokon – Zagreb d.d. PROJEKT IZGRADNJE BERME LIJEVOOBALNOG SAVSKOG NASIPA

TENDER

1. TEHNIČKI OPIS 1 Oznaka projekta: E-008-17-04

Zagreb, ožujak 2017.

SADRŽAJ POGLAVLJA:

1 TEHNIČKI OPIS 3

1.1 Uvod .................................................................................................................................. 3

1.2 Podaci o građevini ............................................................................................................ 4

1.3 Opis lokacije zahvata ....................................................................................................... 5

1.4 Opis postojećeg stanja .................................................................................................... 5

1.5 Opis projektirane građevine – elementi konstrukcije .................................................... 6

1.5.1 Berma ..................................................................................................................................... 6

1.5.2 Priključci berme na postojeće rampe ..................................................................................... 8

1.5.3 Okretište ................................................................................................................................. 8

1.5.4 Nalazište ................................................................................................................................ 9

1.5.5 Tijek izvedbe ........................................................................................................................13

1.5.6 Opis smještaja građevine na građevnim česticama ............................................................14

1.5.7 Opis namjene građevine ......................................................................................................15

1.5.8 Oblikovanje građevine .........................................................................................................16

1.5.9 Način priključenja građevine na infrastrukturu .....................................................................16

1.5.10 Utjecaj planiranog zahvata na okoliš i prirodu .....................................................................16

1.5.11 Program praćenja stanja okoliša .........................................................................................26

1.6 Opis ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu ......................................................... 26

1.6.1 Mehanička otpornost i stabilnost .........................................................................................26

1.6.2 Sigurnost u slučaju požara...................................................................................................26

1.6.3 Higijena zdravlje i okoliš .......................................................................................................26

1.6.4 Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe ...........................................................................27

1.6.5 Zaštita od buke ....................................................................................................................27

1.6.6 Gospodarenje energijom i očuvanje topline .........................................................................27

1.6.7 Održiva uporaba prirodnih izvora .........................................................................................27

1.7 Projektirani vijek uporabe građevine ............................................................................ 27

1.8 Uvjeti za održavanje građevine ...................................................................................... 27

POPIS SLIKA:

Slika 1.3.1.1: Podjela područja Projekta na funkcionalne cjeline (kazete).................................... 4

Slika 1.4.3.1.Lokacija zahvata (izvor Google Earth) ...................................................................... 5

Slika 1.4.3.1 Prikaz zahvata na topografskoj karti 1:25000 ........................................................... 6

Slika 1.7.1.1. Karakteristični poprečni profil 1 – berma i put uz nasip. ........................................... 7

Slika 1.7.1.2. Karakteristični poprečni profil 2 – put uz nasip ........................................................ 7

Slika 1.7.2.1. Situacijski prikaz nalazišta s privremenim putom ..................................................... 8

Slika 1.7.4.1 Primjer obnove staništa nakon završetka eksploatacije (Izvor: http://www.cbmcommunityinfo.com/rehabilitation/sugarbush.htm) .............. 10


TENDER



Slika 1.7.4.2 Izgled dijela jezera uređenog kao močvarno stanište nakon eksploatacije (Izvor: ............................................................................................. 10

Slika 1.7.4.3 Situacijski prikaz nalazišta Račinovci 2. ............................................................... 11

Slika 1.7.4.4 Karakteristični profil nalazišta .............................................................................. 11

Slika 1.7.4.5 Normalni profil pristupnog puta, i situacijski prikaz rampe za pristup nalazištu .............................................................................................................. 13

POPIS TABLICA:

Tablica 5 Prikaz planiranih količina iskopa iz nalazišta prema dubini iskopa u ovisnosti o uslojenosti tla ..................................................................................... 12

Tablica 6 Tijek izvedbe ....................................................................................................... 13

Tablica 12 Popis katastarskih čestica u k.o. Račinovci .......................................................... 15

Tablica 13 Popis katastarskih čestica u k.o. Gunja ............................................................... 15

Tablica 14 Popis katastarskih čestica nalazišta glinenog materijala i pijeska ''Račinovci 2''u k.o. Račinovci .............................................................................. 15

Tablica 15 Potencijalna pojavnost staništa ciljeva očuvanja unutar užeg obuhvata predloženog zahvata u POVS područjima ekološke mreže .................................. 21

Tablica 16. Grupe i podgrupe otpada koji se očekuje tijekom izgradnje zahvata sukladno Pravilniku o katalogu otpada NN 90/15 ................................................ 25


TENDER



1 TEHNIČKI OPIS

1.1 Uvod

Područje uz lijevu obalu rijeke Save od Račinovaca do ušća Trnave kod Nove Gradiške

(„donja Sava“) zaštićeno je od poplava kontinuiranom linijom nasipa ukupne duljine 236 km, uz

prekide na ušćima većih lijevih pritoka rijeke Save. Uz ušća lijevih pritoka rijeke Save izgrađeni

su usporni nasipi, koji definiraju prirodne funkcionalne cjeline u zaobalju Save (kazete), a po

kojima se odvija zaštita od poplava. Na dionici sustava obrane od poplava rijeke Save od

Račinovaca do Nove Gradiške u postojećem stanju izgrađenosti nema prirodnih poplavnih

površina koje se koriste u funkciji rasterećenja velikih voda.

U proteklih pet godina povećana je učestalost pojave velikih voda na slivu rijeke Save u

RH. Ekstremni velikovodni događaj u svibnju 2014. godine ukazao je na poteškoće u

funkcioniranju postojećeg sustava obrane od poplava, a kao najveći problemi su identificirani

nedostatna i neujednačena stabilnost temeljnog tla nasipa i nemogućnost pristupa svim

dionicama nasipa za vrijeme provedbe mjera obrane od poplava.

Projekt Modernizacije lijevoobalnih Savskih nasipa na dionici ukupne duljine 236 km

od Račinovaca do Nove gradiške predviđa hitne "no regret" mjere povećanja sigurnosti

nasipa i zaobalja te mogućnost pristupa nasipu. ''No regret'' mjere u slučaju modernizacije

nasipa donose značajne prednosti u sustavu obrane od poplava, čak i kad ne utječu na

povećanje stabilnosti nasipa. Provedba ovih mjera ima relativno mali trošak u odnosu na

prednosti vezane uz redovno održavanje nasipa i pristup mehanizacije tijekom obrane od

poplava. Primjena ovih mjera je vrlo učinkovit prvi korak u konačnom rješenju sustava

obrane od poplava.

Planirane mjere se odnose na područje donjeg toka rijeke Save od granice sa Republikom

Srbijom kod Račinovaca (rkm 212.080) do ušća Trnave kod Nove Gradiške (rkm 464.500).

Provedba planiranih radova na modernizaciji lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca

do Nove Gradiške se s obzirom na podjelu područja u provedbi obrane od poplava, podijeljena je

na pet zasebnih funkcionalnih cjelina- kazeta:

1. „Županja“,

2. „Slavonski Brod-istok“,

3. „Slavonski Brod-zapad“,

4. „Davor“ i

5. „Mačkovac“.

Predmetna dionica ovog projekta je „Državna granica – CS Konjuša“ i nalazi se unutar

kazete „Županja“ u Vukovarsko-srijemskoj županiji.


TENDER



Slika 1.5.1.1: Podjela područja Projekta na funkcionalne cjeline (kazete).

1.2 Podaci o građevini

Predmetna dionica ''Državna granica – CS Konjuša“ nalazi se u cjelini unutar kazete br. 1

''Županja''. Podijeljena je na dvije poddionice:

1. Berma 1: državna granica do CS Teča, približno km 0+017 do 2+578 nasipa,

odnosno km 0+000 do km 2+562 berme

2. Berma 2: Račinovci do CS Konjuša, približno km 4+557 do 11+954 nasipa,

odnosno km 0+023 do km 7+417 berme,

U oblikovnom smislu, radi se o dodatku nasipu u vidu berme s pristupnim putom na

zaobalnoj strani. Takvo rješenje također nije ni na koji način u suprotnosti s odredbama

prostornih planova.

Ukupna duljina dvije poddionice je cca 10 km (označeno na slici 1.1.1.1. crvenom

strelicom). Središnji dio, od km 2+698 do km 4+533 stacionaže nasipa, obnovljen je nakon

poplava iz svibnja 2014. godine i nije obuhvaćen ovim projektom. Svaka poddionica ''no

regret'' mjera ima svoju relativnu stacionažu (0+000 i 0+023), a maloprije navedene

stacionaže nasipa odnose se na stacionažu nasipa koja kreće od granice RH i Srbije, sve

do ušća Trnave. Globalna stacionaža samo ima funkciju kako bi se pobliže pozicionirao

pojedini zahvat.

Dionica ''Državna granica – CS Konjuša'' nalazi se u Vukovarsko-srijemskoj županiji i što

se tiče prostornih planova i uklapanja planiranih zahvata u njih, može se konstatirati da su

predviđena rješenja na tragu odredbi iz Planova, odnosno da ni na koji način nisu s njima u

suprotnosti.

Budući da su tehnička rješenja koncepcijski postavljena tako da predstavljaju dopunu

postojećim nasipima u smislu položajnog smještaja građevine u cijelosti su usklađena s

prostornim planovima. Prostornim planovima je istaknuto da su upravo nasipi mjera koja se

većim dijelom treba primjenjivati na ovom prostoru uz Savu.

Na predmetnoj dionici ishođene su dosad i slijedeće dozvole:

Dionica Račinovci, km 2+698 do km 4+533 – Građevinska dozvola, KLASA: UP/I-361-

03/16-01/000080; URBROJ: 531-06-2-1-226-17-0015, u Zagrebu, 13.02.2017.


TENDER



Dionica Račinovci - Gunja, km 0+000 do km 12+227 – Građevinska dozvola, KLASA:

UP/I-361-03/04-01/0163; URBROJ: 531-10-2-1-1-225-05-20, u Zagrebu, 07.10.2005.

Navedena Građevinska dozvola za dionicu Račinovci-Gunja iz 2005. godine je istekla,

budući na njoj nisu započeti nikakvi građevinski radovi u zakonskom roku nakon izdavanja

dozvole.

1.3 Opis lokacije zahvata

Prostorno gledano, područje planiranog zahvata smješteno je u Vukovarsko-srijemskoj

županiji, u k.o. Račinovci i k.o. Gunja. Lokacija same građevine počinje uz državnu granicu

Republike Hrvatske sa Republikom Srbijom i proteže se u smjeru zapada idućih cca 12 km uz

lijevoobalni nasip rijeke Save. Lokacija predmetnog zahvata prikazana ja na slici u nastavku.

Slika 1.5.1.1.Lokacija zahvata (izvor Google Earth)

1.4 Opis postojećeg stanja

Na predmetnoj lokaciji izgradnje je postojeći lijevoobalni obrambeni savski nasip koji

ima poljski put u zaobalnoj nožici te procjedne kanale. Na promatranim dionicama nasipa na 4

mjesta su postojeće rampe za prijelaz preko nasipa u inundaciju i spajanje poljskih putova prema

naseljima. Tijekom obrane od poplave u svibnju 2014. evidentirano je da nije bio moguć pristup

nasipu na svim dionicama i pravovremeno poduzimanje mjera obrane od poplave te su na

pojedinim mjestima uočena oštećenja nakon povlačenja vode. Najveća oštećenja, proboj i odron

nasipa u Račinovcima već su sanirani tijekom 2014. godine i izuzeti su iz ovog projekta. To je dio

nasipa na slici između Berme 1 i 2.

BERMA 1 BERMA 2

NALAZIŠTE


TENDER



1.5 Opis projektirane građevine – elementi konstrukcije

Projektom modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške,

a time i na predmetnoj dionici od državne granice do CS Konjuša, predviđa se izvedba zaobalne

berme sa drenom i pristupnim putem. Berma služi za opterećenje nožice nasipa i izdizanje puta.

Predmetno tehničko rješenje berme sa servisnim putem pozitivno doprinosi stabilnosti nasipa, ali

nije mjera rekonstrukcije ili ojačanja samog postojećeg tijela nasipa. Tehničko rješenje se sastoji

od sljedećih elemenata:

zaobalna berma

okretište na početku zahvata

priključak berme na postojeće rampe i lokalne putove

nalazište

Slika 1.5.1.1 Prikaz zahvata na topografskoj karti 1:25000

1.5.1 Berma

Osnovno tehničko rješenje modernizacije nasipa je zaobalna berma sa plošnim drenom u

nožici i pristupnim putom uz nasip.

Na predmetnoj dionici se izvode dvije berme

berma 1 od granice RH do CS Teča duljine cca 2,578 km

berma 2 od Račinovaca do CS Konjuša duljine cca 7,394 km

U slijedećoj tablici su navedeni i opisani elementi konstrukcije:

Zaobalna berma

Zaobalna berma je širine krune 8,0 m, poprečnog nagiba 3% prema zaobalju, sa nagibom pokosa 1:2. Tijelo berme izgrađeno je od neselektiranog pješčanog i glinenog materijala iz nalazišta u inundaciji. Visinska kota krune berme određena je proračunom za pojedine poprečne profile uzduž trase, a visinske kote prikazane na uzdužnom profilu. Tijelo berme se na kraju humusira i zatravnjuje. U nožici se izvodi dren. Tijelo berme se izvodi u slojevima i uz zbijanje.

Dren u nožici

U nožici berme izvodi se plošni dren, debljine 60 cm, poprečnog nagiba 3%. Dren se izvodi od pijeska selektiranog na nalazištu, obloženog razdjelnim geotekstilom. Izvod drena obložen je kamenim materijalom granulacije 30-150 mm, u debljini sloja 50 cm.

Pristupni put

Po kruni berme izvodi se pristupni put, od tucaničkog materijala. Širina pristupnog puta iznosi 4 m, poprečnog nagiba 3%, a uzdužni nagib odgovara uzdužnom nagibu trase berme. Slojevi pristupnog puta su nosivi sloj kamenog materijala granulacije 30-150 mm, u debljini sloja 30 cm, koji se polaže na razdjelni geotekstil. Završni sloj puta je tucanik granulacije 0-32 mm, debljine sloja 10 cm.

Berma 1

Berma 2 CS Teča

CS Konjuša

Sanacija nakon

poplave 2014.

Nalazište


TENDER



Karakteristični poprečni profil berme i puta uz nasip, karakteristični poprečni profil 1,

prikazan je na slici 1.7.1.1.

Slika 1.5.1.1. Karakteristični poprečni profil 1 – berma i put uz nasip.

Na mjestima gdje su visinski odnosi zaobalnog terena i projektirane visine krune berme

takvi da nije potrebna velika visina samog tijela berme, izvodi se samo prilazni put čija je podloga

plošni dren debljine sloja 50 cm, prikazan karakterističnim poprečnim profilom 2, na slici 1.7.1.2.

Slika 1.5.1.2. Karakteristični poprečni profil 2 – put uz nasip

Pojedinačni i točno definirani poprečni profili nasipa i berme sa odgovarajućim visinskim

kotama prikazani su u grafičkom dijelu ovog projekta.

Tehničko rješenje zaobalne berme na predmetnoj dionici ovog projekta započinje kod

državne granice Republike Hrvatske, km 0+000 dionice berme 1, gdje se na prilaznom putu


TENDER



nalazi okretište, dok se na ostalim dijelovima dionice bermi i pristupnog puta pristupa putem

rampi koji su spojeni na lokalne putove.

Opis načina izvedbe građevinskih i drugih radova pri građenju, ugradnje i međusobnog

povezivanja građevnih i drugih proizvoda koji je bitan za ispunjavanje tehničkih svojstava

projektirane građevine te temeljnih zahtjeva za građevinu dan je u nastavku.

1.5.2 Priključci berme na postojeće rampe

Berma nasipa je na predmetnim dionicama prekinuta sa 4 postojeće rampe za prijelaz

nasipa i spoj na poljske putove, na koje se spaja sa 5 priključaka. Priključci berme imaju svrhu

omogućavanja pristupa mehanizaciji na pristupni put uz nasip i nalaze se na krajevima dionice.

Na dionici Berma 1, kod CS Teča, km 2+547 berme, na dionici berma 2, kod Račinovaca, km

0+297 i km 0+345 berme, zatim kod prilaza mjestu Đurići, na km 4+423 berme te kod CS

Konjuša, km 7+406 berme. Priključci berme su spojevi puta na bermi s postojećim rampama za

prijelaz nasipa i putovima prema naselju. Izvode se kao makadamski putovi uz uzdužni nagib

rampe do 10%. Prilikom smještaja vodilo se računa o minimalnim radijusima i smještaj na

česticama u vlasništvu RH. Privremeni put za iskop nalazišta je prikazan na sljedećoj slici.

Slika 1.5.2.1. Situacijski prikaz nalazišta s privremenim putom

1.5.3 Okretište

Na dionici berme 1, od državne granice do CS Teča, predviđeno je okretište na početku

dionice uz samu granicu Republike Hrvatske sa Republikom Srbijom. Okretište se izvodi na

pristupnom putu, proširenjem berme i pristupnog puta, sa minimalnim radijusom okretišta 8,0 m.

Stacionaža okretišta je na km 0+000 do 0+027,8 berme. Cijeli plato je pravokutnog oblika

20x17m. Svrha okretišta je omogućavanje okretanja mehanizacije koja se kreće po bermi, budući

je mjesto okretišta kraj dionice i ujedno i državna granica. Rješenje okretišta ne izlazi iz

projektom predviđenih i obuhvaćenih katastarskih čestice te se obuhvat u potpunosti nalazi

unutar teritorija Republike Hrvatske, poštujući državne granice. Iz tog razloga na mjestu okretišta

pokos berme je ustrmljen kako se ne bi izlazilo iz navedenih granica.


TENDER



1.5.4 Nalazište

S obzirom na kote terena na lokaciji predmetnog nalazišta, dubine rasprostiranja pojedinih

vrsta materijala potrebnih za izvođenje planiranih radova, te minimalne potrebne dubine iskopa,

tlocrtno i u poprečnom smislu je formirano nalazište koje zadovoljava i tehničke i okolišne

aspekte.

1.5.4.1 Okolišni aspekt

Polazne osnove za projektiranje nalazišta u smislu zaštite okoliša su:

primjena tlocrtnih parametara koji oponašaju prirodne oblike (nepravilan oblik koji

odgovara prirodnim rukavcima),

osiguranje uvjeta za obnovu i proširenje zaštićenih stanišnih tipova (posebno treba

istaknuti aluvijalne šumske vrste),

usklađivanje dubine iskopa s vodnim režimom, odnosno usklađivanje s vodostajima po

trajnosti čime se stvaraju uvjeti za stalnu prisutnost vode u nalazištu nakon završetka

iskopa.

Zadovoljenje navedenih kriterija osigurava nepravilno projektirana forma, terasastog

oblika s postupnim prijelazom prema dubljem dijelu.

Početni pokos s terena je predviđen s nagibom 1:2, koji u kombinaciji s aluvijalnim

vrstama tehnički osigurava pokos od erozije i urušavanje obale. Prijelaz prema dubljem dijelu

osiguran je s nagibom pokosa 1:10, tako da je omogućen pristup do vode različitim životinjskim

vrstama. Da bi se postigla neujednačenost dubina, nakon pokosa u nagibu od 1:10 koji se vodi

do minimalno potrebne dubine iskopa za omogućavanje stalne prisutnosti vode, prelazi se

ponovo na pokos 1:2 do konačne dubine iskopa.

Pojas uz iskop nakon završetka radova i zatvaranja nalazišta potrebno je urediti sadnjom

autohtonih tipova vegetacije (vrba i topola). Nakon završetka eksploatacije nalazišta, višak

glinovitog materijala iz iskopa potrebno je rasporediti po pokosu od kote terena do prirodne

dubine sloja gline tj. do kote 78,10 mn.m. Nakon vraćanja viška gline, vrši se humusiranje pokosa

materijalom koji je ostao pri otvaranju nalazišta. Ukoliko je nakon raspoređivanja gline po

pokosima ostalo još neupotrijebljenog glinovitog materijala, od njega je potrebno napraviti umjetni

otok unutar nalazišta.

Uz pristupni put do nalazišta, osigurava se radni pojas od 3 m sa svake strane u svrhu

nesmetanog kretanja građevinske mehanizacije.

S obzirom na kriterij da je nakon završetka eksploatacije potrebno omogućiti stalnu

prisutnost vode u nalazištu, potrebno je da minimalna dubina iskopa premašuje pojavu vode

90%-tne za 1 m ili više, jer se na toj dubini, obzirom na neposrednu povezanost dobropropusnih

slojeva u donjem dijelu nalazišta s rijekom Savom, može očekivati stalna prisutnost vode.


TENDER



Slika 1.5.4.1 Primjer obnove staništa nakon završetka eksploatacije (Izvor: http://www.cbmcommunityinfo.com/rehabilitation/sugarbush.htm)

Slika 1.5.4.2 Izgled dijela jezera uređenog kao močvarno stanište nakon eksploatacije (Izvor: http://www.naturalworldcentre.co.uk/uploads/2012/08/whisby-nature-reserve.jpg)

1.5.4.2 Tehnički aspekt

Nalazište je smješteno na dijelu k.č.br. 1646, k.o. Račinovci u Vukovarsko-srijemskoj

županiji. U nastavku je dan situacijski prikaz i karakteristični profil projektiranog nalazišta

Račinovci 2.

http://www.cbmcommunityinfo.com/rehabilitation/sugarbush.htm

http://www.naturalworldcentre.co.uk/uploads/2012/08/whisby-nature-reserve.jpg


TENDER



Slika 1.5.4.3 Situacijski prikaz nalazišta Račinovci 2.

Slika 1.5.4.4 Karakteristični profil nalazišta

Elaborat „Proračun niskih vodnih nivoa Save na dionici Jamena-Sisak“, Hrvatske

vode,VGO za vodno područje sliva Save, siječanj 2005., je u projektnom zadatku naveden kao

podloga za definiranje vodnih razina na lokacijama pojedinih nalazišta. Prema navedenom

elaboratu na lokaciji nalazišta Račinovci 2, vodno lice trajnosti 90% nalazi se na koti 75.6 m.n.m.,

dakle minimalna potrebna dubina iskopa je na koti 74.6 m.n.m.

Vertikalna uslojenost tla i debljina sloja gline, na predmetnoj lokaciji utvrđena je istražnim

radovima „Geotehnički istražni radovi na potencijalnim nalazištima materijala“ E-054-15-06 v 1.0

– KNJIGA 1. Prema navedenom elaboratu prosječna debljina sloja gline u nalazištu Račinovci 2

iznosi 2,0 m. S obzirom na potrebne količine materijala, raspoložive podatke o uslojenosti tla i

potrebnoj dubini iskopa da bi se zadovoljio kriterij stalne prisutnosti vode, definirana je potrebna

dubina iskopa od ukupno 6,95 m iz čega je proizašla i površina nalazišta.

U nastavku slijedi tablični prikaz iz kojeg je vidljiva predviđena kvantitativna eksploatacija

nalazišta po dubini i vrsti materijala.


TENDER



Tablica 1 Prikaz planiranih količina iskopa iz nalazišta prema dubini iskopa u ovisnosti o uslojenosti tla

Nalazište materijala Račinovci 2

Nagib pokosa

Visinske kote (m n.m.)

Površina lamele

(m2)

Volumen lamele

(m3)

1:2 80.60 28,902

80.10 28,228 14,283

UKUPNO HUMUS: 14,283

1:4

79.60 26,899 13,782

79.10 25,595 13,123

78.60 24,315 12,477

78.10 23,061 11,844

UKUPNO GLINA: 51,227

1:10

77.60 20,036 10,774

77.10 17,168 9,301

76.60 14,466 7,909

76.10 11,977 6,611

75.60 9,744 5,430

75.10 7,741 4,371

74.60 5,961 3,425

1:2 74.10 5,636 2,899

73.65 5,351 2,472

UKUPNO PIJESAK: 53,193

1.5.4.3 Pristup nalazištu

Pristup nalazištu osiguran je izvedbom pristupnog puta koji će se izvesti u sklopu

pripremnih radova. Put je predviđen u širini 6,0 m sa širinom bankina po 1,0m sa svake strane

tako da ukupna širina iznosi 8,0 m. Ukupna debljina pristupnog puta je 0,4 m. Nakon skidanja

humusa postavlja se geotekstil, te izrađuje tijelo pristupnog puta od kamenog materijala

granulacije 30-150 mm, u debljini 30 cm, a preko toga se izvodi zastor od tucanika granulacije 0-

32 mm u debljini sloja 10 cm.


TENDER



Slika 1.5.4.5 Normalni profil pristupnog puta, i situacijski prikaz rampe za pristup nalazištu

U troškovniku treba predvidjeti sanaciju pristupnog puta i rampe prema nalazištu, tijekom

izvođenja radova u tri navrata, debljinom sloja 40 cm.

1.5.5 Tijek izvedbe

Tijek izvedbe radova na modernizaciji nasipa prikazan je tablično u nastavku:

Tablica 2 Tijek izvedbe

Faza Naziv faze Opis faze

0 Pripremni radovi OTU za radove u vodnom gospodarstvu Knjiga I

Pripremni radovi Pripremni radovi koji se obavljaju prije izvedbe građevine. Pripremni radovi uključuju geodetske radove i čišćenje i pripremu terena. Izradu pristupnih putova za potrebe rekonstrukcije. Iskolčenje konstrukcije Prije početka predmetnih radova, glavne točke nožice i pokosa nasipa i berme,trebaju biti iskolčene položajno i prema nacrtima projekta. Uređenje terena Skidanje humusa na površini zahvata Rad obuhvaća površinski iskop humusa raznih debljina i njegovo prebacivanje na privremeno odlagalište za kasnije oblaganje nasipa. Pristupni put za dopremu materijala Na mjestu privremenog pristupnog puta skida se humus i uređuje temeljno tlo zbijanjem. Na temeljno tlo postavlja se razdjelni geotekstil. Na geotekstil se ugrađuje kameni materijal. Pristupni put se uređuje zbijanjem valjkom. Nalazište materijala u inundaciji Radovi na nalazištu su opisani u točki 1.7.4. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 0-16, 1-01, 2-01, 2-10 OTU.


TENDER



Faza Naziv faze Opis faze

1. Iskop materijala Iskop na nalazištu Iskop zemljanog materijala C kategorije na nalazištu vrši se strojno, sa selektiranjem i odvajanjem kvalitetnog glinenog i pješčanog materijala za izradu berme . Materijal se utovaruje u kamione i prevozi na privremenu deponiju izvan inundacije kako bi se materijal mogao sačuvati od vlage ili visoke vode u Savi. Privremena deponija predviđena je na katastarskoj čestici 1418 u katastarskoj općini Račinovci. Materijal se prosušuje (ili vlaži) prije ugradnje na optimalnu vlagu, a u slučaju kiše deponija se prekriva plastičnim folijama. Materijal koji se kopa ispod vode može se odložiti na nalazištu da se ocijedi prije daljnjeg prijevoza. Tehnološki je predviđeno da se dio materijala direktno sa nalazišta odvozi na ugradnju. Zasijecanje nasipa – zaobalna strana Zasijecanje postojećeg nasipa za izradu spoja sa novom bermom. Izvode se manje stepenice prema profilima, te (2-03 OTU). Stepenice omogućavaju postepen prijelaz i bolji spoj nasipa i zaobalne berme. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i 2-02, 2-03, 12-05.1 OTU.

2. Izrada drena u zaobalnoj nožici

Izrada drena od pješčanog materijala Dren se izvodi od pješčanog materijala sa predviđenih deponija granulacije 0-32 mm sa manje od 10% čestica sitnijih od 0,1 mm i sa koeficijentom propusnosti 1x10

-3 m/s u

sloju debljine 60 cm. Drenažni materijal se oblaže razdjelnim geotekstilom, čija su svojstva opisana u poglavlju 3. Program kontrole i osiguranja kvalitete pod točkom 3.4.5. ugradnja geotekstila( 300g/m

2, FULT=15kN/m

1 i O90=0,05-0,08mm). Izvod drena u

nožici berme oblaže se sa kamenima materijalom sloja debljine 50 cm i granulacije 30 do 150 mm. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 2-06.2.3, 2-09, 3-02.1, 4-09.1, 12-05.9.2. OTU.

3. Izrada zaobalne berme Izrada berme neselektiranim zemljanim materijalom Berma se izvodi od neselektiranog zemljanog materijala (gline i pijeska) iz iskopa i nalazišta. Materijal se ugrađuje u slojevima uz zbijanje do modula stišljivosti MS=20 MPa i/ili 95% stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctor. Berma služi za opterećenje nožice nasipa i izdizanje puta. Berma je širine 8 m u kruni, sa poprečnim nagibom prema drenu od 3% i nagibom pokosa prema nožici 1:2. Visinske kote krune berme su definirane proračunom i razlikuju se od profila do profila. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 2-09, 3-02.1 OTU.

4. Izrada makadamskog puta u nožici nasipa

Izrada makadamskog puta Na zbijeni zadnji sloj berme postavlja se razdjelni geotekstil težine 300 g/m

2 i vlačne

čvrstoće 15kN/m'. Na geotekstil se ugrađuje 30 cm kamenog materijala 30-150 mm i završni sloj drobljenca 0-32 mm debljine sloja 10 cm. Makadamski put se uređuje zbijanjem valjkom. Zahtijevani modul stišljivosti iznosi Ms=40 MPa, mjeren metodom kružne ploče promjera 30 cm. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 2-09, 3-02.1 OTU.

5. Humusiranje i zatravljenje Humusiranje i zatravljenje pokosa nasipa Pri kraju radova potrebno je humusirati i zatravniti nasip u sloju 25 cm. Zatravljenje berme i prostora između nasipa i kanala Berma i površina zahvata prema kanalu se zatravnjuje korištenjem travne smjese i gnojiva. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i točkom 4-01 OTU.

1.5.6 Opis smještaja građevine na građevnim česticama

Predmetna građevina zaobalne berme sa plošnim drenom i pristupnim putom se čitava

nalazi unutar obuhvata zahvata, unutar čestica koje su navedene u poglavlju 1.7.7.1. ovog

tehničkog opisa. Zaobalna berma je sastavni dio obrambenog nasipa uz lijevu obalu rijeke Save.

Predmetna građevina je smještena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a prolazi kroz općinu

Drenovci i općinu Gunja.


TENDER



1.5.6.1 Popis katastarskih čestica

U nastavku je dan popis čestica unutar obuhvata zahvata sa vlasnicima

Tablica 3 Popis katastarskih čestica u k.o. Račinovci

broj k.č. vlasništvo

1639/2 šuma, RH JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

1645/3 nasip, RH JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

1569 livada, RH JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

1909 put, opće dobro - nerazvrstana cesta na upravljanju općine Drenovci

1418 livada, RH JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

1416 (kuća, dvorište i oranica, Agić Viktor, Zagreb, Kozari Bok II, Radnički put 47)

izvršen otkup i u fazi je prijenosa vlasništva na RH JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode



1415/2 livada, RH JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode


Tablica 4 Popis katastarskih čestica u k.o. Gunja


2034/3 šuma, RH JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

2443/2 kuća, crpna stanica, 2 pomoćne zgrade, kanal, dvorište, savski obrambeni nasip, RH JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode


2441 poljski put, RH JVD, pod upravljanjem Hrvatske vode

Tablica 5 Popis katastarskih čestica nalazišta glinenog materijala i pijeska ''Račinovci 2''u k.o. Račinovci


1646 šuma, RH JVD, uređeni inundacijski pojas, pod upravljanjem Hrvatske vode

1.5.7 Opis namjene građevine

Namjena predmetne građevine je dodatno pozitivno opterećenje nožice nasipa i izdizanje

puta što ujedno čini pozitivan utjecaj na ukupnu stabilnost nasipa. Berma omogućuje pristupanje


TENDER



nasipu teškoj mehanizaciji i za vrijeme obrane od poplava, a svojom težinom poboljšava

stabilnost nožice nasipa i umanjuje mogućnost sloma nasipa za taj kritični slučaj.

1.5.8 Oblikovanje građevine

Predmetna građevina zaobalne berme sa drenom i pristupnim putom ima dva

karakteristična poprečna profila, opisana i prikazana u dijelu tehničkog opisa 1.7.1. Berma, na

slikama 1.7.1.1. i 1.7.1.2.. Poprečni profil berme ima širinu krune 8,0 m i poprečni nagib 3%, a

nagib pokosa prema nožici je 1:2, plošni dren od drenažnog materijala obloženog razdjelnim

geotekstilom sa uređenjem nožice kamenim materijalom u debljini sloja 50 cm. Ovisno o okolnom

terenu i visini krune berme, ugrađuje se iznad plošnog drena neselektirani pješčani i glineni

materijal koji tada čini tijelo berme. Berma u čitavom svom profilu u profilu krune ima pristupni

put, od tucaničkog materijala. Trasa planiranog zahvata berme je usporedna sa trasom

obrambenog lijevoobalnog savskog nasipa.

Situacijski prikaz predmetne građevine se nalazi u grafičkim prilozima mape 1 – 01,02,

1/3, 02.2/3, 02.3/3, 03.1/4, 03.2/4, 03.3/4, 03.4/4, 04.1/6, 04.2/6, 04.3/6, 04.4/6, 04.5/6, 04.6/6,

05.1/, 05.2/, 05.3/, 05.4/, 05.5/, 05.6/, 05.7/, 05.8/, a normalni i karakteristični poprečni profili

prikazima su u grafičkim prilozima mape 2 - 01.1/6, 01.2/6, 01.3/6, 01.4/6, 01.5/6, 01.6/6, 02.1/2,

02.2/2, 03.1/5, 03.2/5, 03.3/5, 03.4/5, 03.5/5, 04.1/2, 04.2/2, 05.1/15, 05.2/15, 05.3/15, 05.4/15,

05.5/15, 05.6/15, 05.7/15, 05.8/15, 05.9/15, 05.10/15, 05.11/15, 05.12/15, 05.13/15, 05.14/15,

05.15/15, 06.1/2, 06. 2/2, 07.1/17, 07.2/17, 07.3/17, 07.4/17, 07.5/17, 07.6/17, 07.7/17, 07.8/17,

07.9/17, 07.10/17, 07.11/17, 07.12/17, 07.13/17, 07.14/17, 07.15/17, 07.16/17, 07.17/17, 08.1/4,

08.2/4, 08.3/4, 08.4/4, 09, 10, 11.1/3, 11.2/3, 11.3/3, 12, 13.

Predmetna građevina je oblikovana prema i u skladu je sa prostorno planskom

dokumentacijom, navedenom u dijelu 1.3. ovog tehničkog opisa.

1.5.9 Način priključenja građevine na infrastrukturu

Pristup građevini omogućen je pomoću projektiranih priključaka berme na postojeće

rampe i putove prema naseljima, detaljnije objašnjen u točki 1.7.2. ovog tehničkog opisa.

Planirana građevina se ne priključuje na postojeću komunalnu i drugu infrastrukturu.

1.5.10 Utjecaj planiranog zahvata na okoliš i prirodu

Planirani zahvat odnosi se na modernizaciju savskog nasipa od državna granica do CS

Teča, km 0+017 do 2+556 i Račinovci do CS Konjuša, km 4+557 do 11+954 nasipa., tj.

dogradnju potrebnih građevinskih objekata (berma, pristupni put) u cilju ojačavanja i pristupa na

pojedinim dionicama postojećeg nasipa. Planirani zahvat prema Uredbi o procjeni utjecaja

zahvata na okoliš (NN 61/14, Prilog III, točka 2. Infrastrukturni projekti, podtočka 2.2. Kanali,

nasipi i druge građevine za obranu od poplave i erozije obale) spada u kategoriju zahvata za koje

se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš u okviru kojeg ce se provesti i

postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.


TENDER



1.5.10.1 Utjecaj na krajobraz

1.5.10.1.1 Utjecaji za vrijeme pripreme i izvođenja zahvata

Utjecaj zahvata sagledava se temeljem obilježja zahvata, te promjena koje nastaju u prostoru

kao rezultat svih aktivnosti na modernizaciji nasipa.

Predmetni zahvat obzirom na mogući utjecaj na krajobraz i uporabni aspekt može se podijeliti na:

1. dio zahvata koji je trajan i koji je povezan direktno sa nasipom, te

2. dio zahvata koji je privremen, (utjecaj je ograničenog trajanja), i obuhvaća radove na

otvaranju i privremenoj eksploataciji nalazišta materijala za izgradnju nasipa, te izgradnju

pristupnih putova do nalazišta.

Razlikovna komponenta između dvije grupe radova je prvenstveno u trajnosti zahvata, te

lokacijama pojedinih elemenata obzirom na postojeći zaštitni nasip, a s tim su direktno povezani i

mogući utjecaji na okoliš:

1. Svi elementi zahvata koji se odnose na modernizaciju postojećeg nasipa i direktno su

povezani sa nasipom, imaju trajni karakter. Od nekoliko razmatranih varijanti tehničkog

rješenja ojačanja nasipa, na većem dijelu nasipa odabrana je varijanta sa izgradnjom

zaobalne berme i pristupnog puta po bermi. Na mjestima duž nasipa gdje zbog izgrađenih

objekata i infrastrukture nije bilo moguće planirati bermu, predviđena su tehnička rješenja

koja su ograničena na postojeći nasip i ne zadiru u okolni prostor.

Za ovaj dio zahvata, za slučaj u najvećem dijelu sa izgradnjom zaobalne berme, ne očekuje

se značajan utjecaj na postojeći krajobraz. Novo izgrađena berma će u krajobraznoj slici

područja funkcionirati kao sastavni dio postojećeg nasipa, a može se očekivati i ublažavanje

utjecaja postojećeg nasipa na vizualnu sliku zaobalne strane. Dodavanjem nižeg objekta, kao

svojevrsne stepenice uz postojeće mjestimično i vrlo visoke nasipe (visina nasipa se kreće i do

6.5m), pozitivno će se utjecati na vizualnu percepciju visine nasipa.

2. Dio zahvata koji se odnosi na nalazišta materijala i pristupne putove, imati će drugačiji

utjecaj na krajobraz u odnosu na dio zahvata uz postojeći nasip. Formiranje nalazišta i

iskop materijala izvoditi će se u prostoru inundacije u blizini samog nasipa, na površinama

sa različitim načinima korištenja.

Utjecaj nalazišta, uslijed iskopa materijala biti će privremen i ograničen na fazu rekonstrukcije

nasipa i izgradnje bermi na zaobalnoj strani. Prestankom eksploatacije u novonastalom iskopu

spontano će nastati novo vodno tijelo, punjenjem iskopa putem podzemnih i poplavnih voda.

Uslijed formiranja vodnog tijela kao novog krajobraznog elementa neće nužno nastati

značajan utjecaj na postojeći krajobraz. Blizina vodnog toka Save, te česta plavljenja

inundacijskog područja, u dijelu godine za posljedicu često imaju nastanak privremenih bara,

koje u sušnom periodu nestaju. Ove prirodne cikluse izmjena vodnih elemenata, prate i izmjene u


TENDER



sastavu vegetacije, što rezultira dinamičnim izmjenama u krajobrazu, u odnosu na manje

prostorne cjeline.

U odnosu na postojeće većinom prirodno stanje inundacijskog područja, nalazišta

materijala se nakon eksploatacije, mogu dobro uklopiti u okolni prostor, uz provođenje svih

propisanih mjera zaštite tijekom projektiranja i izvođenja zahvata.

U određenoj mjeri kao značajan, može se pretpostaviti utjecaj nalazišta, koje je

predviđeno na lokaciji unutar zatvorenog šumskog sklopa. To je za ovu dionicu nalazište

Račinovci 2.

Kod nalazišta uslijed uklanjanja šumske vegetacije i utjecaja uslijed promjene stanišnih

prilika na okolnu šumsku vegetaciju, utjecaj zahvata će biti veći u odnosu na ostala nalazišta.

Završetkom eksploatacije i prepuštanjem nalazišta prirodnim procesima, povratak u prvobitno

stanje biti će znatno duži u odnosu na ostala nalazišta.

Kako bi predmetni zahvat sa aspekta utjecaja na krajobraz bio prihvatljiv, potrebno je u

projektnu dokumentaciju ugraditi mjere zaštite okoliša. Propisane mjere odnose se na fazu

planiranja zahvata, korištenja zahvata (eksploataciju nalazišta), i neposredno po završetku

eksploatacije. Na taj način utjecaj bi se sveo na najmanju moguću mjeru.

Propisanim mjerama zaštite, nastoji se stvoriti uvjete što sličnije prirodnim, kako bi se

osiguralo da se bez naknadnih intervencija u što kraćem roku, prostor vrati u stanje prije

poduzimanja zahvata.

1.5.10.1.2 Utjecaji za vrijeme korištenja zahvata

Za vrijeme korištenja zahvata novo izgrađena berma će u krajobraznoj slici područja

funkcionirati kao sastavni dio postojećeg nasipa, a može se očekivati i ublažavanje utjecaja

postojećeg nasipa na vizualnu sliku zaobalne strane. U odnosu na postojeće većinom prirodno

stanje inundacijskog područja, nalazišta materijala se nakon eksploatacije, mogu dobro uklopiti u

okolni prostor, uz provođenje svih propisanih mjera zaštite tijekom projektiranja i izvođenja

zahvata.

1.5.10.2 Utjecaj od povećanih razina buke


Povećana razina buke za vrijeme pripreme i izvođenja planiranog zahvata bit će

privremenog karaktera, najvećim dijelom ograničena na područje gradilišta, osim na dijelovima

zahvata koji će se izvoditi u blizini naselja. Prema čl. 17. - Radovi na otvorenom prostoru i na

građevinama, Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (NN 145/04), tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65

dB(A). U razdoblju od 8 do 18 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih


TENDER



5 dB(A). Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći

vrijednosti iz Tablice 1. članka 5. Pravilnika.

Tijekom zemljanih radova predviđa se da će na gradilištu biti kamioni za prijevoz

zemljanog materijala, kamioni damperi, buldožeri, bageri, utovarivači i bageri utovarivači na

gusjenicama, te vibro nabijač za zbijanje tla. Ovisno o potrebi, odnosno o vremenu u kojem će se

ti radovi odvijati izvođač će odrediti potrebni broj strojeva. Rad građevinskih strojeva i prometnih

sredstava koja će se koristiti za prijevoz građevinskog materijala, sasvim sigurno će povećati

razinu buke i vibracija tla na širem području zahvata tijekom trajanja radova. Razine buke i

vibracija ovisit će o vrsti građevinskih radova koji se budu obavljali, vrsti korištenih građevinskih

strojeva i vrsti prijevoza.

Tijekom izvođenja radova izgradnje zahvata očekuje se pojačan promet prometnicama na

području planiranog zahvata uslijed povećanog kretanja vozila, građevinske mehanizacije i

kamiona na lokacije gradilišta, te se očekuje utjecaj od buke i vibracije u naseljima smještenim uz

županijske i lokalne prometnice. Utjecaj koji se očekuje povećanjem razine buke i vibracije

umjerenog je intenziteta, kratkotrajan je i prestaje završetkom izgradnje planiranog zahvata na

lokaciji.

S obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj planiranog zahvata na povećanje razine

buke tijekom pripreme i izgradnje ocijenjen je kao manje značajan negativan utjecaj.

1.5.10.3 Utjecaji za vrijeme korištenja zahvata

Za vrijeme korištenja zahvata ne predviđa se utjecaj planiranog zahvata na povećanje

razine buke.

1.5.10.4 Utjecaj na kvalitetu zraka


Tijekom izgradnje, građevinski strojevi će producirati ispušne plinove (CO2, CO, NOx) i

prašinu pri izvođenju bušenja, iskopa, utovara i odvoza iskopanog materijala. Kao posljedica

prašenja moguća je privremena povećana količina lebdećih čestica u okolini gradilišta. Emisija

prašine na gradilištu će ovisiti o vrsti i intenzitetu građevinskih radova, kao i o meteorološkim

uvjetima. Tako će suho i vjetrovito vrijeme pogodovati širenju oblaka prašine. Generalno

gledajući, radi se o kratkotrajnim utjecajima manjeg intenziteta. Mjere koje se primjenjuju na

gradilištu moraju osigurati da utjecaj tijekom građenja bude u granicama prihvatljivosti, posebno

za stanovnike okolnih naselja. Također je važno da se pri odabiru pristupnih putova na gradilište

izbjegava prolazak kroz naseljena područja kada je to moguće, kako bi utjecaj na lokalno

stanovništvo tijekom izvođenja radova bio minimalan. S obzirom na prepoznate utjecaje, mogući

utjecaj planiranog zahvata na kakvoću zraka tijekom pripreme i izgradnje ocijenjen je kao

privremen, manje značajan negativan utjecaj na okoliš.


TENDER




Za vrijeme korištenja zahvata ne predviđa se utjecaj planiranog zahvata na kvalitetu

zraka.

1.5.10.5 Utjecaj na floru i faunu

1.5.10.5.1 Utjecaj za vrijeme pripreme i izvođenja radova

Staništa i biljne vrste

Općeniti utjecaji na staništa tijekom izgradnje predloženoga zahvata opisani su kroz

utjecaje na staništa u okviru analize bioraznolikosti. Ovdje će se detaljnije promotriti potencijalni

utjecaji na staništa i biljne vrste koji su određeni kao ciljevi očuvanja područja ekološke mreže

unutar kojih se predviđa izvođenje radova.

Utjecaj na staništa ciljeve očuvanja prvenstveno je sagledan kroz potencijalnu pojavu

ciljeva očuvanja unutar obuhvata zahvata. Prisutnost ciljeva očuvanja procijenjena je putem GIS

analize i podloge karte staništa temeljene na nacionalnoj klasifikaciji staništa (2014).

Obuhvaćene površine staništa ciljeva očuvanja stavljene su u odnos s odgovarajućim

površinama staničnog tipa unutar svakog područja ekološke mreže kao i u odnosu na površine

stanišnih tipova na razini svih POVS područja u Hrvatskoj. Rezultati provedene procjene

prikazani su u tablici (15).

U POVS područjima Dvorina i Gajna prema karti staništa na području obuhvata zahvata

ne nalaze se staništa ciljevi očuvanja. U ostala tri POVS područja utvrđene su određene površina

unutar obuhvata zahvata na kojime se potencijalno mogu pojaviti šumske sastojine koje su

određene kao ciljevi očuvanja u tim područjima.

Od tri staništa jedan je prioritetni stanišni tip – cilj očuvanja i to Aluvijalne šume (Alno-

Padion, Alnion incanae, Salicion albae) (91E0*), dok su ostala dva staništa tipa: Poplavne

miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus

angustifolia (91F0) i Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion

betuli (9160).

Za prioritetni stanišni tip 91E0* utvrđeno je da se prema korištenoj karti staništa pojavljuje

na lokacijama predviđenima za zahvate modernizacije nasipa u ukupnoj površini od 7,74 ha što

čini 0,01% ukupne površine stanišnog tipa u svim POVS područjima ekološke mreže na

nacionalnoj razini. Unutar pojedinih promatranih područja postotak površine ovog stanišnog tipa

obuhvaćen predloženim zahvatom iznosi 0,06% (Sava nizvodno od Hrušćice), 0,55% (Vlakanac

– Radinje) i 0,39% (Spačva JZ).

Za cilj očuvanja 91F0 utvrđeno je da u POVS području Vlakanac-Radinje dolazi u

obuhvatu predviđene modernizacije nasipa čime je obuhvaćeno 0,62% ukupne površine

stanišnog tipa u tom području. U POVS području Sava nizvodno od Hrušćice ovaj se stanišni tip

nalazi unutar obuhvata lokacije nalazišta materijala (Babina Greda 2 i Babina Greda 3) zbog

čega će doći do trajne promjene stanišnog tipa iz šumskog u slatkovodno stanište. Obuhvaćena

površina stanišnog tipa iznosi 0,57% od ukupne površine stanišnog tipa u tom području ekološke

mreže, a na nacionalnoj razini obuhvaćeno je oko 0,01% ukupne površine cilja očuvanja.


TENDER



Za cilj očuvanja 9160 procijenjeno je da u POVS području Spačva JZ potencijalno odlazi u

obuhvatu radova modernizacije nasipa. Procijenjeno je da se u obuhvatu modernizacije

postojećeg nasipa nalazi 0,06% ukupne površine ovog cilja očuvanja u POVS području Spačva

JZ, što je na nacionalnoj razini ekološke mreže zanemarivo.

Kao što je već navedeno, u slučaju radova modernizacije nasipa površine stanišnih tipova

– ciljeva očuvanja ne predstavljaju stvarne površine stanišnog tipa, nego potencijalnu mogućnost

pojave stanišnog tipa u blizini izvođenja planiranih radova. Navedene potencijalno ugrožene

površine u stvarnosti su značajno manje ako se uzme obzir da će se radovi izvoditi na već

postojećem nasipu. No, potrebno je posebnu pažnju posvetiti planiranju radova i njihovom

izvođenju kako bi se izbjegla potreba za uklanjanjem vegetacije uz radilište zbog kretanje

građevinskih strojeva.

Tablica 6 Potencijalna pojavnost staništa ciljeva očuvanja unutar užeg obuhvata predloženog zahvata u POVS područjima ekološke mreže

Ihtiofauna


TENDER



Temeljem sagledanoga ocjenjuje se da zahvat modernizacije, odnosno dogradnje nasipa

ne bi trebao nužno utjecati na populacije riba u samoj rijeci Savi, odnosno ne očekuju se veći

negativni utjecaji jer je planirano izvođenje radova izvan riječnih staništa za vrijeme nižih

vodostaja.

Mogući utjecaj na ihtiofaunu, može se javiti kao posljedica radova iskapanja materijala za

dogradnju nasipa, kroz narušavanje kvalitete vode, onečišćenje i direktne utjecaje na riblje vrste.

Na mjestima gdje će se vršiti iskop materijala za dogradnju nasipa tzv. nalazišta predviđeni

radovi će se obavljati unutar samog inundacijskog prostora. Ukoliko radovi budu duže trajali i

ukoliko se iskopani materijal ne bude na vrijeme uklonio može doći do zamućenja i onečišćenja

rijeke prilikom podizanja razine vodostaja.

Nekoliko nalazišta se nalazi uz samu riječnu obalu što može za posljedicu imati

onečišćenje i narušavanje fizikalno-kemijskih uvjeta u rijeci prilikom vađenja materijala. Također,

dugoročno gledano, na takvim mjestima može doći i do erozije obale i prodiranja rijeke u iskopni

bazen (nalazište). Dio nalazišta nalazi se unutar šumskih sastojina koje će biti potrebno posjeći,

stoga postoji opasnost, ako se na vrijeme ne uklone, da prilikom podizanja razine rijeke

posječena debla se nađu rijeci.

Zbog lokaliziranosti planiranih zahvata iskapanja materijala ocjenjuje se da zahvatom

neće biti ugrožene čitave populacije pojedinih vrsta ihtiofaune, već samo njihovi dijelovi na

mjestima zahvata.

Ornitofauna

Prilikom provedbe planiranih aktivnosti izgradnje zahvata, utjecaji na ornitofaunu, ciljeve

očuvanja analiziranih područja ekološke mreže, očitovat će se u privremenoj promjeni stanišnih

uvjeta, uzrokovanoj povišenim razinama buke, povećanim emisijama prašine i ispušnih plinova,

te zauzimanju određenih površina.

Ukoliko se pojedine vrste nalaze na planiranom području izvođenja zahvata za

pretpostaviti je da će one uslijed izvođenja radova izbjegavati ovo područje kada se očekuju

kratkotrajni, lokalni utjecaji u vidu stvaranja buke i prašenja tijekom izvođenja zemljanih radova.

Uz dobru organizaciju gradilišta i pridržavanjem mjera zaštite ovi utjecaji smatraju se manje

značajnim i prihvatljivim.

Planirani radovi izgradnje zahvata u blizini i na području sprudova i strmih riječnih obala,

te šumskih i livadnih staništa mogu izravno utjecati na ciljne vrste ornitofaune vezane za naprijed

navedena staništa.

Temeljem korištenih podataka i analizom staništa na području zahvata ne može se

isključiti nepovoljan utjecaj predmetnog zahvata na ugrožene vrste ptica ciljeve očuvanja.

Ostale vrste ciljevi očuvanja područja ekološke mreže


TENDER



Za vrijeme pripreme i izvođenja radova očekuju se kratkotrajni utjecaji uslijed rada

strojeva i mehanizacije koji se očituju kroz širenje čestica prašine i stvaranje buke te degradacije

manjeg dijela staništa koji će se koristiti za pristup mehanizaciji. Očekuje se da će ciljne vrste

izbjegavati područje zahvata za vrijeme trajanja radova. Ovi utjecaji privremenog su karaktera a

dobrom organizacijom gradilišta i pridržavanjem mjera zaštite mogu se svesti na minimalnu

razinu.

1.5.10.6 Utjecaj na kakvoću vode

Prisutnost građevinske mehanizacije i ljudi na gradilištu te izvođenje zemljanih i

građevinskih radova tijekom izgradnje zahvata može privremeno negativno utjecati na vodna

tijela u okolici zahvata uslijed:

nepravilnog rada i nepridržavanja mjera zaštite propisanih u projektu organizacije

gradilišta

kvara na transportnim vozilima i građevinskoj mehanizaciji, te curenja goriva i/ili

maziva; tijekom pretakanja odnosno punjenja istih gorivom, motornim ili

hidrauličkim uljima kada u vodotoke, ali i u podzemlje mogu prodrijeti navedeni

onečišćivači; nepoštivanja zabrane servisiranja vozila, te skladištenja goriva i

maziva.

neodgovarajućeg rješenja odvodnje i zbrinjavanja sanitarno-fekalnih otpadnih voda

na gradilištu.

1.5.10.7 Utjecaj na tlo


Neposrednu podlogu i šire područje zahvata izgrađuju holocenski klastiti (siltovi, gline,

sitnozrni pijesci i sl.) koje imaju visok koeficijent trošenja (mehaničkog, erozijskog i sl). Isto tako,

imaju i vrlo veliku hidrauličku propusnost. U pojasu bliže toku Save propusnost je proporcionalna

u vertikalnom i u horizontalnom smjeru. Međutim udaljavanjem od Save raste vertikalna u

odnosu na horizontalnu propusnost. Sukladno tome za očekivati je da će se u dijelu udaljenijem

od toka rijeke povećavati stabilnost i smanjivati mogućnost likvefakcije. Iz litološkog sastava

podloge na području zahvata može se zaključiti da se radi o stabilnom području u prirodnim

uvjetima i uvjetima građenja, dakle posebni geotehnički uvjeti nisu potrebni. Pri tome, treba voditi

računa da je u podlozi zahvata prisutan, pijesak i prahovi koji u slučaju većih dubokih iskopa sa

oštrim zasjecima padina mogu generirati urušavanja i kliženja odnosno likvefakcije. Zbog toga je

bitno voditi računa o nagibima kosina, nosivosti i stabilnosti podloge, posebno u dijelovima

manipulativnih površina gdje treba zaštiti tlo od erozijsko-abrazijskih utjecaja i eventualnih

oštećenja. Generalno, utjecaj planiranog zahvata na tlo tijekom izgradnje zahvata očituje se u

prenamjeni i gubitku prirodnih karakteristika tala na području izgradnje zahvata.


TENDER




Izgrađeni nasip imati će pozitivan utjecaj na šire područje oko samog nasipa. To se

odnosi se na promjene u režimu voda i to na redukciju plavljenja područja izvan područja

zahvata. Na prostoru od nasipa intenzitet plavljenja će se smanjiti pa će se procesi koji su

posljedica hidromorfnog vlaženja smanjivati, a povećavat će se utjecaj procesa automorfnog

vlaženja. Time će se i produktivnost i pogodnost tala za poljoprivrednu proizvodnju povećavati.

Također, na području planiranog zahvata smanjit će se unos onečišćujućih tvari koje su bile

nanošene plavljenjem.

1.5.10.8 Utjecaj na naselja i prometnice


Planirani zahvat presijeca na pojedinim lokacijama planirane i postojeće infrastrukturne

sustave (prometne i dr.), te je izvođač radova dužan tijekom pripreme (npr. na područjima gdje

dolazi do preklapanja zahtjeva prometnih rješenje lokalne zajednice s planiranim rješenjem,

navedeno je potrebno uskladiti u projektnoj dokumentaciji višeg reda) i izvođenja zahvata

obavijestiti nadležne službe, te zaštititi postojeće građevine i instalacije od oštećenja.

U slučaju prekida neke od komunalnih instalacija izvoditelj mora u najkraćem roku obaviti

popravak prema uputama i uz nadzor nadležne komunalne stručne službe. Također

napominjemo da u okviru ulaznih podloga za predmetnu Studiju, te na nivou Idejnog rješenja

zahvata nije razrađeno pitanje pristupnih cesta gradilištima zahvata tj. pravac kretanja vozila i

strojeva, te dovoz i odvoz materijala i otpada, a što će biti utvrđeno na višem nivou projektne

dokumentacije. S obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj planiranog zahvata na

postojeće infrastrukturne sustave tijekom pripreme i izgradnje ocijenjen je kao manje značajan

negativan utjecaj.


Za vrijeme korištenja zahvata ne predviđa se utjecaj planiranog zahvata na infrastrukturne

sustave.

1.5.10.9 Utjecaj od nastanka otpada


Tijekom izvođenja radova u sklopu izgradnje zahvata nastat će različite vrste otpada.

Navedeni otpad potrebno je privremeno skladištiti, te predati ovlaštenim osobama na daljnje

gospodarenje u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom NN 94/13.

Tijekom izgradnje zahvata tj. pripremnih radova (čišćenje terena, površinsko krčenje i sl.) i

građevinskih radova, te transporta i rada mehanizacije očekuje se nastanak slijedećih vrsta

otpada u skladu s Pravilnikom o katalogu otpada NN 90/15. (Tablica 16.):


TENDER



Tablica 7. Grupe i podgrupe otpada koji se očekuje tijekom izgradnje zahvata sukladno

Pravilniku o katalogu otpada NN 90/15

S obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj od nastanka otpada tijekom pripreme i

izgradnje zahvata ocijenjen je kao manje značajan negativan utjecaj. Navedeni utjecaj biti će

smanjen propisanim mjerama zaštite (privremeno skladištenja otpada, te predaja ovlaštenoj

osobi uz odgovarajuće gospodarenje istim) u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju

otpadom NN 94/13.


S obzirom da se tijekom korištenja zahvata neće generirati otpad, ne očekuje se utjecaj

zahvata na nastanak otpada za vrijeme korištenja planiranog zahvata.

1.5.10.10 Akcidentne situacije


Tijekom izvođenja radova u sklopu izgradnje zahvata u slučaju moguća su onečišćenja

opasnim tvarima (npr. goriva, ulja ili drugi anorganski spojevi), uslijed čega bi došlo do

onečišćenja površinskih i podzemnih voda u neposrednoj podlozi, a potom i podzemne vode. S

obzirom na prepoznate utjecaje, mogući utjecaj u slučaju akcidenta tijekom pripreme i izgradnje

zahvata ocijenjen je kao manje značajan negativan utjecaj.


TENDER




Poplave koje su se dogodile 2014. godine svojim intenzitetom i opterećenjem na

postojeće nasipe, uzrokovale su puknuće nasipa. Sa ekološkog gledišta, ta akcidentna situacija

dovela je do značajnog negativnog onečišćenja tla i vodotoka na poplavljenom području. Cilj

ovog projekta je ispitivanje stabilnosti postojećih nasipa, te izgradnja mjera kojima bi se ta

stabilnost povećala, te kojima bi se omogućio nesmetan pristup nasipu za buduće krizne

situacije. Time će se povećati sigurnost nasipa, a samim time smanjiti vjerojatnost pojavljivanja

ovakvih iznimnih akcidentnih situacija.

1.5.11 Program praćenja stanja okoliša

Opće mjere

1. Građevinski materijal i druge materijale štetne za okoliš (pogonska goriva, maziva,

PVC materijale i dr.) privremeno skladištiti na nepropusnoj podlozi definiranoj

projektom organizacije gradilišta.

2. Na samom gradilištu zabranjeno je servisiranje vozila, te skladištenje goriva,

maziva i sl. kao bi se izbjeglo eventualno onečišćenje okoliša štetnim tvarima.

3. Onemogućiti odnosno spriječiti onečišćenje rijeke Save, te predvidjeti i prevenirati

izvanredne te nepredviđene situacije (izlijevanje goriva, maziva, ulja, kemikalija i

sl.)

4. Ne odlagati otpad i građevinski materijal unutar inundacijskog područja kako pri

višem vodostaju ne bi došlo do ispiranja ili otplavljivanja nizvodno.

1.6 Opis ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu

1.6.1 Mehanička otpornost i stabilnost

Građevina je projektirana tako da opterećenja koja na nju mogu djelovati tijekom

građenja i uporabe ne mogu dovesti do neželjenih posljedica navedenih u članku 9. Zakona o

gradnji (NN 153/13), što je dokazano u poglavlju 2. Dokaz o ispunjavanju temeljnih i drugih

zahtjeva.

1.6.2 Sigurnost u slučaju požara

Na građevini nema zapaljivih dijelova. Građevina je projektirana tako da su u slučaju

izbijanja požara osigurani navodi iz članka 10. Zakona o gradnji (NN 153/13).

1.6.3 Higijena zdravlje i okoliš

Građevina je projektirana tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za

higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika na održavanju, te da nema iznimno veliki utjecaj na

kvalitetu okoliša ili klimu, tijekom građenja, uporabe ili uklanjanja kao rezultat bilo čega

navedenog u članku 11. Zakona o gradnji (NN 153/13).


TENDER



1.6.4 Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

Građevina je projektirana tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgode ili

oštećenja tijekom uporabe ili oštećenja tijekom uporabe u skladu s člankom 12. Zakona o gradnji

(NN 153/13). Pristupačnost tijekom uporabe osigurana je s zaobalne strane pristupnim putovima

i priključcima berme na rampe i putove koji vode prema naseljima.

1.6.5 Zaštita od buke

Građevina je projektirana tako da buka koju zamjećuju osobe koje se nalaze u blizini

ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovom zdravlju i koja im omogućuje spavanje,

odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima.

1.6.6 Gospodarenje energijom i očuvanje topline

U građevini nisu predviđene elektro instalacije za grijanje, hlađenje, osvjetljenje i

provjetravanje.

1.6.7 Održiva uporaba prirodnih izvora

Građevina je projektirana tako da se tijekom izgradnje ili uklanjanja iste građevine budu

zajamčeni navodi iz članka 15. Zakona o gradnji (NN 153/13).

Materijali predviđeni za uporabu su:

geotekstil

pijesak i glina,

lomljeni kamen.

1.7 Projektirani vijek uporabe građevine

Izgradnja berme vrši se uglavnom od prirodnih materijala (kamenog materijala, pijeska i gline) uz upotrebu geotekstila kao razdjelnog elementa.

Uz uvažavanje propisanih mjera osiguranja kvalitete izvedbe te primjenu uvjeta za održavanje građevine (točka 1.10) osigurava se projektirani vijek trajanja građevine, za građevinu izvedenu od prirodnih materijala, od 50 godina.

1.8 Uvjeti za održavanje građevine

Održavanje građevine je predviđeno kao redovito i izvanredno održavanje u skladu s

Pravilnikom o održavanju građevina (NN 122/14).

Redovito održavanje

Redovito održavanje sastoji se od preventivnog pregledavanja građevine odnosno

njezinih dijelova i preventivno izvođenje radova kojima se sprječava gubitak svojstava građevine i

njezine funkcionalnosti definirane namjenom u ovom projektu:


TENDER



osiguranja kvalitetnog zatravljenja pokosa i krune i redovite košnje svih zatravljenih površina,

čišćenje izvoda drena od raslinja

održavanje tucaničkog zastora na makadamu

tehničko praćenje pojava na cijeloj građevini koje treba vršiti komisijski minimalno jedan puta godišnje te dostaviti izvješće projektantu na uvid. Sadrži vizualni pregled, kontrolne liste, fotodokumentaciju, dostupna mjerenja sa obradom podataka te konstataciju stanja Ove radove potrebno je vršiti u skladu sa preporukama ''Pravilnika o tehničkom promatranju visokih brana'', Sl.list 07/66 ili prema aktualnim preporukama iz literature. Sve uočene nedostatke koji će biti dani u Izvještaju o godišnjem pregledu potrebno je otkloniti također u skladu sa smjernicama kojima će biti definirani rokovi i način otklanjanja nedostataka.

Izvanredno održavanje

Izvanredno održavanje sastoji se od izvođenje radova na zamjeni, dopuni i/ili popuni

dijelova građevine nakon kakvog izvanrednog događaja nakon kojega građevina odnosno njezin

dio više nije uporabljiv (npr. potres, prirodno urušavanje tla, poplava, led i sl.) odnosno ako je

građevina ili njezin dio zbog nepropisnog održavanja ili kojeg drugog razloga dovedena u stanje

u kojem više nije uporabljiva:

pri nailasku visokog vodnog vala, prikupljanja vode, odnosno nakon prolaza vodnog vala iznad kote 50 g. VV (84,48 m n.m.) potrebno je izvršiti preglede stanja građevine i popravke svih mogućih oštećenja.

procjeđivanja u nožici berme uz pojavu zamućenja procjedne vode i/ili iznošenja materijala

eroziji pokosa

odron pokosa

Sve ove radnje također je potrebno vršiti u skladu sa pravilima struke. Radovi započinju

tehničkim praćenje sa izvješćem navedenim u zadnjoj točki redovnog održavanja koje se nakon

inicijalnog pregleda nadopunjava s:

dodatna istražna bušotina sa terenskim i laboratorijskim istraživanjima minimalne dubine 10 m s tim da jedna bušotina može pokrivati maksimalnu duljinu do 200m promatrane dionice nasipa

pregled i istraživanje susjednih građevina, nasipa, procjednih kanala i dr.

hitne mjere te podloge za projekt sanacije

Uz provođenje mjera održavanja vijek trajanja građevine se može produžiti.


TENDER



Oznaka poglavlja : E-008-17-04-PG01 Rev. 0

Izradio :

Goran Grget

dipl. ing. građ.

Žana Bašić,

dip.ing.građ.

Projektant :

Goran Grget,

dipl. ing. građ.

Žana Bašić,

dip.ing.građ.






NAZIV PROJEKTA:






2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE


TENDER

2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE 1 Oznaka projekta: E-008-17-04


SADRŽAJ POGLAVLJA:

2 Program kontrole i osiguranja kvalitete .......................................................................... 3

2.1 Općenito ............................................................................................................................ 3

2.2 Mjere osiguranja kvalitete izvedbe .................................................................................. 3

2.2.1 Općenito ................................................................................................................................. 3

2.2.2 Izvođač ................................................................................................................................... 3

2.3 Posebne mjere osiguranja kvalitete za izvedbu berme .................................................. 4

2.3.1 Pripremni radovi ..................................................................................................................... 4

2.3.2 Geodetski radovi .................................................................................................................... 5

2.3.3 Čišćenje terena ...................................................................................................................... 8

2.3.4 Zemljani radovi .....................................................................................................................10

2.3.5 Ugradnja geotekstila ............................................................................................................17

2.3.6 Zaštita pokosa primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije ................................18

2.3.7 Sanacija okoliša gradilišta....................................................................................................19

2.4 Posebne mjere osiguranja kvalitete za izvedbu nalazišta ........................................... 19

2.4.1 Sječenje šiblja i raslinja u inundaciji i koritu vodotoka .........................................................19

2.4.2 Sječenje stabala u inundaciji, zaštitnom pojasu i koritu vodotoka .......................................22

2.5 Izrada pristupnog puta do nalazišta materijala ............................................................ 25

2.5.1 Iskop humusa ili površinskog sloja zemlje na trasi pristupnog puta ....................................25

2.5.2 Izrada posteljice – temeljno tlo pristupnog puta ..................................................................26

2.5.3 Izrada podloge od kamenog materijala ................................................................................29

2.5.4 Izrada zastora od nevezanih mješavina ..............................................................................30

2.6 Nalazište materijala ........................................................................................................ 34

2.6.1 Iskop humusa .......................................................................................................................34

2.6.2 Iskop materijala u nalazištu..................................................................................................36

2.6.3 Utovar i prijevoz materijala za izradu berme s nalazišta materijala .....................................44

2.7 Opće mjere zaštite na radu ............................................................................................ 46

2.7.1 Zemljani radovi .....................................................................................................................46

2.7.2 Odvijanje prometa za vrijeme izgradnje objekta ..................................................................46

2.7.3 Gradilište ..............................................................................................................................46

2.7.4 Odgovornost za provedbu tehničkih mjera zaštite na radu za vrijeme izvedbe objekta ................................................................................................................................47

POPIS SLIKA:

Slika 2.1:Zaštita pokosa primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije .......................... 18

Slika 2.2: Normalni profil pristupnog puta ................................................................................... 25

Slika 2.3: Skidanje humusa i tehnologija iskopa nalazišta .......................................................... 34

Slika 2.4: Tehnologija iskopa nalazišta u dvije faze .................................................................... 36


TENDER



POPIS TABLICA:

Tablica 2.1: Prethodna ispitivanja materijala za izradu nasipa od kamenih materijala ................ 29

Tablica 2.2: Tehnička svojstva materijala ugrađenog u nasipni sloj odnosno prema uvjetima iz projekta .............................................................................................. 29


TENDER



2 Program kontrole i osiguranja kvalitete

2.1 Općenito

Ovaj prikaz mjera osiguranja kvalitete u procesu projektiranja se odnosi na mjere provedene tijekom projektiranja u svrhu postizanja zadovoljavajuće kvalitete projekta. Sustav kontrole i osiguranja kvalitete u projektiranju zasniva se na sljedećim mjerama:

1) Mjere osiguranja kvalitete izvedbe

2) Opće mjere zaštite na radu

2.2 Mjere osiguranja kvalitete izvedbe

2.2.1 Općenito

Sve što se odnosi slijedeće aktivnosti provoditi prema OTU za radove u vodnom gospodarstvu (2011.):

izrada plana izvođenja radova i popis mehanizacije (poglavlje 0-09)

izmjene projekta ili vrste radova i promjene količina (poglavlje 0-10)

naknadni i nepredviđeni radovi (poglavlje 0-11)

način mjerenja količina (poglavlje 0-12)

uvođenje izvođača u posao (poglavlje 0-13)

materijali i proizvodi za ugradnju (poglavlje 0-14 i 0-15)

organizacija gradilišta (poglavlje 0-16)

2.2.2 Izvođač

Izvođač radova je dužan prije početka radova detaljno pregledati projekt i staviti na njega eventualne primjedbe. Ukoliko pronađe nepravilnosti mora na to upozoriti projektanta.

Izvođač radova je dužan prije početka radova izraditi Projekt organizacije građenja kojim se definira plana rada i plana organizacije gradilišta. Plan rada treba sadržavati organizaciju i opremu gradilišta, dinamiku izvođenja te popis mehanizacije i tehničkih karakteristika opreme.

Planom organizacije gradilišta uređuje se organizacija transporta i deponiranja materijala potrebnog za rad. Plan rada i organizacije gradilišta daje se na uvid Nadzornom inženjeru i Projektantu koji mogu tražiti njegovu izmjenu uz pismeno obrazloženje. Da bi se upoznali uvjeti na terenu, Izvođač radova treba obići lokaciju objekta. Pitanju pristupa lokaciji, uređenju radilišta, kao i kretanju po samom radilištu treba posvetiti posebnu pažnju.

Izvođač radova mora posjedovati certifikate za materijale koji se ugrađuju te ih zajedno sa nalazima ostalih kontrola treba dostavljati nadzornom inženjeru radi praćenja kvalitete i sigurnosti radova. Nadzorni inženjer nadalje prema dogovoru i potrebi dobivene podatke dostavlja projektantu.


TENDER



2.3 Posebne mjere osiguranja kvalitete za izvedbu berme

2.3.1 Pripremni radovi

2.3.1.1 Priprema gradilišta

Svi radovi na pripremi gradilišta se izvode u skladu sa projektom, propisima, ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 0-16 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

OPĆENITO

Izvođač će osigurati ili postaviti na gradilištu zgrade i uređaje za svoje potrebe i potrebe investitora na lokaciji koju odredi nadzorni inženjer, u skladu s Projektom organizacije građenja (POG).

Nakon što od nadzornog inženjera primi nalog za početak radova, izvođač će održavati i

servisirati sve postojeće zgrade i uređaje na gradilištu, i to za sve vrijeme trajanja nadzora nad građevinskim radovima.

Zgrade i uređaji na gradilištu, za potrebe investitora, sastoje se od glavnog ureda,

laboratorija za kontrolna ispitivanja i zgrade za smještaj osoblja. Svi navedeni objekti moraju imati svu potrebnu infrastrukturu kao što su struja, telefon, voda, pristupne ceste, parkirališta, odvodnju, kanalizaciju itd., ako ugovorom o građenju nije drugačije određeno.

Izvođač će osigurati, postaviti ili izgraditi zgrade za svoje potrebe i potrebe investitora u

skladu s POG-om. Izvođač mora izvesti sva čišćenja, izravnavanja, zatrpavanja za ceste, temelje zgrada, parkirališta i izvesti odgovarajuću kanalizaciju, odvodnju gradilišta prema uputi i odobrenju investitora na zemljištu koje mu je dodijeljeno.

Nakon što je ugovor ispunjen, sve zgrade i objekti na gradilištu, rađeni za potrebe

investitora, zajedno s namještajem, opremom i uređajima ostaju u vlasništvu investitora.

PRISTUPNE CESTE I PARKIRALIŠTA

Postojeće pristupne ceste i parkirališta trebaju biti izvedeni prema POG-u, uputama nadzornog inženjera ili zahtjevima iz ugovora.

Pristupne ceste i parkirališta moraju se redovno održavati. Poslove održavanja obavlja

izvođač. Troškovi održavanja su uključeni u ukupnoj cijeni građenja, ako ugovorom o građenju nije drugačije određeno.

PRIVREMENE GRAĐEVINE

Izvođač snosi odgovornost za projekt, specifikacije, izvođenje i kasnije uklanjanje svih privremenih građevina koje su potrebne za dovršenje građevine.

Prije započinjanja radova na bilo kojem dijelu privremene građevine, izvođač je dužan nadzornom inženjeru dostaviti projekt sa svim nacrtima i, ako se to traži, potrebnim proračunima za dotični dio privremene građevine. Na mjestima gdje privremena građevina neposredno dodiruje bilo koji dio stalne građevine, nacrti i proračuni moraju jasno prikazati odnos, ilustrirati redoslijed montaže i prikazati opterećenja i naprezanja na stalnu građevinu ili sa stalne građevine.


TENDER



Troškovi privremenih građevina smatrat će se, osim tamo gdje je to u ugovoru izričito navedeno, uključenima u cijenu radova na stalnoj građevini i neće se dodatno plaćati za te radove.

2.3.1.2 Izvedba makadamskog puta na bermi

Ovaj opis se odnosi na:

privremene transportne putove

makadamski put na bermi

održavanje transportnog puta do berme 1 koji prolazi postojećom bermom izvedenom u sanaciji 2014 godine od CS Teča do Račinovaca (km 2+698 do km 4+533 nasipa). U svrhu sprečavanja oštećenja postojeće berme i puta, dozvoljeno je koristiti samo lakšu mehanizaciju,

Sve makadamske putove je nužno održavati i po završetku radova vratiti u prvobitno stanje.

Rad obuhvaća skidanje humusa, uređenje temeljnog tla, ugradnju razdjelnog geotekstila i ugradnju kamenog materijala. Rad uključuje i nabavu i dopremu kamenog materijala i nabavu i dopremu razdjelnog geotekstila.

Ugradnja kamenog materijala izvodi se u dva sloja sa zbijanjem. Donji sloj je debljine 30

cm i ugrađuje se kameni materijal granulacije 30 – 150 mm. Gornji sloj je debljine 10 cm i ugrađuje se kameni materijal granulacije 0 – 32 mm. Zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30 cm iznosi Ms > 40 MPa. Potrebna je ugradnja razdjelnog geotekstila na

dno iskopa (OTU 2-08.3), gustoće 300 g/m2 i vlačne čvrstoće 15 kN/m (u oba smjera). Pod kamenim materijalima razumijevaju se materijali dobiveni miniranjem, kamene

drobine i šljunci, tj. materijali koji praktički nisu osjetljivi na prisutnost vode (materijali iskopne kategorije "A" i dio materijala iskopne kategorije "C").

Udio sitnih čestica, određen prema normi HRN EN 933-1, ne smije biti veći od udjela

sitnih čestica propisanih razredom UF|5 (HRN EN 13285, točka 4.3.1). Maksimalna veličina zrna smije biti jednaka najviše polovici debljine sloja, ali ne veća od

40 cm (pri čemu se dopušta da 15% zrna bude veličine i do 50 cm) odnosno prema uvjetima iz projekta.

Kameni materijal ugrađen u nasipani sloj mora ispunjavati zahtjeve dane u tablici:

Tehničko svojstvo Položaj nasipanih slojeva Uvjeti kvalitete

Modul stišljivosti Ms (MN/m

2)

- najmanje 40

Radovi na izradi nasipa ne smiju se obavljati kada je nasipani materijal smrznut, odnosno,

kada na trasi ima snijega i leda. Obračun radova se vrši po m3 ugrađenog kamena i m2 ugrađenog geotekstila. Rad na izvedbi privremenog makadamskog puta mora biti obavljen u skladu sa projektom,

propisima, ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 2-10 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

2.3.2 Geodetski radovi

Neposredni geodetski radovi pri građenju vodnih građevina jesu:

1) izrada posebnih geodetskih podloga za potrebe projektiranja;


TENDER



2) položajno i visinsko iskolčenje točaka građevine ili osi trase vodotoka, kanala, nasipa te građevina iznad njih;

3) iskolčenje poprečnih profila nasipa, kanala, vodotoka;

4) izmjera poprečnih profila vodotoka;

5) održavanje osnovnih geodetskih točaka, točaka operativnog poligona te repera;

6) održavanje svih iskolčenih oznaka na terenu u cijelom razdoblju izgradnje objekta;

7) izračun obujma (kubatura) izvedenih radova;

8) izrada snimka izvedenog stanja i

9) legalizacija izgrađenog objekta.

U geodetske radove spada i primopredaja i održavanje svih osnovnih geodetskih podloga i nacrta koje investitor predaje izvođaču na početku radova.

Opseg izvedenih geodetskih radova mora biti takav da u svemu zadovoljava potrebe

građenja, kontrole građenja, obračun izvedenih radova te drugih razloga koji uvjetuju izvršenje radova.

Izvođač geodetskih radova mora nadzornom geodetskom inženjera dati na odobrenje

plan i program geodetskih radova. Nadzorni inženjer mora biti odmah obaviješten o izvršenju programa te imati na

raspolaganju svu dokumentaciju izvođača. Svi geodetski radovi se izvode u skladu sa projektom, propisima, ovim programom

kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 1-01 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

2.3.2.1 Iskolčenje osi trase i građevina

Opis radova

Iskolčenje osi trase ili građevina obuhvaća sva geodetska mjerenja kojima se podaci iz projekta prenose na teren. U ove radove spadaju:

1) iskolčenje osi trase ili građevina;

2) iskolčenje projektiranih poprečnih profila;

3) osiguranje iskolčenih točaka za vrijeme gradnje.

Nadzorni geodetski inženjer i izvođač geodetskih radova trebaju utvrditi stvarno stanje referentnih geodetskih točaka na terenu. U slučaju uništenja uspostavljenih točaka dogovorit će njihovu obnovu na teret investitora.

Zahtjevi kvalitete

Točnost i pouzdanost referentnih geodetskih točaka mora biti u skladu s geodetskim Pravilnicima i normama za pojedine vrste mjerenja te u skladu sa zahtjevima za točnost izvođenja pojedinih radova, prema ovim ili posebnim tehničkim uvjetima.

Ukoliko nadzorni inženjer iskaže sumnju u pouzdanost izvođenja nekih radova utvrđenih

projektom, može radove obustaviti. Tada je izvođač geodetskih radova, po nalogu nadzornog inženjera, dužan ponoviti mjerenja.


TENDER



Geodetska kontrola, u položajnom i visinskom smislu, provodi se za čitavo vrijeme građenja.

Ako nadzorni inženjer nije zadovoljan kvalitetom geodetskih podataka, ima pravo sva

mjerenja povjeriti drugoj stručnoj osobi, odnosno tvrtci.

Obračun radova

Izmjera, izrada situacija i izrada posebnih geodetskih podloga obračunava se po m2, odnosno hektaru (ha).

Cijene iskolčenja ili snimanja linijskih građevina obračunavaju se po kilometru (km).

2.3.2.2 Osiguranje iskolčene osi ili trase građevine

Nakon preuzimanja iskolčenja osi ili trase građevine izvođač geodetskih radova dužan je sve preuzete točke osigurati na način da se tijekom građenja ili po njegovom završetku navedene točke mogu obnoviti.

Osim detaljnih točaka trase, odnosno drugih građevina izvođač je dužan osigurati i sve referentne točke uzduž trase nasipa, kanala, vodotoka ili pojedinačnih građevina.

2.3.2.3 Snimanje i iskolčenje poprečnih profila linijskih objekata

Prije nasipavanja brane ili nasipa, odnosno iskopa kanala, rovova i ostalih linijskih građevina, izvođač geodetskih radova dužan je iskolčiti poprečne profile građevine prema podatcima iz projekta.

U ovisnosti o uvjetima terena, odnosno osobitostima građevine i načinu rada, poprečni

profili se iskolčavaju na razmacima od 5 do 50 m. Na sve razlike između profila iz glavnog projekta i novo snimljenih profila, izvođač je

geodetskih radova dužan o tome izvijestiti nadzornog geodetskog inženjera. Iskolčenje poprečnih profila nasipa i kanala obračunava se po dužnom metru (m).

2.3.2.4 Iskolčenje građevina

Obveza je izvođača geodetskih radova obaviti iskolčenje svih građevina prema projektu i podacima o iskolčenju. Prije toga izvođač geodetskih radova treba nadzornom geodetskom inženjeru dati na uvid i odobrenje nacrta iskolčenja točaka u vodoravnom i vertikalnom smislu te plan osiguranja iskolčenih točaka.

Izvođač geodetskih radova dužan je iskolčavati trasu ili točke objekta, poprečne profile,

obavljati osiguranje i kontrolu za vrijeme građenja na način primjeren uvjetima rada na gradilištu. Rad na iskolčenju linijskih građevina obračunava se po km duljine, a iskolčenja svih

drugih građevina prema m2.

2.3.2.5 Kontrola za vrijeme građenja

Izvođač radova dužan je za vrijeme građenja stalno održavati sve iskolčene točke građevina, točke iskolčenih poprečnih profila kao i referentne geodetske točke.

Za čitavo vrijeme građenja izvođač mora stalno kontrolirati preciznost izvođenja radova. Kontrolira se os trase i rubnjaci ili nožice linijskih građevina u vodoravnom i visinskom smislu.

Kod građenja nasipa, nasutih brana i sličnih zemljanih konstrukcija iskolčenja osi treba u principu obnavljati na svaki 1,0 - 1,5 m izvedene visine. Za velike nasute brane i nasipe visine


TENDER



veće od 10 m, osim obnavljanja iskolčenja osi, izvođač geodetskih radova mora u navedenim visinskim intervalima iskolčiti i kontrolirati granice različitih materijala.

Nakon izgradnje linijskog objekta investitor ima pravo tražiti obnovu, odnosno kontrolu izvedene osi trase objekta.

2.3.2.6 Predaja po završetku radova

Po završetku svih radova na linijskim i drugim objektima, a prije tehničkog prijama, izvođač je dužan po izvođaču geodetskih radova, na zahtjev investitora, obnoviti os trase, odnosno točaka objekta te svih referentnih geodetskih točaka. Napravljeni elaborat predaje se, uz zapisnik, investitoru.

I nadzorni geodetski inženjer, prije tehničkog prijama, ima pravo tražiti od izvođača radova dodatna geodetska mjerenja izgrađenog objekta.

Uobičajeno je obračun geodetskih radova iskazivati po m2, odnosno hektaru (ha).

2.3.3 Čišćenje terena

Prije početka radova i tijekom radova nadzorni inženjer preuzima svaku fazu radova posebno, o čemu vodi evidenciju. Nakon završetka radova nadzorni inženjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklađenost s projektom. U cijenu su uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema nalogu investitora.

Svi radovi na čišćenju terena se izvode u skladu sa projektom, propisima, ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 13-03 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

2.3.3.1 Sječenje i skupljanje šiblja do Ø = 10 cm

Sječenje raslinja obavlja se sječenjem istog što bliže tlu i ručnim izvlačenjem na udaljenost do 20 m. Radovi se ne smiju izvoditi prije mjeseca lipnja, zbog gniježđenja ptica močvarica.

Kontrola se obavlja vizualno nakon izvlačenja raslinja i odvoza sa gradilišta. Obračun se vrši prema m2 iskrčene površine mjerenjem na terenu.

Strojno sječenje raslinja do promjera Ø 10 cm

Strojno sječenje raslinja do Ø 10 cm motornim pilama obavlja se sječenjem istog što bliže tlu, kresanjem sitnih grana i ručnim izvlačenjem van mjesta rada na udaljenost do 20 m. Krupnije raslinje se reže na 1 m dužine i slaže kao drvo za ogrjev ili u druge svrhe, a sitnije grane privremeno deponiraju.

Ručno sječenje raslinja do promjera Ø 10 cm

Ručno sječenje raslinja 5-10 cm sjekirama izvodi se udarcima što bliže tlu, najčešće na nepristupačnom terenu gdje nije moguć rad motornim pilama. Porušeno raslinje se izvlači van mjesta rada, krešu se sitne grane, deponiraju u privremene deponije na udaljenosti do 20 m i uklanjaju. Krupne grane i stabla se režu na dužinu 1 m, slažu i odvoze sa gradilišta.

2.3.3.2 Sječenje stabala motornom pilom Ø 10 – 30 cm i veća

Stabla Ø 10 – 30 cm i preko 30 cm, se sijeku motornim pilama što bliže tlu. Nakon rušenja stabla sitne grane se krešu ručno te izvlače van mjesta rada na udaljenost do 20 m i uklanjaju.


TENDER



Debla i krupne grane se režu na dužinu od 1 m, izvlače na udaljenost 20 m van mjesta rada i slažu u pravilne hrpe i odvoze sa gradilišta (odvoz korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema nalogu investitora). Tijekom radova motornom pilom radnici su dužni:

poznavati i pridržavati se obveznih sigurnosnih propisa za rad motornom pilom;

rabiti osobnu zaštitnu opremu;

održavati motor, lanac i vodilicu motorne pile na odgovarajući način;

poznavati radnu tehniku sječe i rušenja stabala;

poznavati osnove prve pomoći u slučaju ozljeđivanja suradnika.

Kada se debla prevoze na veće udaljenosti, tada se režu na dužinu 4-6 m. Tada ih je potrebno kamionskim dizalicama tovariti u kamione i odvesti sa gradilišta.

Stabla Ø 10 – 30 cm i veća treba posjeći što bliže tlu. Kontrola izvođenja se obavlja vizualno nakon sječenja i uklanjanja sa gradilišta.

Obračun se vrši prema komadu posječenih stabala brojanjem na terenu prije same sječe.

2.3.3.3 Strojno vađenje panjeva

Rad predviđa strojno vađenje panjeva promjera Ø 10-30 cm i preko 30 cm, otkopavanjem bagerima ili vađenjem dozerom sa riperima te njihovim sakupljanjem van mjesta rada na udaljenosti do 20 m.

Panjevi Ø 10-30 cm i veći mogu se vaditi otkopavanjem bagerima. Otkopava se zemlja oko panja sve dok nije moguće potezanjem bagerske lopate ili posebnog alata iščupati panj iz zemlje.

Panjevi se mogu vaditi i potezanjem riperima ili nožem dozera. Strojno vađenje panjeva Ø 10-30 cm i većih treba izvesti tako da se uz panjeve izvadi i

veći dio žilja. Prije početka rada panjeve koji se vade treba vidno označiti. Deponiranje je potrebno obaviti sa što manje zemljanog materijala na panju. Kontrola se obavlja vizualno tijekom rada i nakon završetka vađenja.

Obračun se vrši po komadu izvađenog panja brojanjem i označavanjem na terenu prije

vađenja.

2.3.3.4 Strojni utovar i odvoz panjeva

Strojni utovar panjeva promjera Ø 10-30 cm i preko 30 cm obavlja se bagerom ili utovarivačem u kamione kipere i odvozi na pripremljenu deponiju.

Izvađeni panjevi se sa deponije utovaruju na kamione kipere bagerima ili utovarivačima i

odvoze na pripremljenu deponiju. Istovar se obavlja kipanjem. Panjevi se najčešće odvoze u prirodne jame gdje se nakon deponiranja zatrpavaju zemljom debljine min. 1 m. Ukoliko ne postoje prirodne jame, bagerom se kopaju umjetne i u njih deponiraju panjevi i zatrpavaju zemljom. Posebno je bitno da nadsloj zemlje iznad zatrpanih panjeva ne bude manji od 1 m, zbog kasnijih radova ili obrade terena. Zemljište s kojeg su panjevi odvezeni treba dovesti u prijašnje stanje ravnanjem dozerima.

Kod utovara treba voditi računa da se svi panjevi utovare i odvezu, a zemljište poravna i dovede u prijašnje stanje. Kontrola se obavlja pregledom za vrijeme izvođenja radova.

Obračun se vrši po komadu odvezenih panjeva brojanjem na terenu prije vađenja

panjeva.


TENDER



2.3.3.5 Strojno zakapanje panjeva

Strojno zakapanje panjeva se obavlja dozerom ili bagerom tako da se iskopa rupa određenih dimenzija (najčešće područje inundacije), dovoljno široka i duboka za ukapanje onoliko panjeva koliko ih je u blizini izvađeno ili dovezeno.

Panjevi se dozerom doguraju u rupu ili iskipaju iz kamiona. Nakon što se svi predviđeni panjevi nađu u rupi, gusjenicama se pređe preko panjeva, radi zbijanja. Zatim se preko panjeva razastre zemlja sa nadslojem od najmanje 1 m, uz nekoliko prelazaka gusjenicama radi zbijanja.

Kod ukapanja panjeva potrebno je voditi brigu da je iznad panjeva dovoljan nadsloj zemlje, a da se zemljište nakon zakapanja poravna i dovede u prijašnje stanje. Kontrola se obavlja pregledom za vrijeme izvođenja radova.

Obračun se vrši po komadu zakopanih panjeva brojanjem na terenu prije zakapanja. Rad obuhvaća iskop jame, guranje panjeva, guranje zemlje i razastiranje zemlje.

2.3.4 Zemljani radovi

2.3.4.1 Iskop humusa

Rad obuhvaća površinski iskop humusa i njegov prijevoz na mjesto stalnog ili privremenog odlagališta. Rad mora biti obavljen u skladu sa projektom, propisima, ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 2-01 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

Humus se iskopava strojno u debljini od 20 – 60 cm. Identifikacija humusnog sloja kod izvedbe obavlja se na osnovi mirisa, boje, sastojaka biljnih i životinjskih ostataka koji podliježu procesu razlaganja kao i količine ukupnih organskih tvari. Ako humusni sloj i tlo pogodno za uređenje u temeljno tlo, nije moguće jasno odijeliti vizualnim načinom, debljina humusa određuje se laboratorijskim ispitivanjima sadržaja organskih tvari prema HRN U.B 1.024 ili drugoj važećoj normi. Humus se smatra površinsko tlo sa sadržajem organskih tvari većim od 10%.

Prije početka radova potrebno je izraditi prethodnu geodetsku snimku. Nakon izvedenih radova potrebno je izraditi završnu geodetsku snimku.

Prije početka radova i tokom radova nadzorni inženjer kontrolira radove o čemu vodi evidenciju. Nakon završetka radova nadzorni inženjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova te usklađenost s projektom.

Rad se obračunava u kubičnim metrima (m3) stvarno iskopanog humusa u sraslom stanju, prema dokaznici, a plaća se po ugovorenoj jediničnoj cijeni u koju je uključen iskop, prijevoz u odlagalište sa razastiranjem i planiranjem deponije.

2.3.4.2 Iskop zemljanog materijala "C" kategorije

Ovaj rad obuhvaća široke iskope, guranje materijala i utovar iskopanog materijala u prijevozna sredstva. Iskop se obavlja prema visinskim i položajnim kotama iz ovog projekta te projektiranim i propisanim nagibima pokosa, a uzimajući u obzir geomehanička svojstva tla i zahtijevana svojstva za namjensku upotrebu iskopanog materijala. U ovom projektu izvodi se strojni iskop zemljanog materijala "C" kategorije za uređenje temeljnog tla i zasijecanje nasipa u stepenicama te guranje do 30 m sa odlaganjem na privremenu deponiju te iskope na nalazištu. Rad obuhvaća i selektiranje materijala, prosušivanje, vlaženje te prema potrebi zaštitu deponije plastičnom folijom. U materijalima ove kategorije iskop se obavlja izravno strojevima. Izbor vrste strojeva i njihov broj predviđeni su POG-om i odabranom tehnologijom iskopa.


TENDER



Ako je iskopani materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje, prilikom iskopa takvi se

materijali moraju odmah utovariti, prevesti i ugraditi u nasipe ili istovariti na mjesto privremenog ili stalnog odlagališta. Privremene deponije materijala predviđenih u ovom projektu opisane su pod točkom 3.7.3. ovog Programa kontrole i osiguranja kvalitete. Nagib radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1:1 za nevezana krupnozrnata tla do 1:3 za sitnozrnata vezana koherentna tla. Materijali ove kategorije najčešće se upotrebljavaju za izradu nasipa. Kako ih često dobivamo iskopom u plitkim zemljanim usjecima ili zasjecima, količina vlage obično im je visoka, a mogu sadržavati i veliku količinu organskih tvari.

S obzirom na to, da se tijekom rada provjerava kvaliteta materijala laboratorijskim

ispitivanjima predviđenim u poglavlju 2-09 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu (izrada nasipa), a na osnovi kriterija navedenih u tom poglavlju određuje se njihova pogodnost. Pri iskopavanju moraju se na svim mjestima promjena tla uzeti odgovarajući uzorci za ispitivanje pogodnosti tla za predviđenu namjenu.

Rad mora biti obavljen u skladu sa projektom, propisima, ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljima 2-02, 2-03 i 12-05.1 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

Obračun radova

Količine širokog iskopa za obračun utvrđuju se mjerenjem stvarno izvedenog iskopa tla u

sraslom stanju, u okviru projekta ili prema izmjenama koje odobrava nadzorni inženjer.

Rad se plaća po kubičnom metru iskopa u sraslom stanju po jediničnim cijenama iz ugovora.

U jediničnu cijenu uračunati su svi radovi na iskopu materijala s utovarom u prijevozna sredstva, radovi na uređenju i čišćenju pokosa, planiranje iskopanih i susjednih površina te izvođač nema pravo zahtijevati bilo kakvu dodatnu naknadu za taj rad.

ISKOP STEPENICA I ZASJEKA NA NASIPU

Rad obuhvaća iskope stepenica za dren i uređenje temeljnog tla. Iskop se izvodi prema profilima i mjerama danim u projektu ili po odredbi nadzornog inženjera (2-03 OTU). Temeljno tlo mora na stepenicama i zasjecima imati traženu zbijenost, odnosno biti uređeno ovisno o vrsti tla i visinskom položaju.

Iskop stepenica mjeri se i obračunava po stvarno iskopanoj količini sraslog tla, u kubičnim metrima (m3), za "C" kategoriju materijala, računajući i utovar u prijevozno sredstvo. Na poprečnim se profilima na mjesto ucrtanih stepenica unosi postotak pojedine kategorije tla, što je osnova za konačni obračun ukupnih količina iskopa stepenica svake kategorije materijala.

Iskop stepenica i zasjeka plaća se po kubičnom metru iskopanog tla po jediničnim cijenama u koje je, osim iskopa, uključeno i prebacivanje iskopanog materijala u nasip, potrebno oblikovanje ploha na padini, zasjeku i u temeljnom tlu. Za višak iskopa, koji nije iskazan projektom ili odobren od nadzornog inženjera, troškove plaća izvođač.

2.3.4.3 Guranje, prebacivanje, utovar, prijevoz i razastiranje materijala

Rad mora biti obavljen u skladu sa projektom, propisima, ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 2-07. OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.


TENDER



Guranje materijala

Rad obuhvaća guranje iskopanog materijala kategorije "C", od mjesta iskopa do mjesta

odlaganja, obično u nasip ili odlagalište.

Količina preguranog materijala mjeri se u kubičnim metrima iskopanog sraslog materijala prema projektu i stvarno preguranog na određenu udaljenost.

Prijevoz materijala kamionima

Rad obuhvaća prijevoz iskopanog materijala kategorije "C" od mjesta iskopa, koje može biti u usjeku, rovu, kanalu ili nalazištu, do mjesta istovara, obično u nasip ili odlagalište. Pored navedenog, prijevozom su obuhvaćeni i lomljeni kamen i kameni agregati.

Količina prevezenog materijala mjeri se i obračunava u kubičnim metrima (m3) iskopa u sraslom stanju prema projektu ili zahtjevu nadzornog inženjera, na određenu udaljenost. Ako se prijevoz izvodi iz nalazišta, prijevoz se mjeri i obračunava po kubičnom metru (m3) izrađenog nasipa.

Utovar materijala

Sipki materijal iz iskopa ili deponije strojno se tovari u kamione (kiperi). Utovar materijala obavlja se utovarivačima te prevozi kamionima do mjesta istovara. Rad obuhvaća utovar materijala utovarivačem ili bagerom.

Rad se obračunava u m3 stvarno utovarene količine u sraslom (ili rastresitom) stanju koja se određuje iz projektne dokumentacije (troškovnik).

Prebacivanje materijala

Rad obuhvaća prebacivanje iskopanog materijala bagerom sa mjesta iskopa, gdje tehnološki nije moguće na drugi način prebaciti materijal do mjesta ugradnje ili utovara u prijevozno sredstvo.

Rad se obračunava u m3 stvarno prebačene količine u sraslom (ili rastresitom) stanju koja se određuje iz projektne dokumentacije (troškovnik).

Razastiranje materijala

Razastiranje materijala se obavlja dozerima. Materijal se razastire na određenoj zadanoj površini, određene debljine sloja i određenoj udaljenosti u skladu sa projektom ili odluci nadzornog inženjera.

Rad se obračunava u m3 razastrtog materijala u određenom sloju.

Planiranje materijala

Rad obuhvaća strojno planiranje zemlje na željenu točnost, a odnosi na planiranje pokosa nasipa, planiranje dna iskopa te planiranje materijala oko objekata nakon njihove izgradnje.

Zahtjevi se odnose na ravnost, estetski izgled isplanirane površine i njenog uklapanja u prirodni okoliš, kao i na ostvarene padove terena prema prijemnicima te na točnost provedenog planiranja neposredno uz objekte, uz dozvoljeno odstupanje ± 3 cm od projektiranog pada prema projektu.


TENDER



Radovi se obračunavaju po m2 isplanirane površine sa nužnim iskopom lokalnih izbočina i strojnim razastiranjem.

Strojno preguravanje materijala

Preguravanje se obavlja dozerima. Rad obuhvaća još i guranje materijala (zatrpavanje) u

slojevima od 30 cm sa strojnim nabijanjem do potrebne zbijenosti, (prema zahtjevima iz OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu) koju kontrolira nadzorni inženjer.

Obračunava se po m3 ugrađenog i zbitog materijala do prirodne zbijenosti.

Zatrpavanje

Manjak zemljanog materijala za te svrhe uzima se sa deponija, obavlja utovar u transportna vozila odvoz na udaljenost od 30 – 1500 m te istovar. Strojno preguravanje treba biti u slojevima od 30 cm. Također treba slojeve strojno zbiti nabijačima. Zbijanje slojeva do prirodne zbijenosti treba obaviti u optimalnim uvjetima rada uz optimalnu vlagu. Zbijanje se izvodi prema zahtjevima iz OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu. Ovu zbijenost mora kontrolirati izvođač, a provjerava i odobrava nadzorni inženjer. Tek nakon izvedenih ovih radova ostatak deponija se ugrađuje u poljske putove ili razastire i planira.

2.3.4.4 Uređenje temeljnog tla – posteljice mehaničkim zbijanjem

Ovaj rad obuhvaća sve radove koji se moraju obaviti kako bi se sraslo tlo osposobilo da bez štetnih posljedica preuzme opterećenje od nasipa.

Rad mora biti obavljen u skladu sa projektom, propisima, ovim programom kontrole i

osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 2-08. OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

Opis izvođenja radova

Kod vezanih tala temeljno se tlo uređuje tek pošto je uklonjen sloj gline i organske gline (humusa) do predviđene kote sa površina na kojim se vrši nasipavanje. Tlo s kojeg je skinut humus treba prije svega dovesti u stanje vlažnosti koje omogućuje optimalni utrošak energije zbijanja. To se postiže vlaženjem ili rahljenjem i sušenjem tla. Tek kada materijal postigne optimalnu vlažnost po standardnom Proctorovu postupku, pristupa se zbijanju. Rad obuhvaća planiranje i ravnanje podloge, nabijanje prolaskom strojeva i valjanjem. Na uređeni teren postavlja se razdjelni geotekstil, koji je ujedno i dio drena.

Kod materijala osjetljivih na vodu, veliku pažnju treba posvetiti očuvanju temeljnog tla od

prekomjernog vlaženja. Tehnologiju i dinamiku rada (u smislu koordiniranja radova na skidanju humusa i uređenju temeljnog tla) treba podesiti tako da se, ako vlažnost dopusti, temeljno tlo zbije odmah nakon skidanja humusa. Za vrijeme građenja mora biti osigurana odvodnja temeljnog tla.

Zbijanje temeljnog tla obavlja se prema odabranoj tehnologiji, odgovarajućim sredstvima za zbijanje, ovisno o vrsti vezanog tla.

Tekuća ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom Ø 30 cm (ovisno o vrsti materijala). Radi se najmanje jedno ispitivanje na svakih 500 m2 uređenog temeljnog tla. U sljedećoj tablici dani su kriteriji za ocjenu kvalitete temeljnog tla:


TENDER



Vrste materijala Proctorov stupanj zbijenosti Sz (%)


2)

Zemljani materijali: materijal "C" kategorije iskopa – sve gline niske do visoke plastičnosti i prahovita tla

Projektirani nasip je viši od 2 m 95 10

Kontrolna ispitivanja Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekućih ispitivanja, a njihov broj ovisi o materijalima,

stanju vlažnosti tla i slično. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno ispitivanje na svakih 2000 m2 uređenog temeljnog tla.

Obračun radova

Rad se mjeri i obračunava po kvadratnom metru (m2) stvarno uređenog temeljnog tla sukladno zahtjevima projekta.

Plaća se po ugovorenim jediničnim cijenama u koje je uračunato čišćenje, planiranje, eventualno rijanje tla radi sušenja, vlaženja i zbijanje, tj. potpuno uređenje temeljnog tla sa mehaničkim zbijanjem.

UREĐENJE TEMELJNOG TLA ZAMJENOM SLOJA SLABO NOSIVOG TEMELJNOG TLA BOLJIM MATERIJALOM

Rad uključuje iskop sloja slabo nosivog materijala u temeljnom tlu s odvozom u odlagalište, te njegovu zamjenu izradom zbijenog nasipanog sloja od boljeg materijala.

Iskop materijala u sloju određene debljine obavlja se prema uvjetima iz OTU-a radove u vodnom gospodarstvu.

Materijal za zamjenu predlaže izvođač. Izvođač mora osigurati i sva potrebna ispitivanja radi uvida u njegovu kakvoću. Primjenu tog materijala mora odobriti nadzorni inženjer.

Debljina sloja koji će se zamijeniti treba biti određena projektom, a ako nije, određuje se na pokusnoj dionici. Na pokusnoj dionici određuje se tehnologija rada, vrsta strojeva za zbijanje i način njihova rada. Dužina pokusne dionice iznosi najmanje 50 m. Na pokusnoj dionici ispituje se zbijenost materijala na način i po metodama OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu, te vrijede i kriteriji za ocjenu kvalitete iz istog.

Zbijenost se ispituje najmanje na pet mjesta. Svi troškovi u vezi s pokusnom dionicom padaju na teret izvođača (u slučaju da pokusna dionica ne zadovolji tražene uvjete), a ako ona zadovolji u pogledu kvalitete i ako se uklapa u trasu nasipa, priznaje se kao potpuno završeni zamjenjujući sloj. Izvedeni zamjenjujući sloj mjeri se i obračunava u kubičnim metrima (m3) potpuno završenog i zbijenog sloja.

2.3.4.5 Izrada berme

Berma se izvodi krunom širine 8,0 m i poprečnim nagibom 3% te nagibom pokosa 1:2. Kota krune je promjenjiva i prikazana je na uzdužnom i poprečnim profilima. Izgradnja berme je predviđena od pješčanog i glinenog materijala sa nalazišta u inundaciji. Na temeljno tlo postavlja se geotekstil. Materijal se ugrađuje u slojevima uz zbijanje prema uvjetima danim u ovom poglavlju.


TENDER



Ovaj rad obuhvaća nasipanje, razastiranje, prema potrebi vlaženje ili sušenje, te planiranje materijala u nasipu prema dimenzijama i nagibima danim u projektu, kao i zbijanje prema zahtjevima iz poglavlja 2-09 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

Rad mora biti obavljen u skladu sa projektom, propisima, ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 2-09. i 12-05.2 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.


Svaki sloj nasipanog materijala mora biti razastrt vodoravno u uzdužnom smjeru ili nagibu koji je najviše jednak projektiranom uzdužnom nagibu nivelete. Od toga se može odstupiti jedino pri izradi silaznih rampi za dublje udoline, kada slojevi nasipa mogu biti i u većem nagibu. U poprečnom smjeru nasip mora uvijek imati minimalni poprečni nagib u svim fazama izrade.

Svaki nasuti sloj mora se zbijati u punoj širini odgovarajućim sredstvima za zbijanje. Zbijati treba od nižega ruba prema višemu.

Materijal treba navoziti po već djelomično zbijenom nasipu, po mogućnosti uvijek po novom tragu, tako da se i nasipavanjem omogući određeno i jednolično zbijanje slojeva nasipa. S nasipavanjem novog sloja nasipa može se početi tek kada je prethodni sloj dovoljno zbijen i kada je tražena zbijenost dokazana ispitivanjem.

Visina svakog pojedinog razgrnutog sloja nasipanog materijala mora biti u skladu s vrstom nasipanog materijala i dubinskim učinkom strojeva za zbijanje.

Ako ne postoje provjerena iskustva o mogućnosti zbijanja s određenim nasipanim materijalom i strojevima, debljina nasipanog sloja određuje se na pokusnoj dionici. Ispitivanje se obavlja na pokusnoj dionici površine 500 m2, kako je niže navedeno.

Tekuća ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak (Sz) ili određivanje Modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom Ø 30 cm (ovisno o vrsti materijala) najmanje na svakih 1000 m2 svakog sloja nasipa, te ispitivanje granulometrijskog sastava nasipanog materijala najmanje na svakih 4000 m3 izvedenog nasipa.

Kontrolna ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom Ø 30 cm (ovisno o vrsti materijala) najmanje na svakih 2000 m2 svakog sloja nasipa, te ispitivanje granulometrijskog sastava nasipanog materijala najmanje na svakih 8000 m3 izvedenog nasipa.

Obračun radova

Rad na izradi nasipa od zemljanih, miješanih i kamenih materijala obračunava se mjerenjem u kubičnim metrima (m3) ugrađenog i zbijenog nasipa.

Plaća se po jediničnoj cijeni u koju su uključeni svi radovi potrebni za izradu nasipa dobava materijala, dovoz, razastiranje, vlaženje ili sušenje, zbijanje slojeva nasipa, planiranje pokosa nasipa, te čišćenje okoline nasipa.


TENDER



IZRADA BERME OD NESELEKTIRANOG ZEMLJANOG MATERIJALA

Pod neselektiranim materijalima podrazumijevaju se zemljani materijali, pijesci, glinoviti šljunci (materijal iskopne kategorije "C"). Rad obuhvaća utovar na privremenoj deponiji, dopremu, nasipanje, razastiranje, planiranje i uređenje slojeva nasipa sabijanjem.

Nasipavanje se radi u slojevima debljine do 30 cm. Pri određivanju pogodnosti zemljanih materijala za izradu nasipa treba prethodno ispitati sve materijale iz usjeka i nalazišta, ako to nije učinjeno u geotehničkom elaboratu, kao i utvrditi svaku promjenu materijala. Treba ispitati najmanje dva uzorka za svaku vrstu materijala.

Kao jedan od kriterija za definiranje vrste materijala za izradu nasipa (zemljani, miješani ili kameni) uzima se udio sitnih čestica, a izražava se kao maseni postotak prolaza materijala kroz sito 0,063 mm.

Materijal se ne smije ugrađivati u nasip kada vlažnost prelazi granice koje omogućuju postizanje propisane kvalitete ugradnje.

Nasipani materijal se ne smije ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako, u nasip se ne smije ugrađivati snijeg, led ili smrznuti materijal.

Materijal ugrađen u nasipani sloj mora ispunjavati zahtjeve dane u sljedećoj tablici:

Tehničko svojstvo Položaj nasipanih slojeva Uvjeti kvalitete

Proctorov stupanj zbijenosti Sz (%)

Slojevi nasipa visoki preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod

planuma posteljice krune - nasipa najmanje 95

Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice – krune nasipa

najmanje 100


2)

Slojevi nasipa visoki preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod

planuma posteljice krune - nasipa najmanje 20

Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice – krune nasipa

najmanje 25

Izrada zaobalne berme

Na zaobalnoj nožici nasipa izvodi se berma širine u kruni 8,0 m. Kruna berme izvodi se sa

poprečnim padom 3 % prema drenu. Pokos berme prema nožici izvodi se u nagibu 1:2 te prelazi u završni sloj kamenog materijala koji pokriva plošni dren. Plošni dren je poprečno u padu 3 % u smjeru nožice. Berma služi za opterećenje nožice nasipa i izdizanje puta. Berma se izvodi od neselektiranog zemljanog materijala iz iskopa i nalazišta. Materijal se ugrađuje u slojevima uz zbijanje do modula stišljivosti Ms=20 MPa i/ili 95 % stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctor.

2.3.4.6 Izrada drenaže

Rad obuhvaća dopremu i ugradnju pješčanog materijala 0 - 32 mm za izradu drenaže. Drenaža se izvodi od pješčanog materijala granulacije 0-32 mm, projektirane vodopropusnosti 1x10-3m/s, sa manje od 20% čestica sitnijih od 0,5 mm te manje od 10% čestica sitnijih od 0,1 mm. Doprema pješčanog materijala je sa nalazišta Račinovci 2. Rad obuhvaća utovar, dopremu i ugradnju materijala.

Rad mora biti obavljen u skladu sa projektom, propisima, ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 12-05.9.2 OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.


TENDER




Na pripremljenu podlogu ugrađuje se dopremljeni materijal strojno u slojevima i nabija

laganim vibracijskim valjkom ili vibracijskom pločom. Ako je potrebno, može se tijekom zbijanja polijevati vodom kako bi se postigla tražena zbijenost uz najmanje energije. Zbijenost ugrađenog pjeskovitog materijala treba biti 70% relativne zbijenosti.

Zahtjevi kakvoće

Kakvoća ugrađenog pješčanog materijala mora odgovarati zahtjevima iz projekta, a ugrađeni sloj mora imati propisanu debljinu. Tijekom ugradnje vizualno se provjerava materijal, posebno njegov granulometrijski sastav. Zbijenost se kontrolira prema HRN U.B1.046 (Ms=25 MPa). Pijesak ne smije sadržavati organske primjese.

Rad se obračunava po metru kubičnom ugrađenog materijala. Jediničnom cijenom obuhvaćena je nabava i doprema materijala do mjesta ugradnje i strojna ugradnja uz zbijanje.

2.3.5 Ugradnja geotekstila

Geotekstil se postavlja kao razdjelni oko drenažnog materijala te ispod pristupnog puta. Ugradnjom, omatanjem razdjelnog geotekstila oko drenažnog materijala sprječava se

zapunjavanje drenaže finim česticama i erozija materijala. Geotekstil ima funkciju filtriranja i dijelom dreniranja. Zahtjevi na proizvođača materijala i materijal:

Geotekstil mora biti proizveden od proizvođača koji je certificiran po EN ISO 9001.

RAZDJELNI GEOTEKSTIL ZA DRENAŽU

Površinska masa (g/m2) EN 965

EN ISO 9864 ≥ 300 g/m2

Debljina pri 2 kPa EN ISO 9863-1 ≥ 2,0 mm

Otpornost na CBR proboj EN ISO 12236 ≥ 1200 N

Vlačna čvrstoća u uzdužnom smjeru EN ISO 10319 ≥ 15,0 kN/m

Vlačna čvrstoća u poprečnom smjeru EN ISO 10319 ≥ 15,0 kN/m

Otvor pora HRN EN ISO 12956 O90 ≤ 0,08 mm (d85) O90 ≥ 0,05 mm

vodopropusnost (okomito na ravninu) E-DIN 60500-4 ili ASTM D 4176

kGmin > 10-6 m/s

vodopropusnost (okomito na ravninu) HRN EN ISO 11058 VIH50 > 3⋅10-3

m/s

RAZDJELNI GEOTEKSTIL ZA PUT UZ NASIP

Površinska masa (g/m2) EN 965 ≥ 300 g/m2

Vlačna čvrstoća u uzdužnom smjeru ≥ 15,0 kN/m

Vlačna čvrstoća u poprečnom smjeru ≥ 15,0 kN/m

Razdjelni geotekstil za put uz nasip se ugrađuje ispod sloja kamenog materijala za razdjeljivanje puta od tijela berme.

Prije ugradnje geotekstila treba ukloniti veće neravnine kako bi se geotekstil ugradio na ravnu, odgovarajuće pripremljenu plohu. Spojeve geotekstila treba izvesti preklapanjem u smjeru nasipanja materijala kako bi se izbjeglo klizanje geotekstila na mjestu preklopa. Za dimenzije preklopa treba uzeti u obzir preporuke proizvođača. Odabir, metode ispitivanja, materijala, upute


TENDER



za ugradnju geotekstila i osiguranje kakvoće propisuju Opći tehnički uvjeti u poglavljima 2-08.3 i 3-02.1.

Predviđa se polaganje razdjelnog geotekstila na uređeno temeljno tlo. Spojevi geotekstila se rješavaju preklopima od 20 cm.

2.3.6 Zaštita pokosa primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije

Ovaj rad obuhvaća zaštitu kosih i ravnih površina vodotoka i nasipa, odnosno dna i pokosa kanala, pokosa nasipa te drugih površina koje su izložene djelovanju malih količina vode primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije. Ova se zaštita primjenjuje za dno i pokose kanala u kojima pretežiti dio godine nema vode. U protivnom se zaštita zatravljivanjem obavlja iznad jednogodišnje velike vode. Površine koje je potrebno zaštititi određuju se projektom ili prema zahtjevu nadzornog inženjera, uz suglasnost projektanta.

Prije početka izrade ove zaštite izvođač je dužan osigurati osnovne uvjete stabilnosti površina koje se štite, prema OTU za radove u vodnom gospodarstvu. Dno kanala mora biti izvedeno u skladu s projektom, propisanog uzdužnog nagiba bez lokalnih neravnina u kojima bi se zadržavala voda.

Preko isplanirane površine dna i pokosa kanala, pokosa nasipa ili druge površine koju treba štititi nanosi se humusni materijal. Humusni materijal se pri zaštiti pokosa nanosi počinjući od dna prema vrhu pokosa koji je prethodno u uzdužnom smislu izbrazdan.

Humusni sloj pokosa i bankine nasipa nanosi se u debljini od 15 cm. Izvodi se ugradnjom humusnog materijala iz privremene deponije. Na mjestima gdje nije propisano projektom, debljina humusnog sloja iznosi minimalno 15 cm.

Humusni se sloj planira i zbija lakim nabijačima. Po fino uređenom humusnom sloju sije se trava. Nakon izrade humusnog sloja i nakon što je trava zasijana, zaštićene površine treba njegovati do konačnog rasta travnate vegetacije, a ako je potrebno i pokositi 1-2 puta. Primjena ove vrste zaštite kod pokosa nasipa prikazana je na slici.

Slika 2.1:Zaštita pokosa primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije

Zaštita dna i pokosa kanala, pokosa nasipa i drugih površina primjenom humusnog materijala i travnate vegetacije obračunava se u kvadratnim metrima, prema stvarno izvršenim radovima, a plaća po ugovorenim jediničnim cijenama.


TENDER



Rad mora biti obavljen u skladu sa projektom, propisima, ovim programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i poglavljem 4-01. OTU-a za radove u vodnom gospodarstvu.

2.3.7 Sanacija okoliša gradilišta

Pod završnim radovima podrazumijeva se uređenje okoline nasipa, tako da se dovede sve u prvobitno stanje. Potrebno je urediti tako da ne narušavaju izgled prirodnog pejzaža. Višak glinenog i organskog materijala iz iskopa koji nije pogodan za ugradnju u tijelo nasipa razastire se prilikom deponiranja na način da ne mijenja sadašnji izgled područja.

Materijal iz privremenih deponija treba odvesti na nalazište. Nalazište treba urediti tako da

se potpuno uklope u krajolik i zadrže sadašnji izgled područja te zatraviti ih te prema potrebi zasaditi grmlje i drveće.

Privremeno naselje, barake, radionice, ceste i sve gradilišne prometnice te ostale objekte

gradilišta treba ukloniti tako da ne ostanu vidni tragovi.

2.4 Posebne mjere osiguranja kvalitete za izvedbu nalazišta

2.4.1 Sječenje šiblja i raslinja u inundaciji i koritu vodotoka

2.4.1.1 Sječenje i skupljanje šiblja Ø do10 cm

a) Strojno sječenje raslinja Ø do 10 cm

Opis radova

Strojno sječenje raslinja Ø do 10 cm ručno i motornim pilama obavlja se sječenjem istog što bliže

tlu, kresanjem sitnih grana i ručnim izvlačenjem van mjesta rada na udaljenost do 20 m. Krupnije

raslinje se reže na 1 m dužine i slaže kao drvo za ogrjev, a sitnije grane privremeno deponiraju.


Raslinje Ø do 10 cm se reže motornom pilom (krčilicom) što bliže tlu. Srušeno raslinje se ručno

izvlači van mjesta rada, krešu se sitnije grane, izvlači na privremenu deponiju. Krupne grane i

stabla se režu na komade dužine 1 m, za ogrjev ili u druge svrhe, te odvoze sa gradilišta. Radovi

se ne smiju izvoditi prije mjeseca lipnja, zbog gniježđenja ptica močvarica. Zabranjeno je paljenje

suhog šiblja i raslinja.

Zahtjevi kakvoće

Strojno sječenje raslinja Ø do10 cm treba izvesti što bliže tlu i unutar pojasa namijenjenog za

sječu. Kontrola se obavlja vizualno nakon izvlačenja raslinja i odvoza sa gradilišta.


TENDER



Način preuzimanja izvedenih radova

Prije početka radova i tijekom radova nadzorni inženjer preuzima svaku fazu radova posebno, o

čemu vodi evidenciju. Nakon završetka radova nadzorni inženjer vrši detaljan pregled i izmjeru

izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklađenost s projektom.

Obračun radova

Obračun se vrši prema m2 iskrčene površine mjerenjem na terenu. Ako se pak radi o izradi drva

za ogrjev, obračun se može izvršiti po metru prostornom (prm) ili po metru kubičnom (m3).

Ogrjevno se drvo obično slaže u složajeve od jedan ili više prostornih metara. Za pretvaranje

prostornih metara u kubične služe takozvani redukcijski ili pretvorbeni faktori. Pretvorbeni faktori

mogu biti različiti, a ovise o dužini, debljini, obliku i načinu slaganja cjepanica, odnosno oblica, pa

i o pažnji radnika koji ih slažu. U Hrvatskoj se u najvećem broju slučajeva koristi pretvorbeni

faktor od 0,70, što znači da jedan prostorni metar iznosi 0,70 m3.

b) Ručno sječenje raslinja Ø do 10 cm

Opis radova

Ručno sječenje raslinja Ø do 10 cm sjekirama s ručnim izvlačenjem van mjesta rada, kresanjem

sitnih grana, slaganjem krupnijih u deponiju i uklanjanje.


Ručno sječenje raslinja Ø do 10 cm sjekirama izvodi se udarcima što bliže tlu, najčešće na

nepristupačnom terenu gdje nije moguć rad motornim pilama. Porušeno raslinje se izvlači van

mjesta rada, krešu se sitne grane, deponiraju u privremene deponije na udaljenosti do 20 m i

uklanjaju. Krupne grane i stabla se režu na dužinu 1 m, slažu i odvoze sa gradilišta. Radovi se ne

smiju izvoditi prije mjeseca lipnja, zbog gniježđenja ptica močvarica. Zabranjeno je paljenje

suhog šiblja i raslinja.

Zahtjevi kakvoće

Ručno sječenje treba izvesti što bliže tlu i unutar poja sa namijenjenog za sječu. Kontrola se

obavlja vizualno nakon izvlačenja i odvoza sa gradilišta. Zabranjeno je paljenje suhog šiblja i

raslinja.






TENDER



Obračun radova

Obračun se vrši prema m2 iskrčene površine mjerenjem na terenu. Ako se pak radi o izradi drva

za ogrjev, obračun se može izvršiti po metru prostornom (prm) ili po metru kubičnom (m3).

Ogrjevno se drvo obično slaže u složajeve od jedan ili više prostornih metara. Za pretvaranje

prostornih metara u kubične služe takozvani redukcijski ili pretvorbeni faktori. Pretvorbeni faktori

mogu biti različiti, a ovise o dužini, debljini, obliku i načinu slaganja cjepanica, odnosno oblica, pa

i o pažnji radnika koji ih slažu. U Hrvatskoj se u najvećem broju slučajeva koristi pretvorbeni

faktor od 0,70, što znači da jedan prostorni metar iznosi 0,70 m3.

2.4.1.2 Strojno krčenje šiblja i raslinja mlatilicom priključenom na stroj

Opis radova

Strojno krčenje šiblja i raslinja mehaničkim uređajem (mlatilicom) za usitnjavanje šiblja i raslinja.


Stroj za usitnjavanje šiblja i raslinja priključen na traktor ili bager mehaničkim rotacijskim

noževima usitnjava šiblje i raslinje. Stroj se kreće pravolinijski ako je priključak na traktoru ili

pokretima granske ruke bagera okomito na kanal. Ovaj način rada je vrlo učinkovit, ostavlja

potpuno očišćen protjecajni profil, a skupljanje je nepotrebno. Radovi se ne smiju izvoditi prije

mjeseca lipnja, zbog gnježdenja ptica močvarica.

Zahtjevi kakvoće

Strojno košenje trave i raslinja uređajem za usitnjavanje treba usitniti travu i raslinje do tla

odnosno 1 – 2 cm od tla unutar pojasa zahvata. Zabranjeno je paljenje suhog šiblja i raslinja.

Sječenje stabala u inundaciji, zaštitnom pojasu i koritu vodotoka


Prije početka radova potrebno je utvrditi obujam radova, tehnologiju i površinu krčenja. Tijekom

radova nadzorni inženjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova, vizualno se ocjenjuje

kvaliteta radova.

Obračun radova

Obračun izvedenih radova vrši se u m2 pokošene površine mjerenjem na terenu.


TENDER



2.4.2 Sječenje stabala u inundaciji, zaštitnom pojasu i koritu vodotoka

2.4.2.1 Sječenje stabala motornom pilom

Opis radova

Strojno sječenje stabala Ø 10-30 cm i preko 30 cm , motornim pilama što bliže tlu, kresanjem

sitnih grana, rezanjem grana i debla na dužinu 1 m ili po potrebi i duže, ručnim izvlačenjem na

udaljenost do 20 m, skupljanjem sitnih grana i odvozom izrezanih krupnijih profila sa gradilišta.


Stabla Ø 10-30 cm i preko 30 cm, se sijeku motornim pilama što bliže tlu. Nakon rušenja stabla

sitne grane se krešu ručno te izvlače van mjesta rada na udaljenost do 20 m i uklanjaju. Debla i

krupne grane se režu na dužinu od 1 m, izvlače na udaljenost 20 m van mjesta rada i slažu u

pravilne hrpe i odvoze sa gradilišta.

Tijekom radova motornom pilom radnici su dužni:

a) poznavati i pridržavati se obveznih sigurnosnih propisa za rad motornom pilom;

b) rabiti osobnu zaštitnu opremu;

c) održavati motor, lanac i vodilicu motorne pile na odgovarajući način;

d) poznavati radnu tehniku sječe i rušenja stabala;

e) poznavati osnove prve pomoći u slučaju ozljeđivanja suradnika.

Kada se debla prevoze na veće udaljenosti, tada se režu na dužinu 4-6 m. Tada ih je potrebno

kamionskim dizalicama tovariti u kamione i odvesti sa gradilišta.

Zahtjevi kakvoće

Stabla Ø 10-30 cm i preko 30 cm treba posjeći što bliže tlu i unutar pojasa namijenjenog za

sječu. Kontrola izvođenja se obavlja vizualno nakon sječenja i uklanjanja sa gradilišta.





Obračun radova

Obračun se vrši prema komadu posječenih stabala brojanjem na terenu prije same sječe. Profil

debla se mjeri na 1 m udaljenosti od tla. Ako se pak radi o izradi drva za ogrjev, obračun se

može izvršiti po metru prostornom (prm) ili po metru kubičnom (m3). Ogrjevno se drvo obično

slaže u složajeve od jedan ili više prostornih metara. Za pretvaranje prostornih metara u kubične

služe takozvani redukcijski ili pretvorbeni faktori. Pretvorbeni faktori mogu biti različiti, a ovise o

dužini, debljini, obliku i načinu slaganja cjepanica, odnosno oblica, pa i o pažnji radnika koji ih


TENDER



slažu. U Hrvatskoj se u najvećem broju slučajeva koristi pretvorbeni faktor od 0,70, što znači da

jedan prostorni metar iznosi 0,70 m3.

2.4.2.2 Strojno vađenje panjeva

a) Strojno vađenje panjeva Ø 10-30 cm i preko 30 cm

Opis radova

Rad predviđa strojno vađenje panjeva promjera Ø 10-30 cm i preko 30 cm, otkopavanjem

bagerima ili vađenjem buldožerima sa riperima te njihovim sakupljanjem van mjesta rada na

udaljenosti do 20 m.


Panjevi Ø 10-30 cm i preko 30 cm mogu se vaditi otkopavanjem bagerima. Otkopava se zemlja

oko panja sve dok nije moguće potezanjem bagerske lopate ili posebnog alata iščupati panj iz

zemlje.

Panjevi se mogu vaditi i potezanjem riperima ili nožem buldožera. Za ovakve poslove potreban je

buldožer veće snage.

Zahtjevi kakvoće

Strojno vađenje panjeva Ø 10-30 cm i preko 30 cm treba izvesti tako da se uz panjeve izvadi i

veći dio žilja. Prije početka rada panjeve koji se vade treba vidno označiti. Deponiranje je

potrebno obaviti sa što manje zemljanog materijala na panju. Kontrola se obavlja vizualno

tijekom rada i nakon završetka vađenja.





Obračun radova

Obračun se vrši po komadu izvađenog panja brojanjem i označavanjem na terenu prije vađenja.

b) Strojni utovar i odvoz panjeva Ø 10-30 cm i preko 30 cm

Opis radova

Strojni utovar panjeva promjera Ø 10-30 cm i preko 30 cm obavlja se bagerom ili utovarivačem u

kamione kipere i odvozi na pripremljenu deponiju.


TENDER




Izvađeni panjevi se sa deponije utovaruju na kamione kipere bagerima ili utovarivačima i odvoze

na pripremljenu deponiju. Istovar se obavlja kipanjem. Panjevi se najčešće odvoze u prirodne

jame gdje se nakon deponiranja zatrpavaju zemljom debljine min. 1 m. Ukoliko ne postoje

prirodne jame, bagerom se kopaju umjetne i u njih deponiraju panjevi i zatrpavaju zemljom.

Posebno je bitno da nadsloj zemlje iznad zatrpanih panjeva ne bude manji od 1 m, zbog kasnijih

radova ili obrade terena. Zemljište s kojeg su panjevi odvezeni treba dovesti u prijašnje stanje

buldožerskim ravnanjem.

Zahtjevi kakvoće

Kod utovara treba voditi računa da se svi panjevi utovare i odvezu, a zemljište poravna i dovede

u prijašnje stanje. Kontrola se obavlja pregledom za vrijeme izvođenja radova.





Obračun radova

Obračun se vrši po komadu odvezenih panjeva brojanjem na terenu prije vađenja panjeva. Rad

ne obuhvaća nikakve aktivnosti na deponiji panjeva.

2.4.2.3 Strojno zakapanje panjeva

Opis radova

Strojno zakapanje panjeva se obavlja buldožerom ili bagerom tako da se iskopa rupa određenih

dimenzija (najčešće područje inundacije), dovoljno široka i duboka za ukapanje onoliko panjeva

koliko ih je u blizini izvađeno ili dovezeno.


Panjevi se buldožerom doguraju u rupu ili iskipaju iz kamiona. Nakon što se svi predviđeni

panjevi nađu u rupi, gusjenicama se pređe preko panjeva, radi zbijanja. Zatim se preko panjeva

razastre zemlja sa nadslojem od najmanje 1 m, uz nekoliko prelazaka gusjenicama radi zbijanja.

Zahtjevi kakvoće

Kod ukapanja panjeva potrebno je voditi brigu da je iznad panjeva dovoljan nadsloj zemlje, a da

se zemljište nakon zakapanja poravna i dovede u prijašnje stanje. Kontrola se obavlja pregledom

za vrijeme izvođenja radova. Panjevi se ne smiju zakapati u tijelo visoke deponije, već ispod tijela

visoke deponije materijala u temeljno tlo.


TENDER







Obračun radova

Obračun se vrši po komadu zakopanih panjeva brojanjem na terenu prije zakapanja. Rad

obuhvaća iskop jame, guranje panjeva, guranje zemlje i razastiranje zemlje.

2.5 Izrada pristupnog puta do nalazišta materijala

Općenito

Ovaj put ima osobine gradilišne prometnice i NIJE PREDVIĐEN ZA JAVNI PROMET. Izrađuje se

od zrnatog kamenog materijala zadovoljavajuće kakvoće kao nosivi sloj, u pravilu kao završni sloj

putne mreže, bez kolničkog zastora (asfalta) u skladu s projektom, programom kontrole i

osiguranja kvalitete (PKOK), zahtjevima nadzornog inženjera.

Slika 2.2: Normalni profil pristupnog puta

2.5.1 Iskop humusa ili površinskog sloja zemlje na trasi pristupnog puta

Opis rada

Rad obuhvaća površinski iskop humusa ili površinskog sloja zemlje s trase pristupnog puta i

njegov prijevoz na mjesto stalnog ili privremenog odlagališta. Rad mora biti obavljen u skladu s

projektom, važećim propisima i zahtjevima nadzornog inženjera.


Zbog svojih nepovoljnih svojstava u pogledu nosivosti, humus nije podoban kao građevinski

materijal te ga se mora odstraniti s površine tla, također postojeći putovi; tj. ustaljeni kolotrazi po


TENDER



inundaciji imaju nepovoljnu nosivost i te se mora ukloniti gornji površinski sloj obično privremeno

izvan trase na privremenu deponiju.

Humus se iskopava strojno u debljini prema projektu i zahtjevu nadzora.

Zahtjevi i kontrola kvalitete izvedbe

Debljina humusa određuje se laboratorijskim ispitivanjima sadržaja organskih tvari prema HRN

U. B1. 024 ili drugoj važećoj normi. Humusom se smatra površinsko tlo sa sadržajem organskih

tvari većim od 10%.

Obračun

Rad se obračunava u kubičnim metrima (m3) stvarno iskopanog humusa u sraslom stanju, prema

dokaznici, a plaća se po ugovorenoj jediničnoj cijeni u koju je uključen iskop, prijevoz u

odlagalište s razastiranjem i planiranjem deponije.

2.5.2 Izrada posteljice – temeljno tlo pristupnog puta

Opis radova

Ovaj rad obuhvaća sve radove koji se moraju obaviti kako bi se sraslo tlo osposobilo da bez

štetnih posljedica preuzme opterećenje od pristupnog puta. Dubina do koje se uređuje temeljno

tlo određena je projektom a iznosi do 30 cm, ovisno o vrsti tla

Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja

kvalitete (PKOK), zahtjevima nadzornog inženjera i ovim OTU.


Kod vezanih tala temeljno se tlo uređuje tek pošto je uklonjen sav humus prema projektu,

odnosno odredbi nadzornog inženjera. Tlo s kojeg je skinut humus treba prije svega dovesti u

stanje vlažnosti koje omogućuje optimalni utrošak energije zbijanja. To se postiže vlaženjem ili

rahljenjem i sušenjem tla. Tek kada materijal postigne optimalnu vlažnost po standardnom

Proctorovu postupku, pristupa se zbijanju.

Kod materijala osjetljivih na vodu, veliku pažnju treba posvetiti očuvanju temeljnog tla od

prekomjernog vlaženja. Tehnologiju i dinamiku rada (u smislu koordiniranja radova na skidanju

humusa i uređenju temeljnog tla) treba podesiti tako da se, ako vlažnost dopusti, temeljno tlo

zbije odmah nakon skidanja humusa. Za vrijeme građenja mora biti osigurana odvodnja

temeljnog tla.

Prije zbijanja površinu tla treba izravnati.

Zbijanje temeljnog tla obavlja se prema odabranoj tehnologiji, odgovarajućim sredstvima za

zbijanje, ovisno o vrsti vezanog tla.


TENDER



Postupak uređenja temeljnog tla isti je i kod nevezanih materijala, samo što ono nije toliko

osjetljivo na promjene vlažnosti, a zbijanje se obavlja pretežno vibracijskim sredstvima za

zbijanje.

U stjenovitom terenu ne zbija se tlo na kojem je predviđena izrada putne mreže, nego mu se

samo čisti površina i osigurava dobro nalijeganje nasipnog sloja, posebno ako je teren nagnut i

ako se izrađuju stepenice.

Zahtjevi kakvoće

U smislu osiguranja kvalitete trebaju se od strane ovlaštenog tijela provoditi slijedeća ispitivanja:

uzimanje uzoraka tla prema HRN U.B1.010/79,

određivanje sadržaja vode prema CEN ISO/TS 17892-1,

određivanje prostorne mase sitnozrnatih tla prema CEN ISO/TS 17892-2,

određivanje gustoće čestica – Piknometrijskom metodom prema CEN ISO/TS 17892-3,

određivanje granulometrijskog sastava prema CEN ISO/TS 17892-4,

određivanje Atterbergovih granica prema CEN ISO/TS 17892-12,

određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla prema HRN U.B1.024/68,

zbijanje po Proctoru HRN EN 13286-2,

određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče prema HRN U.B1.046/68,

zemljani radovi na izgradnji putova prema HRN U.E1.010/81.

Napomena: Izvođač može predložiti primjenu priznatih tehničkih pravila (normi) neke inozemne

normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloženja i odobrenja

nadzornog inženjera. Tu promjenu nadzorni inženjer odobrava uz suglasnost projektanta.

Izvođač je dužan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.

Tekuća ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov

postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom ∅30 cm (ovisno o vrsti

materijala). Radi se najmanje jedno ispitivanje na svakih 500 m2 uređenog temeljnog tla.

Minimalni modul stišljivosti iznosi Ms=10 MPa ili stupanj zbijenosti >90% u odnosu na standardni

Proctor.

Posebnim tehničkim uvjetima, kao sastavnim dijelom projekta, projektant može odrediti i veću

gustoću ispitivanja od navedenih.


TENDER



Kontrolna ispitivanja

Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekućih ispitivanja, a njihov broj ovisi o materijalima, stanju

vlažnosti tla i slično. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno ispitivanje na svakih 2000 m2

uređenog temeljnog tla, odnosno prema uvjetima iz projekta.

Kriteriji za ocjenu kvalitete ugrađivanja

Očišćeno, izravnano i uređeno temeljno tlo treba zbiti u skladu s zahtjevima propisanim u tablici

3.1.

Pod visinom nasipa podrazumijeva se visina od kote planuma temeljnog tla do kote krune

nasipa.

Ako se sastav temeljnog tla često mijenja (vrtače, škrape, manji ponori itd.) potrebno je da se

prije gradnje nasipa temeljno tlo pripremi, odnosno sanira, kako je to dano u projektu.

Kada se uvjeti zbijenosti iz tablice 3.1 ne mogu postići treba, ovisno o uzrocima koji su do toga

doveli, poduzeti ove mjere:

poboljšati površinsku odvodnju sustavom drenaža i jaraka,

zamijeniti slabi materijal i nadomjestiti ga boljim,

poboljšati materijal dodavanjem vapna, cementa ili nekog drugog hidrauličnog veziva,

primijeniti ojačanje tla pomoću geotekstila ili polimernih geomreža.

Kako bi se postigli traženi uvjeti, način sanacije temeljnog tla treba odabrati na osnovi potrebnih

laboratorijskih ispitivanja i/ili vizualne ocjene stanja i kvalitete materijala u temeljnom tlu. Način

sanacije predlaže izvođač, a odobrava ga nadzorni inženjer.


Prije početka radova potrebno je izraditi prethodnu geodetsku snimku. Nakon izvedenih radova

potrebno je izraditi završnu geodetsku snimku.

Prije početka radova i tokom radova nadzorni inženjer kontrolira radove o čemu vodi evidenciju.

Nakon završetka radova nadzorni inženjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova, te

usklađenost s projektom.

Obračun radova

Rad se mjeri i obračunava po kvadratnom metru (m2) stvarno uređenog temeljnog tla sukladno

zahtjevima projekta.

Plaća se po ugovorenim jediničnim cijenama u koje je uračunano čišćenje, planiranje, eventualno

rijanje tla radi sušenja, vlaženja i zbijanje, tj. potpuno uređenje temeljnog tla sa mehaničkim

zbijanjem.


TENDER



2.5.3 Izrada podloge od kamenog materijala

Opis radova

Ovaj rad obuhvaća dobavu i ugradnju zrnatog kamenog materijala u donji nosivi sloj kolničke

konstrukcije.

Pod kamenim materijalima razumijevaju se materijali dobiveni miniranjem, kamene drobine i

šljunci, tj. materijali koji praktički nisu osjetljivi na prisutnost vode (materijali iskopne kategorije “A”

i dio materijala iskopne kategorije “C”).

Ti se materijali zbijaju vibrovaljcima (samohodnim i vučnim), vibronabijačima i kompaktorima,

ovisno o vrsti upotrijebljenog materijala.

Nasipi od kamenih materijala rade se u slojevima orijentacijske debljine od 50 do 100 cm, a

stvarna najveća debljina razgrnutog sloja nasipa određuje se na pokusnoj dionici, ako ne postoje

praksom provjerena iskustva o debljinama slojeva u kojima se taj materijal može pravilno zbiti

određenim sredstvima za zbijanje.

Projektnim uvjetima određuju se posebni uvjeti pogodnosti uporabe tog kamenog materijala u

vodozaštitne nasipe.


Donji nosivi sloj se ugrađuju kameni materijali, a pod kamenim materijalima razumijevaju se

materijali dobiveni miniranjem, kamene drobine i šljunci, tj. materijali koji praktički nisu osjetljivi

na prisutnost vode (materijali iskopne kategorije “A” i dio materijala iskopne kategorije “C”).

Prethodna ispitivanja, kao i uvjeti kvalitete za ovu vrstu materijala prikazani su u tablici 3.2.

Tablica 2.1: Prethodna ispitivanja materijala za izradu nasipa od kamenih materijala

Udio sitnih čestica, određen prema normi HRN EN 933-1, ne smije biti veći od udjela sitnih

čestica propisanih razredom UF15 (HRN EN 13285, točka 4.3.1).

Maksimalna veličina zrna smije biti jednaka najviše polovici debljine sloja, ali ne veća od 40 cm

(pri čemu se dopušta da 15% zrna bude veličine i do 50 cm) odnosno prema uvjetima iz projekta.

Kameni materijal ugrađen u nasipni sloj mora ispunjavati zahtjeve dane u tablici 3.3.

Tablica 2.2: Tehnička svojstva materijala ugrađenog u nasipni sloj odnosno prema uvjetima iz projekta


TENDER



Radovi na izradi nasipa ne smiju se obavljati kada je nasipni materijal smrznut, odnosno, kada na

trasi ima snijega i leda.

Moguće je i drugim metodama dokazati da je sloj pravilno ugrađen i da su postignuti zahtjevi za

ugrađeni sloj. Druge metode (dinamička ploča, suvremena sredstva za zbijanje slojeva cesta) je

moguće koristiti samo ako se dokažu zadovoljavajuće korelacije sa standardiziranim metodama

(HRN U.B1.046 i HRN U.B1.016) za svaku pojedinu vrstu materijala. Navedene korelacije

dokazuje izvoditelj radova kroz tekuću kontrolu, a odobravaju nadzorni inženjer i projektant.

Napomena: Izvođač može predložiti primjenu priznatih tehničkih pravila (normi) neke inozemne

normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloženja i odobrenja

nadzornog inženjera. Tu promjenu nadzorni inženjer odobrava uz suglasnost projektanta.

Izvođač je dužan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.

Obračun radova

Ovaj rad mjeri se i obračunava u kubičnim metrima ugrađenog materijala u zbijenom stanju.

Za obračun se uzimaju obično dimenzije iz projekta, ako odredbom nadzornog inženjera nije

došlo do nekih izmjena.

Plaća se po ugovorenoj jediničnoj cijeni za kubični metar ugrađenog sloja u zbijenom stanju, u

koju su uračunani svi troškovi nabave materijala, njegova prijevoza, ugradnje i svega što je

potrebno za potpuno dovršenje rada.

2.5.4 Izrada zastora od nevezanih mješavina

Opis radova

Nosivi sloj od nevezanih mješavina jeste nosivi sloj u kolničkoj konstrukciji pristupnog puta koja

ima osobine gradilišne prometnice i KOJA NIJE PREDVIĐENA ZA JAVNI PROMET.


TENDER



Izrađuje se od mješavine kamenog materijala do najveće nominalne veličine zrna 63 mm. Nosivi

sloj se ugrađuje, u pravilu kao završni sloj putne mreže, bez kolničkog zastora (asfalta) u skladu

s projektom, programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), zahtjevima nadzornog inženjera i

ovim OTU.

Tehnička svojstva građevnih proizvoda

Tehnička svojstva agregata

Tehnička svojstva agregata za nosive slojeve od nevezanih mješavina specificirana su prema

normi HRN EN 13242.

Tehnička svojstva mješavina

Tehnička svojstva mješavina za nosive slojeve od nevezanih mješavina mora zadovoljavati ove

uvjete:

Granulometrijski sastav

Granulometrijska krivulja zrnatog kamenog materijala mora se nalaziti unutar granica koje su

definirane normom HRN EN 13285 (točka 4.4.1, tablica 6) i to razreda Ga, Gb ili Gc. Isporučitelj

se osim odabranog razreda graničnih krivulja mora pridržavati i dodatnih graničnih krivulja

definiranih u HRN EN 13285 (točka 4.4.1, tablica 6).

Udio organskih tvari i lakih čestica

Zrnati materijal ne smije sadržavati više od 2% organskih tvari i lakih čestica, kao što su drveni

ostaci, korijenje, čestice ugljena i sl.

Optimalna vlaga i maksimalna suha prostorna masa

Uzorak zrnatog kamenog materijala zbija se energijom modificiranog Proctorovog postupka (2,66

MN m/m3). Rezultat ispitivanja je optimalna vlaga, tj. ona količina vode u uzorku koja omogućuje

maksimalnu zbijenost materijala uz navedenu energiju, pri kojoj se dobiva maksimalna suha

prostorna masa. Ugradnja zrnatog kamenog materijala u nosivi sloj najbolja je pri optimalnoj

vlazi.

Maksimalna suha prostorna masa po modificiranom Proctorovu postupku ovisi o mineraloško -

petrografskom sastavu materijala i njegovu granulometrijskom sastavu, a koristi se kao

parametar pri određivanju stupnja zbijenosti ugrađenog sloja. (HRN EN 13286-2 i HRN EN

13286-50)

Kalifornijski indeks nosivosti - CBR

Nosivost sloja ocjenjuje se na temelju laboratorijski određenog kalifornijskog indeksa nosivosti –

CBR prema normi HRN EN 13286-47. CBR se određuje na pokusnim tijelima zbijenim uz

optimalnu vlagu prema normi HRN EN 13286-2.

Zahtjevi za nosivost zrnatog kamenog materijala, izraženi kao kalifornijski indeks nosivosti –

CBR, jesu:


TENDER



za prirodni šljunak ili mješavinu šljunka s manje od 50 % drobljenog kamenog materijala,

najmanje 40 %, i

za drobljeni kameni materijal ili mješavinu prirodnog šljunka s više od 50 % drobljenog

kamenog materijala, najmanje 80 %.

Na materijalima za izradu nosivog sloja od nevezane mješavine potrebno je provesti prethodna

ispitivanja prema projektu i PKOK-u.

Dokaz uporabivosti

Na temelju provedene kontrole kakvoće u ovlaštenom laboratoriju izvođaču ili proizvođaču izdaje

se izvještaj o pogodnosti materijala za mješavinu kamenog materijala za izradu nosivog sloja od

nevezanih mješavina.

Izvještajem o pogodnosti materijala se potvrđuje mogućnost proizvođača da od sirovine, s

postrojenjem koje posjeduje, proizvede pogodan materijal za izradu nosivog sloja.

Izvještaji o pogodnosti materijala također potvrđuje da već proizvedena određena količina

materijala odgovara zahtjevima kakvoće. Izvještaj o pogodnosti materijala vrijedi najviše godinu

dana.

Dođe li do bitne promjene granulometrijskog sastava u smislu odstupanja od graničnog područja

ili lokacije nalazišta, naručitelj mora pribaviti novu dokumentaciju o kakvoći novog materijala.

Ispitivanje materijala provodi se na reprezentativnim uzorcima u čijem uzorkovanju obavezno

sudjeluju predstavnici ovlaštenog laboratorija i naručitelja.

Ako dođe do bitne promjene svojstava zrnatog materijala zbog promjene stijenske mase u

kamenolomu, ili zbog promjene u tehnologiji proizvodnje zrnatog kamenog materijala, kao i do

bitne promjene granulometrijskog sastava sedimentnog kamenog materijala ili promjene lokacije

nalazišta, naručitelj treba pribaviti dokumentaciju o kakvoći novog materijala i predati ju

nadzornom inženjeru.

Isprava o sukladnosti materijala i izvještaj o pogodnosti materijala se u originalu predaju

nadzornom inženjeru.

Tehnička svojstva izvedenog sloja

Završeni nosivi sloj od nevezane mješavine mora zadovoljavati zahtjeve propisane u projektu.

Ako nije drugačije određeno, moraju biti zadovoljeni zahtjevi za modul stišljivosti, stupanj

zbijenosti, granulometrijski sastav, ravnost površine sloja, visinu i debljinu, te položaj i nagib sloja

iz ovih TU.

Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti

Na ugrađenom sloju od zrnatog kamenog materijala ispituju se, nakon geodetskog prijama u

pogledu visina i položaja, sljedeća svojstva:

modul stišljivosti metodom kružne ploče prema HRN U.B1.046, i


TENDER



stupanj zbijenosti ispitivanjem prostorne mase prema normi HRN U.B1.016.

Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti nosivog sloja bez veziva, moraju zadovoljavati zahtjeve iz

projekta.

Moguće je i drugim metodama dokazati da je sloj pravilno ugrađen i da su postignuti zahtjevi za

ugrađeni sloj. Druge metode (dinamička ploča, suvremena sredstva za zbijanje slojeva cesta) je

moguće koristiti samo ako se dokažu zadovoljavajuće korelacije sa standardiziranim metodama

(HRN U.B1.046 i HRN U.B1.016) za svaku pojedinu vrstu materijala. Navedene korelacije

dokazuje izvoditelj radova kroz tekuću kontrolu, a odobravaju nadzorni inženjer i projektant.

Granulometrijski sastav

Granulometrijski sastav materijala mora zadovoljavati zahtjeve iz ovih OTU, uzorkovan na mjestu

ugradnje, a prije zbijanja.

Ravnost površine sloja

Ravnost površine mjeri se prema normi HRN EN 13036-7 kao odstupanje površine sloja od letve

duljine 3 m. Odstupanje od letve smije biti najviše 20 mm.

Visina i položaj

Visinski položaj izvedenog sloja provjerava se geodetskim snimanjem na mjestima ispod rubova

kolnika, te sredine kolnika, a odstupanja mogu biti najviše ±15 mm.

Iznimno, uz odobrenje nadzornog inženjera, odstupanja naniže mogu biti do najviše -30 mm, s

time da se za visinu odstupanja izvede nadomjestak sljedećim slojem na trošak izvođača.

Nagib

U pravilu, nagib mora biti jednak poprečnom i uzdužnom nagibu projektirane površine.

Odstupanja ne smiju biti veća od ±0,4% apsolutno od nagiba zadanog projektom.


Prije početka radova i tokom radova nadzorni inženjer preuzima svaku fazu radova posebno, o


izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i usklađenost s projektom, a

rezultatima ispitivanja kakvoća upotrijebljenog materijala i građevnih proizvoda.

Prije početka radova potrebno je izraditi prethodnu geodetsku snimku, a nakon izvedenih radova


Obračun radova

Ovaj rad mjeri se i obračunava u kubičnim metrima ugrađenog materijala u zbijenom stanju.

Za obračun se uzimaju obično dimenzije iz projekta, ako odredbom nadzornog inženjera nije

došlo do nekih izmjena.


TENDER



Plaća se po ugovorenoj jediničnoj cijeni za kubični metar ugrađenog sloja u zbijenom stanju, u

koju su uračunani svi troškovi nabave materijala, njegova prijevoza, ugradnje i svega što je

potrebno za potpuno dovršenje rada.

2.6 Nalazište materijala

2.6.1 Iskop humusa

Općenito

Strojni iskop humusa u sloju debljine 20,0-50,0 cm vrši se guranjem na poziciji nalazišta

materijala, odstranit će se s površina koje zauzima nalazište, a što je određeno na nacrtima ili

odlukom nadzornog inženjera.

Iskop humusa vrši se odguravanjem iznad osnovne kinete nalazišta. Iskopani humus će se

zgurati u nakupinu humusa koja je udaljena 10,0 m od ruba osnovne kinete nalazišta i pruža se

uz rub nalazišta, (vidi sliku 5.1.). Tako zbrinuti humus će se transportirati iz inundacije u zaobalje

na lokacije gdje će se formirati privremena deponija humusa. Privremeni deponij ima normalni

poprečni profil trapeznog presjeka. Humus će se naknadno koristiti za humusiranje berme.

Slika 2.3: Skidanje humusa i tehnologija iskopa nalazišta

Opis rada

Rad obuhvaća površinski iskop humusa i njegov prijevoz na mjesto stalnog ili privremenog

odlagališta. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, važećim propisima i zahtjevima

nadzornog inženjera.


Zbog svojih nepovoljnih svojstava u pogledu nosivosti, humus nije podoban kao građevinski

materijal te ga se mora odstraniti s površine tla, obično privremeno izvan tijela usjeka i nasipa, a

potom nakon izrade istih, njime se humusiraju njihovi pokosi.

Humus se iskopava strojno u debljini prema projektu i zahtjevu nadzora. Debljina humusa

utvrđena je geotehničkim elaboratom na osnovi sondažnih bušotina na trasi. Identifikacija

humusnog sloja kod izvedbe obavlja se na osnovu mirisa, boje, sastojaka biljnih i životinjskih

ostataka koji podliježu procesu razlaganja kao i količine ukupnih organskih tvari. Ako humusni


TENDER



sloj i tlo pogodno za uređenje u temeljno tlo, nije moguće jasno odijeliti vizualnim načinom,

debljina humusa određuje se laboratorijskim ispitivanjima sadržaja organskih tvari prema HRN U.

B1. 024 ili drugoj važećoj normi. Humusom se smatra površinsko tlo sa sadržajem organskih


Humusni sloj se skida u skladu s terminskim planom usklađenim s mogućnostima uređenja

temeljnog tla i izrade prvog sloja nasipa prema ovim tehničkim uvjetima tako da ne ostane

otvoreno i izloženo isušivanju ili prekomjernom vlaženju od padalina.

Kod iskopa humusa treba biti omogućena stalna uzdužna i poprečna odvodnja. Vodu treba

odvesti izvan trupa nasipa u neki odvodni jarak, potok ili prirodnu depresiju.

Humus koji će se upotrijebiti za humusiranje, od površinske će vegetacije imati samo travu, dok

se šiblje i ostalo raslinje prethodno mora odstraniti. Prilikom odguravanja humusa koji se kasnije

koristi za oblaganje, izvoditelj mora paziti da se taj materijal ne miješa s anorganskim tlom ili sa

šibljem, granjem i drugim krupnijim raslinjem. Nadzorni će inženjer odrediti koji će se dio humusa

iskoristiti a koji se odbacuje.

Višak humusa treba prevesti u odlagalište određeno prema projektu ili zahtjevu nadzornoga

inženjera i urediti kako se zahtjeva navedenim ili posebnim zahtjevima važećih propisa o zaštiti

okoliša.

Humusni materijal se mora čuvati i kontrolirano zbrinjavati. Strogo je zabranjeno miješanje

humusnog materijala s zemljanim materijalom iz iskopa.

Nakon skinutog humusa tlo se mora geodetski snimiti u svakom profilu i nakon provedbe

geodetskog nadzora, izvođač geodetske snimke unosi u digitalne poprečne profile i izračunava

količine za obračun rada.


Debljina humusa određuje se laboratorijskim ispitivanjima sadržaja organskih tvari prema HRN

U. B1. 024 ili drugoj važećoj normi. Humusom se smatra površinsko tlo sa sadržajem organskih





Prije početka radova i tijekom radova nadzorni inženjer kontrolira radove o čemu vodi evidenciju.

Nakon završetka radova nadzorni inženjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova te



TENDER



Obračun

Rad se obračunava u kubičnim metrima (m3) stvarno iskopanog humusa u sraslom stanju, prema

dokaznici, a plaća se po ugovorenoj jediničnoj cijeni u koju je uključen iskop, prijevoz u

odlagalište s razastiranjem i planiranjem deponije.

2.6.2 Iskop materijala u nalazištu

Slika 2.4: Tehnologija iskopa nalazišta u dvije faze

2.6.2.1 Strojni široki iskop materijala "C" kategorije

Opis rada

Ovaj rad se primjenjuje kod nalazišta u inundaciji i drugih plitkih nalazišta. Materijal se iskapa

pomoću strojne mehanizacije na hrpu radi utovara u transportne kamione.

Položaj nalazište materijala je definirano u sklopu EU projekta „Modernizacije lijevoobalnih

savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške“; Kazeta br. 2 ''Slavonski Brod istok''. Iz

raspoloživih podataka vidljivo je da je izdašnost nalazišta materijala dostatna.

Rad uključuje i eventualno prosušivanje zemljanog materijala do optimalne vlažnosti.

U ovaj rad je uključeno i uređenje nalazišta nakon iskopa materijala.

U materijalima ove kategorije iskop se obavlja izravno strojevima. Rijanje se u tim materijalima

primjenjuje ponekad samo radi povećanja učinka strojeva. Izbor vrste strojeva i njihov broj

predviđeni su POG-om i odabranom tehnologijom iskopa.


TENDER



Ako je iskopani materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje, prilikom iskopa takvi se materijali

moraju odmah utovariti, prevesti i ugraditi u nasipe ili istovariti na mjesto privremenog ili stalnog

odlagališta. Svi iskopi moraju se izvesti prema profilima, kotama i nagibima iz projekta vodeći

računa o svojstvima i upotrebljivosti iskopanog materijala u određene svrhe, tj. za izradbu nasipa

ili kao građevinski materijal za druge korisne svrhe.

Sve što je rečeno o odvodnji i nagibima pokosa kod iskopa u materijalima kategorije “B” vrijedi

osobito za zemljane materijale ove kategorije jer su oni izrazito osjetljivi na utjecaje vode i

stabilnost pokosa pa svaka i najmanja pogreška može izazvati smanjenje brzine rada i osjetne

materijalne štete. Nagib radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1:1 za nevezana krupnozrnata

tla do 1:3 za sitnozrnata vezana koherentna tla. Materijali ove kategorije najčešće se

upotrebljavaju za izradu nasipa. Kako ih često dobivamo iskopom u plitkim zemljanim usjecima ili

zasjecima, količina vlage obično im je visoka, a mogu sadržavati i veliku količinu organskih tvari.

Obzirom da se tijekom rada provjerava kvaliteta materijala laboratorijskim ispitivanjima

predviđenim u ovim OTU- ima (izrada nasipa), a na osnovu kriterija navedenih u tom poglavlju

određuje se njihova pogodnost. Pri iskopavanju se moraju na svim mjestima promjena tla uzeti

odgovarajući uzorci za ispitivanje pogodnosti tla za predviđenu namjenu.

Ako se ispitivanjima ne potvrdi pogodnost materijala za izradu nasipa, nadzorni će inženjer

odrediti mjesto odlaganja tog materijala i odobriti zamjenu prikladnijim materijalom iz pozajmišta.

Izvođač je dužan primjenjivati tehnologiju iskopa predviđenu u POG-u i projektu . Ako tehnologija

iskopa nije predviđena projektom ili se ne može primijeniti zbog promjena nastalih tijekom rada,

izvođač će predložiti svoju tehnologiju.

Predloženu tehnologiju razmatra i odobrava nadzorni inženjer.

Raspored masa s prijevoznim daljinama najčešće je dan u projektu, a ako nije, utvrdit će ga i

odobriti nadzorni inženjer na samom gradilištu.

Iz rasporeda masa utvrđuju se najpogodnije lokacije stalnih odlagališta materijala, ako ima viška

materijala iz iskopa ili ako materijal nije pogodan za izradu nasipa.

Ako postoji manjak materijala za izradu nasipa ili ako materijal iz iskopa ne zadovoljava svojim

karakteristikama, nadoknađuje se iz nalazišta koje je određeno projektom ili koje je odobrio

nadzorni inženjer u skladu s važećim zakonima .

Smatra li izvođač radova da za njega postoji povoljnije nalazište, treba na vlastiti trošak dokazati

kakvoću i količinu materijala te na osnovu toga zatražiti od investitora odobrenje za korištenje tog

nalazišta. Troškove izvlaštenja, uređenje pristupa, uređenje nalazišta nakon završetka iskopa u

njemu, kao i odgovarajuće naknade platit će izvođač, a investitor će priznati izvođaču samo

troškove u visini određenoj u projektom predviđenom nalazištu.

Prije početka uporabe nalazišta izvođač će u dogovoru s nadzornim inženjerom snimiti teren te

izraditi prijedlog tehnologije iskopa. Prijedlog tehnologije mora sadržavati: situaciju s poprečnim

profilima predviđenog iskopa, način iskopa u vertikalnom i horizontalnom smislu, vrstu strojeva i

vozila, mjesta odlaganja humusa i ostalih neupotrebljivih materijala te prijedlog za uređenje

nalazišta nakon završene uporabe.


TENDER



Prije početka uporabe nalazišta izvođač je dužan za predloženu tehnologiju zatražiti odobrenje

investitora.

Kapacitet iskopa u nalazištu mora biti usklađen s mogućnostima prijevoza i ugradnje, posebno

ako je materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje. Odvodnja nalazišta, kao i nagibi pokosa u

uporabi, moraju biti u skladu s danim uvjetima za zemljane materijale.

Za sva naknadna proširenja i produbljenja nalazišta izvođač treba pravodobno zatražiti odobrenje

nadzornog inženjera. Svi troškovi i štete koje nastanu zbog radova padaju na teret izvođača. Za

pozajmišta ili odlagališta predviđena projektom ili odredbom nadzornog inženjera investitor snosi

troškove izvlaštenja ili odštete. Izvan površina izvlaštenja izvođač snosi sve troškove odštete za

uništene kulture i zemljišta.

Nakon prestanka eksploatacije nalazišta potrebno je izvršiti njegovu sanaciju radi osiguranja

sigurnosti i uklapanja u okoliš u skladu s projektom i važećim zakonima.

Kako se radi o specifičnim i osjetljivim zahvatima unutar inundacijske površine, nakon završetka

radova na nalazištima biti će obvezno provesti mjere zaštite prirode i okoliša (formiranje „zelene

infrastrukture“ tj. novih zamjenskih vodenih staništa i uređenog prostora oko njih sukladno

postojećim staništima) u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša i prirode iz Elaborata

zaštite okoliša za zahvat Modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove

Gradiške (INSTITUT IGH d.d., Zagreb,ožujak 2016.) i izdanim Rješenjem za predmetni zahvat

(Rješenje o prihvatljivosti predmetnog zahvata za okoliš, te ciljeve očuvanja i cjelovitost područja

ekološke mreže, KLASA: UP/I-351-03/16-08/90; URBROJ: 517/06-2-1-1-16-8, Zagreb, 6.

listopada 2016.).

Izvođač je dužan primjenjivati tehnologiju iskopa predviđenu u POG-u i glavnim projektom. Ako

tehnologija sanacije nije predviđena projektom ili se ne može primijeniti zbog promjena nastalih

tijekom rada, izvođač će predložiti svoju tehnologiju te ju dati na odobrenje nadzornom inženjeru.

Projekt tehnologije iskopa mora biti tako napravljen da se radovima iskopa ne ugrozi stabilnost

iskopa u bilo kojoj fazi rada.


Način iskopa u nalazištima od velike je važnosti za kvalitetu materijala koji će se ugrađivati u

određenu zemljanu građevinu. Zbog toga se propisuju u projektu i posebnim tehničkim uvjetima.

Izvoditelj mora u skladu s "općim postavkama za provođenje širokih iskopa" izraditi svoj prijedlog

načina rada u nalazištima i dati ga na uvid i odobrenje nadzornom inženjeru. U svom prijedlogu

tehnologije rada, izvoditelj mora, između ostalog, dati i sljedeće detaljne podatke:

situaciju pogodnog mjerila, s naznačenim profilima

poprečne i uzdužne profile

način iskopa

vrste, osnovne karakteristike i broj strojeva za iskop

transportni kapaciteti

mjesta i način odlaganja humusa i jalovine


TENDER



način uređenja terena nakon prestanka korištenja nalazišta.

Prilikom određivanja načina iskopa u nalazištima prvenstveno treba uzeti u razmatranje sljedeće:

stupanj homogenosti materijala, te mogućnost primjesa drugih vrsta materijala u vidu

proslojaka i tanjih slojeva

prirodnu vlažnost materijala i njezinu raspodjelu po dubini

vrste i osobine strojeva za iskop i utovar kojima raspolaže izvoditelj.

Ako izvoditelj tijekom radova namjerava promijeniti tehnologiju iskopa, tada prethodno mora od

nadzornog inženjera ishoditi suglasnost kojom se odobravaju te promjene.

Bokove iskopa treba izvesti s pokosima takvog nagiba da posjeduju potrebnu stabilnost u svim

fazama građenja i za sva opterećenja koja se mogu pojaviti. Ako je na pokosima tlo takvih

karakteristika da je podložno eroziji, izvoditelj je dužan provesti sve potrebne mjere zaštite da se

ona spriječi. Time se onemogućavaju štete na građevini od nanošenja erodiranog materijala i ne

dovodi do smanjenja sigurnosti pokosa na klizanje.

Stabilnost bokova može se osiguravati podgrađivanjem po čitavoj visini iskopa ili po određenom

dijelu visine. Takav način zaštite iskopa može se provesti pomoću drvene oplate, drvenog ili

čeličnog žmurja, zavjesom od armirano - betonskih pilota, armirano - betonskim dijafragmama,

spuštenim armirano - betonskim bunarima itd.

Kad je predviđena kota dna iskopa ispod nivoa podzemne vode tada se iskop može u principu

obaviti pod vodom ili u suhom uz sniženje vode na potrebnu razinu, a što se postiže

odgovarajućim postupcima. Sniženja nivoa podzemne vode postiže se crpenjem iz same

građevne jame ili crpenjem iz bunara, iglo - filtra, jama i slično izvedenih u području građevne

jame, odnosno njezinoj neposrednoj blizini.

Izvoditelj je obavezan provoditi sniženje podzemne vode na način određen u projektu ili prema

uputama nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer ima pravo zatražiti izvedbu piezometara za

praćenje snižavanja podzemnih voda. Izvoditelju će se posebno platiti svi piezometri i mjerenja

nivoa voda u njima, koji su iznad količina predviđenih u projektu.

Kad se voda snizuje crpenjem iz iskopa, izvoditelj se treba držati odredbi iz projekta koje

propisuju broj, tip i potreban kapacitet crpki, mjesta na koja se crpke postavljaju, režim rada crpki,

redoslijed uključivanja pojedinih crpki itd. Crpenje treba provoditi tako da ne uzrokuje pokretanje

sitnijih zrna tla i iznošenje materijala zajedno s vodom. Za sve štete i posljedice koje mogu

nastati nepravilnim crpenjem i iznošenjem materijala odgovoran je izvoditelj. Ako se tijekom rada

pojavi iznošenje materijala ili neke druge štetne pojave, izvoditelj je u obvezi odmah o tome

izvijestiti nadzornog inženjera i postupiti po njegovim uputama.

Sniženje razine podzemne vode treba provoditi postupno da se izbjegne hidraulični lom tla. Za

sniženje podzemne vode crpenjem iz bunara, pomoću iglo - filtra ili drugim postupcima kojima se

to sniženje postiže crpenjem izvan same građevne jame, treba biti izrađen poseban projekt.

Način izvođenja tih radova definira se posebnim tehničkim uvjetima u sklopu tog projekta.


TENDER



Ako se odmah ne utovaruje u prijevozna sredstva, iskopani materijal treba biti odložen dovoljno

daleko od ruba iskopa da ne ugrožava stabilnost pokosa iskopa i da odronjavanjem ne ugrožava

radnike koji rade u jami.

Ako se prilikom iskopa naiđe na neke prepreke kao što su ostaci starih građevina, cjevovodi,

drenaže, kanali, kablovi i slično, izvoditelj će o tome upoznati nadzornog inženjera i postupiti po

njegovim uputama.

Izvoditelj je u obvezi pridržavati se svih pravila o sigurnosti na radu kako bi se zaštitili životi i

zdravlje ljudi i spriječile štete. Isto tako će izvoditelj poduzeti sve neophodne mjere glede zaštite

susjednih objekata i terena.

Način sušenja, odnosno vlaženja materijala u nalazištu određuje se projektom ili odlukama

nadzornog inženjera. Izvoditelj ima pravo nadzornom inženjeru predložiti način sušenja ili

vlaženja materijala koji njemu odgovara, ali primijenit će ga tek kad mu to odobri nadzorni

inženjer.

Ako se u nalazištu naiđe na materijale koji po provedenim ispitivanjima pogodnosti materijala ne

odgovaraju za ugradnju, izvoditelj mora o tome upoznati nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer

će na osnovi rezultata ispitivanja pogodnosti odlučiti koji se materijal i u kojim količinama smatra

jalovinom. Prije donošenja odluke on ima pravo zahtijevati dodatna ispitivanja kojima se dokazuje

podobnost materijala za ugradnju. Ta ispitivanja će se posebno platiti izvoditelju. Jalovi materijal

se odlaže na mjesto i način koji odredi nadzorni inženjer.

Može se dogoditi da u određenom nalazištu nema dovoljno materijala. U tom slučaju nadzorni

inženjer odobrava izvoditelju korištenje materijala iz drugih projektom predviđenih nalazišta. Po

odobrenju nadzornog inženjera izvoditelju se priznaju eventualno povećani troškovi prijevoza

materijala. Međutim, ako treba otvoriti nova nalazišta, odluku o tome donosi nadzorni inženjer.

Sve radove potrebne za otvaranje novih nalazišta odobrava nadzorni inženjer. Isto tako, on

odobrava sve troškove vezane uz te radove, a koji će se priznati izvoditelju kao dodatni radovi.

Višak iskopanog materijala u nalazištima pada na teret izvoditelja, osim ako postoje razlozi na

koje izvoditelj nije mogao utjecati, o čemu odlučuje nadzorni inženjer.

Kad izvoditelj namjerava proširiti nalazišta ili povećati njegovu dubinu, prethodno mora ishoditi

suglasnost nadzornog inženjera. Prije donošenje odluke može nadzorni inženjer zahtijevati

provedbu dodatnih ispitivanja. Tek po odobrenju nadzornog inženjera može izvoditelj proširiti,

odnosno produbiti nalazište. Nadzorni inženjer odlučuje da li će investitor ili izvoditelj snositi

dodatne troškove ili štete proizašle kao posljedica proširenja, odnosno produbljenja nalazišta.

Ako se iskopani materijal na nalazištu ne odlaže, izvoditelj mora uskladiti kapacitet iskopa s

mogućnostima na mjestu ugradnje. Isto tako, kapacitet iskopa mora biti usklađen s kapacitetom

transporta do mjesta ugradnje ili odlaganja.

Izvoditelj mora iskop na nalazištima izvoditi na takav način da za čitavo vrijeme radova bude

osigurana odgovarajuća odvodnja sa svih površina. Također i privremeni pokosi moraju biti


TENDER



takvih nagiba da su dovoljno stabilni u svim uvjetima rada i vremenskim uvjetima, te prema

potrebi zaštititi vodonepropusnom folijom.

Izvoditelj je obavezan provoditi tijekom radova sva kontrolna ispitivanja materijala u nalazištima

predviđenim projektom. Nadzorni inženjer ima pravo narediti provođenje dodatnih ispitivanja

materijala, što se izvoditelju posebno priznaje i plaća.

Kada je iskop završen izvoditelj će obavijestiti nadzornog inženjera koji treba pregledati izvršene

radove i dati pismeno odobrenje za nastavak rada. Nadzorni inženjer može zatražiti da prilikom

preuzimanja iskopa prisustvuje još i geomehaničar ili geolog ili obojica.

Tolerancija širine dna kanala i lokalne tolerancije iskopa su ±20,0 cm, dozvoljeno odstupanje

nivelete dna ±50,0 cm, a dozvoljeno odstupanje od pokosa u odnosu na projektirane rubne točke

regulacijskog profila ±25 cm, a kontrolira se geodetskim mjerenjem, na istim profilima na kojima

je obavljeno iskolčenje. Kontrola je uračunata u jediničnu cijenu obračuna rada iskopa.

Nadzorni inženjer ovjerava dokumentaciju izvedenog stanja, kontrolira, registrira i odobrava

razliku iskopane količine u odnosu na ugovorenu prema projektu.

Po završenom korištenju mora izvoditelj nalazište urediti tako da se uklapa u krajolik, da ne

ugrožava stabilnost susjednog zemljišta i građevina, da ima riješenu odvodnju na odgovarajući

način itd. Kako se radi o specifičnim i osjetljivim zahvatima unutar inundacijske površine, nakon

završetka radova na nalazištima biti će obvezno provesti mjere zaštite prirode i okoliša

(formiranje „zelene infrastrukture“ tj. novih zamjenskih vodenih staništa i uređenog prostora oko

njih sukladno postojećim staništima) u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša i prirode iz

Elaborata zaštite okoliša za zahvat Modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do

Nove Gradiške (INSTITUT IGH d.d., Zagreb,ožujak 2016.) i izdanim Rješenjem za predmetni

zahvat (Rješenje o prihvatljivosti predmetnog zahvata za okoliš, te ciljeve očuvanja i cjelovitost

područja ekološke mreže, KLASA: UP/I-351-03/16-08/90; URBROJ: 517/06-2-1-1-16-8, Zagreb,

6. listopada 2016.).

Obračun rada

Količine širokog iskopa za obračun utvrđuju se mjerenjem stvarno izvedenog iskopa tla u sraslom

stanju u okviru projekta ili prema izmjenama koje odobrava nadzorni inženjer.

Rad se plaća po kubičnom metru (m3) iskopa u sraslom stanju po jediničnim cijenama iz

ugovora. U jediničnu cijenu uračunati su svi radovi na iskopu materijala s utovarom u prijevozna

sredstva, radovi na uređenju i čišćenju pokosa od labilnih blokova i rastresitog materijala,

planiranje iskopanih i susjednih površina te izvođač nema pravo zahtijevati bilo kakvu dodatnu

naknadu za taj rad.


TENDER



2.6.2.2 Iskop zemlje pomoću bagera

Opis rada

Ovaj se rad primjenjuje kod kanala koji se grade po novim trasama i trasama postojećih kanala ili

kod rekonstrukcija postojećih kanala u polučvrstom tlu "C" kategorije. Izvodi se bagerom čeono ili

sa strana, a iskopani materijal privremeno odlaže na bankini kanala. Dio iskopnog volumena, koji

nije moguće otkopati izravno bagerom, najprije se podvrgne razrivanju miniranjem, uz strojno

bušenje rupa. Nakon toga se izminirani materijal bagerom iskapa i privremeno odlaže.


Strojni iskop s odlaganjem kod kanala u zemljanom materijalu obavlja se bagerom. Čelni iskop

se primjenjuje kod kanala po novim trasama. Iskop napreduje u smjeru uspona nivelete, uz

uporabu profilne žlice minimalne širine 0.6 m i odgovarajuće kosine. Kod kanala na staroj trasi

iskop profila kanala obavlja bočno običnom žlicom s obje strane kanala. Prvo se s niže bankine

iskopa gotovo cijeli presjek i uredi pokos na toj strani, a zatim se uredi pokos s druge strane.

U jednom prijelazu bagera može se postići dubina iskopa od 1.7 - 3 m. Iskopani se materijal

privremeno odlaže na bankine glavnog odvodnog kanala u izgradnji da bi kasnije bio ugrađen ili

odložen na licu mjesta, odnosno transportiran dalje. No, kasniji postupak s privremeno odloženim

materijalom nije predmet razmatranog strojnog iskopa s odlaganjem.


Normalni poprečni profil kanala određuje se na bazi geomehaničkih istražnih radova sondiranjem

po trasi kanala s min 5 sondi po kilometru, uz vizualnu AC klasifikaciju. Trasa, pad dna i dubina

iskopa kanala geodetski se iskolčavaju s osiguranih poligonskih točaka vezanih na stalne repere.

Iskop se mora konstantno kontrolirati i registrirati geodetskim snimanjem uzdužnog i poprečnih

profila na istim pozicijama gdje se vršilo i iskolčenje. Podatci mjerenja se ucrtavaju na

projektirane profile. Nadzorni inženjer ovjerava dokumentaciju izvedenog stanja.




Prije početka radova i tijekom radova nadzorni inženjer kontrolira radove o čemu vodi evidenciju.

Nakon završetka radova nadzorni inženjer vrši detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova te


Obračun

Rad se obračunava u m3 stvarno iskopanog sraslog materijala. Količina se iskopa određuje iz

dokumentacije izvedenog stanja, a nadzorni inženjer kontrolira, registrira i odobrava razliku

iskopane količine u odnosu na ugovorenu prema projektu.


TENDER



2.6.2.3 Iskop zemlje pomoću dozera

Opis rada

Rad uključuje odstranjivanje suvišnog zemljanog materijala „C“ kategorije dozerom. Ovaj način

iskopa primjenjuje se u slučajevima kad je potrebno guranje iskopanog materijala na relativno

kratke udaljenosti (preporuča se kraće od 60 m). Ako nisu iskazani kao posebni radovi tada rad

obuhvaća i utovar i odvoz iskopanog materijala te uređenje iskopa na predviđenu konturu.

Opis tehnologije

Zemljani materijal „C“ kategorije kopa se pomoću dozera. Dozer se kreće poprečno na os

građevine. Iskopani materijal se zbrinjava na jedan od sljedećih načina:

razastire se po površini tla na udaljenosti do 60 m,

gura se na udaljenost do 60 m na odlagalište gdje se utovaruje utovarivačima u transportna

sredstva i odvozi na predviđenu lokaciju,

gura se u vodotok na udaljenosti do 60 m.



profila na istim pozicijama gdje se vrši i iskolčenje. Podaci mjerenja se ucrtavaju na projektirane

profile.



Obračun

Rad se obračunava u m3 stvarno iskopanog sraslog materijala. Količina iskopa se određuje iz

dokumentacije izvedenog stanja.

2.6.2.4 Iskop zemlje pomoću skrepera

Opis rada

Rad uključuje odstranjivanje suvišnog zemljanog materijala skreperom. Ovaj način iskopa

primjenjuje se u slučajevima kad je potreban transport iskopanog materijala na udaljenosti duže

od 60 m. Ako nisu iskazani kao posebni radovi tada obuhvaća i utovar i odvoz iskopanog

materijala te uređenja iskopa na predviđenu konturu.

Opis tehnologije

Skreperom se kopa zemljani materijal „C“ kategorije u širokom otkopu, odvozi i odlaže:

na udaljenost veću od 60 m sa površinskim razastiranjem,


TENDER



na odlagalište udaljeno više od 60 m,

u vodotok udaljen više od 60 m.



profila na istim pozicijama gdje se vrši i iskolčenje. Podaci mjerenja se ucrtavaju na projektirane

profile.



Obračun

Rad se obračunava u m3 stvarno iskopanog sraslog materijala. Količina iskopa se određuje

iz dokumentacije izvedenog stanja.

2.6.3 Utovar i prijevoz materijala za izradu berme s nalazišta materijala

Iskopani materijal iz nalazišta za potrebe izgradnje berme se utovara i prijevozi do privremene

deponije smještene na katastarskoj čestici 1418 u katastarskoj općini Račinovci. Katastarska

čestica 1418 se nalazi uz pristupnu rampu Račinovci. Moguća je promjena lokacija nalazišta u

suglasnosti sa investitorom, nadzorom i projektantom.

Opis rada

Rad obuhvaća dopremu iskopanog materijala "B" ili "C" kategorije od mjesta iskopa, koje može

biti u nalazišta ili u vodotoku, do privremene deponije izvan inundacije

Opis tehnologije

Način dopreme (prijevoza) materijala ovisi o:

a) vrsti i količini materijala,

b) transportnoj udaljenosti i

c) karakteristikama lokacije sa koje se uzima materijal, te načinu iskopa i utovara materijala.

Prijevoz materijala obavlja se kamionima, damperima, skreperima i drugim prijevoznim

sredstvima. Na malim se udaljenostima prijevoz materijala može izvršiti odguravanjem i to

buldozerima, grejderima i slično. U nekim slučajevima za prijevoz materijala mogu koristiti i

vodeni putovi, pa se materijal prevozi teglenicama ili bagerima sisavcima uz direktni utovar i

istovar.

Razlikuju se:

a) guranje iskopanog materijala buldozerima na kraćim udaljenostima do 60 m,

b) prijevoz iskopanog materijala skreperima na udaljenost do 100 m,


TENDER



c) prijevoz vozilima za rasute terete, koja se kreću po javnim prometnicama ili posebnim

putovima izvedenim za potrebe prijevoza materijala,

d) prijevoz iskopanog materijala konvejerima (transportnim trakama) na udaljenosti do 20 m.

Ovaj način prijevoza koristi se na kraćim udaljenostima, uglavnom kad se iskop materijala

za nasip vrši u inundaciji ili koritu vodotoka, relativno blizu trase nasipa,

e) hidraulični transport (pulpom) refuliranog iz vodotoka s odlaganjem u deponiju da se

ocijedi, te naknadni prijevoz do mjesta ugradbe,

f) kombinirani prijevoz riječnim plovilima (baržama) i nastavni (doknadni) prijevoz vozilima,

konvejerima ili pulpom do mjesta ugradbe i

g) transport bagerom sisavcem (refuler) uz direktni utovar i istovar.

Prijevozni kapaciteti moraju biti usklađeni s kapacitetima iskopa, odnosno ugradnje kako bi rad

tekao kontinuirano i bez zastoja. Pri određivanju kapacitet prijevoza potrebno je računati s

rastresitosti materijala koji se prevozi.

Za utovar materijala u prijevozna sredstva koriste se utovarivači, bageri i slično. Kapaciteti za

utovar moraju biti usklađeni s kapacitetima prijevoza.

Izvoditelj radova dužan je provesti osiguranje prijevoza kako na javnim i posebnim putovima po

kojima se prijevoz vrši, tako i na samom gradilištu.

Ako se koriste javne prometnice, izvoditelj mora poduzeti sve potrebne mjere za njihovu zaštitu:

a) postavljanjem odgovarajuće signalizacije,

b) primjenom vozila propisnih gabarita i dopuštenog osovinskog pritiska i

c) sprečavanjem nanošenja blata na kolnik, a ako do toga dođe, čišćenjem kolnika.

Gradilišne prometnice trebaju bit ispravne i dobro održavane, te označene odgovarajućom

signalizacijom. Na gradilištu i posebnim putovima osiguranje se vrši:

a) stručnim trasiranjem i izvedbom posebnih putova i gradilišnih prometnica,

b) stručnom izvedbom i održavanjem privremenih objekata i

c) opremanjem prekopa i drugih zapreka odgovarajućim znacima upozorenja, koje noću

moraju biti osvijetljene.

Kontrolu provedbe osiguranja vrši nadzorni inženjer nenajavljenim obilaskom i pregledom.

Odgovornost za sve posljedice do kojih dođe zbog nepridržavanja gornjih zahtjeva snosi

isključivo izvoditelj.

Obračun rada

Količina prevezenog materijala se obračunava u m3 iskopanog sraslog tla, prevezenog na

određenu udaljenost i to zasebno za svaku kategoriju tla, uključujući istovar.

Kad se iskopani materijal ugrađuje, tada se obračun vrši po m3 ugrađenog materijala.

U slučajevima kad se materijal prevozi s privremenih deponija na mjesta ugradnje, tada se u

cijenu prijevoza uključuje i utovar.


TENDER



2.7 Opće mjere zaštite na radu

2.7.1 Zemljani radovi

2.7.1.1 Ručni iskop

Kada se pri građenju objekta ručno iskopava zemlja, moraju se primijeniti slijedeće zaštitne mjere:

pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 1,0 m moraju se poduzeti zaštitne mjere protiv rušenja zemljanih naslaga s bočnih strana i protiv obrušavanja iskopanog materijala,

ručno otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo naniže, a svako potkopavanje je zabranjeno.

2.7.1.2 Iskop građevinskim strojevima i mehaniziranim alatom

Kada se pri građenju objekta iskapa zemlja građevinskim strojevima i mehaniziranim alatom rukovanje strojevima smije se povjeriti samo radniku koji je stručno osposobljen za taj posao i upoznat s opasnostima koje prijete pri tom radu.

Ispravnost građevinskih strojevi i uređaja mora biti pregledana prije postavljanju na mjesto rada i samog rada.

Mehanizirani alat koji se koristi (pneumatski čekići i drugo) moraju biti oblika i težine pogodnih za lako prenošenje i rukovanje i pod otežanim uvjetima rada.

Kod širokog iskopa potrebno je voditi računa o nagibu bočnih strana kako ne bi došlo do urušavanja. Razupiranje stranica iskopa nije potrebno ako su bočne stranice iskopa uređene pod kutom unutarnjeg trenja tla u kojem se iskop vrši, niti pri etažnom kopanju do dubine manje od 2,0 m.

2.7.2 Odvijanje prometa za vrijeme izgradnje objekta

Za vrijeme izrade objekta lokalni cestovni promet odvijat će se na predmetnoj trasi uz ograničenje brzine te uz postavljanje odgovarajuće prometne signalizacije.

2.7.3 Gradilište

Radovi se najvećim dijelom obavljaju na otvorenom. Postrojenja i površine namijenjene za rad na otvorenom prostora moraju biti tako locirane da omogućuju sigurno kretanje osoba i prometnih sredstava bez opasnosti za život i zdravlje radnika,

Prostorije namijenjene za obavljanje administrativnih poslova trebaju biti smještene u

posebnim objektima.

2.7.3.1 Odstranjivanje štetnih otpadaka

Štetni otpaci koji se pojavljuju na gradilištu (ulja, maziva, goriva i dr.), moraju se odstraniti na mjesta uređena da se izbjegne zagađenja zemljišta, podzemnih voda i čovjekove okoline. Sva ta mjesta moraju biti ograđena i osigurana od pristupa neovlaštenih osoba.


TENDER



2.7.3.2 Radni prostor

Radni prostor je na otvorenom, pa stoga izvođač posebnu pažnju mora posvetiti uređenju gradilišta, što uključuje:

osiguranje granica gradilišta prema okolini

određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenja građevnog materijala

način obilježavanja, odnosno osiguranja, opasnih mjesta i ugroženih prostora na gradilištu

način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina, para, odnosno gdje može nastati vatra i drugo

određivanje vrste i smještaja građevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajuća osiguranja s obzirom na lokaciju gradilišta.

2.7.3.3 Pomoćne prostorije

Radovi se izvode na otvorenom i potrebno je osigurati pomoćne prostorije kao što su: garderoba, kupaonica, nužnici, prostorije za uzimanje obroka hrane, prostorije za povremeno zagrijavanje radnika i drugo.

Garderobe se moraju predvidjeti za siguran smještaj civilne i radne odjeće i obuće i dragih osobnih predmeta. Kupaonice moraju biti tako izvedene da imaju osiguranu toplu i hladnu vodu, da u hladnom vremenskom razdoblju budu grijane. Nužnici moraju biti tako smješteni da udaljenost do najudaljenijih mjesta rada ne bude veća od 200 m. Po jedan nužnik mora se predvidjeti na najviše 30 radnika.

2.7.4 Odgovornost za provedbu tehničkih mjera zaštite na radu za vrijeme

izvedbe objekta

U skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima i stručnim znanjima za imenovanje koordinatora za zaštitu na radu te polaganju stručnog ispita (N.N. 101/2009., N.N. 040/2010.) Investitor je obavezan imenovati koordinatora II. Dužnosti koordinatora II tijekom izvođenja radova propisane su odredbama Zakona o zaštiti na radu (N.N. br. 71/14.) i Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (N.N. br. 51/08.). Oprema gradilišta, osiguranje pojedinih uređaja i strojeva na njemu te radnika, mora u cijelosti odgovarati HTZ propisima. Provedbu ovih zaštitnih mjera provodi glavni inženjer gradilišta, nadzorni organ te ovlašteni organ Republike Hrvatske.


TENDER



Oznaka poglavlja : E-008-17-01-PG03 Rev. 0

Izradio :

Goran Grget

dipl. ing. građ.

Žana Bašić,

dip.ing.građ.

Projektant :

Goran Grget,

dipl. ing. građ.

Žana Bašić,

dip.ing.građ.






NAZIV PROJEKTA:






3. TROŠKOVNIK

Izvršitelj:

VPB d.d.

Geokon-Zagreb d.d.

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH NASIPA OD RAČINOVACA DO N. GRADIŠKE

DIONICA: DRŽAVNA GRANICA -CS KONJUŠA

TENDER

stavk

avrsta i opis radova

jed

. m

jera

količina

jedinična

cijena

HRK

cijena

stavke

HRK

A

1.1.

Priprema gradilišta.

Rad obuhvaća pripremu gradnje, troškove mobilizacije i demobilizacije, izrada pristupa

gradilištu sa održavanjem tijekom građenja, izrada gradilišnih prometnica, izrada upravnih,

skladišnih i pomoćnih zgrada, plan i organizaciju gradilišta. Ovi radove se odnose na izradu

berme i svih radova vezanih uz nalazište materijala. Radovi se izvode prema OTU za radove

u vodnom gospodarstvu. kom 1

1.2.

Geodetski radovi, iskolčenje osi trase te poprečnih profila. Izrada elaborata iskolčenja,

iskolčenje trase i objekata, kojima se podaci iz projekta prenose na teren, osiguranje osi

iskolčene trase, obnavljanje i održavanje glavnih i pomoćnih iskolčenih oznaka i profila na

terenu za sve vrijeme građenja, odnosno do predaje investitoru. Rad obuhvaća stalnu

kontrolu iskolčenih osi, repera i poligonskih točaka sa potrebnim materijalom i materijalnim

sredstvima. Rad se obračunava prema m1

građevine za kompletni poprečni profil, prema

OTU za vodno gospodarstvo točka 1. 1. Izvođač je dužan održavati točke iskolčenja i

obnavljati oštečene za svo vrijeme gradnje sve do primopredaje točaka iskolčenja. m

110.000,00

1.3.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 30-150 mm za ugradnju u donji sloj

privremenog puta. Kameni materijal granulacije 30-150mm koristi se za za izradu i

održavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. U

stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km i ugradnja kamenog

materijala u privremene puteve, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 30 cm. Ugradnja

uključuje skidanje humusa, uređenje temeljnog tla i ugradnju kamenog materijala sa

zbijanjem u skladu sa OTU 0-16.5.

Predviđa se rad puta širine 3m.

Obračun radova se vrši po m1 izrađenog gradilišnog puta. m

11000

1.4.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-32 mm za ugradnju u završni sloj

privremenog puta. Kameni materijal granulacije 0-32mm koristi se za za izradu i održavanje

gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. U stavku je

uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km i ugradnja kamenog materijala kao

završni sloj granulacije 0-32mm sloj debljine 10cm. Ugradnja uključuje ugradnju kamenog

materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 0-16.5, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren

kružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>20MPa.

Predviđa se rad na 1000m puta širine 3m.

Obračun radova se vrši po m1 izgrađenog gradilišnog puta. m

11000

1.5.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod pristupnih putova. Ugrađuje

se razdjelni geotekstil min. gustoće 300 g/m2, min. vlačne čvrstoće ≥15 kN/m. U jediničnu

cijenu su uključeni preklopi i nastavci. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju

geotekstila te pomoćni materijal. Obračun se vrši po m2 ugrađenog geotekstila. m

23.000,00

1.6.

Izrada i održavanje gradilišnih rampi (ulazna i izlazna) radi dopreme svog materijala za

potrebe izrade nasipa, sa svim potrebnim uklapanjima koja su potrebna.

Obračun radova se vrši po broju rampa koje će izvođač radova izvesti. kom 2,00

1.7.

Uklanjanje grmlja i šiblja do promjera 10 cm. Strojno i ručno uklanjanje grmlja i šiblja sa

guranjem (ili odbacivanjem bagerom) na privremenu deponiju te usitnjavanje. Rad obuhvaća

krčenje i uklanjanje šiblja i grmlja i usitnjavanje s površina predviđenim projektom ili s

površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer.

Obračun radova vrši se po m2 raskrčene površine. m

2500,00

1.8.

Sječa stabala do profila 10 do 30 cm. Sječa stabala do profila 10 do 30 cm motornom

pilom sa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog

drva s površina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer.

U cijenu su uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema

nalogu Investitora.

Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala. kom 15,00

1.9.

Sječa stabala do profila preko 30 cm. Sječa stabala do profila preko 30 cm motornom




nalogu Investitora.

Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala. kom 15,00

1.10.

Strojno vađenje korjenja i panjeva. Stavka obuhvaća odbacivanje (prijenos ili guranje) do

30 m. Rad obuhvaća strojno vađenje panjeva u građevnom pojasu s površina predviđenim

projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se po

komadu uklonjenog panja. kom 30,00

1.11.

Deponiranje/ kontrolirano paljenje granja od posječenih

stabala i panjeva. Rad obuhvaća prijenos ili guranje nekorisne drvne mase i panjeva nakon

dovršetka eksploatacije i ugradnju u nalazište ili spaljivanje prilikom uređenja.

Obračun radova se vrši po m3 deponirane/spaljene drvne mase. m

3100

1.12.

Izrada propusta na privremenom putu za prijelaz kanala. Rad obuhvaća nabavu,

dopremu i ugradnju PEHD cijevi nosivosti SN8 i promjera 800 mm uključivos sav potreban

rad i materijal na ugradnji te uklanjanju nakon dovršetka radova.

Obračun radova se vrši po m1 ugrađene cijevi. m

124

TROŠKOVNIK IZRADE BERME

1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI

3. TROŠKOVNIK 1Oznaka projekta: E-008-17-04


Izvršitelj:

VPB d.d.

Geokon-Zagreb d.d.



TENDER

stavk


jed

. m

jera

količina

jedinična

cijena

HRK

cijena

stavke

HRK

1.13.

Završni radovi

Stavkom se uključuje: čišćenje terena, raspremanje gradilišta, uređenje područja zahvata,

uređenje svih iskopa, ostatak materijala s privremenih deponija odvesti i deponirati na stalne

legalne deponije, uklanjanje gradilišnih prometnica, objekata i skladišta.

U stavku je uključen sav rad i materijal. kom 1

0,00

2.1.

Strojni iskop humusa. Strojni iskop humusa u prosječnoj debljini 20cm. Stavka obuhvaća

strojni iskop humusa sa guranjem do 50m, te utovar i odvoz odvoz na gradilišnu deponiju.

Stavka se obračunava po m³ iskopanog humusa.

2.1.1. bez odvoza m3

21.840,00

2.1.2. sa utovarom i odvozom na 300 - 600 m m3

2.1.3. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m3

2.2.

Strojni iskop zemljanog materijala C kategorije nasipa i zasijecanje nasipa te guranje do

30 m sa odlaganjem na privremenu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop sa

odlaganjem na privremenu deponiju uz nasip. Rad se obračunava prema m3

iskopanog

materijala u sraslom stanju. m3

8.590,00

2.3.

Uređenje temeljnoga tla. Rad obuhvaća planiranje i ravnanje podloge, nabijanje prolaskom

strojeva i valjanjem. Stavkom je obuhvaćeno uređenje temeljnog tla i zbijanje do tražene

zbijenosti (OTU 2-08), a stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovom postupku treba

biti min. 95%, a modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø30cm Ms>10 MPa za

koherentno tlo. Stavka obuhvaća sav rad na uređenje temeljnog tla. Rad se obračunava po

m2 uređenog temeljnog tla. m

277.010,00

2.4.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za izradu drenaže. Ugrađuje se razdjelni

geotekstil gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (O90=0,05-0,08mm), a ugrađuje se

prema nacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu. Stavka

obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m2

ugrađenog

geotekstila. m2

174.100,00

2.5.

Doprema i ugradnja pješčanog materijala za izradu drenaže sa privremene deponije.

Drenaža se izvodi od pješčanog materijala projektirane vodopropusnosti s nalazišta u

inundaciji. U stavku je uključen utovar na privremenoj deponiji, doprema i ugradnja materijala

(OTU 12-05.9.2). Obračun se vrši po m3 ugrađenog pješčanog materijala.

2.5.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3

2.210,00


4.190,00

2.5.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m3

11.500,00


9.950,00


20.650,00

2.6.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala za izradu kamene obloge izvoda

drena U stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km, gradilišni transport

s ugradnjom kamenog materijala u izvod drena u nožici berme, granulacije 30-150mm u

donji sloj debljne 50 cm. Ugradnja kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 2-10.4.

Obračun radova se vrši po m3

ugrađenog materijala u sraslom stanju. m3

7.000,00

2.7.

Doprema i ugradnja neselektiranog zemljanog materijala sa privremene deponije za

izradu berme. Stavka obuhvaća utovar, dopremu, nasipanje, razastiranje, planiranje i

uređenje slojeva nasipa sabijanjem vibroježevima. Ugradnja se izvodi pri optimalnoj vlažnosti

materijala, te je s obzirom na uvjete ugradnje potrebno planirati vrijeme izvedbe u ljetnom

odnosno sušnom razdoblju. Nasipavanje izvesti u slojevima do 30 cm. Modul stišljivosti

mjeren kružnom pločom Ø 30cm Ms>20(25) MPa (2-09.1 OTU). Obračun radova se vrši po

m3 ugrađenog materijala.

2.7.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m3

2.830,00


5.360,00


14.680,00


12.700,00


26.330,00

2.8.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod makadamskog puta.

Ugrađuje se nosivi geotekstil gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (u oba smjera) a

ugrađuje se prema nacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu.

Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m2

ugrađenog

geotekstila. m2

41.000,00

2.9.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 30-150 mm za izradu makadamskog

puta. U stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km, gradilišni transport s

ugradnjom kamenog materijala u put u nožici nasipa, granulacije 30-150mm u donji sloj

debljne 30 cm. Ugradnja kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 2-10.4, a

zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>40MPa. Obračun

radova se vrši po m3 ugrađenog materijala u sraslom stanju.

m3

13.600,00

1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI Ukupno (HRK) =

2 ZEMLJANI RADOVI



Izvršitelj:

VPB d.d.

Geokon-Zagreb d.d.



TENDER

stavk


jed

. m

jera

količina

jedinična

cijena

HRK

cijena

stavke

HRK

2.10.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-32mm za izradu makadamskog

puta. U stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km, gradilišni transport s

ugradnjom kamenog materijala u put u nožici nasipa, granulacije 0-32mm u završni sloj

debljine 10cm. Ugradnja kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 2-10.4, a

zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>40MPa. Obračun

radova se vrši po m3 ugrađenog materijala u sraslom stanju.

m3

4.150,00

2.11.

Humusiranje pokosa i bankine berme. Humusni sloj nanosi se debljine 20-25 cm. Zaštita

pokosa i bankine izvodi se ugradnjom humusnog materijala iz privremene deponije. Rad

obuhvaća dopremu, razastiranje humusa i lagano nabijanje. Obračun radova se vrši po m3

nanesenog humusnog sloja.

2.11.1

.bez dovoza m

321.840,00

2.11.2

.sa utovarom i dovozom na 300 - 600 m m

3

2.11.3

.sa utovarom i dovozom na 600 - 1.500 m m

3

2.12.

Zaštita površine berme travnatim pokrivačem - hidrosjetva. Stavka obuhvaća nabavu

vode, travne smjese, gnojiva, svog dodatnog materijala potrebnog za pripremu travne

smjese i zatravljivanje kompletnih površina berme, miješanje, transport, postupak

nanošenja, uz račun 50 g/m² sjemena, kao i njegovanje zatravljene površine do prve košnje.

Stavka se plaća u iznosu od 30% nakon sjetve, a ostatak nakon nicanja trave. Obračun

stavke se vrši po m2 izrasle trave. m

211.100,00

TROŠKOVNIK IZRADE BERME

1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI

2 ZEMLJANI RADOVI

Ukupno (HRK)

B

1.1.

Geodetski radovi, iskolčenje osi trase te poprečnih profila. Izrada elaborata iskolčenja,

iskolčenje trase i objekata, kojima se podaci iz projekta prenose na teren, osiguranje osi

iskolčene trase, obnavljanje i održavanje glavnih i pomoćnih iskolčenih oznaka i profila na

terenu za sve vrijeme građenja, odnosno do predaje investitoru. Rad obuhvaća stalnu

kontrolu iskolčenih osi, repera i poligonskih točaka sa potrebnim materijalom i materijalnim

sredstvima. Rad se obračunava prema m1

građevine za kompletni poprečni profil, prema

OTU za vodno gospodarstvo točka 1. 1. Izvođač je dužan održavati točke iskolčenja i

obnavljati oštečene za svo vrijeme gradnje sve do primopredaje točaka iskolčenja. 1.1.1. pristupni put m

11.200,00

1.1.2. nalazište materijala m1

680,00

1.2.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 30-150 mm za ugradnju u donji sloj

privremenog puta. Kameni materijal granulacije 30-150mm koristi se za za izradu i

održavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. U

stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km i ugradnja kamenog

materijala u privremene puteve, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 30 cm te

održavanje tijekom gradnje. Ugradnja uključuje skidanje humusa, uređenje temeljnog tla i

ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 0-16.5.

Predviđa se rad puta širine 6m. Obračun radova se vrši po m1 izrađenog gradilišnog puta. m

11.200,00

1.3.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-32 mm za ugradnju u završni sloj

privremenog puta. Kameni materijal granulacije 0-32mm koristi se za za izradu i održavanje

gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. U stavku je

uključena nabava, doprema na udaljenost do 160 km i ugradnja kamenog materijala kao

završni sloj granulacije 0-32mm sloj debljine 10cm te održavanje tijekom gradnje. Ugradnja

uključuje ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 0-16.5, a zahtijevani

modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>20MPa.

Predviđa se rad na puta širine 6m.

Obračun radova se vrši po m1 izgrađenog gradilišnog puta. m

11.200,00

1.4.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod pristupnih putova. Ugrađuje

se razdjelni geotekstil min. gustoće 300 g/m2, min. vlačne čvrstoće ≥15 kN/m. U jediničnu

cijenu su uključeni preklopi i nastavci. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju

geotekstila te pomoćni materijal. Obračun se vrši po m2 ugrađenog geotekstila. m

28.000,00

1.5.

Uklanjanje grmlja i šiblja do promjera 10 cm. Strojno i ručno uklanjanje grmlja i šiblja sa

guranjem (ili odbacivanjem bagerom) na privremenu deponiju te usitnjavanje. Rad obuhvaća

krčenje i uklanjanje šiblja i grmlja i usitnjavanje s površina predviđenim projektom ili s

površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se po m2

raskrčene

površine. m2

5.000,00

Rekapitulacija troškova

TROŠKOVNIK NALAZIŠTA I PRISTUPNOG PUTA

1 PRIPREMNI RADOVI

2 ZEMLJANI RADOVI Ukupno (HRK) = ,00



Izvršitelj:

VPB d.d.

Geokon-Zagreb d.d.



TENDER

stavk


jed

. m

jera

količina

jedinična

cijena

HRK

cijena

stavke

HRK

1.6.

Sječa stabala do profila 10 do 30 cm. Sječa stabala do profila 10 do 30 cm motornom




nalogu Investitora.

Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala. kom 6500

1.7.

Sječa stabala do profila preko 30 cm. Sječa stabala do profila preko 30 cm motornom




nalogu Investitora.

Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala.kom 450

1.8.

Strojno vađenje korjenja i panjeva. Stavka obuhvaća odbacivanje (prijenos ili guranje) do

30 m. Rad obuhvaća strojno vađenje panjeva u građevnom pojasu s površina predviđenim

projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se po

komadu uklonjenog panja. kom 6950

1.9.

Deponiranje/ kontrolirano paljenje granja od posječenih

stabala i panjeva. Rad obuhvaća prijenos ili guranje nekorisne drvne mase i panjeva nakon

dovršetka eksploatacije i ugradnju u nalazište ili spaljivanje prilikom uređenja.

Obračun radova se vrši po m3 deponirane/spaljene drvne mase. m

33500

2.1.

Strojni iskop humusa. Strojni iskop humusa u prosječnoj debljini 50cm,. Stavka obuhvaća

strojni iskop humusa i guranje na prosječnu udaljenost 50 m. Humus se upotrebljava za

uređenje nalazišta po završetku eksploatacije.

Stavka se obračunava po m³ iskopanog humusa. m3

14.300,00

2.2.

Strojni iskop neselektiranog zemljanonog materijala na nalazištu bagerom, te utovarom i

odvozom na gradilišnu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop gline za potrebe izrade

berme, selektiranje materijala, sa utovarom, prijevozom i odlaganjem na privremenu

deponiju uz nasip, prosušivanje, vlaženje te prema potrebi zaštitu deponije plastičnom

folijom. Materijal se selektira i odlaže da se prije ugradnje prosuši i usitni do zadanih

karakteristika. Rad se obračunava prema m3 iskopanog materijala u sraslom stanju.


12.825,00



38.475,00

2.3.

Strojni iskop preostalog dijela neselektiranog materijala na nalazištu u širokom otkopu

buldozerom s guranjem na udaljenosti do 300m i odlaganjem na privremenu deponiju. Vrši

se iskop gline koji nije potreban za izradu berme, ali ga je nužno iskopati da bi se došlo do

pješčanog materijala. Stavka obuhvaća iskop gline i odlaganjem na privremenu deponiju na

nalazištu, te naknadno preguravanje materijala da bi se mogao nastaviti iskop. Rad se

obračunava prema m3 iskopanog materijala u sraslom stanju. m

30,00

2.4.

Strojni iskop pješčanog materijala na nalazištu bagerom, te utovarom i odvozom na

gradilišnu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop pješčanog materijala za potrebe izrade

drena sa utovarom, prijevozom i odlaganjem na privremenu deponiju uz nasip, prosušivanje,

vlaženje te prema potrebi zaštitu deponije plastičnom folijom. Rad se obračunava prema m3

iskopanog materijala u sraslom stanju.


8.375,00



25.125,00

2.5.

Strojni iskop pješčanog materijala bagerom ili refulerom na nalazištu iz vode, odlaganjem

na dohvat krana, guranjem na udajenost do 50m nakon iskopa na privremenu deponiju.

Stavka obuhvaća potrebni iskop pješčanog materijala iz vode na poziciji nalazišta za potrebe

izrade drena, odlaganjem na dohvat krana, guranjem na udajenost do 50m nakon iskopa na

privremenu deponiju radi procijeđivanja, te utovarom nakon procjeđivanja i odvozom na

gradilišnu deponiju. Rad se obračunava prema m3



3.750,00



11.250,00

2.6.

Strojni iskop pješčanog materijala bagerom ili refulerom na nalazištu iz vode, odlaganjem

na dohvat krana, guranjem na udajenost do 50m nakon iskopa na privremenu deponiju.

Stavka obuhvaća potrebni iskop pješčanog materijala iz vode na poziciji nalazišta za potrebe

izrade berme, odlaganjem na dohvat krana, guranjem na udajenost do 50m nakon iskopa na

privremenu deponiju radi procijeđivanja, te utovarom nakon procjeđivanja i odvozom na

gradilišnu deponiju. Rad se obračunava prema m3



2.650,00



7.950,00

1 PRIPREMNI RADOVI Ukupno (HRK) = ,00

2 ZEMLJANI RADOVI



Izvršitelj:

VPB d.d.

Geokon-Zagreb d.d.



TENDER

stavk


jed

. m

jera

količina

jedinična

cijena

HRK

cijena

stavke

HRK

2.6.

Strojno planiranje pokosa i bermi obala nalazišta materijala bagerom.

Rad obuhvaća uređenje pokosa i bermi obala nalazišta materijala bagerom na potrebnu

točnost prema projektnoj dokumentaciji. Rad se mjeri i obračunava po m2 uređene površine. m

224.000,00

3.1.

Uređenje nalazišta materijala po eksploataciji. Nalazište se po završenoj eksploataciji

uređuje nasipavanjam obala i oblikovanjem pokosa. Pokosi se uređuju u nagibu 1:3 do 1:10.

Zatrpavanje se vrši viškom neselektiranog materijala iz iskopa odloženog na privremenoj

deponiji u inundaciji. Posebnih uvjeta za ugradnju materijala nema. U rad je uvršteno i

preguravanje viška materija, te ugradnja. Obračun radova se vrši po m3

ugrađenog

materijala. m3

0,00

3.2.

Sadnja autohtonih sadnica (vrbe i topole) s iskopom sadnih rupa radi uz prethodno

dodavanje humusnog supstrata, sa zasipavanjem jama zemljom od iskopa (2/3) te

humusnom zemljom (1/3), oblikovanje zdjelice oko sadnice sa jednokratim zaljevanjem.

Rad obuhvaća nabavu i sadnju sadnica prema projektu hortikulture. Rad je prihvaćen

nakon što se utvrdi početak vegetacije. Rad se mjeri i obračunava po komadu posađene

sadnice.kom 213

3.3.

Strojno planiranje zemlje i uređenje okoliša na razmaku od 10m od ruba nalazišta. Rad

obuhvaća strojno planiranje zemlje buldozerom, te uređenje okoliša. Rad se mjeri i

obračunava po m2 isplanirane površine.

m2

7.100,00

3.4.

Humusiranje pokosa obale nalazišta i obale u širini od 10m. Humusni sloj nanosi se

debljine 20-25 cm. Zaštita pokosa i bankine izvodi se ugradnjom humusnog materijala iz

privremene deponije. Rad obuhvaća dopremu, razastiranje humusa i lagano nabijanje.

Obračun radova se vrši po m3 nanesenog humusnog sloja.

3.4.1. bez dovoza m3

7.000,00

3.4.2. sa utovarom i dovozom na 300 - 600 m m3

8.000,00

3.4.3. sa utovarom i dovozom na 600 - 1.500 m m3

740,00

3.5.

Zaštita površine berme travnatim pokrivačem - hidrosjetva. Stavka obuhvaća nabavu

vode, travne smjese, gnojiva, svog dodatnog materijala potrebnog za pripremu travne

smjese i zatravljivanje kompletnih površina berme, miješanje, transport, postupak

nanošenja, uz račun 50 g/m² sjemena, kao i njegovanje zatravljene površine do prve košnje.

Stavka se plaća u iznosu od 30% nakon sjetve, a ostatak nakon nicanja trave. Obračun

stavke se vrši po m2 izrasle trave. m

27.100,00

1 PRIPREMNI RADOVI

2 ZEMLJANI RADOVI

3 UREĐENJE NALAZIŠTA

Ukupno (HRK)

Projekt izgradnje berme državna granica - CS Konjuša

točka vrsta i opis poslova cijena točke

A IZRADA BERME

B NALAZIŠTE I PRISTUPNI PUT

Ukupno (HRK)

Porez (25%)

SVEUKUPNO

TROŠKOVNIK NALAZIŠTA I PRISTUPNOG PUTA

SVEUKUPNA REKAPITULACIJA

2 ZEMLJANI RADOVI Ukupno (HRK) =

3 UREĐENJE NALAZIŠTA

3 UREĐENJE NALAZIŠTA Ukupno (HRK) =

Rekapitulacija troškova








NAZIV PROJEKTA:






4. NACRTI

1. Situacije

1.1. Pregledna situacija na TK 25 000 MJ 1:25 000

2. Poprečni profili

2.1. Karakteristični poprečni profili berme 1 i 2 MJ 1:100

2.2. Karakteristični poprečni profil nalazišta MJ 1:200

Documents

MODERNIZAIJA LIJEVOOALNIH SAVSKIH NASIPA OD … · su usporni nasipi, koji definiraju prirodne funkcionalne cjeline u zaobalju Save (kazete), a po kojima se odvija zaštita od poplava