Makedonska knjievnost izmeu dva svjetska rata

poslije balkanskih ratova i povlaenja Turskoga Carstva sa Balkana, desio se obraun saveznika Srbije, Crne Gore, Grke, te s druge strane Bugarske, a razlog je bio podjela Makedonije; Makedonija je sluila u tom ratu kao mamac i Centralnom savezu (Njemakoj, Austro-Ugarskoj) da bi u ratu pridobili Bugarsku, a kao nagradu Makedonija je trebala pripasti bugarskoj dravi;

u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca Makedonci nisu imali nikakvih prava,trailo se od njih da se odreknu svoga imena vladao je teror bugarskih eta, a u Grkoj nije se smjelo spomenuti ime Makedonija; u novonastaloj jugoslavenskoj dravi Makedonija je tretirana kao Juna Srbija; pojava komunistike partije i antifaistikog pokreta djelovalo je na rjeavanje nacionalnoga pitanja u Makedoniji;

u skladu s tim zbivaju se i u kulturi neke promjene: sastanci studentske i radnike omladine, filozofsko marksistike debate, i u asopisima Iskra, Bilten maldih, Glasnik skopskog uenog drutva, Godinjak skopskog Filozofskog fakulteta, pojaana je aktivnost u rjeavanju nacionalne problematike;

makednoski jezik je takoer traio svoje pravo i mjesto, te je na sceni Narodnoga teatra u Skopju zazvuala i makedonska rije; i u dramskim tekstovima Vasila Iljoskog, Antona Pnova, Riste Krlea, te pjesnika Koe Racina;

Vasil Iljoski je jedini makedonski pisac koji je pet desetljea ostao angairan u dramskom stvaralatvu ispisavi zanimljivo poglavlje povijesti makedonske povijesti; Ante Panov se takoer bavio dramskim stvaralatvom i nije se zanimao za aspekt tradicije, ve za posljedice u vezi sa pealbarstvom;

motiv odsutnosti mukarca koji je u dugo tuini, ponekad se ne vrate kui, inspiriralo ga je da napie dramu Pealbari; Risto Krle je svojim dramskim djelom obiljeio stvaralatvo izmeu dva svjetska rata;

drame su mu izvoene u skopskom pozoritu, a najznaajnije su Milijuni muenika, Antica, Novac je ubojstvo; uglavnom je predstavljena socijalna tematika; Koa Racin je najznaajniji pjesnik iz ovoga perioda; roen je u Velesu u grnarskoj obitelji; socijalne prilike mu nisu omoguile pristojno obrazovanje;

iz socijanoga konteksta proizala je njegova misao da ljudi koji zaista rade nemaju gotovo nita; bili su to ljudi koji su mu po poloaju bili slini, a radili su u kamenolomu, poljima ili tvornicama; rezultat njegova samoobrazovanja je proza Rezultat i pjesma Sinovi gladi;

njegova pjesma Sinovi gladi nagovjetava rjeenje njegovih problema:

Mrnja moja plod mojeg bdenjaStrpljenje moje krije uas moi

godine 1928. Racin je bio delegat na 4. kongresu KPJ u Drezdenu;

bio je jasno opredijeljen za radniki pokret i sudjelovanje u njemu; od 1936. godine do pjesnikove smrti ispunjeno je proturjenostima: borbama i iskuenjima, depresijama i optimizmom; kasnije sudjeluje i u oslobodilakom ratu; iza sebe je ostavio zbirku stihova Bijela svitanja (Beli mugri);

zanimala ga je filozofija i historiografija, a javlja se i kao knjievni kritiar; prouava Hegelovu filozofiju, pa se odluuje napisati esej Hegel i njegovoj filozofiji; kasnije objavljuje esej Znaenje Hegelove filozofije; u ta dva rada problematizira pojmove apsolutnog duha i njegovo samokretanje;

napisao je i raspravu Dragovitski bogumili na hrvatskom i srpskom jeziku obradio je smisao i znaenje bogumilskih pokreta; napisao je i roman Opijum koji je izgubljen; u zagrebakoj Literaturi objavljena su samo dva kraa ulomka tog romana, pa su to jedini tragovi o njegovu postojanju;

najznaajnije djelo Beli mugri objavljena je ilegalno u Samoboru; poezija iz te zbirke inspirirana je narodnom poezijom: Kao na vratu erdani Nie kamenja studena Tako na iju dani su Pritisnuli pa nalegli

stalno suprotstavlja epitete bijeli crni i pomou njih esto gradi sadraj pjesme; ima u toj poeziji tuge, boli i pitanja o krivcu za naraodna stradanja;Pjesnik vjeruje u ljudsko srce, u ljubav koja mora pobijediti; ljubav prema malom ovjeku pjesnik nosi u sebi i izraava u pjesmama Tuga, Seljaka muka;

u eleginom tonu Racin postavlja pitanje: I tko razdvoji, i tko razdvoji ovjeka od ovjeka zidom I tko uini ovjeka ovjeku robom?I odgovara: Ako oluje klete stignu Ako sunce jarko grije Putovi su ispred tebe Borbu biti, boj voditi

Kole Nedelovski potie iz velekog sela Vojnica; bio je pripadnik antifaistikog pokreta; godine 1941. objavio je zbirku Pjeice svijetom; poema Pjeice svijetom podijeljena je u dva dijela, a obrauje motiv ropstva i vjere u borbu za svjetliju budunost;

prva zbirka Munje objavljena je 1939.godine; u njoj dominiraju motivi rodoljublja, socijalna bijeda, ljubav prema voljenoj, teak osjeaj ropstva; karakteristian primjer je pjesma Unitena mladost u kojoj se javlja i motiv ili pjesnika ideja iekivanja (u pjesmi Privienje);

posijeratna knjievnost se moe podijeliti u nekoliko faza: prva je odmah poslije rata, a dominira poezija; najznaajniji pisci u ovoj fazi su Aco opov i Slavko Janevski; u drugoj fazi dolazi do razvoja romana, a djela Stale popova otkrivaju ivot makednoskih seljaka; u ovom periodu pojavljuje de i Vezilja Blaa Koneskog, a ta je zbirka pobudila za mit i legendu;

treu fazu karakterizira veliki broj mladih autora i romansijera;

Slavko Janevski (1920) smatra se najplodnijim makedonskim piscem, sudjelovao je u narodnooslobodilakom ratu; osnovao i ureivao knjievne novine za djecu Pionir i Titove; bio je urednik asopisa Sovrmenost, Nov den i Horizont;

bio je scenarista i redatelj, a lan je MANU od njezina osnivanja; autor je sljedeih djela Krvava niza, Pruga mladosti, Dve marije, Egejska barutna bajka, Hljeb i kamen (poezija) itd.

Blae Koneski (1921) izrazita je stvaralaka linost u podruju makedonistike kao znanosti, ali i u knjievnosti; poznat je lingvist, esejist, pjesnik, pripovjeda; prvi je predsjadnik MANU i dopisnik JAZU i SANU;

objavio je Gramatiku makednoskoga jezika, Povijest makednoskoga jezika, te knjige Besjede i Ogledi; pisao je poeziju: Most, Zemlja i ljubav, Pjesme, Vezilja itd.

Aco opov (1923 1981) pisao poeziju i prevodio stihove; bio uesnik NOB-a;poslije osloboenja bavio se kulturnim djelatnostima; bio je urednik asopisa Novi den, Idnina, Soveremnost i novina Horizont; bio je lan MANU i dopisnik SANU;

objavio je zbirke Pjesme, Pruga mladosti, Vjetar nosi lijepo vrijeme, zagledan u pepeo; zbirka Pjesme prva je makedonska individualna knjiga poezije, objavljena jo u doba NOB-a; njegova poezija doputa viestruka i proturjena tumaenja; zanimljivo je da se njegovoj poeziji moe pristupiti sa knjievnoga i filozofskoga aspekta;

to potvruju pjesme grozomor, Zlatni krug vremena, Tualjka s one strane ivota; opov u posljednjoj pjesmi s aspekta boli postavlja vjeno pitanje o biti ovjeka: ovjek sam. A to je ovjek?Preda mnom praznina, nada mnom praznina,praznina to sama se pali;