Modeli praćenja rada i ocjenjivanja studenata - agr.unizg.hr · praktiĉne vještine i znanja iz aktualnih meĊunarodnih odnosa u agrobiznisu. ... Seminarski rad (S) (priprema

Sveučilište u Zagrebu

Agronomski fakultet

Zagreb, 2014.

Modeli praćenja rada i

ocjenjivanja studenata Katalog za predmete diplomskog studija

Ak.god. 2014./2015.

Modeli praćenja rada i ocjenjivanja studenata

2

MODELI PRAĆENJA RADA I OCJENJIVANJA STUDENATA

- KATALOG 2: MODULI DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA -

Katalog „Modeli praćenja rada i ocjenjivanja studenata“ rezultat je kontinuiranih aktivnosti na izgradnji sustava kvalitete nastave na Agronomskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu, općenito predviĊenih Strateškim planom razvoja Agronomskog fakulteta 2010.-2015. Konkretno je izrada ovog kataloga potaknuta rezultatima reakreditacijskog postupka Agronomskog fakulteta, pri ĉemu je jedna od preporuka reakreditacijskog povjerenstva bila usmjerena na ispravljanje nepravilnosti na ispitima.

S namjerom da se studentima osigura što transparentniji uvid u naĉine praćenja njihovog rada i napretka, a posebno kriterije ocjenjivanja, nastavnici Agronomskog fakulteta obvezali su se izraditi i objaviti jasne i detaljne kriterije, a aktivnost je ukljuĉena u Akcijski plan osiguranja kvalitete (toĉka 3.4), s ciljem „Pruţiti cjelovite informacije o ispitnim procedurama i kriterijima na pojedinim predmetima“. Ovaj katalog pruţa ove informacije za predmete diplomskih studija na Agronomskom fakultetu.

Korisne poveznice:

o Informacija o etičkom ponašanju:

http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/afz_procedura_0002-1.pdf

o Priručnik za osiguranje kvalitete:

http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/afz_prirucnik_za_osiguranje_kvalitete.pdf

o Popis relevantnih dokumenata:

http://www.agr.unizg.hr/hr/category/dokumenti/189


http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/afz_procedura_0002-1.pdf

http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/afz_prirucnik_za_osiguranje_kvalitete.pdf




3

Popis predmeta

Agrarna i ruralna politika 2 .................................................................................................................. 8

Agrobiotopi zaštićenih prostora ........................................................................................................ 11

Agronomski aspekti genetiĉki preinaĉenih kultura tolerantnih na štetoĉinje ............................. 14

Akarologija ........................................................................................................................................... 17

Akvakultura ......................................................................................................................................... 20

Alternativne oraniĉne kulture i sustavi proizvodnje ....................................................................... 23

Alternativni uzgoji peradi ................................................................................................................... 26

Ampelografija ............................................................................................................................... 30

Automatizacija poljoprivrednih procesa ........................................................................................... 33

Bakteriologija i mikologija u biotehnologiji ...................................................................................... 37

Biljna karantena .................................................................................................................................. 40

Biljne vrste u lovištu ............................................................................................................................ 44

Biljni virusi prenosivi vektorima ......................................................................................................... 47

Biokemija i tehnologija zrenja sireva ............................................................................................... 50

Biokemija – odabrana poglavlja ...................................................................................................... 52

Biologija i ekologija vinove loze ........................................................................................................ 55

Bolesti ukrasnog bilja ......................................................................................................................... 58

Bolesti vinove loze .............................................................................................................................. 61

Cvjećarstvo 2 ....................................................................................................................................... 64

Dizajniranje i analiza pokusa u zaštiti bilja .................................................................................... 67

Duhan i hmelj ...................................................................................................................................... 70

Ekologija korova .................................................................................................................................. 73

Ekologija štetnika i naĉela prognoze ............................................................................................... 76

Ekološko vinogradarstvo ................................................................................................................... 80

Ekonomika infrastrukture u agrobiznisu .......................................................................................... 83

Ekonomika upotrebe resursa u agrobiznisu ................................................................................... 86

Europska unija i Zajedniĉka poljoprivredna politika ...................................................................... 88

Fermentirani mesni proizvodi ............................................................................................................ 91

Financijski menadţment u agrobiznisu ........................................................................................... 94

Fitobakteriologija i fitovirologija ......................................................................................................... 96

Fitonematologija ................................................................................................................................ 99

Fizika tla ............................................................................................................................................. 103


4

Fiziologija cvjetanja .......................................................................................................................... 106

Fiziološki procesi ubranog voća i povrća ...................................................................................... 108

Fondovi EU i ruralni razvoj .............................................................................................................. 111

Forenziĉna entomologija ................................................................................................................. 114

Genetika i oplemenjivanje medonosnih pĉela .............................................................................. 118

Genotipovi i selekcija u proizvodnji mlijeka .................................................................................. 121

Geomorfologija .................................................................................................................................. 124

Globalna ekologija ............................................................................................................................ 127

Gnojiva i gnojidba ............................................................................................................................. 131

Gospodarenje melioracijskim sustavima ....................................................................................... 134

Gospodarenje otpadom iz poljoprivrede ....................................................................................... 137

Gospodarenje u ekološki osjetljivim podruĉjima .......................................................................... 140

Hidroponski uzgoj povrća i cvijeća ................................................................................................. 144

Hranidba goveda u proizvodnji mesa ............................................................................................ 147

Hranidba konja i kućnih ljubimaca ................................................................................................. 150

Hranidba peradi i kunića .................................................................................................................. 153

Hranidba svinja ................................................................................................................................. 156

Ihtiologija ............................................................................................................................................ 159

Infosustavi u poljoprivredi ................................................................................................................ 162

Interakcija biljka-patogen ................................................................................................................. 165

Ishrana bilja i kvaliteta hrane .......................................................................................................... 168

Ishrana bilja u zaštićenim prostorima ............................................................................................ 171

Istraţivanje trţišta ............................................................................................................................. 174

Kakvoća rakija od groţĊa i drugog voća ....................................................................................... 176

Kemija i fizika mlijeka ....................................................................................................................... 178

Kemija mošta i vina .......................................................................................................................... 181

Kemija tla ........................................................................................................................................... 184

Komunikacijski sustavi ..................................................................................................................... 187

Konzerviranje voluminozne krme ................................................................................................... 190

Korisne asocijacije biljaka i mikroorganizama .............................................................................. 192

Krš kao prostorni fenomen .............................................................................................................. 196

Kvaliteta i zaštita tla .......................................................................................................................... 199

Kvaliteta voća, povrća i preraĊevina .............................................................................................. 202

Legislativa u zaštiti bilja ................................................................................................................... 206


5

Limnologija i oceanologija ............................................................................................................... 209

Lovno gospodarenje ........................................................................................................................ 211

Lozno rasadniĉarstvo ....................................................................................................................... 214

Med i drugi pĉelinji proizvodi ........................................................................................................... 217

Meliorativna pedologija .................................................................................................................... 220

Menadţment malih i srednjih poduzeća u agrobiznisu ............................................................... 223

Metode kalkulacija i troškovi u agrobiznisu .................................................................................. 226

Mikrobiologija namirnica .................................................................................................................. 228

Mikrobna ekologija ............................................................................................................................ 231

Mikrobna raznolikostprirodnih i antropogenih ekoloških sustava .............................................. 234

Molekularna genetika u animalnoj proizvodnji ............................................................................. 237

Molekularna raznolikost i evolucija ................................................................................................ 240

Molekularne metode u mikrobnoj agroekologiji............................................................................ 242

Molekularne tehnike u fitopatologiji ................................................................................................ 245

Molekularno oplemenjivanje bilja ................................................................................................... 248

Naĉela integrirane zaštite bilja ........................................................................................................ 252

Objekti i oprema u tehnologiji mesa ............................................................................................... 255

Oĉuvanje biljnih genetskih izvora ................................................................................................... 258

Okolišni ĉimbenici u ukrasnoj hortikulturi ...................................................................................... 261

Opća hranidba ţivotinja ................................................................................................................... 264

Operacijska istraţivanja u agrobiznisu .......................................................................................... 267

Oplemenjivanje voćaka i vinove loze ............................................................................................. 270

Poljoprivreda, gospodarski rast i razvitak ..................................................................................... 274

Poljoprivredna fitocenologija ........................................................................................................... 277

Poljoprivredna tehnika 2 .................................................................................................................. 280

Poljoprivredno savjetodavstvo i komunikacije .............................................................................. 284

Poljoprivredno savjetodavstvo u fitomedicini .............................................................................. 287

Populacijska genetika ...................................................................................................................... 290

Poslovna statistika 2 ........................................................................................................................ 294

Postanak tla ....................................................................................................................................... 297

Precizna hranidba ovaca i koza ..................................................................................................... 300

Predivo bilje ....................................................................................................................................... 303

Primijenjena entomologija .............................................................................................................. 306

Primijenjene tehnologije uzgoja voća ............................................................................................ 310


6

Primjena marketinga i inovacije u agrobiznisu ............................................................................. 314

Principi i perspektive ishrane bilja u hortikulturi ........................................................................... 317

Prirodni neprijatelji i naĉela biološkog suzbijanja ....................................................................... 321

Proizvodnja i prerada ljekovitih i aromatiĉnih kultura ................................................................. 326

Proizvodnja kravljeg mlijeka ............................................................................................................ 329

Proizvodnja mlijeka i mesa kopitara .............................................................................................. 332

Projektni menadţment i projekti u agrobiznisu ............................................................................ 335

Ruralna sociologija ........................................................................................................................... 337

Ruralni razvoj .................................................................................................................................... 341

Samokretni poljoprivredni strojevi .................................................................................................. 345

Sanacija i obnova oštećenih tala .................................................................................................... 349

Senzorna svojstva i ocjenjivanje vina ............................................................................................ 351

Senzorno ocjenjivanje mlijeka i mlijeĉnih proizvoda ................................................................... 353

Sirarstvo ............................................................................................................................................. 356

Sistematika tla ................................................................................................................................... 358

Sjemenarstvo oraniĉnih kultura ...................................................................................................... 361

Socioekonomske i rodne analize i ruralni razvoj.......................................................................... 364

Specifiĉnosti tehnologije ĉuvanja i pakiranja voća ...................................................................... 368

Specijalna herbologija ...................................................................................................................... 370

Strateški menadţment u agrobiznisu ............................................................................................ 373

Strojevi i oprema u mlinarstvu ........................................................................................................ 376

Studiji sluĉaja u agrobiznisu ............................................................................................................ 379

Štetnici i bolesti ljekovitog i aromatiĉnog bilja ............................................................................. 381

Štetoĉinje povrća .............................................................................................................................. 384

Tehnologija vina ................................................................................................................................ 387

Tehnologije i tehniĉki procesi u proizvodnji mlijeka i mesa ........................................................ 389

Temelji voćarstva .............................................................................................................................. 393

Trajnice u sustavu gradskog zelenila ............................................................................................ 395

Travnjaštvo ........................................................................................................................................ 398

Ukrasne biljne vrste ruralnih vrtova ............................................................................................... 400

Ukrasne voćne vrste ........................................................................................................................ 403

Upravljanje rizikom u poljoprivredi ................................................................................................. 406

Upravljanje troškovima u agrobiznisu ............................................................................................ 409

Urbana fitopatologija ........................................................................................................................ 411


7

UreĊenje interijera biljem ................................................................................................................. 414

UreĊivanje voda ................................................................................................................................ 416

Uvod u hortikulturnu terapiju ........................................................................................................... 419

Uzgoj goveda i sustavi proizvodnje goveĊeg mesa .................................................................. 422

Uzgoj vodne peradi i nojeva ............................................................................................................ 425

Uzgoj i sustavi proizvodnje mesa peradi i jaja ............................................................................. 429

Vinogradarstvo i vina svijeta ........................................................................................................... 433

Zaštita uskladištenih poljoprivrednih proizvoda od štetoĉinja ................................................... 436

Znanstvena dostignuća u vinogradarstvo i vinarstvu .................................................................. 441

Zrnate mahunarke u ratarstvu ........................................................................................................ 444


8

OPĆI PODACI O PREDMETU/MODULU

Naziv predmeta/modula:

Agrarna i ruralna politika 2

Struktura izvedbe nastave (predavanja, seminari, vježbe):

Predavanja: 2; seminari: 24; auditorne vjeţbe: 8; terenske vjeţbe: 8

Ime, prezime i kontakti nastavnika i suradnika na predmetu/modulu:

Koordinatorica: prof. dr. sc. Ramona Franić, [email protected]

Suradnici: doc. dr. sc. Ornella Mikuš, [email protected]; Tihana Ljubaj, mag. ing. agr., [email protected]; dipl. ing. Mateja Jeţ Rogelj, [email protected]

Cilj:

Osigurati studentima široko znanje na svim razinama djelovanja agrarnopolitiĉkih ĉinitelja, osobito praktiĉne vještine i znanja iz aktualnih meĊunarodnih odnosa u agrobiznisu.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Redovito drţavanje planiranih predavanja i vjeţbi, auditornih i terenskih. Diseminacija tema, konzultacije i nadzor nad izlaganjem seminarskih radova. Pripremanje nastavnih materijala i ispitne literature i odrţavanje parcijalnih i završnog usmenog ispita

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave i aktivno sudjelovanje u raspravama. Izrada i prezentacija seminarskog rada i projektnih zadataka. Polaganje parcijalnih pisanih ispita i usmenog ispita.

Ishodi učenja predmeta, povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa, ishodi učenja i zapošljivost – prema ECTS katalogu:

- Identificirati i obrazloţiti osnovne ekonomske zakone u kreiranju mjera agrarne i ruralne politike u razliĉitim gospodarskim sustavima

- Ocijeniti i kritiĉki raspraviti rezultate i uĉinkovitost agrarno-politiĉkih mjera primjenom metoda za ocjenu drţavne intervencije i konkurentnosti poljoprivrede i ruralnog prostora

- Usporediti i procjenjivati ulogu poljoprivrede i ruralnog prostora gospodarstava razliĉitih stupnjeva razvoja u uvjetima ekonomske globalizacije

- Objasniti višeznaĉnu ulogu poljoprivrede i naĉela odrţivog razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora

- Identificirati kljuĉne socio-ekonomske prednosti i nedostatke u kreiranju agrarno-politiĉkih programa, institucionalne mogućnosti i potrebe te unutrašnje i vanjske utjecaje

- Samostalno i/ili timski izraditi i argumentirano prezentirati prijedlog agrarno-politiĉkog programa na lokalnoj i nacionalnoj razini

- Samostalno ili u timu istraţiti agrarno-politiĉki problem/temu i javno predstaviti rezultate

mailto:[email protected]





9

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili

udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena

Broj sati izravne nastave

Ukupni broj sati rada prosječnog

studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave predavanja+vjeţbe

Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 40 40 1

Aktivno sudjelovanje na nastavi*

Korektivni bodovi

Aktivnim sudjelovanjem u nastavi moţe se korigirati

ocjena naviše

Unesi tekst

30 1

Seminarski rad (S) (priprema + prezentacija)

25%

Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%

Uvjerljivost prezentacije 50%

16 30 1

Parcijalni ispit 1

(PI1) 25%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 25 1

Parcijalni ispit 2

(PI2) 25%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 25 1

(Nadoknada)** (25%) - - - (25) (1)

Usmeni ispit (UI) Ekspertna procjena nastavnika

Dovoljan (2) -odliĉan (5)

0 30 1

UKUPNO 100% (PI1+PI2+PI3+UI/4) 60 180 6

*studenti su obavezni tijekom semestra zaraditi minimalno 3 ECTS boda kao preduvjet izlaska na završni usmeni ispit

**jedan bod je moguće nadoknaditi izradom dodatnog samostalnog zadatka

Detaljno obrazložena pravila pripremanja, izvedbe i polaganja kolokvija, seminarskih radova, parcijalnih ispita, pisanih i usmenih ispita:

Elementi praćenja Opis Rok Nadoknada

PohaĊanje nastave (predavanja + vjeţbe)

Na nastavi se redovito biljeţe nazoĉni studenti (na poĉetku i na kraju bloka) i prati sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju)

Semestar (60 sati izravne nastave)

Moguća putem samostalnog zadatka (1 ECTS)

Aktivno sudjelovanje na nastavi

Studenti se potiĉu sudjelovati u raspravama, prezentaciji ideja i problemskih rješenja, argumentiranju mišljenja i stavova. Prati se usvajanje teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, kritiĉkog mišljenja, timskog rada i društvene odgovornosti. Zapaţena aktivnost na satu biljeţi se u studentskoj evidenciji (+), što omogućuje korekciju konaĉne ocjene naviše (++) ili beneficiju na usmenom ispitu (+++).

Kontinuirano tijekom predavanja



10

Seminarski rad (S)

(priprema + prezentacija)

Seminarski rad na poĉetku semestra zaduţuju skupine od 3 do 5 studenata (ovisno o veliĉini studentske grupe).

Pisani rad se predaje asistentici na pregled najmanje dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju.

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 10. tjednu nastave u semestru, prema dogovorenom rasporedu. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se sposobnost timskog rada, prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).

1. tjedan

8.tjedan

10.tjedan


Parcijalni ispit 1 (PI1)

Obuhvaća prvi programski dio modula: teoriju iz domene poljoprivredne politike i dio vjeţbi – izraĉune pokazatelja drţavne intervencije u poljoprivredi i poljoprivrednu konkurentnost. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica; izraĉuni testiraju primjenu teorije u praksi, razumijevanje, analizu i evaluaciju.

6. tjedan



Obuhvaća drugi programski dio modula: teoriju iz domene ruralne i globalne agrarne politike te dio vjeţbi – izraĉun indeksa ruralne konkurentnosti. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica; izraĉuni testiraju primjenu teorije u praksi, razumijevanje, analizu i evaluaciju.

14.tjedan


Nadoknada (samostalni zadatak)

Ukoliko student ne ostvari nuţna 3 ECTS boda kao preduvjet izlaska na usmeni ispit, jedan bod je moguće nadoknaditi dodatnim samostalnim zadatkom, npr: prijevod struĉnog teksta s engleskog jezika i izlaganje pred nastavnikom, prikaz ĉlanka ili knjige, projektna ideja ili istraţivaĉki problem i sl.

Tijekom ispitnih rokova, prije usmenog ispita

-

Usmeni ispit (UI)

Usmeni ispit se sastoji od tri, eventualno dva pitanja, ovisno o prethodnoj aktivnosti studenta (ukoliko student zaradi +++). Testira se usvojenost teorije i ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉko mišljenje, kreativnost i snalaţenje u nepredviĊenim situacijama te društvena odgovornost.

Ispitni rokovi -

Provjeravanje ishoda učenja

Ishod učenja Način provjere

Identificirati i obrazloţiti osnovne ekonomske zakone u kreiranju mjera agrarne i ruralne politike u razliĉitim gospodarskim sustavima

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pisani ispit, usmeni ispit

Ocijeniti i kritiĉki raspraviti rezultate i uĉinkovitost agrarno-politiĉkih mjera primjenom metoda za ocjenu drţavne intervencije i konkurentnosti poljoprivrede i ruralnog prostora

Sudjelovanje u raspravama, seminarski rad, pisani ispit, usmeni ispit

Usporediti i procjenjivati ulogu poljoprivrede i ruralnog prostora gospodarstava razliĉitih stupnjeva razvoja u uvjetima ekonomske globalizacije Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci,

seminarski rad, pisani ispit, usmeni ispit Objasniti višeznaĉnu ulogu poljoprivrede i naĉela odrţivog razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora

Identificirati kljuĉne socio-ekonomske prednosti i nedostatke u kreiranju agrarno-politiĉkih programa, institucionalne mogućnosti i potrebe te unutrašnje i vanjske utjecaje

Rješavanje radnih zadataka, projektne ideje, usmeni ispit

Samostalno i/ili timski izraditi i argumentirano prezentirati prijedlog agrarno-politiĉkog programa na lokalnoj i nacionalnoj razini

Rješavanje radnih zadataka (analiza sekundarnih izvora), programske i strateške ideje

Samostalno ili u timu istraţiti agrarno-politiĉki problem/temu i javno predstaviti rezultate

Seminarski rad, radni zadaci tijekom nastave


11



Agrobiotopi zaštićenih prostora


Predavanja: 14; vjeţbe u praktikumu: 8; terenske vjeţbe: 4; seminar: 4


Doc. dr. sc. Boţidar Benko, [email protected]

Cilj:

Osposobiti studente za optimalnu regulaciju mikroklimatskih uvjeta u zaštićenom prostoru ovisno o biljnoj vrsti I tehnologiji uzgoja, uz racionalnu uporabu energije i drugih ĉimbenika u proizvodnji.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja te vjeţbi u praktikumu i terenskih vjeţbi. Podjela seminarskih radova. Odrţavanje testa znanja te završnog ispita

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave. Izrada seminarskog rada. Polaganje testa znanja.


• Definirati pojmove vezane za agrobiotope zaštićenih prostora, od pokrovnih materijala do odrţavanja mikroklime i znaĉajki tla

• Odrediti parametre potrebne za projektiranje ureĊaja za odrţavanje vegetacijskih ĉimbenika u zaštićenom prostoru i njihovom simulacijom postaviti ih u optimalan odnos

• Zadati uvjete mikroklime po grupama kultura obzirom na njihove zahtjeve po fenofazama za odabir kvalitetne opreme

• Primijeniti odgovarajuću opremu za promijenjene uvjete proizvodnje, ovisno o tehnologiji uzgoja i kulturi

• Racionalno trošiti potrebnu energiju

• Izraĉunati koliĉine komponenti supstrata za poboljšanje znaĉajki tla



12

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Izrada programa racionalnog voĊenja klime u zaštićenom prostoru

15 %

< 5

5-6

6-7

7-8

8-9

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

12 30 0,75

Izrada seminarskog rada

15 % Unesi tekst Unesi tekst 4 10 0,25

Usvojenost programskog sadrţaja modula – test znanja

70 %

< 20

21-25

25-29

29-33

33-36

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

14 70 2

Završni ispit 70 %

< 20

21-25

25-29

29-33

33-36

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst

UKUPNO 100% Unesi tekst 30 110 3



Izrada programa racionalnog voĊenja klime u zaštićenom prostoru

Program racionalnog voĊenja klime (15 % konaĉne ocjene) izraĊuje se na temelju podataka o mikroklimatskim uvjetima zaštićenog prostora. Sastoji se od 3 zadatka sa razliĉitim odnosima temperature i vlage zraka, tlaka vodene pare, koliĉine svjetla i dr. Svaki zadatak nosi maksimalno 9 bodova. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je na svakom od 3 zadatka ostvariti minimalno 5 bodova. Pozitivno riješeni zadaci i izraĊen proraĉun potreba uvjet su za pristupanje testu znanja.

Nakon odrţanih vjeţbi i terenske nastave

Redoviti ispitni rokovi


Izrada seminarskih radova (15 % konaĉne ocjene) o racionalnom utrošku elektriĉne i toplinske energije te smanjenju gubitaka u zaštićenom prostoru. Predani seminarski rad je uvjet za pristupanje testu znanja.

Zadnji tjedan nastave



Test znanja se odrţava u zadnjem tjednu nastave, nakon odslušanog programskog sadrţaja modula. Test znanja se sastoji od 36 pitanja. Svako pitanje nosi po 1 bod. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je 20 bodova.


Tijekom redovitih ispitnih rokova

Završni ispit Završni ispit polaţu studenti koji tijekom semestra nisu poloţili test znanja. Završni ispit se sastoji od 36 pitanja. Svako pitanje nosi po 1 bod. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je 20 bodova.


Unesi tekst


13



Definirati pojmove vezane za agrobiotope zaštićenih prostora, od pokrovnih materijala do odrţavanja mikroklime i znaĉajki tla

Test znanja, završni ispit

Odrediti parametre potrebne za projektiranje ureĊaja za odrţavanje vegetacijskih ĉimbenika u zaštićenom prostoru i njihovom simulacijom postaviti ih u optimalan odnos

Program racionalnog voĊenja klime, seminarski rad

Zadati uvjete mikroklime po grupama kultura obzirom na njihove zahtjeve po fenofazama za odabir kvalitetne opreme

Program racionalnog voĊenja klime, seminarski rad

Primijeniti odgovarajuću opremu za promijenjene uvjete proizvodnje, ovisno o tehnologiji uzgoja i kulturi


Racionalno trošiti potrebnu energiju Program racionalnog voĊenja klime, seminarski rad

Izraĉunati koliĉine komponenti supstrata za poboljšanje znaĉajki tla Program racionalnog voĊenja klime, seminarski rad


14



Agronomski aspekti genetički preinačenih kultura tolerantnih na

štetočinje


predavanja i seminari


Maja Šćepanović, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je upoznati studente s mogućnostima borbe protiv bolesti, štetnika i korova uzgojem genetiĉki preinaĉenih sorata vaţnijih poljoprivrednih kultura te spoznati prednosti i nedostatke tih mjera zaštite bilja kao i tehnologiju uzgoja s gledišta specifiĉnih zahtjeva (naĉin sjetve, plodored, prostorne izolacije, broja tretiranja).

Način rada:

Obaveze nastavnika:

- upoznati studente s pravima i obvezama na predmetu, kriterijima i naĉinima ocjenjivanja, rasporedu izlaganja seminarskih radova i prezentacije znanstvenog rada te

- potrebnoj obveznoj i preporuĉenoj literaturi za predmet

- omogućiti studentima konzultacije i na poĉetku semestra upoznati ih s terminima odraţavanja konzultacija, a navedene termine takoĊer objaviti na oglasnoj ploĉi Zavoda i putem platforme za e-ucenje (Merlin)

- nadzirati i usmjeravati rad studenata (pojedinaĉni i grupni) pri izradi seminarskog rada i pripremi znanstvenog rada

- priprema: predavanja s najnovijim aktualnostima u podruĉju genetiĉkog inţenjerstva, prouĉavanje i odabir adekvatnih znanstvenih radova koji će se dostaviti studentima za njihov sasmostalan rad

- dostavljanje nastavnih materijala (prezentacije, priruĉnici, brošure i znanstveni radovi)

Obaveze studenata:

- redovito pohaĊanje nastave i ponašanje na nastavi i ispitima sukladno Etiĉkom kodeksu Sveuĉilišta u Zagrebu


- identificirati ciljeve i prepoznati vaţnost genetiĉkog inţenjerstva za globalnu proizvodnju hrane u svijetu

- imenovati osnovne metode (tehnike) nastajanja genetiĉki preinaĉenih organizama

- iskazati zakonsku regulativu genetiĉkih preinaĉenih organizama u Svijetu, Europi i Hrvatskoj



15

- prezentirati znanstveno istraţivanje s podruĉja uzgoja genetiĉki preinaĉenih kultura tolerantnih na štetoĉinje (korove)

- usporediti suzbijanje štetoĉinja (s naglaskom na suzbijanje korova) primjenom genetiĉki preinaĉenih kultura tolerantnih na štetoĉinje (herbicide) u odnosu na konvencionalne kulture

- analizirati limitirajuće ĉimbenike u proizvodnji GM kultura u usporedbi s konvencionalnom proizvodnjom najvaţnijih poljoprivrednih kultura

- argumentirati mišljenje o etiĉkim, ekološkim i ekonomskim rizicima uzgoja genetiĉki tolerantnim kulturama tolerantnim na štetoĉinje

- Povezanost ishoda uĉenja modula s ishodima uĉenja studijskog programa:

- Procijeniti znaĉaj pesticida u odnosu na zaštitu okoliša, kontaminaciju tla, voda, poljoprivrednih proizvoda i biološku raznolikost te interpretirati zakonske propise koji se odnose na biljno zdravstvo i sredstva za zaštitu bilja

- Razlikovati i procijeniti prednosti i nedostatke svake od raspoloţivih mjera suzbijanja štetoĉinja

- Voditi projekt (program) iz domene fitomedicine i prezentirati nove spoznaje i tehnologije poljoprivrednim proizvoĊaĉima.

- Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili za daljnje cjeloţivotno obrazovanje

Ishodi uĉenja i zapošljivost: Student stjeĉe vještinu primjene osnovnih znanja o mogućnostima borbe protiv bolesti, štetnika i korova uzgojem genetiĉki preinaĉenih sorata vaţnijih poljoprivrednih kultura te agronomskim aspektima kod takvog uzgoja. Sposoban je za daljnje uĉenje i nastavak školovanja na podruĉju suzbijanja biljnih štetoĉinja primjenom genetiĉki preinaĉenih organizama.

Polaganje ispita

Elementi praćenja

Maksimalno bodova ili udio u

ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena*



studenta

ECTS bodovi

1. Samostalni rad-usmeno izlaganje

50

14

11-13

9-10

7-8

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

6 45 1,5

2. Samostalni rad-pisani dio

30

8

6-7

5

4

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

0 27 0,9

3. Samostalni rad-usmeno izaganje

20

8

6-7

5

4

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

2 18 0,6

UKUPNO 100% Formiranje ocjene = postignuti

rezultati x udio u ocjeni/100

Unesi tekst

Unesi tekst Unesi tekst


16



1. Samostalni rad- Usmeno izlaganje znanstvenog rada

Ocjenjuje se priprema studenata na zadani samostalni rad (izlaganje znanstenog rada) u tijeku nastave u zadanom terminu.

Ocjenjuje se razumijevanje cilja istraţivanja, korištenih materijala i metoda istraţivanja te dobivenih rezultata istraţivanja. Ocjenjuje se jasnoća u izraţavanju, struĉna i znanstvena terminologija te odogovori na raspravu.

Tijekom semestra

Nema

2. Samostalni rad- Seminar, pisani dio

Ocjenjuje se cjelovitost teme, razumjevanje, struktura, relevantnost literature i pravilnost citiranja, gramatiĉka i pravopisna ispravnost.

Tijekom semestra

3+1

3. Samostalni rad-Seminar, usmeno izlaganje

Ocjenjuje se jasnoća u izraţavanju, struĉna terminologija, raspolaganje predviĊenim vremenom.

Tijekom semestra

Nema



- prezentirati znanstveno istraţivanje s podruĉja uzgoja genetiĉki preinaĉenih kultura tolerantnih na štetoĉinje (korove)

- usporediti suzbijanje štetoĉinja (s naglaskom na suzbijanje korova) primjenom genetiĉki preinaĉenih kultura tolerantnih na štetoĉinje (herbicide) u odnosu na konvencionalne kulture

Samostalni rad- Usmeno izlaganje znanstvenog rada

- identificirati ciljeve i prepoznati vaţnost genetiĉkog inţenjerstva za globalnu proizvodnju hrane u svijetu

- imenovati osnovne metode (tehnike) nastajanja genetiĉki preinaĉenih organizama

- iskazati zakonsku regulativu genetiĉkih preinaĉenih organizama u Svijetu, Europi i Hrvatskoj

- argumentirati mišljenje o etiĉkim, ekološkim i ekonomskim rizicima uzgoja genetiĉki tolerantnim kulturama tolerantnim na štetoĉinje

Samostalni rad-Seminar, pisani rad i usmeno izlaganje


17

OPĆI PODACI O PREDMETU/ MODULU

Naziv predmeta / modula:

Akarologija

ECTS bodovi: 3; status predmeta: izborni; studiji MS: Fitomedicina; Semestar: II; razina znanja engleskog : R1; razina primjene tehnologije e-uĉenja u nastavi R1

Struktura izvedbe nastave(predavanja, seminari, vježbe):

P 14, S 4, TV 6, V 6


Prof. dr. sc. Boţena Barić (nositelj predmeta) [email protected];

Dr. sc. Ivana Pajaĉ Ţivković (suradnik) [email protected]

Cilj:

Predmet se sastoji od predavanja (P), terenskih vjeţbi TV), vjeţbi u praktikumu (V) i obuhvaća izradu i izlaganje seminarskog rada (S) u grupi studenata do ĉetiri studenta. Izravnom nastavom studenti usvajaju temeljna teorijska znanja iz podruĉja akarologije. U terenskim vjeţbama studenti posjećuju poljoprivredne objekata u kojima se izravno susreću sa štetama izazvanim grinjama, prepoznavanjem simptoma štete, procjenom populacije grinja i naĉinom njihova suzbijanja. U sklopu vjeţbi u praktikumu determiniraju grinje prema dostupnim kljuĉevima.

Modul razmatra mogućnosti korištenja grinja u biološkoj zaštiti i mogućnosti laboratorijskog uzgoja grinja za potrebe biološke zaštite.

Način rada:

• Obveze nastavnika:

Predavanja: predmetni nastavnik predavanje organizira kao power point prezentacije s osiguranim vremenom za interaktivnu nastavu. Predavanja nastavnih jedinica koje obuhvaća predmet moraju biti organizirana prema satnici i odrţati se unutar 15 tjedana izravne nastave.

Seminarske radove studenata organizira i provodi nastavnik na predmetu u cilju dopune i proširenja znanja iz cjelokupnog podruĉja. Teme seminarskih radova nastavnik mora dodijeliti studentima na poĉetku semestra i osigurati im minimalno 8 tjedana za pripremu. Nastavnik organizira usmenu prezentaciju seminarskih radova i zajedno sudjeluje u raspravi. Ukupnu kvalitetu seminarskog rada (usmena prezentacija i napisani tekst) nastavnik ocjenjuje brojem bodova od 1 do 10, a prolazna se ocjena smatra 5.

Vjeţbe koje studenti prolaze ne ocjenjuju se posebno, nego se evidentira njihovo zalaganje na vjeţbama.

•Obveze studenata

Preporuĉuje se prisutnost na predavanjima, uz moguće izostanke od 30%. Vjeţbe i seminari su obavezni dio nastave. Obveza svakog studenta je izrada seminarskog rada i prezentacija u power point-u nakon ĉega se razvija rasprava izmeĊu studenata i nastavnika. Studenti, slušaĉi seminarskog rada zajedno s nastavnikom ocjenjuju zalaganje, prezentaciju i obranu seminarskog rada.




18

• Ishodi učenja predmeta, povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa, ishodi učenja i zapošljivost – prema ECTS katalogu:

Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:

- identificirati najvaţnije porodice i vrste grinja fitofaga,

- procijeniti vaţnost izbora sredstava za zaštitu bilja u svrhu smanjenja populacije grinja

- predvidjeti i prepoznati štete od fitofagnih grinja na poljoprivrednim kulturama

- procijeniti štetnu populaciju grinja za najvaţnije poljoprivredne kulture

- integrirati biološke mjere suzbijanja u zaštitu od grinja.

Ishodi uĉenja kompatibilni su s ishodima uĉenja studija Fitomedicina. Predmet osposobljava studente za determinaciju grinja na temelju izgleda šteta na biljkama. Osposobljava studente za odabir najpovoljnijeg naĉina i sredstava za zaštitu bilja koji smanjuju njihovu populaciju, posebice u stakleniĉkoj proizvodnji povrća i cvijeća gdje se grinje najveći problem.

Polaganje ispita

Elementi praćenja


ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena*



studenta

ECTS bodovi

Prisustvovanje predavanjima

14

Izrada i prezentacija seminarskog rada

10%

5 bodova

6-7 bodova

8-9 bodova

10 bodova

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

4 18 0,7

PohaĊanje vjeţbi 0% - Pravo na potpis

12 24 0,8

Pismeni i usmeni ispit

90%

Od 60%

Od 70%

Od 80%

Od 90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

38 1,5

UKUPNO 100% 1-5 30 80 3


19



Pismeni ispit

Uvjet za pristupanje pismenom ispitu u redovitim ispitnim rokovima je potpis iz pohaĊanja vjeţbi i obranjen i ocijenjen seminarski rad.

Pismeni ispit se sastoji od 10 pitanja od kojih svaki prema sloţenosti nosi od 1 do 3 boda.

Za prolaznu ocjenu potrebno je pozitivno riješiti 60% pitanja

2 puta u svakom ispitnom roku

Usmeni ispit

Usmenom ispitu mogu pristupiti studenti koji su postigli pozitivnu ocjenu na pismenom ispitu. Usmeni ispit se organizira na naĉin da se provjerava razumijevanje, povezivanje i kreativno razmišljanje na temelju postavljena 2 do 3 pitanja sadrţana u pismenom dijelu ispita.

Na temelju odgovora student moţe povisiti ili sniziti ocjenu pismenom dijelu ispita

2 puta u svakom ispitnom roku i 1 komisijski ispit

Seminarski rad

Bodovima od 1 -10 ocjenjuje se usmena i pismena prezentacija seminarskog rada kao i odgovori na postavljena pitanja tijekom prezentacije rada. Ocjena ukljuĉuje kreativnost, interakciju sa slušateljima, odgovore na pitanja studenata i nastavnika.



identificirati najvaţnije porodice i vrste grinja fitofaga,

set pitanja unutar pisanog ispita i usmenog ispita te izrade seminarskog rada

procijeniti vaţnost izbora sredstava za zaštitu bilja u svrhu smanjenja populacije grinja

predvidjeti i prepoznati štete od fitofagnih grinja na poljoprivrednim kulturama

procijeniti štetnu populaciju grinja za najvaţnije poljoprivredne kulture

integrirati biološke mjere suzbijanja u zaštitu od grinja


20



Akvakultura


Predavanja, seminari, vjeţbe


Roman Safner, [email protected]

Ivica Aniĉić [email protected]

Tea Tomljanović [email protected]

Cilj:

Stjecanje suvremenih teorijskih i praktiĉnih znanja o aktualnom stanju akvakulture (uzgoju akvatiĉnih organizama) te njezinom znaĉaju u svjetskom i domaćem ribarstvu. Steĉena znanja su pretpostavka za prostorno - tehniĉko ureĊenje uzgojnih pogona s ciljem odrţivog i ekonomski isplativog gospodarenja. Od uzgoja akvatiĉnih organizama za potrebe trţišta hranom i sirovinama za preraĊivaĉku industriju do oĉuvanja i repopulacije prirodnih stokova.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Uredno odrţavanje svih oblika nastave. OdreĊeno vrijeme za konzultacije izvan nastave.

Obaveze studenata:

Redovito polaţenje nastave i izvršavanje datih zadataka.



identificirati elemente i ulogu akvakulture u proizvodnji hrane i oĉuvanju biološke raznolikosti

prepoznati pozicije i trendove akvakulture u zemlji i inozemstvu

izraĉunati optimalnu gustoću nasada, te parametre rasta riba u pojedinim fazama uzgoja s ciljem optimalnog gospodarenja

odabrati optimalni sustav uzgoja akvatiĉnih organizama sukladno uvjetima sredine i oĉekivanom gospodarskom probitku

opisati prednosti i nedostatke primijenjenih tehnologija uzgoja akvatiĉnih organizama i njihovog utjecaja na okoliš

postaviti istraţivanja u podruĉju akvakulture, provesti terenski i laboratorijski rad, prouĉiti literaturu, obraditi pokazatelje, te napisati i poslati rad za objavljivanje u struĉnom ĉasopisu

prezentirati rezultate istraţivanja u uzgoju akvatiĉnih organizama te na temelju njih predloţiti optimalno gospodarenje





21

upravljati objektima akvakulture te voditi poslove iz akvakulture u drţavnim i javnim institucijama

ustanoviti, usporediti i argumentirati mišljenje o primijenjenim tehnologijama u uzgoju akvatiĉnih organizama

koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom radu, posebno programe iz akvakulture

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

1. MeĊuispit: Usmeni 10% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 0,8




Vjeţbe 20% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1,0

Seminar 25% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1,0

UKUPNO 100% Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 6



Seminar Javno izlaganje svog seminara uz odgovaranje na postavljena pitanja kao i postavljanje pitanja drugim prezentantima

Rokovi utvrĊeni na poĉetku svakog semestra.


Parcijalni usmeni ispit Odrţavaju se ĉetri parcijalna usmena isita prema dijelovima gradiva.



Vjeţbe Izvršavanje zadanih/dogovorenih obveza tijekom semestra

Rokovi utvrĊeni na poĉetku svakog semestra - ak/god



22



identificirati elemente i ulogu akvakulture u proizvodnji hrane i oĉuvanju biološke raznolikosti

Usmeni meĊuispit

prepoznati pozicije i trendove akvakulture u zemlji i inozemstvu Usmeni meĊuispit

izraĉunati optimalnu gustoću nasada, te parametre rasta riba u pojedinim fazama uzgoja s ciljem optimalnog gospodarenja

Vjeţbe

odabrati optimalni sustav uzgoja akvatiĉnih organizama sukladno uvjetima sredine i oĉekivanom gospodarskom probitku

Usmeni meĊuispit

opisati prednosti i nedostatke primijenjenih tehnologija uzgoja akvatiĉnih organizama i njihovog utjecaja na okoliš

Seminar

postaviti istraţivanja u podruĉju akvakulture, provesti terenski i laboratorijski rad, prouĉiti literaturu, te obraditi pokazatelje

Vjeţbe

ustanoviti, usporediti i argumentirati mišljenje o primijenjenim tehnologijama u uzgoju akvatiĉnih organizama

Usmeni meĊuispit


23



Alternativne oranične kulture i sustavi proizvodnje


Sati nastave 60: predavanja:40; terenske vjeţbe i vjeţbe u praktikumu:12; seminar 8


Ana Pospišil, tel. 239 3783; e-mail: [email protected]

Milan Pospišil, tel. 239 3701; e-mail: [email protected]

Dubravko Maćešić, tel. 239 3702; e-mail: [email protected]

Cilj:

Studenti će upoznati alternativne oraniĉne kulture koje se mogu uzgajati u RH, njihovu botaniĉku pripadnost, zahtjeve prema klimatske uvjetima, tehnologiju proizvodnje u razliĉitim sustavima, prehrambenu vrijednost i naĉin korištenja. TakoĊer će biti upoznati s integriranom proizvodnjom ratarskih kultura.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, izvoĊenje vjeţbi i seminara, ocjenjivanje seminara, provoĊenje usmenog ispita.

Obaveze studenata:

Uredno pohaĊanje predavanja i vjeţbi, izrada i prezentacija seminara, aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje usmenog ispita.



- Prikupiti podatke i analizirati stanje u ratarskoj proizvodnji s posebnim osvrtom na broj biljnih vrsta koje se nalaze u proizvodnji

- Opisati alternativne oraniĉne kulture koje pripadaju razliĉitim skupinama ovisno o uporabi

- Analizirati mogućnost proizvodnje alternativnih oraniĉnih kultura ovisno o pogodnosti agroekoloških uvjeta.

- Objasniti utjecaj biotskih i abiotskih stresova na rast i razvoj alternativnih kultura.

- Planirati proizvodnju alternativnih oraniĉnih kultura, ukljuĉujući ove kulture u već postojeće plodorede ili izraĊujući nove.

- Prikupiti podatke i analizirati potrebe trţišta za novim proizvodima i potrebe industrije za novim sirovinama.

- Objasniti probleme u uvoĊenju novih kultura u plodored.





24

- Samostalno planirati tehnologiju proizvodnje alternativnih oraniĉnih kultura ovisno o sustavu proizvodnje.

- Preporuĉiti odgovarajuću tehnologiju proizvodnje izabranih alternativnih kultura ovisno o agroekološkim uvjetima i sustavima proizvodnje

- Izraĉunati potrebne koliĉine repromaterijala potrebnih za proizvodnju alternativnih kultura.

- Prikupiti nove informacije vezane za proizvodnju alternativnih kultura korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije.

- Primijeniti nove znanstvene spoznaje u planiranju proizvodnje alternativnih kultura u razliĉitim sustavima proizvodnje

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala ocjena

Ocjena Broj sati izravne nastave


studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 48 48 1

Seminar 30%


Prezentacija 50%

8 25 1

Usmeni ispit 70%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

4 100 4




PohaĊanje nastave Na nastavi se studeni prozivaju. Mogu opravdano izostati do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara.



Seminar

Studenti na poĉetku semestra dobiju temu seminarskog rada i pišu ga samostalno. Seminarski rad u pisanom obliku moraju predati najkasnije 10 dana prije izlaganja. Nakon pregleda seminarski rad se vraća studentu koji ga izlaţe putem prezentacije. Ocjenjuje se samostalnost pri izradi seminarskog rada, sposobnost zakljuĉivanja i naĉin prezentacije.

Tijekom semestra prateći teme predavanja

Unesi tekst

Usmeni ispit Usmeni ispit sastoji se od tri do pet pitanja. Testira se sposobnost studenta da poveţe usvojene ĉinjenice i sposobnost zakljuĉivanja.

Ispitni rokovi Unesi tekst


25



Opisati alternativne oraniĉne kulture koje pripadaju razliĉitim skupinama ovisno o uporabi

Seminarski rad. Usmeni ispit.

Analizirati mogućnost proizvodnje alternativnih oraniĉnih kultura ovisno o pogodnosti agroekoloških uvjeta.


Planirati proizvodnju alternativnih oraniĉnih kultura, ukljuĉujući ove kulture u već postojeće plodorede ili izraĊujući nove.

Rješavanje zadataka tijekom nastave. Usmeni ispit.

Objasniti probleme u uvoĊenju novih kultura u plodored. Usmeni ispit.

Preporuĉiti odgovarajuću tehnologiju proizvodnje izabranih alternativnih kultura ovisno o agroekološkim uvjetima i sustavima proizvodnje


Prikupiti nove informacije vezane za proizvodnju alternativnih kultura korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Seminarski rad.

Primijeniti nove znanstvene spoznaje u planiranju proizvodnje alternativnih kultura u razliĉitim sustavima proizvodnje



26



Alternativni uzgoji peradi


Sati nastave 30: predavanja 20, Auditorne vjeţbe 6, Seminar 4


Prof. dr. sc. Zlatko Janjeĉić; 01/2393951 : [email protected]

Dr. sc. Dalibor Bedeković; 01/2394007 : dbedeković@agr.hr

Cilj:

Cilj ovog predmeta je upoznati studente s općim znaĉajkama alternativnog uzgoja peradi, ulozi u cjelokupnoj peradarskoj proizvodnji te dobrobiti za ţivotinje i okoliš. Potrebno je ukazati na raznovrsne oblike alternativnog uzgoja razliĉitih vrsta peradi te studentima dati detaljan opis opreme, objekata i zemljišta koje je potrebno osigurati da bi se ove vrste uzgoja provodile na ţivotinjama i okolišu prihvatljiv naĉin. Jedan od ciljeva je i upoznavanje studenata s ekološkom proizvodnjom peradi. Steĉenim spoznajama o alternativnoj tehnologiji uzgoja peradi student je osposobljen za voditelja peradarske proizvodnje alternativnim naĉinom drţanja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Pouĉavati studente i prezentirati na jednostavan i razumljiv naĉin obrazovni sadrţaj predmeta za koje mora imati kompetencije. Procijeniti u kojoj su mjeri studenti usvojili obrazovne ciljeve i ostvarili oĉekivane ishode uĉenja. Ocijeniti ishode uĉenja studenata kroz zadane kriterije vrednovanja postavljene u našem sustavu ocjenjivanja (ocjene od nedovoljan (1) do odliĉan (5)), i kompatibilne s ECTS sustavom, a koristeći tehnike ispitivanja u obliku postavljenih pitanja pismenog i usmenog ocjenjivanja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊati nastavu. Studenti su duţni prisustvovati na 75% predavanja i vjeţbi. U sluĉaju neopravdanog izostanka više od 3 puta, studenti dobivaju dodatni seminarski rad na temu iz podruĉja koje su propustili na nastavi. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljati pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktiĉnih problema. Seminarske radove pripremati samostalno ili grupno te aktivno sudjelovati u raspravi.

Tijekom nastave poloţiti parcijalne pismene ispite/kolokvije kao uvjet za polaganje usmenog završnog ispita.


Nakon poloţenog ispita, student će moći:

- identificirati obiljeţja i ulogu alternativnih uzgoja peradi

- nabrojiti naĉine alternativnih uzgoja peradi s obzirom na vrstu peradi


mailto:dbedeković@agr.hr


27

- usporediti sliĉnosti i razlike izmeĊu konvencionalnih i alternativnih naĉina uzgoja peradi

- identificirati razloge za pokretanje ekološkog uzgoja peradi

- izraĉunati isplativost proizvodnje peradi alternativnim naĉinom drţanja

- rangirati po kakvoći proizvode dobivene alternativnim uzgojem peradi

- isplanirati alternativnu proizvodnju peradskog mesa

- prepoznati i odabrati vrste peradi za alternativni uzgoj

- integrirati konvencionalni u alternativni uzgoj peradi

- pripremiti opremu i objekte za alternativno drţanje peradi

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave

(predavanja + vjeţbe)


-

Korektivni bodovi

-

Aktivno sudjelovanje na nastavi korigira ocjenu naviše

26 22,5

15

0,5

0,5

Seminarski rad 25 Struktura sadrţaj pisanog rada 50%


4 12,5 0,5

Parcijalni ispit (PI -1)

25 51-60%

61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 12,5 0,5

Parcijalni ispit (PI-2) 25 51-60%

61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 12,5 0,5

(Nadoknada)** (25%) - - - (12,5) (0,5)

Usmeni ispit(U) 25 51-60%

61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 15 0,5

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI)/4 30 90 3

*Studenti su obavezni zaraditi minimalno 1,5 ECTS boda kao preduvijet za izlazak na završni usmeni ispit

** 0,5 bod moguće je nadoknaditi izradom samostalnog zadatka


28



PohaĊanje nastave


Na nastavi se biljeţi nazoĉnost (poĉetak i kraj), prati aktivnost i discipliriranost aktivnog praćenja nastave.

Moţe se opravdati izostanak 20% predavanja, 15% vjeţbi, 15% seminara (ĉl. 12., Pravilnik o studiranju….na AFZ).


Moguća putem samostalnog zadatka (0,5 ECTS)


Studenti se potiĉu sudjelovati u raspravama prezentaciji ideja i problemskih rješenja. Prati se usvajanje teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, kritiĉkog mišljenja, samostalnog i timskog rada u rješavanja radnih zadataka.

Zapaţena aktivnost se biljeţi u studentskoj evidenciji (+) što omogućuje korekciju konaĉne ocjene naviše (++) ili beneficiju na usmenom ispitu (+++).

Kontinuirano tijekom nastave



Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta, a vezano uz programski sadrţaj predmeta studenti zaduţuju samostalno ili grupno (3-5 studenata ovisno o studiskoj grupi) na poĉetku semesta. Pisani rad predaju na pregled dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad se predaje neposredno prije prezentavije i izlaganja. Izlagannje seminarskih radova odrţava se u 13 tjednu nastave po dogovorenom tematskom rasporedu. Svaki student pojedinaĉno izlaţe rad ili dio grupnog rada. Ocjenjuje se razumijevanje sadrţaja oblikovanje rada i prezentacije (power point), vještine prezentacije, kritiĉnost i analitiĉnost problematike te sposobnost zakljuĉivanja.

13. tjedan Moguća putem samostalnog zadatlka (0,5 ECTS)

Parcijalni ispit 1 (PI-1) Ispit, programski obuhvaća opće znaĉajke alternativnih uzgoja peradi, njihove prednosti i nedostaci, mjesto i uloga u cjelokupnoj peradarskoj proizvodnji te dobrobit za ţivotinje i okoliš. Razliĉiti naĉini drţanja peradi; slobodno, slobodno s ispustom, podno u zatvorenom, volijere, kavezno. Hranidba i hranidbene potrebe kokoši nesilica, tovnih pilića, pataka, gusaka i purana. Podjela i opis pasmina kokoši, pura, pataka, gusaka pogodnih za alternativni uzgoj. Mikroklimatski uvjeti i objekti i oprema u alternativnim uzgojima peradi.

Ispit je pismeni putem kolokvija.

7. tjedan Moguća putem zasebnog pisanja ispita (0,5 ECTS)

Parcijalni ispit 2 (PI-2) Ispit programski obuhvaća drugi dio, deklariranje, oznaĉavanje, obiljeţavanje, pakiranje, skladištenje i trgovina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ekološkoj proizvodnji. Uspostava proizvodne jedinice za ekološku proizvodnju, Proizvodi dobiveni alternativnim uzgojem peradi: jaja i meso. Prijevoz i klanje peradi. Prerada jaja i mesa. Pravilnik o preradi u ekološkoj proizvodnji. Oznaĉavanje proizvoda.


15. tjedan Moguća putem zasebnog pisanja ispita (0,5 ECTS)


Student treba ostvariti nuţan 1,5 ECTS bod za izlazak na usmeni ispit, a ukoliko ne, moţe nadoknaditi izradom samostalnog rada odreĊenog iz programskog sardrţaja predmeta.

Tijekom ispitnih rokova prije usmenog ispita-

Usmeni ispit (UI) Usmeni ispit sastoji se od pet pitanja prema programskim cjelinama predmeta. Uvaţava se evaluacija aktinosti tijekom nastave (+++)

Testira se znanje usvojenosti teorije, ĉinjenica analitiĉnost, kritiĉnost i identificiranje praktiĉnih problema.

Ispitni rokovi -


29



- identificirati obiljeţja i ulogu alternativnih uzgoja peradi

- nabrojiti naĉine alternativnih uzgoja peradi s obzirom na vrstu peradi

- usporediti sliĉnosti i razlike izmeĊu konvencionalnih i alternativnih naĉina uzgoja peradi

- identificirati razloge za pokretanje ekološkog uzgoja peradi

- izraĉunati isplativost proizvodnje peradi alternativnim naĉinom drţanja

- rangirati po kakvoći proizvode dobivene alternativnim uzgojem peradi

- isplanirati alternativnu proizvodnju peradskog mesa

- prepoznati i odabrati vrste peradi za alternativni uzgoj

- integrirati konvencionalni u alternativni uzgoj peradi

- pripremiti opremu i objekte za alternativno drţanje peradi

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad, praktiĉan rad u pokusnom objektu


30



Ampelografija


Predavanje (3 sata), vjeţbe (20 sati), seminari (8 sati)


Nastavnik: prof.dr.sc. Edi Maletić, [email protected]

Suradnici: prof. dr. sc. Ivan Pejić, [email protected]; doc.dr.sc. DarkoPreiner – [email protected]

Cilj:

Modul Ampelografija nudi studentu potpuna znanja o Ampelografiji kao znanstvenoj disciplini. Prva programska jedinica govori o ciljevima i znaĉaju Ampelografije, te daje povijesni pregled. Drugi dio se bavi potpunom sistematikom porodice Lozica (Vitaceae) i roda Loza (Vitis), opisuju se najznaĉajniji rodovi i vrste. Najviše je vremena je posvećeno vinovoj lozi, Vitis viniferi L., karakteristikama vrste i najznaĉajnijim klasifikacijama. Slijedeća programska jedinica opisuje metode opisa i identifikacije, klasiĉne (ampelografske i ampelometrijske), te moderne (biokemijske i molekularno – genetiĉke). Paralelno s prouĉavanjem ampelografskih metoda, govori se i o karakteristikama sorata, pri ĉemu se praktiĉni dio (filometrija, uvometrija, mehaniĉki sastav grozda i bobica) provodi na grozdovima i listovima sorata iz fakultetske kolekcije. Posljednja programska jedinica je posvećena sortama vinove loze, biološkim i gospodarskim znaĉajkama najvaţnijih. Posebna pozornost se pridaje hrvatskim autohtonim sortama, njihovoj sustavnoj evaluaciji i mogućnostima gospodarske revitalizacije potencijalno najinteresantnijih, kao i znaĉaju njihova oĉuvanja i odrţivog korištenja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Prezentacija nastavnog sadrţaja, voĊenje zadataka iz vjeţbi, voĊenje rasprava vezano uz nastavne cjeline, priprema tema seminarskih radova, pomoć u izradi i prezentaciji seminarskih radova, konzultacije.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja, aktivno praćenje i sudjalovanje u raspravama, izrada seminarskog rada i predstavljanje istog pred studentima.


Nakon uspješnog završetka ovog modula, student će moći:

- definirati vaţnost ampelografije kao znanstvene discipline

- prepoznati i opisati najvaţnije organe vinove loze u ampelografskoj identifikaciji

- prepoznavati sorte vinove loze temeljem morfoloških karakteristika

- razumjeti vaţnost uvometrijskih i filometrijskih istraţivanja za ampelografsku deskripciju i identifikaciju





31

- prepoznavati najvaţnije podloge za vinovu lozu i odabrati odgovarajuće za pojedina tla

- opisati najvaţnije srodne vrste i razumjeti njihovu vaţnost u vinogradarstvu

- razumjeti vaţnost i opisati metode genetiĉke identifikacije sorata vinove loze

- interpretirati rezultate ampelografske i genetiĉke identifikacije

- opisati najvaţnije svjetske i hrvatske sorte vinove loze

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje i aktivno sudjelovanje u nastavi

Korektivni bodovi

+,0, -

na konaĉnu ocjenu

ne 52 20 1,5

Izrada seminara 33%

Pismeni dio 33%

Izlaganje 33%

Odgovori na pitanja 33%

(dovoljan do odliĉan)

8 60 1

Kolokvij 33%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 50 1,5

Završni usmeni ispit 34%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 50 2





Prati se aktivno sudjalovanje studenata kroz raspravu nakon svake tematske jedinice koja je prethodno izloţena. Dio predavanja predviĊa interaktivno sudjelovanje studenata kroz grupni rad.


ne

Seminarski rad Grupni rad (2-3 studenata) koji obraĊuje i nakon toga prezentira odreĊenu temu.

12.-14. tjedan ne

Kolokvij Pismena provjera usvojenog znanja i rješavanje primjera (zadataka).

8. tjedan 10.tjedan

Usmeni ispit Sastoji se od tri pitanja vezana uz glavne cjeline gradiva. Dva pitanja testiraju usvojeno znanje, a jedno pitanje sposobnost kritiĉkog azmišljanja u rješavanju konkretnih problema.

Ispitni rokovi -


32



- definirati vaţnost ampelografije kao znanstvene discipline

- prepoznavati sorte vinove loze temeljem morfoloških karakteristika

- prepoznati i opisati najvaţnije organe vinove loze u ampelografskoj identifikaciji

Sudjelovanje u raspravama, kolokvij, usmeni ispit.

- razumjeti vaţnost uvometrijskih i filometrijskih istraţivanja za ampelografsku deskripciju i identifikaciju

- opisati najvaţnije srodne vrste i razumjeti njihovu vaţnost u vinogradarstvu

- interpretirati rezultate ampelografske i genetiĉke identifikacije

Sudjelovanje u raspravama, kolokvij, seminar.

-razumjeti vaţnost i opisati metode genetiĉke identifikacije sorata vinove loze

- prepoznavati najvaţnije podloge za vinovu lozu i odabrati odgovarajuće za pojedina tla

Sudjelovanje u raspravama, kolokvij, usmeni, seminar.

- opisati najvaţnije svjetske i hrvatske sorte vinove loze

- prepoznavati sorte vinove loze temeljem morfoloških karakteristika Seminar, usmeni ispit, rasprave.


33



Automatizacija poljoprivrednih procesa


Predavanja 40; auditorne vjeţbe 14; seminar 6


IzvoĊaĉ predavanja: prof.dr.sc. Stjepan Pliestić, [email protected]

IzvoĊaĉ seminara i vjeţbi: Ante Galić, dipl.ing. prehrambene tehnologije, [email protected]

Cilj:

Glavni cilj predmeta je sposobljavanje studenata za za razumijevanje zakonitosti, naĉela i naĉina rada razliĉitih suvremenih (polu) automatiziranih poljoprivrednih strojeva, oruĊa, opreme, ureĊaja i postrojenja u podruĉju poljoprivredne proizvodnje, dorade, prerade i skladištenja poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Studenti dobivaju neophodna teorijska i praktiĉna znanja o primjenjenim automatiziranim sustavima i sustavima umjetne inteligencije u podruĉju poljoprivrede.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnik predaje gradivo predviĊeno sadrţajem predmeta, provjerava nauĉeno gradivo i vrednuje usvojeno znanje i steĉene vještine kroz seminarske radove, vjeţbe, pismeni i usmeni ispit.

Obaveze studenata:

Student je obavezan prisustvovati svim oblicima izvoĊenja nastave, predavanjima, vjeţbama i seminarima, prema Pravilniku o studiranju na Agronomskom fakultetu.


Ishodi uĉenja za predmet usklaĊeni su sa ishodima uĉenja studija. Svladavanjem ishoda uĉenja i kompetencija predmeta student postiţe cilj studijskog programa i osposobljava se za radna mjesta u realnom sektoru.




34

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi




10 % Aktivno sudjelovanje u nastavi korigira ocjenu naviše

Unesi tekst

30 1

Seminarski rad (S)


10 %



6 16 1

Parcijalni ispit 1

(PI1) 15 %

55 - 64 %

65 – 79 %

80 – 89 %

90 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 15 0,5

Parcijalni ispit 2

(PI2) 15% 0 15 0,5

Parcijalni ispit 3

(PI3) 15 % 0 15 0,5

Parcijalni ispit 4

(PI4) 15% 0 15 0,5

Usmeni ispit (UI) 20 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI/4) 60 180 6




Na nastavi se redovito biljeţe nazoĉni studenti (na poĉetku i kraju bloka) i prati sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave

Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u)




Studenti se potiĉu sudjelovati u raspravama, prezentaciji ideja i problemskih rješenja, argumentiranju mišljenja i stavova. Prati se usvajanje teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, kritiĉkog mišljenja, timskog rada i društvene odgovornosti. Prati se sposobnost samostalnog izvoĊenja laboratorijskih vjeţbi.

Zapaţena aktivnost na satu biljeţi se u studentskoj evidenciji (+), što omogućuje korekciju konaĉne ocjene naviše (++) ili beneficiju na usmenom ispitu (+++).

Kontinuirano tijekom izvoĊenja nastave



35

Seminarski rad (S) (priprema+prezentacija)

Seminarski rad na poĉetku semestra zaduţuje svaki student pojedinaĉno.

Pisani rad se predaje asistentu na pregled najmanje tjedan dana prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju.

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 12. tjednu nastave u semestru prema dogovorenom rasporedu. Studenti samostalno izlaţu seminare i ocjenjuju prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).

12.tjedan

13.tjedan.



Obuhvaća prvi programski dio modula: osnove automatizacije, upravljanja i regulacije u poljoprivredi koji obraĊuje podruĉja automatizacije u poljoprivrednoj tehnici, kroz upravljanje, regulaciju, zahtjeve i primjenu regulacije. Osim navedenog, obraditi će se matematiĉki pristup dinamiĉkim sustavima; analize u vremenskom podruĉju, u podruĉju kompleksne varijable i u frekvencijskom podruĉju. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.

3.tjedan


Obuhvaća drugi programski dio modula: regulacijski objekti i ureĊaji koji obraĊuje podruĉja regulacijskih objekata i ureĊaja u poljoprivrednoj tehnici, kao i stabilnost regulacije, sinteze regulacijskog kruga, sinteze procesa izborom regulatora, te izbor regulatora i metode podešavanja. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.

8.tjedan Unesi tekst


Obuhvaća treći programski dio modula: nelinearni sustavi koji obraĊuje podruĉja nekontinuirane nelinearnosti, harmoniĉke ravnoteţe, analize nelinearnih regulacijskih krugova i sklopova za nelinearne operacije i simulacije nelinearnih sustava. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.

11.tjedan


Obuhvaća ĉetvrti programski dio modula: sustavi umjetne inteligencije u poljoprivrednom okruţenju koji obraĊuje podruĉja umjetne inteligencije u poljoprivrednom okruţenju. Posebna pozornost je posvećena sustavima zasnovanim na znanju, predstavljanju znanja, prikupljanju, organizaciji i rukovanju znanjem, kao i jezicima, sintaksi, semantici umjetne inteligencije. Sve navedeno podrţano je primjerima primjene kroz dijagnostiku postrojenja; inteligentne postupke on-line voĊenja poljoprivrednih postrojenja; ekspertni sustavi postrojenja manjih kapaciteta. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.


Nadoknada (samostalni zadatak

Ukoliko student ne ostvari nuţna 3 ECTS boda kao preduvjet izlaska na usmeni ispit, jedan bod je moguće nadoknaditi dodatnim samostalnim zadatkom, npr: prijevod struĉnog teksta s engleskog jezika i izlaganje pred nastavnikom, prikaz ĉlanka ili knjige, projektna ideja i sl.


Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)

Usmeni ispit se sastoji od tri, eventualno dva pitanja (+++), ovisno o prethodnoj aktivnosti studenta . Testira se usvojenost teorije i ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉko mišljenje, kreativnost i društvena odgovornost.



36



Definirati osnovne pojmove iz podruĉja automatizacije.

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave – seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Opisati razne mogućnosti automatizacije iz poljoprivredne prakse.

Razlikovati pokretne i stacionarne procese s obzirom na razliĉite kriterije.

Primijeniti steĉena znanja u rješavanju jednostavnijih problema ili zadataka u podruĉju poljoprivredne tehnike (mehanizacije, melioracija).

Rješavati jednostavne praktiĉne probleme.

Kreirati jednostavne upravljaĉke lance i upravljaĉke krugove.


37



Bakteriologija i mikologija u biotehnologiji


Predavanja: 44; seminari: 12; vjeţbe: 4


Izv.prof. dr.sc. Mihaela Blaţinkov, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je upoznati studente s najznaĉajnijim i najmodernijim dostignućima u bakteriologiji i mikologiji te njihov znaĉaj u suvremenim biotehnološkim procesima koji se primjenjuju u poljoprivrednoj praksi, ali i u ostalim gospodarskim granama.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, priprema tema i materijala studentima za izradu seminarskog rada, organizacija izlaganja seminarskih radova, individulne konzultacije vezane uz seminarski rad, evidencija prisutnosti studenata na predavanju i vjeţbama, praćenje aktivnosti studenata tijekom predavanja, seminara i vjeţbi, priprema nastavnih materijala (predavanja i seminara), konzultacije,

organiziranje i odrţavanje pisanih, usmenih provjera znanja u toku semestra i ispitnih rokova.

Obaveze studenata:

Prisutnost na predavanju i vjeţbama, izrada pisanog seminarskog rada na osnovu predloţenih tema,usmeno i zlaganje, prezentacija i obrana seminarskog rada, polaganje ispita u toku semestra (kontinuirana nastava) ili u ispitnom rok


Nakon završetka kolegija, student/ica će moći:

- definirati biotehnologiju kao novu industrijsku revoluciju te navesti podruĉja primjene biotehnologije u razliĉitim gospodarskim granama

- prepoznati najznaĉajnije mikroorganizme(bakterije I gljive) koji imaju znaĉajno mjesto u biotehnologiji odnosno koji se primjenjuju u biotehnologiji kao biokulture sa svrhom dobivanju novih biotehnoloških proizvoda

- navesti znaĉaj bakterija i gljiva i njihovih metaboliĉkih procesa u klasiĉnoj i modernoj biotenologiji



38

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi



Korektivni bodovi


30 1

Seminarski rad

(pisani materijal, izlaganje, rasprava)

20% Ocjena pisanog sadrţaja 40%, izlaganje 40%, rasprava 20%

12 40 1

Parcijalni ispit 1 (P1) 35%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan(2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 35 1,5

Parcijalni ispit 2(P2) 35%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan(2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 35 1,5

***Ispitni rok

Pismeni/usmeni (P1+P2) **

70%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan(2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 70 3




PohaĊanje nastave VoĊenje evidencije o prisutnosti studenata na nastavi. Opravdanost izostanka studenata s nastave je na osnovu ĉlanka 12. Pravilnika o studiranju na AFZ

Semestar -

Aktivno sudjelovanje u nastavi

Tijekom predavanja studente se potiće na aktivno sudjelovanje u nastavi (korištenje ERR okvira) i to kroz raspravu o pojedinim temama, iznošenjem stavova i mišljenja, postavljanjem pitanja i komentiranjem gradiva u toku i nakon nastave. Aktivnost studenata se evidentira te omogućuje korekciju zakljuĉne ocjene.


-

Seminarski rad

Na poĉetku semestra studentima su ponuĊene teme seminarskih radova koje su vezane uz nastavne jedinice kao i osnovni nastavni materijali nuţni za pisanje seminara. Pored predloţenih tema, studentu je ponuĊena mogućnost samostalnog predlaganja seminarske teme oviso o vlastitom interesu. Pisani materijal se predaje 7 dana prije izlaganja. Izlaganja seminara se provodi po dogovorenom rasporedu. Seminari su (ovisno o temi) individualni ili timski. Ocjenjuju se prezentacijske vještine, kreativnost, samostalno istraţivanje teme, a nakon izlaganja kritiĉno mišljenje i mogućnost primjene usvojenih znanja u praksi.

6-14 tjedan -


39

Parcijalni ispit 1 Obuhvaća prvi programski dio predmeta: uvod u biotehnologiju, znaĉajne vrste bakterija i gljiva u biotehnologij, fermentacije i selekcijski rad u mikrobiologiji i biotehnologiji

7-8 tjedan Ispitni rokovi

Parcijalni ispit 2 Obuhvaća drugi dio gradiva iz predmeta: biotehnologija u poljoprivredi, mikrobn mikrobna biotehnologija u okolišu, bakterijski geni i plazmidi,metagenomika

14 tjedan Ispitni rokovi

**Ispitni rok

(pismeni/Usmeni)P1+P2

Ukoliko student ne poloţi 1. i 2. Parcijalni ispit tijekom kontinuirane nastave, kompletno gradivo se student polaţe pismeno, dok se usmenim putem provjerava usvojenost teorije, kritiĉko mišljenje i mogućnost primjene usvojenih znanja u praksi

Ispitni rokovi

-



-definirati biotehnologiju kao novu industrijsku revoluciju te navesti podruĉja primjene biotehnologije u razliĉitim gospodarskim granama

Aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

-prepoznati najznaĉajnije mikroorganizme(bakterije I gljive) koji imaju znaĉajno mjesto u biotehnologiji odnosno koji se primjenjuju u biotehnologiji kao biokulture sa svrhom dobivanju novih biotehnoloških proizvoda

Aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom nastave,predlaganje novih seminarksih tema, seminarski rad, usmeni i pismeni ispit

- navesti znaĉaj bakterija i gljiva i njihovih metaboliĉkih procesa u klasiĉnoj i modernoj biotenologiji



40



Biljna karantena


Predavanja 20, vjeţbe 10


Tanja Gotlin Ĉuljak, [email protected], 00 385 1 2393968

Darko Vonĉina, [email protected], 00 385 1 2393971

Cilj:

Biljna karantena znaĉajno je podruĉje unutar zaštite bilja. Karantenske ili administrativne mjere zaštite bilja od osobite su vaţnosti za odrţivost i sigurnost biljne proizvodnje u Hrvatskoj. Biljna karantena vezana je uz gotovo svaku vrstu biljne proizvodnje, ali naroĉito uz promet, trgovinu i nadzor nad biljem i biljnim materijalom. Poznavanje temeljnih odredbi biljne karantene obveza je svakog poljoprivrednog proizvoĊaĉa, svakog trgovca biljem, uvoznika ili izvoznika, pri ĉemu se najviša razina znanja oĉekuje upravo od agronoma, struĉnjaka zaštite bilja. Cilj predmeta je studentima osigurati primjerenu razinu znanja iz podruĉja biljne karantene kroz koja će moći usavršiti potrebne vještine. Primjenom steĉenih znanja iz podruĉja biljne karantene studenti će steći vještine potrebne za praćenje i determinaciju karantenskih organizama odnosno štetnih organizama koji su od potencijalne gospodarske vaţnosti za odreĊeno podruĉje/drţavu, a koji još nisu prisutni ili su prisutni, ali nisu još široko rasprostranjeni i nalaze se pod sluţbenim nadzorom. Primjenom steĉenih znanja studenti će biti upoznati s organizacijom biljne karantene u Hrvatskoj i Europskoj uniji, s posebnim zahtjevima koji prate biljnu proizvodnju i promet biljem i biljnim materijalom u uvjetima globalne trgovine, postupcima inspekcijskog nadzora, postupcima znanstvene i struĉne podrške administraciji, radom i ustrojem meĊunarodnih organizacija koje djeluju u podruĉju biljne karantene te obvezama poljoprivrednih proizvoĊaĉa i trgovaca vezanima uz biljnu karantenu. Glavni cilj predmeta jest da studenti steknu potrebne vještine za buduće ukljuĉivanje u bilo koje podruĉje posredno ili neposredno vezano uz biljnu karantenu u Hrvatskoj, od administrativnog sustava do laboratorijske podrške.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

IzvoĊenje nastave prema planu, praćenje rada studenata, ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom semestra i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koje osiguravaju izlazne kompetencije, omogućava kontaktiranje sa studentima

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave je obvezno. Evidenciju pohaĊanja nastave provodi nositelj predmeta. Za ostvarivanje prava potpisa studenti trebaju nazoĉiti na 80% predavanja i 100% terenskih vjeţbi. Ukoliko je student izostao s nastave više od propisanog, a bez opravdanog razloga, potpis će mu biti uskraćen, a predmet treba ponovno upisati u sljedećoj akademskoj godini.

Studenti tijekom terenskih vjeţbi trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad. Tijekom terenskih vjeţbi studenti su duţni nositi posebne biljeţnice u koje se evidentiraju i opisuju izvedene vjeţbe (predmet vjeţbe, izvoĊenje i zapaţanje).




41

Studenti mogu polagati predmet tijekom semestra u kojem isti slušaju kroz dva parcijalna ispita. Uvjet za izlazak na drugi parcijalni ispit je uspješno poloţen prvi parcijalni ispit.

Uvjet za ostvarenje konaĉne ocjene nakon poloţena dva parcijalna ispita je i poloţen album iz prepoznavanja najvaţnijih karantenskih organizama i simptoma koje ĉine na bilju.

Studenti koji ne poloţe ispit putem parcijalnih ispita duţni su u vrijeme ispitnih rokova izaći na pisani ispit i poloţiti album iz prepoznavanja najvaţnijih karantenskih organizama i simptoma koje ĉine na bilju.

Album iz prepoznavanja najvaţnijih karantenskih organizama i simptoma koje ĉine na bilju polaţe se prije izlaska na pisani ispit u vrijeme konzultacija u prostorijama Zavoda za poljoprivrednu zoologiju.


Ishodi uĉenja predmeta

1. Prepoznati znaĉaj i mjesto biljne karantene unutar fitomedicine u RH i na razini Europske Unije te opisati znaĉaj meĊunarodnih organizacija (EPPO, EFSA) u biljnoj karanteni (4)

2. Opisati ustrojstvo i sustav biljne karantene u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji (4)

3. Objasniti Pravilnik o mjerama za sprjeĉavanje unošenja i širenja organizama (NN 74/06, 7/10, 120/11) kao i naredbe i akcijske planove sa svrhom sprjeĉavanja unošenja i širenja karantenskih štetoĉinja u Hrvatskoj (4)

4. Objasniti nadzor karantenski štetnih organizama te opisati primjenu standardnih dijagnostiĉkih protokola za identifikaciju karantenskih štetoĉinja

5. Opisati i prepoznati najvaţnije karantenske kukce i nematode za koje je poznato da su prisutni u RH (11, 13)

6. Opisati najvaţnije kukce, grinje, nematode za koje nije poznato da su prisutni u RH sukladno vaţnosti na razini EU (11, 13)

7. Opisati i prepoznati najvaţnije karantenske patogene gljive, bakterije, fitoplazme, viruse i virusima sliĉne organizme za koje je poznato da su prisutni u RH (7, 13)

8. Opisati najvaţnije karantenske patogene gljive, bakterije, fitoplazme, viruse i virusima sliĉne organizme za koje nije poznato da su prisutni u RH (7, 13)

9. Procijeniti rizik od karantenskih biljnih štetoĉinja za podruĉje Republike Hrvatske i ekonomsku opravdanost fitosanitarnih mjera (13)

10. Integrirati znanja za gospodarski vaţne štetne organizme u okvirima programa posebnog nadzora i kreirati fitosanitarne mjere (13)

Ishodi uĉenja studijskog programa zaštite bilja

1. Izdvojiti osnovna naĉela poljoprivredne proizvodnje s naglaskom na zaštitu bilja

2. Identificirati vrste šteta od biljnih nametnika

3. Izdvojiti osnovne metode praćenja i prognoze štetnika na poljoprivrednim kulturama, biljne bolesti i njihove uzroĉnike

4. Prepoznati i protumaĉiti zakonodavne mehanizme kojima su regulirana pojedina podruĉja u zaštiti bilja

5. Identificirati osnove i zakonitosti u proizvodnji povrtlarskih, drvenastih i ratarskih kultura

6. Opisati i argumentirati ulogu i znaĉaj fitomedicine u poljoprivrednoj proizvodnji

7. Identificirati štetoĉinju temeljem simptoma napada

8. Definirati strategiju suzbijanja sukladno konvencionalnoj, integriranoj i ekološkoj zaštiti bilja

9. Prepoznati najvaţnije nepesticidne metode zaštite bilja i opisati mogućnosti njihove primjene u suzbijanju nametnika na poljoprivrednim kulturama

10. Provesti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja (štetnika, bolesti i korova) po naĉelima konvencionalne, integrirane i ekološke zaštite bilja


42

11. Opisati morfologiju i anatomiju kukaca, rast i razmnoţavanje te osnovne sistematske kategorije kukaca temeljene na morfološkoj graĊi i razvojnim osobinama

12. Ocijeniti osnovne prednosti i nedostatke kemijske metode zaštite bilja te mehanizama kojima se umanjuju negativne strane kemijske metode zaštite bilja

13. Prezentirati problem pojave štetoĉinja na poljoprivrednoj kulturi, pojasniti razloge pojave te preporuĉiti metode i moguće strategije suzbijanja

14. Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili daljnje cjeloţivotno obrazovanje

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje i sudjelovanje na predavanjima

5

81%-84,9%

85%-89,9%

90%-94,9%

95%-100%

1 bod

2 boda

3 boda

5 bodova

20 40 0,67

PohaĊanje i sudjelovanje na vjeţbama

5

kontinuirano pohaĊanje vjeţbi

1 bod

10 20 0,33 aktivno sudjelovanje na vjeţbama

2 boda

uredno voĊenje dnevnika vjeţbi

2 boda

Prepoznavanje karantenskih organizama

10

10 odgovora toĉno 10 bodova Unesi tekst

5 0,5 jedan odgovor nije toĉan

6 bodova

Parcijalni ispit (2)

80

PI 1 – 40%

PI 2 – 40%

90-100% (73-80) b.

80-89,9% (65-72) b.

70-79,9% (56-64) b.

60-69,9% (48-55) b.

Izvrstan

Vrlo dobar

Dobar

Dovoljan

Unesi tekst

25 1,5

Završni ispit ZI (PI + UI) (pristupaju studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite tijekom semestra)

80 isto kao kod testova znanja Unesi tekst


Formiranje konaĉne ocjene

90-100 bodova

80-89,9 bodova

70-79,9 bodova

60-69,9 bodova

5 (izvrstan)

4 (vrlo dobar)

3 (dobar)

2 (dovoljan)



43



PohaĊanje i sudjelovanje na predavanjima


Moţe se opravdati izostanak do 20 % predavanja (ĉl. 12 Pravilnika o studiranj na AFZ-u)


Unesi tekst


Na nastavi se redovito biljeţe nazoĉni studenti (na poĉetku i kraju bloka) i prati sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave.

Vjeţbe su terenske i nazoĉnost studenata je obvezna.


15. tjedan nastave

Unesi tekst

Prepoznavanje karantenskih organizama

Iz albuma prepoznati karantenske organizme. 15. tjedan nastave

Unesi tekst

Prvi parcijalni ispit Karantenski štetni kukci, grinje i nematode Unesi tekst Unesi tekst

Drugi parcijalni ispit Karantenski štetne patogene gljive, bakterije i virusi Unesi tekst Unesi tekst

Završni ispit Studenti koji nisu poloţili testove znanja polaţu završni ispit u cijelosti u vrijeme ispitnih rokova




- prepoznati znaĉaj i mjesto biljne karantene unutar fitomedicine u RH i na razini Europske unije te opisati znaĉaj meĊunarodnih organizacija (EPPO, EFSA) u biljnoj karanteni

- opisati ustrojstvo i sustav biljne karantene u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit.

- objasniti Pravilnik o mjerama za sprjeĉavanje unošenja i širenja organizama (NN 74/06, 7/10, 120/11) kao i naredbe i akcijske planove sa svrhom sprjeĉavanja unošenja i širenja karantenskih štetoĉinja u Hrvatskoj

- - objasniti nadzor karantenski štetnih organizama te opisati primjenu standardnih dijagnostiĉkih protokola za identifikaciju karantenskih štetoĉinja


- opisati i prepoznati najvaţnije karantenske kukce i nematode za koje je poznato da su prisutni u RH

- - opisati najvaţnije kukce, grinje, nematode za koje nije poznato da su prisutni u RH sukladno vaţnosti na razini EU


- opisati i prepoznati najvaţnije karantenske patogene gljive, bakterije, fitoplazme, viruse i virusima sliĉne organizme za koje je poznato da su prisutni u RH

- - opisati najvaţnije karantenske patogene gljive, bakterije, fitoplazme, viruse i virusima sliĉne organizme za koje nije poznato da su prisutni u RH

Sudjelovanje u raspravama,pismeni ispit.

- procijeniti rizik od karantenskih biljnih štetoĉinja za podruĉje Republike Hrvatske i ekonomsku opravdanost fitosanitarnih mjera

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit.

- integrirati znanja za gospodarski vaţne štetne organizme u okvirima programa posebnog nadzora i kreirati fitosanitarne mjere

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit.


44



Biljne vrste u lovištu


Sati nastave: 6: predavanja: 34; vjeţbe u praktikumu: 12; terenske vjeţbe: 8; seminar: 6


Darko Uher, [email protected]; Dubravko Maćešić, [email protected];

Krešimir Krapinec, [email protected] ; Nikica Šprem, [email protected]

Cilj:

Cilj modula Biljne vrste u lovištu omogućuje osposobljavanje studenata za namjensku proizvodnju kvalitetne voluminozne krme tijekom vegetacije za podmirenje potrebe prehrane divljaĉi u razliĉitim agroekološkim uvjetima Republike Hrvatske.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Na nastavi se redovito biljeţe nazoĉni studenti (na poĉetku i kraju bloka) i prati sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Prati se usvajanje teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, kritiĉkog mišljenja, timskog rada i društvene odgovornosti.

Obaveze studenata:

PohaĊanje nastave (predavanja + vjeţbe) i izrada seminarskog rada (priprema + prezentacija). Pisani seminarski rad se predaje na pregled najmanje dva tjedna prije izlaganja. Korigirani seminarski rad predaje se pri izlaganju. Svi ĉlanovi radne skupine izlaţu seminarski rad.


- objasniti fiziološke procese u biljnim vrstama s ciljem pravilnog izbora tehnoloških zahvata pri proizvodnji i korištenju biljnih vrsta u lovištima

- argumentirati potrebu i odabrati naĉin oĉuvanja biljne raznolikosti u lovištima

- analizirati prikladnost biljnih vrsta, sorti, hibrida i tehnologija uzgoja s obzirom na ĉimbenike okoliša u Republici Hrvatskoj

- planirati programe konvencionalne, integrirane i organsko-biološke proizvodnje biljnih vrsta u lovištima

- utvrditi kakvoću, hranidbenu i funkcionalnu vrijednost biljnih vrsta u lovištima

- kritiĉki vrednovati tehnološka rješenja uvaţavajući naĉela dobre poljoprivredne prakse






45

Polaganje ispita

Elementi praćenja

Maksimalno bodova ili

udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave (predavanja+vjeţbe)

- - - 54 50 1


Korektivni bodovi

Aktivno sudjelovanje u nastavi korigira ocjenu na više

Unesi tekst

30 1

Seminarski rad; S (priprema+prezentacija)

25% Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%. Prezentiranje 50%.

6 20 1

Parcijalni ispit 1 (PI1) 25%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 25 1

Parcijalni ispit 2 (PI2) 25%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 25 1

Usmeni ispit (UI) 25%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 30 1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI)/4 60 180 6




Na nastavi se redovito biljeţe nazoĉni studenti (na poĉetku i kraju bloka) i prati sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara








Seminarski rad na poĉetku semestra zaduţuju skupine od 3 do 5 studenata (ovisno o veliĉini studentske grupe). Pisani rad se predaje na pregled najmanje dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju.

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 11. tjednu nastave u semestru prema dogovorenom rasporedu. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se sposobnost timskog

2. tjedan

9. tjedan

11. tjedan



46

rada, prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).


Obuhvaća prvi programski dio modula: znaĉenje biljnih vrsta u prehrani divljaĉi u prirodi i u zatvorenom sustavu uzgoja divljaĉi u lovištima, ozime krmne kulture, jare krmne kulture, sitnozrne mahunarke, trave, teoriju iz domene biljnih vrsta u lovištu i dio vjeţbi – izraĉune sjetvene norme i hranidbena vrijednost (doc. D. Uher i prof. D. Maćešić). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica; izraĉuni testiraju primjenu teorije u praksi, razumijevanje, analizu i evaluaciju.

11. tjedan Moguća putem samostalnog zadatka (1 ECTS)


Obuhvaća drugi programski dio modula: teoriju iz domene problema štete u poljoprivrednim i šumskim ekosustavima lovišta, grmolike i drvenaste kulture i dio vjeţbi – izraĉun hranidbene vrijednosti te prinosa drvenastih i grmolikih vrsta (prof. Krapinec). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica; izraĉuni testiraju primjenu teorije u praksi, razumijevanje, analizu i evaluaciju.

15. tjedan Moguća putem samostalnog zadatka (1 ECTS)




-

Usmeni ispit (UI)

Usmeni ispit se sastoji od tri, eventualno dva), ovisno o prethodnoj aktivnosti studenta pitanja (za +++). Testira se usvojenost teorije i ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉko mišljenje, kreativnost i društvena odgovornost.

Ispitni rokovi Moguća putem samostalnog zadatka (1 ECTS)



Objasniti fiziološke procese u biljnim vrstama s ciljem pravilnog izbora tehnoloških zahvata pri proizvodnji i korištenju biljnih vrsta u lovištima.

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave – pismeni ispit, usmeni ispit

Argumentirati potrebu i odabrati naĉin oĉuvanja biljne raznolikosti u lovištima.

Sudjelovanje u raspravama, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Analizirati prikladnost biljnih vrsta, sorti, hibrida i tehnologija uzgoja s obzirom na ĉimbenike okoliša u Republici Hrvatskoj.


Planirati programe konvencionalne, integrirane i organsko-biološke proizvodnje biljnih vrsta u lovištima.


Utvrditi kakvoću, hranidbenu i funkcionalnu vrijednost biljnih vrsta u lovištima.

Rješavanje radnih zadataka i izraĉuna tijekom nastave – pismeni ispit, usmeni ispit

Kritiĉki vrednovati tehnološka rješenja uvaţavajući naĉela dobre poljoprivredne prakse.

Sudjelovanje u raspravama - pismeni ispit, usmeni ispit


47



Biljni virusi prenosivi vektorima


Predavanja 24, vjeţbe 4, seminar 2


Doc.dr.sc. Darko Vonĉina, [email protected], 00385 1 2393731; izv.prof.dr.sc. Tihomir Miliĉević,

[email protected], 00 385 1 2393732; izv.prof.dr.sc. Tanja Gotlin Ĉuljak, [email protected], 00 385 1

2393968; izv.prof.dr.sc. Dinka Grubišić, [email protected], 00 385 1 2393967

Cilj:

Upoznati studente s razliĉitim vrstama biljnih virusa koji se prenose vektorima (gljive, pseudogljive, kukci, grinje, nematode), graĊom, ekologijom i epidemiologijom ekonomski najznaĉajnijih biljnih virusa, kao i interakcijama virus-vektor-biljka domaćin na molekularnoj razini te mogućnostima kontrole ili usporavanja prijenosa virusa. Steĉena znanja student će moći primijeniti prilikom obavljanja poslova zaštite poljoprivrednih kultura od virusnih bolesti te u daljnjem usavršavanju na doktorskom studiju.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

IzvoĊenje nastave prema planu, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koju osiguravaju ishodi uĉenja i steĉene kompeticije studenata, omogućuje kontaktiranje studenata s predmetnim nastavnicima i suradnicima.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave (predavanja, vjeţbi i seminara) te izrada i izlaganje seminarskog rada.. Tijekom predavanja studenti trebaju biti zainteresirani te aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih ideja, mišljenja, stavova i problemskih rješenja. Tijekom vjeţbi, studenti trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad te su duţni odraditi postavljene radne zadatke.


1. Objasniti štetnost biljnih virusa prenosivih vektorima te njihovu patogenezu

2. Klasificirati biljne viruse prenosive vektorima

3. Razlikovati najvaţnije skupine vektora biljnih virusa

4. Objasniti tipove prijenosa biljnih virusa lisnim ušima

5. Objasniti interakcije virus-vektor-biljka domaćin na molekularnoj razini

6. Objasniti ekologiju, epidemiologiju i specifiĉnosti vektorskog prijenosa pojedinih biljnih virusa

7. Izabrati najprikladniju metodu za spreĉavanje ili usporavanje prijenosa biljnih virusa putem vektora






48

Povezanost sa sljedećim ishodima uĉenja studijskog programa:

1. Protumaĉiti ţivotni ciklus i ekologiju štetoĉinja


3. Preporuĉiti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja u novim /nepoznatim okolnostima

4. Kreirati i prezentirati programe zaštite pojedinih kultura od korova, bolesti i štetnika

5. Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili za daljnje cjeloţivotno obrazovanje

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje i aktivno sudjelovanje na nastavi (predavanja)

8,3 %

81–83,9%

84 do 87,9%

88 do 91,9%

92 do 95,9%

96 do 100%

1 bod

2 boda

3 boda

4 boda

5 bodova

24 24 0,8

Seminarski rad

(priprema +prezentacija)

16,8 %

Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%, uvjerljivost prezentacije 50 %.

2 10 0,5 2 boda

3 boda

4 boda

5 bodova

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

PohaĊanje i aktivno sudjelovanje na vjeţbama

8,3 %

85 do 87,9%

88 do 90,9%

91 do 93,9%

94 do 96,9%

97 do 100%

1 bod

2 boda

3 boda

4 boda

5 bodova

4 4 0,8

Prvi parcijalni ispit

(PI 1)

16,65 %

60-69,9 %

70-79,9%

80-89,9%

90-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst

26 0,45

Drugi parcijalni ispit

(PI 2) 16,65 %

60-69,9 %

70-79,9%

80-89,9%

90-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst

26 0,45

Završni ispit ZI

(PI i/ili UI) - studenti koji su poloţili parcijalne ispite tijekom semestra osloboĊeni su završnog pismenog ispita

33,3 %

PI 50 %

UI 50 %

60-69,9 %

70-79,9%

80-89,9%

90-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst

52 0,9



49



PohaĊanje i aktivno sudjelovanje na nastavi (predavanja)

Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 20 % s predavanja (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…na AFZ-u)

Semestar (24 sata izravne nastave)

Unesi tekst

Seminarski rad


Na poĉetku nastave skupine od 2 do 3 studenta (ovisno o veliĉini grupe) odabiru temu seminarskog rada. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se poznavanje i razumijevanje odabrane tematike, sposobnost zakljuĉivanja, prezentacijske vještine i sposobnost timskog rada.

1. i 15. tjedan nastave

Unesi tekst


Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 15 % s vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u). Studenti su obvezni odraditi postavljene radne zadatke tijekom vjeţbi.

Zapaţena aktivnost se biljeţi u studentskoj evidenciji (+), što omogućuje korekciju konaĉne ocjene.

13. i 14. tjedan nastave

Unesi tekst

Prvi parcijalni ispit (PI 1) Obuhvaća prvi programski dio modula – vektori biljnih virusa – kukci, nematode, grinje, gljive i pseudogljive, naĉini prijenosa biljnih virusa, suzbijanje vektora

6. tjedan nastave

Unesi tekst

Drugi parcijalni ispit (PI 2)

Obuhvaća drugi programski dio modula – graĊa, ekologija i epidemiologija biljnih virusa, specifiĉnosti prijenosa i interakcije virus-vektor-biljka domaćin, mogućnosti kontrole i/ili usporavanja širenja biljnih virusa

12. tjedan nastave

Unesi tekst

Završni ispit

(PI i/ili UI)

Studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite, polaţu ispit u cijelosti. Studenti koji su poloţili parcijalne ispite, polaţu usmeni završni ispit.

U vrijeme ispitnih rokova

Unesi tekst



1. Objasniti štetnost biljnih virusa prenosivih vektorima te njihovu patogenezu

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbe, pismeni ispit, usmeni ispit

2. Klasificirati biljne viruse prenosive vektorima Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit, usmeni ispit

3. Razlikovati najvaţnije skupine vektora biljnih virusa Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit, usmeni ispit

4. Objasniti tipove prijenosa biljnih virusa lisnim ušima Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbe, pismeni ispit, usmeni ispit

5. Objasniti interakcije virus-vektor-biljka domaćin na molekularnoj razini


6. Objasniti ekologiju, epidemiologiju i specifiĉnosti vektorskog prijenosa pojedinih biljnih virusa

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit, usmeni ispit

7. Izabrati najprikladniju metodu za spreĉavanje ili usporavanje prijenosa biljnih virusa putem vektora



50



Biokemija i tehnologija zrenja sireva


Predavanja 30, seminari 12, vjeţbe 18


Izv. prof. dr. sc. Samir Kalit, [email protected], dr. sc. Nataša Mikulec, [email protected] ; Iva Dolenĉić Špehar, dip. inţ. agr., [email protected]

Cilj:

Savladati teoretska znanja iz mljekarske biokemije s naglaskom na tehnologiju zrenja i formiranja okusa i arome sira.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Prenošenje teoretskih znanja iz mljekarske biokemije i tehnologije zrenja i formiranja okusa i arome sira.

Obaveze studenata:

Svladavanje teoretskih znanja iz mljekarske biokemije te tehnologije i formiranja okusa i arome sira. Demonstrirati praktiĉne postupke u kontroli mikroklimatskih uvjeta tijekom zrenja sira i postupke njege sira.


1. Iskazati vaţnost biokemijskih procesa u mljekarstvu s posebnim naglaskom na zrenje sireva.

2. Upravljati biokemijskim procesima tijekom zrenja sireva kroz kontrolu sastava sira i uvjeta u prostorijama za zrenje sira.

3. Argumentirati ulogu mikroorganizama i moguće pogreške tijekom zrenja.

4. Integrirati tehnologiju razvoja okusa sira s procesima ubrzavanja zrenja.

5. Demonstrirati postupke sa sirom tijekom zrenja.





51

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Test znanja I dio 20 1-5 5 12 24 1,2

Test znanja II dio 20 1-5 5 16 32 1,6


Seminar 20 1-5 5 12 18 1,2

Usmeni ispit 20 1-5 5 4 4 0,4

UKUPNO 100% 1-5 60 110 6



Test znanja I, II i III dio

Testovi se sastoji od 8 pitanja, svako pitanje nosi 2 boda. Za poloviĉan odgovor student dobiva 1 bod, a za potpuni odgovor 2 boda. Stoga je ukupan broj bodova 16, a skala raspona ocjena je: 9 i 10 bodova = dovoljan (2), 11 i 12 bodova = dobar (3), 13 i 14 bodova = vrlo dobar (4) i 15 i 16 bodova = odliĉna (5).

Nakon odslušane cjeline i u ispitnim rokovima

Prilikom slijedećeg testa znanja ili u ispitnom roku

Seminari Ocjenjuje se da li je student seminarom obuhvatio sve zadane cjeline i njegov naĉin izlaganja (da li ĉita sa slajdova ili je pripremio izlaganje).

Zadnji tjedan prije kraja cjeline

U ispitnom roku

Usmeni ispit Postavljaju se tri pitanja kako bi se utvrdilo da li student razumije i povezuje gradivo.

Zadnji tjedan u semestru

U ispitnim rokovima



Iskazati vaţnost biokemijskih procesa u mljekarstvu s posebnim naglaskom na zrenje sireva.

Test znanja I i usmeni ispit

Upravljati biokemijskim procesima tijekom zrenja sireva kroz kontrolu sastava sira i uvjeta u prostorijama za zrenje sira.

Test znanja II i usmeni ispit

Argumentirati ulogu mikroorganizama i moguće pogreške tijekom zrenja.

Seminari i usmeni ispit

Integrirati tehnologiju razvoja okusa sira s procesima ubrzavanja zrenja Test znanja III i usmeni ispit

Demonstrirati postupke sa sirom tijekom zrenja. Usmeni ispit


52



Biokemija – odabrana poglavlja


Predavanja 30


Izv. prof. dr. sc. Milan Šoškić, tel.: 239-3872, e-mail: [email protected]

Cilj:

Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa potrebnih za stjecanje struĉnih znanja na diplomskih studijima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Redovito izvoĊenje nastave, odrţavanje konzultacija, odrţavanje ispita u objavljenim terminima, voĊenje evidencije o uspješnosti studenata na parcijalnim ispitima ili završnom ispitu

Obaveze studenata:

Uredno pohaĊanje nastave, pristupiti parcijalnim ispitima ili završnom ispitu iz modula


Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će moći:

- Opisati Michaelis-Mentenovu kinetiku i objasniti alosteriĉku regulaciju enzimske aktivnosti.

- Objasniti osnovne metaboliĉke procese glavnih skupina biomolekula.

- Opisati ulogu hormona i objasniti mehanizam prijenosa hormonske poruke.

- Objasniti osnovne mehanizme prijenosa molekula i iona kroz biološke membrane.

- Opisati graĊu sarkomere i njenih komponenti, te objasniti mehanizam kontrakcije mišića.

Predmet omogućuje razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa u ţivotinja potrebnih za stjecanje struĉnih znanja i rješavanje problema u praksi.



53

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave - - - 28 30 1

Parcijalni ispit 1

(PI-1) 50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

1 30 1

Parcijalni ispit 2

(PI-2) 50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

1 30 1

(ili Završni ispit) (100%)

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

(0) (60) (2)

UKUPNO 100% PI-1 + PI-2 30 90 3



PohaĊanje nastave Urednost pohaĊanje nastave tijekom semestra provjerava se s nekoliko nenajavljenih provjera nazoĉnosti studenata na predavanjima


Unesi tekst

Parcijalni ispit 1

Obuhvaća prvi programski dio modula: energetiku biokemijskih reakcija, kinetiku i regulaciju enzimske aktivnosti, metabolizam ugljikohidrata, te metabolizam lipida (graĊu lipida i razgradnju masnih kiselina).

Provjerava se poznavanje ĉinjenica i razumjevanje gore spomenutih biokemijskih procesa.

8. tjedan Ponovljeni parcijalni ispit 1

Parcijalni ispit 2

Obuhvaća drugi dio modula: metabolizam lipida, aminokiselina, hema i nukleotida, membranski prijenos, biokemijske aspekte djelovanja hormona, te pohranu, prijenos i iskazivanje genetiĉke poruke u eukariota.

Parcijalnom ispitu 2 mogu pristupiti studenti koji su poloţili parcijalni ispit 1. Provjerava se poznavanje ĉinjenica i razumjevanje gore spomenutih biokemijskih procesa.

15. tjedan Unesi tekst


54



Opisati Michaelis-Mentenovu kinetiku i objasniti alosteriĉku regulaciju enzimske aktivnosti

Pismeni ispit

Objasniti osnovne metaboliĉke procese glavnih skupina biomolekula Pismeni ispit

Opisati ulogu hormona i objasniti mehanizam prijenosa hormonske poruke Pismeni ispit

Objasniti osnovne mehanizme prijenosa molekula i iona kroz biološke membrane.

Pismeni ispit

Opisati graĊu sarkomere i njenih komponenti, te objasniti mehanizam kontrakcije mišića

Pismeni ispit


55



Biologija i ekologija vinove loze


Predavanja (20) , seminari (6), vjeţbe (4)


Jasminka Karoglan Kontić, [email protected] ; Zvjezdana Marković, [email protected]

Cilj:

Stjecanje znanja o anatomiji i fiziologiji vinove loze te utjecaju okolinskih ĉimbenika na pravilno odvijanje pojedinih faza razvoja. Ova znanja osposobljavaju za donošenje kompetentnih odluka pri podizanju vinograda i odabiru odgovarajuće tehnologije proizvodnje te su neophodna osnova za bavljenjem znanstveno istraţivaĉkim radom iz podruĉja vinogradarstva.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje izravne nastave – predavanja, vjeţbe. Osmišljavanje tema za seminarske radove i sastavljanje testova znanja te njihovo ocjenjivanje. Odrţavanje usmenih ispita i konzultacija. Izrada nastavnih materijala.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje i aktivno sudjelovanje na predavanjima i vjeţbama, izrada i prezentiranje seminarskog rada. Polaganje ispita.


1. Identificirati biološke osobine odgovorne za dobru adaptabilnost i široku rasprostranjenost vinove loze kao vrste

2. Opisati anatomsku graĊu i specifiĉne funkcije vegetativnih i generativnih organa vinove loze 3. Identificirati pojedina staniĉja te opisati njihovu diferencijaciju u tijeku godišnjeg biološkog ciklusa 4. Objasniti hormonsku regulaciju pojedinih faza razvoja vinove loze te utjecaj okolišnih ĉimbenika na

njihovo odvijanje 5. Razumjeti utjecaj okoliša na vinovu lozu na razini marko-, mikro- i mezoklime 6. Raĉunati klimatske indekse te kritiĉki vrednovati njihovu primjenjivost za potrebe procjene

prikladnosti podruĉja za uzgoj vinove loze 7. Definirati koncept te rašĉlaniti pojedine komponente „terroir-a“ u vinogradarstvu 8. Razumjeti, interpretirati i prezentirati rezultate znanstveno istraţivaĉkog rada iz podruĉja biologije i

ekologije vinove loze.




56

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Predavanja+vjeţbe - - - 22 22 0,9

Izrada i prezentacija seminarskog rada (S)

-razumijevanje znanstvenog rada

-prezentacija

20% 60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

16 0,5 70%

30%

Test znanja 1 (T1) 40%

61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 26 0,8


61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 26 0,8

UKUPNO 100% (Sx20+T1x40+T2x40)/100 30 90 3

Završni ispit* (ZI) 80 %

61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 52 1,6

UKUPNO 80% (Sx20+ZIx80)/100 - 52 2

* studenti koji tijekom semestra ne poloţe testove znanja pristupaju u ispitnom roku cjelovitom završnom usmenom ispitu koji ĉini 80% ocjene, a preostalih 20% ĉini ocjena seminarskog rada



Predavanja+ vjeţbe Na nastavi se provjerava i biljeţi nazoĉnost studenata. Student moţe opravdano izostati sa najviše 15% sati izravne nastave.

semestar (30 sati izravne nastave)

-


Studenti (najĉešće po dvoje) dobivaju zadatak izraditi seminarski rad na temelju jednog provedenog znanstvenog istraţivanja. Krajem semestra moraju prezentirati seminar te predati pisane bilješke.

Ocjenjuje se razumijevanje teme istraţivanja, interpretacija metoda i rezultata istraţivanja kao iznošenje zakljuĉaka o vaţnosti istraţivanja. U ocjeni se valorizira vještina

7. tjedan

14. tjedan

Iznimno, u sluĉaju opravdanog razloga student izraĊuje samostalno seminarski rad


57

prezentacije te sposobnost suradnje u timu.

Test znanja 1

Studentu je omogućena provjera znanja tijekom odrţavanja nastave kroz dva testa znanja. Test znanja 1 obuhvaća anatomska graĊa vegetativnih i generativnih organa te sloţene mehanizme regulacije rasta i razvoja vinove loze i njihove ovisnosti o okolišnim ĉimbenicima. Pitanja su otvorenog tipa i ispituju poznavanje ĉinjenica i sposobnost njihovog povezivanja.

7. tjedan nastave

Studenti koji poloţe Test znanja 2 mogu pristupiti ispravku Testa znanja 1 prvi tjedan po završetku nastave

Test znanja 2

Test znanja 2 obuhvaća utjecaj okoliša na uzgoj vinove loze na razini marko-, mikro- i mezoklime, znaĉenje pojma „terroir“, razliĉite klimatske indekse pri procjeni prikladnosti nekog podruĉja za uzgoj vinove loze.

Pitanja su otvorenog tipa i ispituju poznavanje ĉinjenica i sposobnost njihovog povezivanja. Test sadrţi i zadatke vezane uz izraĉun klimatskih indeksa. Na temelju ocjena iz testova znanja i seminarskog rada studentima se odreĊuje završna ocjena ispita prema formuli Sx20+T1x40+T2x40/100

15. tjedan

Studenti koji poloţe Test znanja 1 mogu pristupiti ispravku Testa znanja 2 prvi tjedan po završetku nastave

Završni ispit

Student koji ne poloţi testove znanja tijekom semestra pristupa polaganju cjelovitog usmenog završnog ispita u previĊenim ispitnim rokovima. Na ispitu se studentu u pravilu postavljaju tri pitanja iz razliĉitih dijelova programskog sadrţaja. Završna ocjena iz predmeta dobiva se prema formuli Sx20+ZIx80/100

ispitni rokovi -



identificirati biološke osobine odgovorne za dobru adaptabilnost i široku rasprostranjenost vinove loze kao vrste

sudjelovanje u raspravama, test znanja, završni ispit

opisati anatomsku graĊu i specifiĉne funkcije vegetativnih i generativnih organa vinove loze

vjeţbe u praktikumu , test znanja, završni ispit

identificirati pojedina staniĉja te opisati njihovu diferencijaciju u tijeku godišnjeg biološkog ciklusa

vjeţbe u praktikumu , seminarski rad, test znanja, završni ispit

objasniti hormonsku regulaciju pojedinih faza razvoja vinove loze te utjecaj okolišnih ĉimbenika na njihovo odvijanje

seminarski rad, sudjelovanje u raspravama,

test znanja, završni ispit

razumjeti utjecaj okoliša na vinovu lozu na razini marko-, mikro- i mezoklime

seminarski rad, sudjelovanje u raspravama, test znanja, završni ispit

raĉunati klimatske indekse te kritiĉki vrednovati njihovu primjenjivost za potrebe procjene prikladnosti podruĉja za uzgoj vinove loze

radni zadaci, seminarski rad, test znanja, završni ispit

definirati koncept te rašĉlaniti pojedine komponente „terroir-a“ u vinogradarstvu

seminarski rad, sudjelovanje u raspravama, test znanja, završni ispit

razumjeti, interpretirati i prezentirati rezultate znanstveno istraţivaĉkog rada iz podruĉja biologije i ekologije vinove loze

seminarski rad


58



Bolesti ukrasnog bilja


Predavanja 30, vjeţbe u praktikumu 6, terenske vjeţbe 12, seminar 12


Izv.prof.dr.sc. Tihomir Miliĉević, [email protected], 00 385 1 2393732

Doc.dr.sc. Darko Vonĉina, [email protected], 00 385 1 2393971

Dr.sc. Joško Kaliterna, [email protected], 00 385 1 2393730

Zdravka Sever, dipl.ing., [email protected], 00 385 1 2393730

Cilj:

Bolesti ukrasnog bilja upoznaju studente s pojavom, simptomima i suzbijanjem biljnih bolesti (mikoze, pseudomikoze, bakterioze, fitoplazmoze, viroze i viroidoze) na ukrasnim biljnim vrstama (rezano cvijeće, ukrasno grmlje i drveće, sobno i vrtno cvijeće i travnjaci).Studenti će moći prepoznati najvaţnije bolesti na temelju simptoma te odabrati odgovarajuće mjere njihovog suzbijanja u proizvodnim nasadima, parkovima, urbanim sredinama, interijerima i okućnicama.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

IzvoĊenje nastave prema planu, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koju osiguravaju ishodi uĉenja i steĉene kompeticije studenata, omogućuje kontaktiranje studenata i nastavnika i suradnika na predmetu.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja, vjeţbi u praktikumu, terenskih vjeţbi te izrada i izlaganje seminarskog rada. Tijekom predavanja studenti trebaju biti zainteresirani te aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih ideja, mišljenja, stavova i problemskih rješenja. Tijekom vjeţbi, studenti trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad te su duţni odraditi postavljene radne zadatke.


- Prepoznati najvaţnije bolesti rezanog cvijeća te odrediti prihvatljive mjere njihovog suzbijanja

- Prepoznati najvaţnije bolesti drveća i grmlja te odrediti prihvatljive mjere njihovog suzbijanja

- Prepoznati najvaţnije bolesti sobnog i vrtnog te odrediti prihvatljive mjere njihovog suzbijanja

- Prepoznati najvaţnije bolesti travnjaka te odrediti prihvatljive mjere njihovog suzbijanja

- Povezanost ishoda uĉenja predmeta sa slijedećim ishodima uĉenja studijskog programa:

- Razlikovati najvaţnije štetoĉinje koje napadaju ukrasno bilje te preporuĉiti naĉine njihovog suzbijanja s ciljem ekonomiĉne i ekološki odrţive proizvodnje i odrţavanja zelenih površina






59

- Organizirati proizvodnju cvjećarskih kultura, trajnica, ukrasnog dendro materijala te upravljati njihovom sadnjom, mjerama njege i odrţavanja

- Planirati programe proizvodnje, primjene, njege i odrţavanja ukrasnog bilja na otvorenom i u zaštićenom prostoru temeljno na znanstvenim spoznajama o navodnjavanju i primjeni suvremene tehnike

- Voditi i/ili suraĊivati u multidisciplinarnom istraţivaĉkom ili proizvodnom timu u nacionalnom ili meĊunarodnom okruţenju

- Prezentirati rezultate znanstveno- istraţivaĉkog i struĉnog rada te sudjelovati u programima cjeloţivotnog obrazovanja iz podruĉja hortikulture

- Kvalificirati se za usavršavanje na poslijediplomskim doktorskim i specijalistiĉkim studijima te drugim programima cjeloţivotnog uĉenja

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave

(predavanja) - - - 30 30 1


Korektivni bodovi

Aktivno sudjelova-nje na nastavi korigira ocjenu naviše

30 20 1

PohaĊanje i aktivno sudjelovanje na vjeţbama u praktikumu i terenskim vjeţbama

10 %

Kontinuirano pohaĊanje vjeţbi.

Aktivno sudjelo-vanje na vjeţbama i odrada radnih zadataka.

1 do 10 bodova

18 18 1

Seminarski rad


15 % 5 bodova

6-7 bodova

8-9 bodova

10 bodova

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

12 18 1 -struktura i sadrţaj pisanog rada

-uvjerljivost prezentacije

50%

50%

Parcijalni ispit (PI)

75 %

PI 1 50 %

PI 2 50 %

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst

94 2

Završni ispit ZI (pristupaju studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite tijekom semestra)

Unesi tekst

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

Unesi tekst

94 2



60



PohaĊanje nastave

(predavanja)

Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 20 % s predavanja (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u)


Moguća putem izrade samostalnog zadatka

(1 ECTS)


Studenti se potiĉu sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih mišljenja, stavova, ideja i problemskih rješenja.


Kontinuira-no tijekom predavanja

Unesi tekst


Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 15 % s vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u). Studenti su obvezni odraditi postavljene radne zadatke u praktikumu i na terenskim vjeţbama.

Kontinuira-no tijekom nastave

9., 10., 11. i 12. tjedan nastave

Unesi tekst

Seminarski rad


Na poĉetku nastave skupine od 2 do 5 studenata (ovisno o veliĉini grupe) odabiru temu seminarskog rada.

Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se poznavanje i razumijevanje odabrane tematike, sposobnost zakljuĉivanja, prezentacijske vještine i sposobnost timskog rada

1., 13., 14. i 15. tjedan nastave

Unesi tekst

Prvi parcijalni ispit (PI 1)

Obuhvaća prvi programski dio modula – simptomatologija bolesti na ukrasnom bilju, mjere suzbijanja, mikoze i pseudomikoze

5. tjedan nastave

Unesi tekst


Obuhvaća drugi programski dio modula – abiotske bolesti ukrasnog bilja, viroze, fitoplazmoze i bakterioze

8. tjedan nastave

Unesi tekst

Završni ispit ZI

(PI ili UI)

Studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite, polaţu ispit u cijelosti.

15. tjedan nastave i u vrijeme ispitnih rokova

Unesi tekst



Prepoznati najvaţnije bolesti rezanog cvijeća te odrediti prihvatljive mjere njihovog suzbijanja

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbe u praktikumu, terenske vjeţbe, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Prepoznati najvaţnije bolesti drveća i grmlja te odrediti prihvatljive mjere njihovog suzbijanja

Prepoznati najvaţnije bolesti sobnog i vrtnog bilja te odrediti prihvatljive mjere njihovog suzbijanja

Prepoznati najvaţnije bolesti travnjaka te odrediti prihvatljive mjere njihovog suzbijanja


61



Bolesti vinove loze




Doc.dr.sc. Darko Vonĉina, [email protected], 00385 1 2393731; izv.prof.dr.sc. Tihomir Miliĉević,

[email protected], 00 385 1 2393732 ; izv.prof.dr.sc. Snjeţana Topolovec-Pintarić, [email protected], 00 385 1 2393731; izv.prof.dr.sc. Edyta Đermić, [email protected], 00 385 1 2393786;

dr.sc. Joško Kaliterna, [email protected], 00385 1 2393730; Zdravka Sever, dipl.ing., [email protected], 00385 1 2393730

Cilj:

Upoznati studente s pojavom ekonomski najznaĉajnijih bolesti vinove loze, uzrokovanih patogenim gljivama, pseudogljivama, bakterijama, fitoplazmama i virusima te njihovom ekologijom, epidemiologijom i mogućnostima kontrole u okvirima integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje. Steĉena praktiĉna i teoretska znanja će omogućiti studentima provoĊenje mjera zaštite bilja u proizvodnji sadnog materijala vinove loze i groţĊa te mogu posluţiti za nastavak obrazovanja iz podruĉja bolesti vinove loze.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave (predavanja, vjeţbi i seminara) te izrada i izlaganje seminarskog rada. Tijekom predavanja studenti trebaju biti zainteresirani te aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih ideja, mišljenja, stavova i problemskih rješenja. Tijekom vjeţbi, studenti trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad te su duţni odraditi postavljene radne zadatke.


1. Klasificirati biljne patogene vinove loze i objasniti njihov znaĉaj

2. Objasniti ekologiju i epidemiologiju razliĉitih uzroĉnika bolesti vinove loze

3. Prepoznati simptome bolesti vinove loze

4. Izabrati najprikladniju metodu/sredstva za suzbijanje bolesti vinove loze u okvirima integrirane zaštite i zaštite u ekološkoj proizvodnji

5. Determinirati patogene gljive i pseudogljive vinove loze korištenjem laboratorijskih metoda








62

6. Objasniti proces proizvodnje zdravog sadnog materijala vinove loze

Povezanost ishoda uĉenja predmeta sa slijedećim ishodima uĉenja studijskih programa:

1. Razlikovati najvaţnije štetoĉinje koje napadaju vinovu lozu te preporuĉiti naĉine njihova suzbijanja s ciljem ekonomiĉne i ekološki odrţive proizvodnje

2. Voditi i/ili suraĊivati u multidisciplinarnom istraţivaĉkom ili proizvodnom timu u nacionalnom ili meĊunarodnom okruţenju

3. Kvalificirati se za usavršavanje na poslijediplomskim doktorskim i specijalistiĉkim studijima te drugim programima cjeloţivotnog uĉenja.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje i aktivno sudjelovanje na nastavi


16,7 %

81 – 83,9%

84 do 87,9%

88 do 91,9%

92 do 95,9%

96 do 100%

1 bod

2 boda

3 boda

4 boda

5 bodova

52 52 2

Seminarski rad


Boduju se: struktura i sadrţaj pisanog rada 50 %, uvjerljivost prezentacije 50 %.

16,7 %

2 boda

3 boda

4 boda

5 bodova

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

8 14 1

Parcijalni ispit 1

(PI 1) 22,2 %

60-69,9 %

70-79,9%

80-89,9%

90-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst 38 1

Parcijalni ispit 2 PI

(2) 22,2 %

60-69,9 %

70-79,9%

80-89,9%

90-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst 38 1

Parcijalni ispit 3

(PI 3) 22,2 %

60-69,9 %

70-79,9%

80-89,9%

90-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst 38 1

Završni ispit ZI

(PI i UI) - pristupaju studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite tijekom semestra

66,6 %

PI 50 %

UI 50 %

60-69,9 %

70-79,9%

80-89,9%

90-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst 114 3



63



PohaĊanje i aktivno sudjelovanje na nastavi


Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 20 % s predavanja i do 15 % s vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju).

Studenti se potiĉu sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih mišljenja, stavova, ideja i problemskih rješenja. Studenti su obvezni odraditi postavljene radne zadatke tijekom vjeţbi. Zapaţena aktivnost se biljeţi u studentskoj evidenciji (+).


Unesi tekst

Seminarski rad


Na poĉetku nastave skupine od 2 do 3 studenta (ovisno o veliĉini grupe) odabiru temu seminarskog rada. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se poznavanje i razumijevanje odabrane tematike, sposobnost zakljuĉivanja, prezentacijske vještine i sposobnost timskog rada.

1., 14. i 15. tjedan nastave

Unesi tekst

Prvi parcijalni ispit (PI 1) Obuhvaća prvi programski dio modula – pseudomikoze i mikoze vinove loze, mjere suzbijanja.

5. tjedan nastave

Unesi tekst

Drugi parcijalni ispit (PI 2) Obuhvaća drugi programski dio modula – bakterioze i fitoplazmoze vinove loze, mjere suzbijanja.

7. tjedan nastave

Unesi tekst

Treći parcijalni ispit (PI 3) Obuhvaća treći programski dio modula – viroze vinove loze, mjere kontrole, abiotski poremećaji i sanitarna selekcija vinove loze.

10. tjedan nastave

Unesi tekst

Završni ispit ZI

(PI i UI)

Studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite, polaţu završni pismeni i usmeni ispit.


Unesi tekst



1. Klasificirati biljne patogene vinove loze i objasniti njihov znaĉaj.

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

2. Objasniti ekologiju i epidemiologiju razliĉitih uzroĉnika bolesti vinove loze


3. Prepoznati simptome bolesti vinove loze Sudjelovanje na vjeţbama, radni zadaci tijekom nastave, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

4. Izabrati najprikladniju metodu/sredstva za suzbijanje bolesti vinove loze u okvirima integrirane zaštite i zaštite u ekološkoj proizvodnji


5. Determinirati patogene gljive i pseudogljive vinove loze korištenjem laboratorijskih metoda

Radni zadaci tijekom izvoĊenja nastave u sklopu vjeţbi, seminarski rad

6. Objasniti proces proizvodnje zdravog sadnog materijala vinove loze



64



Cvjećarstvo 2


Sati nastave 60: predavanja 20; terenske vjeţbe i vjeţbe u praktikumu 14; seminar 26


Ines Han Dovedan, tel. 239 3708; e-mail: [email protected]

Milan Poljak, tel. 239 3861; e-mail: [email protected]

Cilj:

Razumijevanje fizioloških procesa pri uzgoju cvjećarskih kultura za rez, uzgajanih kao lonĉanice, jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta te geofita

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, izvoĊenje terenskih vjeţbi, vjeţbi u praktikumu i seminara, ocjenjivanje seminara, provoĊenje parcijalnih ispita tijekom semestra, provoĊenje usmenog ispita.

Obaveze studenata:

Uredno pohaĊanje predavanja, terenskih vjeţbi i vjeţbi u praktikumu, izrada seminara, aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje parcijalnih ispita tijekom semestra, polaganje usmenog ispita.


Nakon odslušanog i poloţenog predmeta studenti su osposobljeni za razumijevanje osnovnih fizioloških i tehnoloških principa uzgoja cvjećarskih kultura u zaštićenom i na otvorenom prostoru te su sposobni u sloţenim uvjetima voditi cvjećarsku proizvodnju. TakoĊer su osposobljeni za provoĊenje znanstvenih istraţivanja iz podruĉja cvjećarstva, interpretirati i prezentirati ĉinjenice i zakljuĉke u pisanom i usmenom obliku, te za argumentirano raspravljanje.




65

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Parcijalni ispit (P1) 15%

50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

8 15 0.5


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

8 15 0.5


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

9 21 0.7


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

9 21 0.7

Kolokviji (5) 33 1.1

Seminar (S) 40% Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%

Uvjerljivost prezentacije 50% 26 60 2.0

Usmeni ispit (UI) 100% 0 15 0.5

UKUPNO 100% (P1+P2+P3+P4+S+UI)/6 60 180 6


66



Seminarski rad

Studenti na poĉetku semestra dobivaju zadatak za seminarski rad.

U prezentaciji rada ocjenjuje se korištenje struĉne terminologije, struktura seminara (primjeren uvod, dobro strukturiran glavni dio, logiĉan zakljuĉak), pridrţavanje zadanog vremena trajanja izlaganja.

9. – 13 tjedan

Parcijalni ispiti

Studenti tijekom semestra pišu ĉetiri parcijalna pismena ispita. Ukoliko poloţe sva ĉetiri, nakon usmenog ispita upisuje se ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe sve parcijalne pismene ispite moraju polagati cjelokupno gradivo pismeno i usmeno.

4. tjedan

6. tjedan

8. tjedan

10. tjedan

Parcijalne ispite koje studenti nisu poloţili, mogu polagati samo u jednom terminu na kraju semestra.

Kolokviji Usmena provjera prepoznavanja glavnih rodova cvjećarskih kultura

3. – 7. tjedna

Usmeni ispit Sastoji se od pet pitanja kojima se testira sposobnost studenta za povezivanje ĉinjenica i sposobnost zakljuĉivanja.

Ispitni rokovi



Definirati parametre tehnologije proizvodnje cvjećarskih kultura na otvorenom i u zaštićenom prostoru.

Kolokviji, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Prepoznati vaţnost interakcijskih odnosa biljaka i okolišnih ĉimbenika u razliĉitim fazama uzgoja.

Seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Analizirati kritiĉne momente u tehnološkom procesu proizvodnje cvjećarskih kultura.

Radni zadaci tijekom nastave, seminarski rad

Objasniti i primijeniti principe pospješivanja cvjetnih vrsta za raniji ili kasniji plasman na trţište od prirodnog termina cvatnje.


Identificirati ulogu i znaĉaj primjene biljnih regulatora rasta u cvjećarskoj proizvodnji.

Pismeni ispit

Izraditi prijedlog tehnologije proizvodnje glavnih cvjećarskih kultura na otvorenom i u zaštićenom prostoru za rez i za uzgoj kao lonĉanica.


Provesti istraţivanja iz podruĉja proizvodnje cvjećarskih kultura na otvorenom i u zaštićenom prostoru.



67



Dizajniranje i analiza pokusa u zaštiti bilja


Predavanja (16), vjeţbe (8), seminari (6)


Prof.dr.sc. Renata Baţok; [email protected]

Prof.dr.sc. Tihomir Miliĉević; [email protected]

Darija Lemić, dipl. Ing.; [email protected]

Cilj:

Cilj modula je upoznati studente s istraţivanjima koje se provode u zaštiti bilja sa sredstvima za zaštitu bilja u svrhu utvrĊivanja njihove uĉinkovitosti i popratnog djelovanja na korisne organizme i okoliš. Cilj je osposobiti sutudente za samostalno kreiranje i provoĊenje laboratorijskih i poljskih pokusa prema EPPO smjerinicama sukladno EU.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

U okviru modula „Dizajniranje i analiza pokusa u zaštiti bilja“ nastavnici prilagoĊuju svoje struĉno znanje propisanom programu za diplomski studij Fitomedicina, te ga prenose studentima. Nastava se obavlja predavanjima, ali i drugim metodiĉkim postupcima, kao što su seminari, rad u laboratoriju i auditorne vjeţbe. Nastavnik je obvezan omogućiti studentima dovoljno ispitnih rokova te ih pravovremeno obavijestiti o istima, te pripremiti adekvetne materijale za uĉenje.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni redovito pohaĊati predavanja i vjeţbe. Uvjet za potpis jest prisutnost na predavanjima (80%) i odraĊene vjeţbe (100%).

Studenti koji izostanu s više od dva puta s predavanja i ne odrade vjeţbe ne mogu dobiti potpis iz modula.

Studenti ispit polaţu nakon nakon odslušanog modula putem pismenog ispita. Uvjet za izlazak na ispit je uspješno odraĊen i izloţen samostalni laboratorijski pokus.



IU1 - navesti i opisati znaĉajke interakcije sredstvo za zaštitu bilja – okolina – štetnik,

IU2 - uoĉiti vaţnost pokusa za dobivanje dozvole za primjenu SZB,

IU3 - samostalno isplanirati poljski ili laboratorijski pokus prema osnovnim EPPO smjernicama,





68

IU4 - individualno provesti laboratorijski pokus, obraditi dobivene rezultate te donijeti zakljuĉke na temelju dobivenih rezultata,

IU5 - pripremiti izvještaj o provedenim aktivnostima u laboratoriju,

IU6 - prezentirati rezultate provedenih pokusa.

Povezanost ishoda uĉenja predmeta (u zagradi) s ishodima uĉenja studijskog programa Fitomedicina:

2. Procijeniti znaĉaj pesticida u odnosu na zaštitu okoliša, kontaminaciju tla, voda, poljoprivrednih proizvoda i

biološku raznolikost te interpretirati zakonske propise koji se odnose na biljno zdravstvo i sredstva za zaštitu bilja (IU 1, IU2).

8. Planirati i provesti istraţivanje uĉinaka sredstava za zaštitu bilja na štetoĉinje, tretiranu biljku i korisnu i indiferentnu faunu (IU 2-6).

9. Preporuĉiti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja u novim /nepoznatim okolnostima (IU 6).

10. Ocijeniti uspješnost mjera borbe protiv štetoĉinja (IU 4, IU5).

11. Kreirati i prezentirati programe zaštite pojedinih kultura od korova, bolesti i štetnika (IU 1-6).

12. Voditi projekt (program) iz domene fitomedicine i prezentirati nove spoznaje i tehnologije poljoprivrednim proizvoĊaĉima (IU 5, 6).

13. Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili za daljnje cjeloţivotno obrazovanje (IU 1-6).

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispit 90%

<60

61 – 70

71 -80

81 – 90

91 – 100

nedovoljan (1);

dovoljan (2);

dobar (3);

vrlo dobar (4);

odliĉan (5)

16 60 2

Laboratorijski pokus 10% Unesi tekst nedovoljan (1) - odliĉan (5)

14 30 1

UKUPNO 100% 60-100 30 90 3



Pismeni ispit

Pismena provjera znanja iz tematskih cjelina modula. Pitanja ukljuĉuju:nadopunjavanje, prepoznavanje ili opisno odgovaranje. Prepisivanje se kaţnjava sukladno pravilnicima institucije te se u tom sluĉaju ispit poništava.

Nakon odrţanih predavanja.

Tijekom redovitih ispitnih rokova.

Samostalan laboratorijski pokus

Studenti samostalo kreiraju i provode laboratorijski pokus, pišu izvješće koje izlaţu pismeno i usmeno.

Zadnji tjedan nastave na modulu.

Svaki student mora kreirati, provesti i prezentirati laboratorijski pokus


69



IU1 - navesti i opisati znaĉajke interakcije sredstvo za zaštitu bilja – okolina – štetnik.

Pismeni ispit

IU2 - uoĉiti vaţnost pokusa za dobivanje dozvole za primjenu SZB. Pismeni ispit

IU3 - samostalno isplanirati poljski ili laboratorijski pokus prema osnovnim EPPO smjernicama.

Pismeni ispit

IU4 - individualno provesti laboratorijski pokus, obraditi dobivene rezultate te donijeti zakljuĉke na temelju dobivenih rezultata.

Pismeni izvještaj o laboratorijskom pokusu

IU5 - pripremiti izvještaj o provedenim aktivnostima u laboratoriju. Pismeni izvještaj o laboratorijskom pokusu

IU6 - prezentirati rezultate provedenih pokusa. Usmena prezentacija laboratorijskog pokusa


70



Duhan i hmelj


Sati nastave: 60: predavanja 28; terenske vjeţbe i vjeţbe u praktikumu 22; seminar 10


Jasminka Butorac, tel. 239 3632; e-mail: [email protected]

Milan Pospišil, tel. 239 3701; e-mail: [email protected]

Cilj:

Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i vještinama potrebnim za samostalnu proizvodnju i preradu duhana i hmelja u razliĉitim proizvodnim uvjetima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:




- opisati stanje, potrebe i trendove u proizvodnji duhana i hmelja u zemlji i u svijetu

- opisati i prepoznati tipove duhana koji se uzgajaju u zemlji i u svijetu

- procijeniti utjecaj okolišnih i tehnoloških ĉimbenika na prinos i sastavnice prinosa i kvalitetu listova duhana i šišarica hmelja, te sjemena duhana

- definirati osnovne i specifiĉne tehnologije proizvodnje i prerade, te samostalno kreirati i voditi tehnološki zahtjevne procese u proizvodnji i preradi razliĉitih tipova duhana, te hmelja na vlastitom gospodarstvu i u poljoprivrednim tvrtkama

- odabrati i za uzgoj preporuĉiti tipove duhana, kultivare duhana i hmelja koji odgovaraju specifiĉnim agroekološkim uvjetima s ciljem smanjenja uĉinka razliĉitih biotskih i abiotskih stresova i donošenja preporuka za proizvodnju i poslovanje

- opisati i procijeniti kvalitetu listova duhana i šišarica hmelja

- prepoznati, opisati i riješiti probleme u proizvodnji i preradi duhana i hmelja na temelju steĉenih znanja i vještina




71

- procijeniti pouzdanost, pristranost i korisnost dobivenih informacija, ideja i koncepata u proizvodnji duhana i hmelja

- kritiĉki procijeniti znanstvene rezultate iz podruĉja tehnologije proizvodnje duhana i hmelja prije uvoĊenja u proizvodnju

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Parcijalni ispit 1. (P1) 20%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

20 30 1


60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

14 30 1


60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

16 30 1

Seminar 20%



10 30 1

Usmeni ispit UI 20%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

Unesi tekst

60 2

Usmeni ispit (ukoliko nisu poloţeni parcijalni ispiti)

100%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

Unesi tekst

180 6

UKUPNO 100% (P1+P2+P3+S+UI)/5 60 180 6


72






Parcijalni ispit

Studenti tijekom semestra pišu tri parcijalna pismena ispita. Ukoliko poloţe sva tri pismena ispita, nakon usmenog ispita upisuje se ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe sva tri parcijalna pismena testa, moraju polagati usmeni ispit.

P1 – 6. tjedan

P2 – 11. tjedan

P3 – 15. tjedan

Ukoliko studenti nisu poloţili jedan parcijalni ispit, mogu na kraju semestra polagati parcijalni ispit koje nisu poloţili (samo jedan rok za popravni parcijalni ispit).

Seminar Studenti tijekom semestra predaju u elektronskom obliku i prezentiraju seminarski rad

S – 10. tjedan Unesi tekst

Usmeni ispit Usmeni ispit sastoji se pet pitanja. Testira se sposobnost studenta da poveţe usvojene ĉinjenice i sposobnost zakljuĉivanja.




Opisati stanje, potrebe i trendove u proizvodnji duhana i hmelja u zemlji i u svijetu,

Parcijalni ispit. Usmeni ispit.

Opisati i prepoznati tipove duhana koji se uzgajaju u zemlji i u svijetu Seminar. Usmeni ispit.

Procijeniti utjecaj okolišnih i tehnoloških ĉimbenika na prinos i sastavnice prinosa i kvalitetu listova duhana i šišarica hmelja, te sjemena duhana


Definirati osnovne i specifiĉne tehnologije proizvodnje i prerade, te samostalno kreirati i voditi tehnološki zahtjevne procese u proizvodnji i preradi razliĉitih tipova duhana, te hmelja

Seminar. Parcijalni ispit. Usmeni ispit.

Odabrati i za uzgoj preporuĉiti tipove duhana, kultivare duhana i hmelja koji odgovaraju specifiĉnim agroekološkim uvjetima s ciljem smanjenja uĉinka razliĉitih biotskih i abiotskih stresova i donošenja preporuka za proizvodnju i poslovanje

Usmeni ispit.

Opisati i procijeniti kvalitetu listova duhana i šišarica hmelja Parcijalni ispit. Usmeni ispit

Procijeniti pouzdanost, pristranost i korisnost dobivenih informacija, ideja i koncepata u proizvodnji duhana i hmelja

Usmeni ispit.


73



Ekologija korova


P-20; S-10


Klara Barić, [email protected]

Cilj:

Praktiĉno upoznavanje biologije i ekologije najvaţnijih korovnih vrsta. Predmet obraĊuje: principe ekologije korova; genetiĉke aspekte korova; ekološke znaĉajke ţivotnog ciklusa; utjecaj biotskih (uglavnom ĉovjeka) i abiotskih ĉimbenika na rast, razvoj i prilagodbu korova; interferencije u agroekosustavu; biološku raznolikost i promjene u sastavu korovnih zajednica. Predmet posebno obraĊuje modele prognoze zakorovljenosti.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

- upoznati studente s ishodima uĉenja ukupno za predmet i za pojedinu nastavnu jedinicu

- izravnom nastavom obraditi principe biologije i ekologije korova

- na poĉetku semestra svakom studentu osmisliti temu za samostalni rad (u skladu s opisom predmeta obrada jedne korovne vrste)

- upućivanje na relevantnu literaturu iz podruĉja teme samostalnog rada

- kroz konzultacije tijekom izravne nastave prati i usmjerava studenta u izradi samostalnog rada

Obaveze studenata:

- prisustvovanje na nastavi

- kontinuiran rad na temi samostalnog rada

- tijekom izravne nastave izvještava o tijeku izrade samostalnog rada

- izrada rada u pisanom obliku

- završno prezentiranje samostalnog rada


Nakon uspješno svladanog modula studenti će moći:

- iskazati vaţnost bioloških i morfoloških znaĉajki korova u razliĉitim ekosustavima

- objasniti razloge promjena u sastavu korovnih vrsta na poljoprivrednim površinama

- ustanoviti na koji naĉin abiotski i biotski ĉimbenici utjeĉu adaptibilnost korova i na vrijeme pojave korovnih vrsta u usjevu



74

- razumjeti vaţnost biološke raznolikosti

- raspraviti i primijeniti utjecaj bioloških i ekoloških znaĉajki korova u naprednim pristupima njihova suzbijanja

Povezanost ishoda uĉenja predmeta s ishodima uĉenja studijskog programa:

- Protumaĉiti ţivotni ciklus i ekologiju štetoĉinja.

- Primijeniti odgovarajuće metode procjene visine napada štetnika, bolesti i korova i temeljem utvrĊene brojnosti ili opasnosti od infekcije preporuĉiti uĉinkovite mjere suzbijanja.

Ishodi uĉenja i zapošljivost: Predmet će studentu omogućiti stjecanje vještina u poznavanju korova i razumijevanju odnosa kultura-korov. Student će temeljem navedenog i modela prognoze zakorovljenosti moći usmjeriti vještine na sastavljanje racionalnih i ekološki prihvatljivih strategija suzbijanja korova.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena


Ukupni broj sati rada

prosječnog studenta

ECTS bodovi

Prisustvo na nastavi 10 Unesi tekst Unesi tekst 30 30 0,5

Angaţiranost na nastavi

20

znaĉajno utjeĉe na konaĉnu ocjenu

Unesi tekst Unesi tekst 20 1

Samostalni rad-pisani dio

50

Struktura, sadrţaj, korištenje relevantne literature.

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlodobar(4

odliĉan (5)

Unesi tekst 30 1

Samostalni rad-izlaganje

20

Od 5

6-7

8-9

10

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlodobar(4

odliĉan (5)

Unesi tekst 10 0,5



75



Prisustvo na nastavi Zbog naĉina odrţavanja nastave (kontinuirana angaţiranost studenta), pohaĊanje nastave poţeljno.

tijeom izravne nastave

nema

Angaţiranost

Tijekom izravne nastave student izvještava o tijeku izrade samostalnog rada i daje plan daljnjeg rada. Vodi diskusiju na temu rada. Pregledavanje literature na zadanu temu.

tijekom izravne nastave

nema


Na kraju semestra potrebno je dostaviti samostalni rad u pisanom obliku. Ocjenjuje se cjelovitost teme, razumijevanje, struktura, relevantnost literature i ispravnost citiranja, gramatiĉka i pravopisna ispravnost teksta.

do kraja semestra nema


Ocjenjuje se jasnoća u izraţavanju, korištenje struĉne terminologije, raspolaganje predviĊenim vremenom.

tijekom izravne nastave (kad je završen rad)

nema



-iskazati vaţnost bioloških i ekoloških znaĉajki korova u razliĉitim ekosustavima

-objasniti razloge promjena u sastavu korovnih vrsta na poljoprivrednim površinama

-ustanoviti na koji naĉin abiotski i biotski ĉimbenici utjeĉu na vrijeme pojave korovnih vrsta

-razumjeti vaţnost biološke raznolikosti

-raspraviti i primijeniti utjecaj bioloških i ekoloških znaĉajki korova u suvremenim pristupima njihova suzbijanja

Kroz aktivnost na nastavi i kroz samostalni rad (pisani dio i izlaganje).


76



Ekologija štetnika i načela prognoze


Predavanja 20, vjeţbe 5 i seminari 5


Tanja Gotlin Ĉuljak, [email protected], 00 385 1 2393968

Cilj:

Ekologija štetnika je grana koja se unutar Entomologije najviše i najbrţe razvija. Obuhvaća tri glavna podruĉja - autekologiju, sinekologiju i demekologiju. Unutar autekologije obradit će se biotiĉki, abiotiĉki i trofiĉki ĉimbenici, unutar demekologije metode praćenja populacije, migracijska kretanja, ĉimbenike nataliteta i mortaliteta, disperziju, dinamiku populacije…Unutar sinekologije obradit će se uzajamni odnosi koji vladaju izmeĊu biocenoza i biotopa. Temelj je svih ostalih djelatnosti unutar entomologije jer prouĉava uvjete pod kojima se dogaĊaju promjene u svijetu kukaca, populacije i biocenozu odnosno ekosustave u kojima kukci obitavaju. Studenti će se upoznati s naĉelima prognoze najvaţnijih štetnih kukaca u ratarskoj, voćarskoj i povrtlarskoj proizvodnji. Temeljem prognoza nauĉit će odrediti potrebu i optimalne rokove tretiranja najvaţnijih štetnika.

Cilj predmeta je osposobiti studenta za praćenje najvaţnijih štetnika u poljoprivrednoj proizvodnji i pravilan naĉin suzbijanja, korištenjem i odabirom pogodnih prognoznih modela.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

IzvoĊenje nastave prema planu, praćenje rada studenata, ocijenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom semestra i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koje osiguravaju izlazne kompetencije, omogućava kontaktiranje sa studentima

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave je obvezno. Evidenciju pohaĊanja nastave provodi nositelj predmeta. Za ostvarivanje prava potpisa studeti trebaju nazoĉiti na 80 % predavanja, 85 % seminara i 85 % vjeţbi. Ukoliko je student izostao s nastave više od propisanog, a bez opravdanog razloga, potpis će mu biti uskraćen, a predmet treba ponovno upisati u sljedećoj akademskoj godini.

Studenti tijekom vjeţbi trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad. Tijekom vjeţbi studenti su duţni nositi posebne biljeţnice u koje se evidentiraju i opisuju izvedene vjeţbe (predmet vjeţbe, izvoĊenje i zapaţanje). Tijekom vjeţbi studenti samostalno odraĊuju zadatak zadan od strane nastavnika (analiza entomoloških problema, prognoza i signalizacija za odreĊenu ţupaniju za prethodnu vegetacijsku godinu).

Studenti polaţu predmet kroz jedan parcijalni ispit u 10 tjednu nastave.

Uvjet za ostvarenje konaĉne ocjene nakon poloţenog parcijalnog ispita su odraĊeni seminari i samostalni zadaci.

Studenti koji ne poloţe ispit tijekom semestra, duţni su u vrijeme ispitnih rokova izaći na završni ispit.



77


Ishodi uĉenja predmeta i povezanost s ishodima uĉenja studija (2)

1. nabrojiti i objasniti utjecaj klimatskih, biotskih i trofiĉkih ĉimbenika na visinu populacije štetnika (1,2,7,9,10,11,13)

2. navesti obiljeţja populacije (1,2,7,9,10,11,13)

3. opisati organizaciju i znaĉaj izvještajno prognozne sluţbe na regionalnoj i drţavnoj razini (1,2,7,9,10,11,13)

4. navesti i opisati metode utvrĊivanja rasprostranjenosti i brojnosti najvaţnijih štetnika u poljoprivrednoj proizvodnji (1,2,7,9,10,11,13)

5. integrirati biološka i ekološka istraţivanja o štetnicima sa meteorološkim podacima, fenologijom kulturnih biljaka, tipom zemljišta u prognoziranju i signalizaciji rokova tretiranja (1,2,7,9,10,11,13)

6. objasniti dugoroĉnu prognozu, kratkoroĉnu prognoza i signalizaciju ili upozorenje (1,2,7,9,10,11,13)

7. izraĉunati i odrediti optimalne rokove tretiranja štetnih kukaca temeljem prikupljenih i obraĊenih podataka te objaviti preporuke i informacije (1,2,7,9,10,11,13)

8. integrirati znanje iz predmeta ekologija štetnika i naĉela prognoze s drugim modulima iz zaštite bilja (10)

9. razviti vještine uĉenja za nastavak studija i/ili cijeloţivotno obrazovanje (11)

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni Bodovna skala ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje i sudjelovanje na predavanjima i seminarima

5

81 % - 84,9 % dolazaka

85 % - 89,9 % dolazaka

90 % - 94,9 % dolazaka

95 % - 100 % dolazaka

1 bod

2 boda

3 boda

5 bodova

25 25 0,84


5 -kontinuirano pohaĊanje

- nekontinuirano pohaĊanje

5 bodova

3 boda 5 5 0,16

Parcijalni ispiti PI

75

90-100% bodova

80-89,9% bodova

70-79,9% bodova

60-69,9% bodova

Izvrstan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

Unesi tekst

45 1,5

Samostalni rad - analiza entomoloških problema po ţupanijama –prognoza i signalizacija

10

-odgovorna i temeljita analiza podataka, kritiĉki

osvrt i dobra tehniĉka izvedba

-- nepotpuna i netemeljita analiza podataka i loša

tehniĉka izvedba (tiskarske i gramatiĉke pogreške)

10 bodova

6 bodova

0 10 0,34

Seminarski rad 5

-temeljne ideje, pojmovi i problemi obraĊeni su na

primjeren naĉin; terminologija je ispravna;

student pokazuje kako vlada materijom.

5 bodova

Unesi tekst

5 0,16


78

-student se ne koristi odgovarajućom

terminologijom, pokazuje kako ne vlada materijom

3 boda

Završni ispit ZI (PI + UI) (pristupaju studenti koji nisu poloţili parcijalni ispit tijekom semestra)

75 -isto kao parcijalnog

ispita

-isto kao kod parcijalnog ispita

Unesi tekst

45 1,5

Formiranje konaĉne ocjene:

90-100 bodova

80-89,9 bodova

70-79,9 bodova

60-69,9 bodova

Izvrstan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)




PohaĊanje i sudjelovanje na predavanjima i seminarima


Moţe se opravdati izostanak do 20 % predavanja i do 15 % seminara (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…. na AFZ-u)


Unesi tekst



Moţe se opravdati izostanak do 15% vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u)

Student je obvezan odraditi samostalni rad - analiza entomoloških problema po ţupanijama –prognoza i signalizacija za prethodnu vegetacijsku godinu u suradnji sa Savjetodavnom sluţbom


15. tjedan nastave

Unesi tekst


Ekologija kukaca, prognoza i signalizacija 10. tjedan nastave

Unesi tekst

Završni ispit (PI + UI)

Studenti koji nisu poloţili parcijalni ispit polaţu završni ispit u cijelosti u vrijeme ispitnih rokova. Pisani ispit sastoji se od ĉetiri pitanja. Usmeni ispit se sastoji od ĉetiri pitanja.Testira se usvojenost teorije i ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉko mišljenje, kreativnost i društvena odgovornost.

Udio pisanog ispita u ocijeni završnog ispita iznosi 45 %, a usmenog ispita 55 %).



79



-nabrojiti i objasniti utjecaj klimatskih, biotskih i trofiĉkih ĉimbenika na visinu populacije štetnika

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit

-navesti obiljeţja populacije Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit

-opisati organizaciju i znaĉaj izvještajno prognozne sluţbe na regionalnoj i drţavnoj razini


- navesti i opisati metode utvrĊivanja rasprostranjenosti i brojnosti najvaţnijih štetnika u poljoprivrednoj proizvodnji

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave,seminarski radovi, pismeni ispit, usmeni ispit

- integrirati biološka i ekološka istraţivanja o štetnicima sa meteorološkim podacima, fenologijom kulturnih biljaka, tipom zemljišta u prognoziranju i signalizaciji rokova tretiranja


-objasniti dugoroĉnu prognozu, kratkoroĉnu prognoza i signalizaciju ili upozorenje


-izraĉunati i odrediti optimalne rokove tretiranja štetnih kukaca temeljem prikupljenih i obraĊenih podataka te objaviti preporuke i informacije


-integrirati znanje iz predmeta ekologija štetnika i naĉela prognoze s drugim modulima iz zaštite bilja


-razviti vještine uĉenja za nastavak studija i/ili cijeloţivotno obrazovanje



80



Ekološko vinogradarstvo


Predavanja (22) , seminari (2), vjeţbe (6)


Jasminka Karoglan Kontić [email protected] ; Boţena Barić, [email protected] ; Zvjezdana Marković, [email protected] ; Domagoj Stupić, [email protected]

Cilj:

Stjecanje znanja o specifiĉnostima ekološkog uzgoja u vinogradarstvu kao preduvjet za voĊenje proizvodnje na ekološkom poljoprivrednom gospodarstvu ili rad u savjetodavnim ili kontrolnim institucijama u ekološkoj poljoprivredi.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje izravne nastave - predavanja, vjeţbe. Sastavljanje testova znanja te njihovo ocjenjivanje. Odrţavanje usmenih ispita i konzultacija. Izrada nastavnih materijala.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje i aktivno sudjelovanje na predavanjima i vjeţbama. Polaganje ispita.


1. Razumjeti i interpretirati razloge koji su doveli do razvoja ekološke poljoprivrede, odnosno ekološkog vinogradarstva

2. Definirati ciljeve ekološkog vinogradarstva

3. Nabrojit zakonske propise i objasniti sustav kontrole proizvodnje i certifikacije groţĊa i vina iz ekološkog uzgoja

4. Objasniti vaţnost i odabrati prikladne naĉine oĉuvanja i poticanja raznolikosti vrsta u ekosustavu vinograda

5. Odabrati i argumentirano preporuĉiti prikladne agro- i ampelotehniĉke zahvate u vinogradu, sukladne naĉelima i propisima ekološke poljoprivredne proizvodnje

6. Objasniti genetiĉku pozadinu otpornosti sorata prema gljiviĉnim bolestima te odabrati i opisati sorte vinove loze prikladne za ekološko vinogradarstvo

7. Odabrati dozvoljena i preporuĉene sredstava i postupke pri proizvodnji ekoloških vina

8. Razumjeti problem zaštite od štetoĉinja u sustavu ekološke proizvodnje te argumentirano preporuĉiti direktne i indirektne mjere i sredstava za njihovu kontrolu






81

Polaganje ispita


udio u ocjeni





ECTS bodovi

Predavanja+vjeţbe*seminar

- - - 26 26 0,8


61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 40 1,5


61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 24 0,7

UKUPNO 100% (2xT1+T2)/3 30 90 3

Završni ispit* (ZI) 80 %

61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 64 2,2

* studenti koji tijekom semestra ne poloţe testove znanja pristupaju u ispitnom roku cjelovitom završnom usmenom ispitu



Predavanja+ vjeţbe Na nastavi se provjerava i biljeţi nazoĉnost studenata. Student moţe opravdano izostati sa najviše 15% sati izravne nastave.

semestar (30 sati izravne nastave)

-

Test znanja 1 (T1)

Studentu je omogućena provjera znanja tijekom odrţavanja nastave kroz dva testa znanja. Test znanja 1 obuhvaća teme vezane uz znaĉaj ekološkog vinogradarstva, zakonske propise te specifiĉnosti tehnologije proizvodnje groţĊa i vina u ekološkom uzgoju. Pitanja su otvorenog tipa i ispituju poznavanje ĉinjenica i sposobnost njihovog povezivanja.

10. tjedan nastave

Studenti mogu pristupiti ispravku Testa znanja 1 u istom terminu kada polaţu Test znanja 2

Test znanja 2 (T2)

Test znanja 2 obuhvaća podruĉje zaštite od bolesti i štetnika u ekološkom vinogradarstvu.

Pitanja su otvorenog tipa i ispituju poznavanje ĉinjenica i sposobnost njihovog povezivanja. Na temelju ocjena iz testova znanja studentima se odreĊuje završna ocjena ispita prema formuli (2xT1+T2)/3

15. tjedan -

Završni ispit

Student koji ne poloţi testove znanja tijekom semestra pristupa polaganju cjelovitog usmenog završnog ispita u previĊenim ispitnim rokovima. Na ispitu se studentu u pravilu postavljaju tri pitanja iz razliĉitih dijelova programskog sadrţaja.

ispitni rokovi -


82



- razumjeti i interpretirati razloge koji su doveli do razvoja ekološke poljoprivrede, odnosno ekološkog vinogradarstva


- definirati ciljeve ekološkog vinogradarstva test znanja, završni ispit

- nabrojit zakonske propise i objasniti sustav kontrole proizvodnje i certifikacije groţĊa i vina iz ekološkog uzgoja


- objasniti vaţnost i odabrati prikladne naĉine oĉuvanja i poticanja raznolikosti vrsta u ekosustavu vinograda


- odabrati i argumentirano preporuĉiti prikladne agro- i ampelotehniĉke zahvate u vinogradu, sukladne naĉelima i propisima ekološke poljoprivredne proizvodnje

sudjelovanje u raspravama, terenske vjeţbe, test znanja, završni ispit

- objasniti genetiĉku pozadinu otpornosti sorata prema gljiviĉnim bolestima te odabrati i opisati sorte vinove loze prikladne za ekološko vinogradarstvo

terenske vjeţbe, test znanja, završni ispit

- odabrati dozvoljena i preporuĉene sredstava i postupke pri proizvodnji ekoloških vina


- razumjeti problem zaštite od štetoĉinja u sustavu ekološke proizvodnje te argumentirano preporuĉiti direktne i indirektne mjere i sredstava za njihovu kontrolu

terenske vjeţbe, test znanja, završni ispit


83



Ekonomika infrastrukture u agrobiznisu


Predavanja 28; seminari 10; vjeţbe – praktikum 12; vjeţbe – terenske 10


Nositeljica modula: prof.dr.sc. Ramona Franić, [email protected]

Suradnici: doc.dr.sc. Lari Hadelan, [email protected], Tihana Ljubaj, mag.ing.agr., [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je stjecanje specifiĉnih znanja i vještina o infrastrukturi I logistiĉkom sustavu, njegovoj organizaciji i projektiranju u agrobiznisu

Način rada:

Obaveze nastavnika:

- Odrţavanje nastave u skladu s definiranim tjednim planom, odrţavanje konzultacija

- Kontinuirano praćenje dolazaka studenata na nastavu i angaţmana

- Ocjenjivanje u skladu s defniniranim kriterijima

Obaveze studenata:

- Prisutstvo na nastavi, sudjelovanje u raspravama

- Izrada seminara, domaća zadaća


Nakon uspješno svladanog predmeta student će moći:

- Opisati obiljeţja infrastrukturnih objekata u agrobiznisu

- Obrazloţiti utjecaj infrastrukturnih objekata na ekonomsku uĉinkovitost i dohodak poljoprivredne proizvodnje

- Identificirati kritiĉne elemente gospodarske infrastrukture u agrobiznisu s obzirom na specifiĉnost poljoprivrede, poljoprivrednih inputa i outputa

- Izraditi projektni prijedlog lokacije i kapaciteta infrastrukturnog objekta u agrobiznisu, primjenom metoda za evaluaciju i optimizaciju

- Objasniti ulogu poslovne logistike u makroekonomskoj perspektivi

- Prepoznati logistiĉke strategije, potrebu i naĉine njihove primjene u rješavanju ekonomskih problema u agrobiznisu





84

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno

bodova ili udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje predavanja i vjeţbe

- - - 50 50 1

Pripreme za aktivno sudjelovanje u rasporavama i domaće zadaće

- - - (50) 40 1

Seminarski rad (priprema + prezentacija)

50% Dovoljan (2) do odliĉan (5) 10 40 2

Pisani ispit na predroku

50%

18-21,9

22,0-24,9

25,0-27

28-30

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 50 2

Konaĉni ispit u redovnom ispitnom roku

(50%)

18-21,9

22,0-24,9

25,0-27

28-30

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 (50) (2)

Usmeni ispit (nadoknada ili za višu ocjenu)

(50%) Ekspertna procjena nastavnika

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 (50) (2)




Prisutstvo na nastavi

Potpisivanje na listu prisustva na nastavi (na poĉetku i kraju bloka). Prati se sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Prema ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara


Moguća putem samostalnog zadatka (1 ECTS bod)

Aktivnost na nastavi

Sudjelovanje u raspravama, postavljanje pitanja, praćenje usvajanja teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina i timskog rada. Zapaţena aktivnost na satu biljeţi se u studentskoj evidenciji (+), što omogućuje korekciju konaĉne ocjene naviše (++) ili beneficiju na usmenom ispitu (+++).

Tokom semestra

Izrada samostalnog zadatka (1 ECTS bod)

Izrada seminara



1.tjedan

8.tjedan



85

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 10. tjednu nastave u semestru prema dogovorenom rasporedu. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se sposobnost timskog rada, prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).

10.tjedan

Domaća zadaća Samostalna analiza zadanog teksta, rasprava na satu Tokom semestra


Pismeni ispit na predroku

30 pitanja (zatvorena i otvorena) 15. tjedan predavanja

-


3 pitanja Redovni ispitni rok

-

Nadoknada (izrada samostalnog zadatka)



-



Opisati obiljeţja infrastrukturnih objekata u agrobiznisu Rasprave na nastavi, seminarski rad, pismeni ispit

Obrazloţiti utjecaj infrastrukturnih objekata na ekonomsku uĉinkovitost i dohodak poljoprivredne proizvodnje

Rasprave na nastavi, seminarski rad, pismeni ispit

Identificirati kritiĉne elemente gospodarske infrastrukture u agrobiznisu s obzirom na specifiĉnost poljoprivrede, poljoprivrednih inputa i outputa


Izraditi projektni prijedlog lokacije i kapaciteta infrastrukturnog objekta u agrobiznisu, primjenom metoda za evaluaciju i optimizaciju

Seminarski rad

Objasniti ulogu poslovne logistike u makroekonomskoj perspektivi Rasprave na nastavi, seminarski rad, pismeni ispit

Prepoznati logistiĉke strategije, potrebu i naĉine njihove primjene u rejšavanju ekonomskih problema u agrobiznisu



86



Ekonomika upotrebe resursa u agrobiznisu


Predavanja: 24 sata; auditorne vjeţbe: 2 sata; seminar: 4 sati


Doc.dr.sc. Lari Hadelan, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je upoznati studente s ulogom prirodnih, kapitalnih i ljudskih resursa u odrţivom razvoju poljoprivrede i agrobiznisa kao i njihovoj upotrebi na ekonomski, društveno i ekološki prihvatljiv naĉin.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja i auditornih vjeţbi te pomaganje studentima u izradi seminara.

Nakon završetka nastave ocijeniti u kojoj su mjeri studenti usvojili ciljeve zadane sadrţajem modula i postigli razinu zadanih ishoda uĉenja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje i aktivno sudjelovanje u nastavi u formi rasprava, pitanja i komentara.

Izradom seminara i polaganjem ispita studenti su obvezni dokazati usvajanje zadanih ishoda uĉenja.


Uspješnim završetkom modula studenti će moći:

- spoznati vaţnost, ulogu i ekonomiku resursa u poljoprivredi,

- shvatiti ograniĉenost prirodnih i gospodarskih resursa i potrebu njihovog optimalnog korištenja,

- primijeniti višekriterijsku analizu s ciljem optimizacije korištenja resursa u agrobiznisu,

- definirati, kvantificirati i usporediti ĉimbenike odrţivog razvoja i odrţive poljoprivrede,

- razlikovati razliĉite pristupe konceptu odrţivosti i analizirati implikacije primjene razliĉitih politika odrţivosti,

- ekonomski valorizirati utjecaj klimatskih promjena, globalnog zatopljenja, porasta cijena energenata na sektor poljoprivrede i agrobiznisa.



87

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave


Unesi tekst Prolaznost Da-Ne 26 Unesi tekst 0

Izrada seminara i prezentacija

33%

< 6

6

7

8

9-10

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

4 30 1




PohaĊanje nastave


Dolazak studenata na nastavu se provjerava i uvjet je za dobivanje potpisa. Uz najavu odsutnosti moţe se izostati s najviše 20% predavanja, 15% vjeţbi, kao i 15% seminara.



Seminarski rad izraĊuje se pojedinaĉno. Naslovi seminara vezani su uz aktualna dogaĊanja u Hrvatskoj i u svijetu s relevantnom tematikom.

Tijekom nastave

Unesi tekst

Usvojenost programskog sadrţaja

Provjera pismenim putem s naglaskom na razumijevanje i kritiĉko razmišljanje o predmetnoj tematici.

Ispitni rokovi

Unesi tekst



spoznati vaţnost, ulogu i ekonomiku resursa u poljoprivredi pismeni ispit

shvatiti ograniĉenost prirodnih i gospodarskih resursa i potrebu njihovog optimalnog korištenja

pismeni ispit

primijeniti višekriterijsku analizu s ciljem optimizacije korištenja resursa u agrobiznisu

pismeni ispit

razlikovati razliĉite pristupe konceptu odrţivosti i analizirati implikacije primjene razliĉitih politika odrţivosti

seminari

ekonomski valorizirati utjecaj klimatskih promjena, globalnog zatopljenja, porasta cijena energenata na sektor poljoprivrede i agrobiznisa

seminari


88



Europska unija i Zajednička poljoprivredna politika


Sati nastave 60: predavanja 24; seminari 28, vjeţbe – terenske 8


Nositeljica modula: prof.dr.sc. Ramona Franić; [email protected]

Suradnici: doc.dr.sc.Ornella Mikuš; [email protected]; dipl.ing. Mateja Jeţ Rogelj, [email protected]; Tihana Ljubaj, mag.ing.agr., [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je stjecanje uvida u povijest stvaranja Europske unije, njenu strukturu i organizaciju, kao i stanje poljoprivrede i poljoprivredne politike u EU. Prati se razvoj Zajedniĉke poljoprivredne politike, razlozi i obiljeţja reformi te uvjeti prilagodbe hrvatske poljoprivredne politike ĉlanstvu u EU, kako u proizvodnom tako i u administrativnom sektoru.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

- Odrţavanje nastave u skladu s definiranim tjednim planom, odrţavanje konzultacija

- Kontinuirano praćenje dolazaka studenata na nastavu i angaţmana, ocjenjivanje u skladu s definiranim kriterijima.

Obaveze studenata:

- Prisutstvo na nastavi, sudjelovanje u raspravama. Izrada seminara, domaća zadaća.


- Opisati procese stvaranja Europske ekonomske zajednice, odnosno Europske unije i obrazloţiti ekonomske i politiĉke razloge tog procesa

- Opisati faze proširenja Europske unije i utjecaje na poljoprivredni sektor zemalja-ĉlanica

- Objasniti ulogu poljoprivrede u gospodarstvu Europske unije i ulogu ZPP-a u poljoprivredi i ruralnom razoju

- Nabrojati ĉlanice i usporediti njihvoe osnovne makroekonomske indikatore, osobito u kontekstu poljoprivrede i ruralnog razvoja, prije i nakon uĉlanjenja u EU

- Identificirati kljuĉne faze prilagodbe hrvatske poljoprivredne politike ZPP EU i kritiĉki prosuĊivati lekcije za hrvatsku poljoprivredu u usporedbi s drugim ĉlanicama

- Samostalni i/ili u timu istraţiti agrarno-politiĉki problem u okviru standarda ZPP-a i prezentirati rezultate






89

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje predavanja i vjeţbe (terenske)

- - - 32 32 1

Pripreme za aktivno sudjelovanje u rasporavama i domaće zadaće

- - - Unesi tekst

28 1


50% Dovoljan (2) do odliĉan (5) 28 60 2


50%

12-13,9

14-15,9

16-17,9

18-20

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 60 2

Konaĉni ispit u redovnom ispitnom roku

(50%)

12-13,9

14-15,9

16-17,9

18-20

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 (60) (2)


(50%) Ekspertna procjena nastavnika

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 (60) (2)





Potpisivanje na listu prisutstva na nastavi (na poĉetku i kraju bloka). Prati se sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Prema ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara


Moguća putem samostalnog zadatka (1 ECTS bod)



Tokom semestra Izrada samostalnog zadatka (1 ECTS bod)


90

Izrada seminara




1.tjedan

8.tjedan

10.tjedan


Domaća zadaća Samostalna analiza zadanog teksta, rasprava na satu Tokom semestra Izrada samostalnog zadatka (1 ECTS bod)


20 pitanja (zatvorena i otvorena) 15. tjedan predavanja

-


3 pitanja Redovni ispitni rok

-

Nadoknada (izrada samostalnog zadatka)

Ukoliko student ne ostvari nuţna 3 ECTS boda kao preduvjet izlaska na konaĉni ispit i upis ocjene, jedan bod je moguće nadoknaditi dodatnim samostalnim zadatkom, npr: prijevod struĉnog teksta s engleskog jezika i izlaganje pred nastavnikom, prikaz ĉlanka ili knjige, projektna ideja i sl.


-



Opisati procese stvaranja Europske ekonomske zajednice, odnosno Europske unije i obrazloţiti ekonomske i politiĉke razloge tog procesa


Opisati faze proširenja EU i utjecaje na poljoprivredni sektor zemalja-ĉlanica


Objasniti ulogu poljoprivrede u gospodarstvu EU i ulogu ZPP-a u poljoprivredi i ruralnom razvoju


Nabrojati ĉlanice i usporediti njihove osnovne makroekonomske indikatore, osobito u kontekstu poljoprivrede i ruralnog razvoja, prije i nakon uĉlanjenja u EU


Identificirati kljuĉne faze prilagodbe hrvatske poljoprivredne politike ZPP EU i kritiĉki prosuĊivati lekcije za hrvatsku poljoprivredu u usporedbi s drugim ĉlanicama


Samostalni i/ili u timu istraţiti agrarno-politĉki problem u okviru standarda ZPP-a i prezentirati rezultate

Seminarski rad


91



Fermentirani mesni proizvodi


Predavanja 38 sati, seminari 4 sata, vjeţbe 18 sati


Ivica Kos, [email protected]; Zoran Luković, [email protected]; Ana Kaić, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je osposobiti studente za razumijevanje tehnološkog procesa proizvodnje fermentiranih kobasica i trajnih suhomesnatih proizvoda, a studenti će dobiti neophodna teorijska i praktiĉna znanja iz podruĉja izbora i pripreme sirovine, izbora dodataka, usitnjavanja, miješanja, punjenja, kontrole mikroklimatskih parametara i senzorne analize. TakoĊer, cilj modula je stjecanje vještina za voĊenje tehnološkog procesa te analizu i sintezu spoznaja u primjenjiva rješenja pogodna za organiziranje, provedbu i nadzor proizvodnog procesa.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Organizirati i provoditi predavanja i vjeţbe, radne zadatke, pripremu i obranu seminarskih radova. Pripremiti literaturne izvore za uĉenje. Organizirati i provoditi testove znanja i usmene ispite

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja i vjeţbi. Izvršavanje radnih zadataka. Izrada i obrana seminarskog rada. Polaganje testova znanja i usmenog ispita.



- opisati temeljne zahtjeve za pravilan izbor sirovine i dodataka

- objasniti svrhu i karakteristike pojedine faze tehnološkog procesa

- dizajnirati tehnološki proces prema tipu fermentiranih kobasica i trajnih suhomesnatih proizvoda

- povezati pojedine procese i faze u praktiĉki primjenjivu cjelinu

- izdvojiti i argumentirati izbor sirovine, dodataka i tehnoloških faza za pojedini tip fermentiranih kobasica i trajnih suhomesnatih proizvoda





92

Polaganje ispita

Elementi praćenja


ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave

5% - - 54 54 0,5


5% Sluţi za korigiranje konaĉne ocjene

- - 0,5

Seminarski rad 10% Sadrţaj 50%

Prezentacija 50% 4 20 1

Test znanja 1 + Test znanja 2

30%

50-62,49%

62,50-74,99%

75-87,49%

87,50-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstan (5)

2 40 1,5

Usmeni ispit 50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 66 2,5

(Nadoknada-samostalni zadatak)

(5%) - - - (10) (0,5%)




PohaĊanje nastave

Na nastavi se biljeţe prisustvo studenata na nastavi (na poĉetku i kraju bloka ) i prati sposobnost discipliniranog praćenja nastave.

Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja i 15% vjeţbi.

Semestar-60 sati izravne nastave

Putem samostalnog zadatka (0,5 ECTS)


Na nastavi se prati usvajanje teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja u okviru modula, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, kritiĉkog mišljenja, timskog rada i prijedlozi zajedniĉkih projekata.

Zapaţena aktivnost se biljeţi i moţe posluţiti za korekciju konaĉne ocjene.

Tijekom nastave -

Seminarski rad

Teme seminarskog rada se izabiru i/ili dodijeljuju tijekom nastave, a namijenjene su grupnom radu do 3 studenta.

Pisani rad se predaje tjedan dana prije obrane. Korigirani rad se predaje pri obrani rada pred ostalim studentima.

Obranu rada vrše svi ĉlanovi grupe, a ocjenjuje se sadrţaj (50%, izvori informacija, analitiĉnost i

U 14. tjednu nastave

-


93

sposobnost zakljuĉivanja, argumentiranost) i prezentacije (50%; prezentacijske vještine, govorniĉke vještine)

Test znanja 1 + test znanja 2

Obuhvaća odvojeno pisanje testa iz dva programska dijela (do 6. tjedna nastave i od 7. tjedna nastave). Pitanja su otvorenog i zatvorenog tipa.

Iz uspjeha oba testa znanja izraĉunava se prosjeĉan uspjeh.

U 7. i 13. tjednu -

Usmeni ispit

Usmeni ispit se sastoji od pet (5) pitanja. Procjenjuje se usvojenost teoretskog znanja i poznavanja ĉinjenica,analiza postojećeg znanja i sinteza zakljuĉaka, kritiĉko mišljenje i kreativnost, sigurnost u znanje.


Nadoknada-samostalni zadatak

Ukoliko student opravdano izostane s više od 20% predavanja i 15% vjeţbi, ali manje od 40% predavanja i 30% vjeţbi moguće je uvjet pohaĊanja nastave nadoknaditi samostalnim radom (obradom specifiĉne teme, znanstvenog ili struĉnog rada, razradom projektne ideje).

Do kraja nastave -



Opisati temeljne zahtjeve za pravilan izbor sirovine i dodataka Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, testovi znanja, usmeni ispit

Objasniti svrhu i karakteristike pojedine faze tehnološkog procesa

Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, testovi znanja, usmeni ispit

Dizajnirati tehnološki proces prema tipu fermentiranih kobasica i trajnih suhomesnatih proizvoda

Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, seminarski rad, usmeni ispit

Povezati pojedine procese i faze u praktiĉki primjenjivu cjelinu Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, seminarski rad, usmeni ispit

Izdvojiti i argumentirati izbor sirovine, dodataka i tehnoloških faza za pojedini tip fermentiranih kobasica i trajnih suhomesnatih proizvoda

Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, usmeni ispit


94



Financijski menadžment u agrobiznisu


Predavanja: 20 sati, auditorne vjeţbe: 6 sati, seminar: 4 sati


Prof.dr.sc. Zoran Grgić, [email protected]

Dr.sc.Branka Šakić Bobić, [email protected]

Cilj:

Studenti će biti upoznati s temeljnim koncepcijama financijskog managementa, financijskom analizom, financijskom prognozom, odluĉivanjem o dugoroĉnim kapitalnim ulaganjima, temeljnim obiljeţjima poslovnih financija, kljuĉnim financijskim odlukama tvrtke, izvorima i upotrebi financijskih sredstava, pribavljanju financijskih sredstava i planiranju financijskih potreba, planiranju financijskog rasta, analizi odluka o kapitalnim investicijama, analizi izbora financiranja i analiza financijskog poloţaja poslovnog subjekta u agrobiznisu, analizi financijskih pokazatelja i dinamici financijskog sustava i poslovnoj poluzi.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje auditornih vjeţbi i predavanja. Pomoć pri izradi seminara.

Obaveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi. Izrada seminarskog rada.


- -identificirati ciljeve financijskog menadţmenta

- -usporediti ciljeve poslovanja razliĉitih poslovnih subjekata

- -argumentirati mišljenje o prednostima i nedostacima razliĉitih oblika financiranja poslovnih sustava

- -ustanoviti sustave ekonomsko-financijskih pokazatelja u gospodarstvu

- -dizajnirati financiranje poslovanja


mailto:–[email protected]


95

Polaganje ispita






studenta

ECTS bodovi

Usvojenost programskog sadrţaja-završni pismeni ispit

100%

Do 16

17-19

20-24

25-28

29-30

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

20 60 2

Aktivnosti na seminarskoj nastavi

0% Unesi tekst Unesi tekst 4 15 0,5

Kontinuirano pohaĊanje nastave






Nakon odrţane nastave student pristupa pismenom polaganju završnog ispita u trajanju od sat vremena. Završni ispit se sastoji od 15 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja, a svako pitanje nosi 2 boda.

Nakon odrţanih predavanja



Seminarski rad se izvodi u grupama od 3-5 studenata tijekom izvoĊenja nastave da bi studentima pribliţio programski sadrţaj i naĉine oralne prezentacije istog. Seminarski rad ne ulazi u konaĉnu ocjenu modula.

Zadnje predavanje

Nije moguće


Dolazak studenata na nastavu se provjerava i uvjet je za pristupanje pismenom dijelu ispita, kao i za dobivanje potpisa.

Zadnje predavanje

Nije moguće



identificirati ciljeve financijskog menadţmenta pismeni

usporediti ciljeve poslovanja razliĉitih poslovnih subjekata pismeni

argumentirati mišljenje o prednostima i nedostacima razliĉitih oblika financiranja poslovnih sustava

pismeni

ustanoviti sustave ekonomsko-financijskih pokazatelja u gospodarstvu pismeni

dizajnirati financiranje poslovanja pismeni


96

OPĆI PODACI O MODULU

Naziv modula:

Fitobakteriologija i fitovirologija

Struktura izvedbe nastave:

Predavanja: 40 sati; vjeţbe laboratorijske: 10 sati; vjeţbe u praktikumu: 5 sati; seminar: 5 sati

Ime, prezime i kontakti nastavnika i suradnika na modulu:

Izv. prof. dr. sc. Edyta Đermić, [email protected]

Doc. dr. sc. Darko Vonĉina, [email protected]

Cilj:

Razviti kompetencije i primjenjiva znanja studenata iz fitobakteriološke i fitovirološke struke koje će im omogućiti obavljanje fitopatoloških pregleda biljaka u proizvodnji, izdvajanje prikladnih dijagnostiĉkih metoda za dijagnosticiranje pojedinih znaĉajnih virusnih, bakterijskih i srodnih patogena te pripremu i provedbu ELISA-testa i općenito rada u fitobakteriološkom odn. fitovirološkom laboratoriju.

Modulom se obraĊuju znanja o virusima, fitoplazmama, bakterijama i viroidima, patogenima biljaka. Student će biti upoznat sa specifiĉnostima navedenih skupina patogena, ali i sa specifiĉnostima njihovih patogeneza te naĉinima njihovog transfera izmeĊu vegetacijskih sezona. Cilj je takoĊer studente potaći na kritiĉko promišljanje aktualnih sistema suzbijanja biljnih patogena u spektru bakterije-virusi što će im omogućiti da u radu u praksi ili tijekom poslijediplomskog studija postanu sposobni dizajnirati i predlagati inovativne metode suzbijanja biljnih patogena. Detaljnim prouĉavanjem pojedinih znaĉajnih bakterioza i viroza biljaka (case studies u okviru svih tipova teoretske i praktiĉne nastave, ali i u okviru seminara) obogatit će se znanje studenata o biljnim bolestima i nastojati potaknuti njihovu kreativnost.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnici su obavezni primjenom prikladnih nastavnih metoda u okviru teoretske i praktiĉne nastave (laboratorijske i vjeţbe u praktikumu) omogućiti studentima stjecanje znanja i kompetencija zacrtanih planom modula. Studente će upoznati sa specifiĉnostima virusa, bakterija i srodnih patogena, ali i sa specifiĉnostima njihovih patogeneza te naĉinima njihovog transfera izmeĊu vegetacijskih sezona. Tijekom redovitog odrţavanja nastave u okviru ovog jednosemestralnog obaveznog modula, kompetentni nastavnici - sudionici obrazovnog procesa trebaju razvijati studentske kompetencije u izdvajanju prikladnih dijagnostiĉkih metoda za konvencionalno dijagnosticiranje pojedinih znaĉajnih virusnih, bakterijskih i srodnih patogena te im kroz pripremu i provedbu vjeţbi i radu u fitobakteriološkom tj. fitovirološkom laboratoriju i plasteniku (umjetne zaraze, izolacija i kultivacija patogena, provedba ELISA-testa) prenijeti postulate vezane uz rad u njima. Predavaĉi na ovom modulu studente su obvezni poduĉiti i definiciji i smislu lanĉane reakcije polimerazom (PCR), a studenti će osim praktiĉnih i teoretskih znanja steći i predznanja vezana uz monitoring elemenata okoliša i podneblja koji utjeĉu na kvalitetu prognoze bakterijskog paleţa kojom se predviĊaju termini nastanka zaraze voćaka bakterijom Erwinia amylovora. Nastavnici ujedno prate i usmjeravaju rad studenata s pripadajućom znanstvenom i struĉnom literaturom te razvijaju interes studenata za njenim korištenjem kao i za timskim radom unutar razliĉitih oblika nastave zacrtanim planom modula, a posebno u okviru seminarskog rada.




97

Obaveze studenata:

Od studenata se unutar ovog modula oĉekuje redovito i angaţirano pohaĊanje i sudjelovanje u svim oblicima nastave, te savladavanje nastavnih ciljeva. Studenti su obavezni u okviru skupina od po 2-3 studenta izraditi seminarski rad pri ĉemu će detaljno obraditi pojedinu znaĉajna biljnu bakteriozu ili virozu (sukladno njihovom prijedlogu i uz konzultacije s predmetnim nastavnikom) ĉime će se obogatiti njihovo znanje o biljnim bolestima i potaknuti kreativnost i kritiĉko mišljenje.

Ishodi učenja predmeta, povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa, ishodi učenja i zapošljivost - prema ECTS katalogu:

Studenti koji uspješno savladaju ovaj modul poznavat će svojstva virusa, bakterija, fitoplazmi, viroida, izdvojiti i znati simptomatologiju najznaĉajnijih bakterijskih i virusnih bolesti najzastupljenijih kultura u nas (ukoliko te bolesti uzrokuju vidljive simptome), iskazati biologiju znaĉajnih bakterijskih i virusnih patogena, pravilno uzorkovati bolesne biljke za nastavak determinacije u laboratoriju, objasniti proceduru, konstituente i posljedice testa ELISA u primjeni kod razliĉitih skupina patogena, iskazati prednosti i nedostatke testa ELISA, pravilno tumaĉiti konvencionalne dijagnostiĉke tehnike u fitobakteriologiji, znati definiciju i smisao lanĉane reakcije polimerazom (PCR), nabrojati parametre koji su osnova predviĊanju termina nastanka zaraze voćke bakterijom Erwinia amylovora te prepoznati elemente koji utjeĉu na kvalitetu prognoze bakterijskog paleţa.

Ishodi uĉenja u ovom modulu kompatibilni su u njihovom općem ali i specijalistiĉkom dijelu ishodima uĉenja studija kojemu modul pripada, a steĉena znanja i kompetencije će studentima omogućiti zapošljivost u najširem dijapazonu kompanija; od onih u kojima se obavlja biljna proizvodnja ili vrši nadzor nad kvalitetom biljnog materijala, kako sjemenskog i merkantilnog, do onih koje se bave proizvodnjom ili prodajom sredstava za zaštitu bilja, pa do institucija koje se bave osmišljavanjem propisa vezanih uz fitomedicinu i srodne agronomske discipline.

Polaganje ispita

Elementi praćenja


ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Predavanja 40 50 1

Laboratorijske vjeţbe

10 14 1

Vjeţbe u praktikumu

5 7 0,5

Seminar 5 9 0,5

1. meĊuispit 50 % 0-59%

60-69%

70-79%

80-89%

90-100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1

2. meĊuispit 50 %

1

završni ispit 100 %

1

UKUPNO 100%

60 80 6


98



1. meĊuispit Pisani meĊuispit nakon obrade dijela gradiva vezano uz viruse i srodne patogene

tijekom semestra

2. meĊuispit Pisani meĊuispit nakon obrade dijela gradiva vezano uz bakterije i srodne patogene

tijekom semestra

Seminarski rad Izrada i prezentiranje seminarskog rada (skupine od po 2-3 studenta na odabranu aktualnu temu)

krajem semestra

Završni ispit Pisani ispit redoviti ispitni rokovi



poznavati svojstva virusa, bakterija, fitoplazmi, viroida set pitanja unutar pisanog ispita i diskusije prilikom izrade i prezentiranja seminarskog

rada

poznavati simptomatologije najznaĉajnijih bakterijskih i virusnih bolesti najzastupljenijih kultura u nas (ukoliko te bolesti uzrokuju vidljive simptome)

set pitanja unutar pisanog ispita i diskusije prilikom izrade i prezentiranja seminarskog

rada

iskazati biologiju znaĉajnih bakterijskih i virusnih patogena set pitanja unutar pisanog ispita i diskusije prilikom izrade i prezentiranja seminarskog

rada

pravilno uzorkovati bolesne biljke za nastavak determinacije u laboratoriju

set pitanja unutar pisanog ispita

objasniti proceduru, konstituente i posljedice testa ELISA u primjeni kod razliĉitih skupina patogena

iskazati prednosti i nedostatke testa ELISA

pravilno tumaĉiti konvencionalne dijagnostiĉke tehnike u fitobakteriologiji

znati definiciju i smisao lanĉane reakcije polimerazom (PCR)

nabrojati parametre koji su osnova predviĊanju termina nastanka zaraze voćke bakterijom Erwinia amylovora te prepoznati elemente koji utjeĉu na

kvalitetu prognoze bakterijskog paleţa


99



Fitonematologija


Predavanja 14 (P 14); seminari 3 (S 3); vjeţbe 13 (PK 7, L 5, T 1)


Dinka Grubišić, tel: 01 23 93 967, e-mail: [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je studentima dati cjeloviti prikaz nematoda s naglaskom na štetne i korisne vrste u poljoprivrednoj proizvodnji te ih nauĉiti prepoznavanju vrsta kroz morfološke i anatomske karakteristike istih te simptome parazitacije na poljoprivrednim kulturama.Nauĉiti studente metodici uzorkovanja tla i biljnog materijala te metodama izdvajanja nematoda iz prikupljenih uzoraka. Cilj predmeta je i pouĉiti studente mjerama suzbijanja nematoda s naglaskom na nepesticidnim mjerama suzbijanja te uporabi entomopatogenih i parazitskih nematoda u zaštiti bilja od ekonomski vaţnih štetnika.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnik putem predavanja studentima prenosi teorijske spoznaje o štetnim i korisnim nematodama u biljnoj proizvodnji te mjerama suzbijanja. Putem vjeţbi u praktikumu te laboratorijskih i terenskih vjeţbi pouĉava studente vještinama prepoznavanja štetnih vrsta na temelju morfologije i anatomije; prikupljanju i analizi biljnog materijala i uzoraka tla te odabiru najprikladnijih mjera suzbijanja.

Nastavnik biljeţi pohaĊanje, prati i potiĉe aktivnosti studenata u svim oblicima nastave. Priprema i osuvremenjuje nastavni materijal kojim pouĉava studente, priprema i provodi pisane parcijalne ispite znanja tijekom semestra i ocjenjuje ih. Odabire aktualne teme studentskih seminarskih radova, dodjeljuje ih studentima, pomaţe u njihovom oblikovanju te ocjenjuje pisani oblik i izlaganje rada. Pregledava studentske crteţe izraĊene u praktikumu, organizira, priprema i prati rad studenata u grupama u laboratoriju i na terenu. Priprema završni pisani ispit, ocjenjuje ga te donosi zakljuĉnu ocjenu temeljem relevantnih elemenata praćenja.

Obaveze studenata:

Studenti redovito pohaĊaju i aktivno sudjeluju u svim oblicima nastave. Student mora pohaĊati 80% predavanja, 85% vjeţbi i 85% seminara. IzraĊuju crteţe anatomije i morfologije te simptomatologije parazitacije biljnoparazitskih nematoda za vrijeme trajanja vjeţbi u praktikumu i daju ih na pregled nastavniku. Samostalno ili u paru provode uzorkovanje te izdvajanje nematoda iz uzoraka tla i biljaka u nematološkom laboratoriju. OdreĊuju vrste temeljem morfoloških karakteristika, odreĊuju njihovu brojnost te donose odluku o odabiru duljine trajanja plodoreda ili prikladnoj mjeri suzbijanja štetne vrste. IzraĊuju seminarski rad u paru ili u grupi do troje studenata te izlaţu isti pred ostalim studentima i nastavnikom. Pripremaju se i pristupaju parcijalnim pisanim ispitima znanja tijekom semestra ili završnom pisanom ispitu u ispitnim rokovima.



100


1. nabrojati najvaţnije biljnoparazitske, entomopatogene i predatorske nematode (2,7)

1. 2.prepoznati simptome parazitacije nematoda na biljkama domaćinima (2,7)

2. isplanirati i provesti pravovremeno prikupljanje uzoraka tla i biljnog materijala radi analize na prisutnost nematode (3)

3. identificirati biljnoparazitske nematode temeljem usvojenih znanja o njihovoj morfologiji i anatomiji, biologiji i ekologiji (2,7,11)

4. znati odabrati odgovarajuće mjere suzbijanja biljnoparazitskih nematode (8,9,10,13)

5. integrirati znanje iz predmeta Fitonematologija s drugim modulima iz zaštite bilja (1,8,10)

6. prezentirati znanje i rezultate analiza putem tiska, struĉnih sluţbi, radionica struĉnim osobama i općoj publici (8,9,13)

7. razviti vještine uĉenja za nastavak studija i/ili cjeloţivotno obrazovanje (14)

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave

(predavanja i vjeţbe)

- - - 27 27 0.9

Seminarski rad (S)

Izrada pisanog dijela i usmeno izlaganje

20%

10 bodova

8-9 bodova

6-7 bodova

5 bodova

odliĉan 5

vrlo dobar 4

dobar 3

dovoljan 2

3 9 0.3

Parcijalni ispit 1

(PI 1) 40%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

0 27 0.9

Parcijalni ispit 2

(PI 2) 40%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100 %

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

0 27 0.9

Završni pisani ispit (PI)

-student polaţe ukoliko nije poloţio parcijalne ispite tijekom semestra

80%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

0 54 1.8

UKUPNO 100% PI 1x0.4+PI 2x0.4 +S x 0.2 ili

PI x 0.8 + S x 0.2 30 90 3


101



PohaĊanje nastave

predavanja i vjeţbe

Na nastavi nastavnik redovito biljeţi nazoĉnost studenata. Prati se aktivnost studenata i praktiĉna izrada crteţa u praktikumu te rad u laboratoriju i na terenu. Student mora pohaĊati 80% predavanja, 85% vjeţbi i 85% seminara.


-

Seminarski rad (S)


Temu seminarskog rada na poĉetku semestra zaduţuju skupine od 2-4 studenta.

Pisani dio rada predaje se na pregled nastavniku najmanje dva tjedna prije izlaganja. Usmeno izlaganje radova uz PP prezentaciju.

Ocjenjuje se pisani dio rada sadrţajno i tehniĉki te izlaganje kroz sposobnost timskog rada, prezentacijske vještine, tehniĉku izvedbu PP prezentacije, odgovore na postavljena pitanja.

1. tjedan

13. tjedan

15. tjedan

-

Tehniĉko oblikovanje rada:

-rad je oblikovan prema danim uputama

-rad ima manja formalna odstupanja od danih uputa

- rad ima velika odstupanja od danih uputa:-

2 boda

1 bod

0 bodova

Sadrţajno oblikovanje rada:

Problematika rada prikladno obraĊena, struĉna terminologija ispravno korištena, studenti pokazuju razumijevanje materije

problematika rada djelomiĉno ispravno korištena, studenti djelomiĉno razumijevaju materiju

problematika neprikladno prikazana, studenti ne pokazuju razumijevanje materije

6 bodova

3 boda

0 bodova

Izlaganje seminarskog rada

PP prezentacijasadrţajno i tehniĉki prikladno oblikovana, suradnja studenata u izlaganju primjerena, duţina trajanja izlaganjaprikladna

-PP prezentacija sadrţajno i tehniĉki djelomiĉno prikladna, studenti neravnomjerno sudjeluju u izlaganju, duţina trajanja izlaganja prekoraĉena

-PP prezentacija sadrţajno i tehniĉki neureĊena, studenti nespremni, duţina trajanja izlaganja neprimjerena

2 boda

1 bod

0 bodova

Parcijalni ispit (PI 1) Obuhvaća metodske jedinice morfologije i anatomije nematoda, te najvaţnije biljnoparazitske nematode (rodovi, vrste).

7. tjedan -

Parcijalni ispit (PI 2)

Obuhvaća metodske jedinice: nematode vektori virusa, entomopatogene nematode, mjere suzbijanja nematoda te metodiku uzorkovanja biljnog materijala i tla te metodiku izdvajanja nematoda iz uzoraka tla i biljaka.

15. tjedan -


Obuhvaća cjelokupno gradivo predavanja i vjeţbi prikazano kroz semestar.

Ispitni rokovi -


102



Znati nabrojati najvaţnije biljnoparazitske, entomopatogene i predatorske nematode

Parcijalni ispit znanja 1 i 2, Završni pisani ispit znanja

Prepoznati simptome parazitacije nematoda na biljkama domaćinima

Laboratorijske vjeţe i vjeţbe u praktikumu, Parcijalni ispit znanja 1 i Završni pisani ispit

Isplanirati i provesti pravovremeno prikupljanje uzoraka tla i biljnog materijala radi analize na prisutnost nematoda

Terenske vjeţbe, Parcijalni ispit znanja 2 i završni pisani ispit

Identificirati biljnoparazitske nematode temeljem usvojenih znanja o njihovoj morfologiji i anatomiji, biologiji i ekologiji

Laboratorijske vjeţbe, Parcijalni ispit znanja 1 i 2, završni pisani ispit

Znati odabrati odgovarajuće mjere suzbijanja biljnoparazitskih nematoda

Parcijalni ispit 2, završni pisani ispit

Integrirati znanje iz predmeta Fitonematologija s drugim modulima iz zaštite bilja

Parcijalni ispit 2, završni pisani ispit

Prezentirati znanje i rezultate analiza putem tiska, struĉnih sluţbi, radionica struĉnim osobama i općoj publici

Izrada i prezentacija seminarskog rada.

Razviti vještine uĉenja za nastavak studija i /ili cjeloţivotno obrazovanje

Aktivno sudjelovanje u nastavi na predavanjima i vjeţbama, izrada i prezentacija seminarskog rada


103



Fizika tla


Predavanja 15 sati; vjeţbe 9 sati; seminari 6 sati


Mario Sraka, [email protected] 239-3886; Vedran Rubinić, [email protected] 239-4028

Cilj:

Osnovni cilj modula je osposobiti studente za analizu fizikalnih procesa u tlu i fizikalnog sastava pedosfere, kao i za analizu i sintezu podataka o fizikalnim znaĉajkama s ciljem višenamjenskog korištenja.

Način rada:

Obaveze nastavnika

Redovito odrţavanje nastave, evidentiranje prisutnosti studenata na nastavi, odrţavanje konzultacija, organizacija terenskih i laboratorijskih vjeţbi, kao i testova i završnog ispita.

Obaveze studenata

Uredno pohaĊanje nastave, izrada programa laboratorijskih vjeţbi, izrada i prezentacija seminarskih radova, polaganje parcijalnih i završnih ispita.

Ishodi učenja modula

Po uspješnom završetku modula Fizika tla studenti će moći:

- definirati fiziku tla i identificirati fizikalni sastav pedosfere

- utvrditi dominantne prirodne ili antropogene ĉimbenike promjene fizikalnih znaĉajki tla

- interpretirati rezultate laboratorijskih fizikalnih analiza tla za višenamjenske potrebe

- primijeniti razliĉite mjere za poboljšanje fizikalnih znaĉajki tla

- dizajnirati plan fizikalnih istraţivanja za razliĉite potrebe

Povezanost ishoda uĉenja modula s ishodima uĉenja studijskog pograma Agroekologija:

- opisati i primijeniti tehnike i analitiĉke postupke za opisivanje tla;

- interpretirati znaĉajke tla; ustanoviti uzroke i prijetnje oštećenja tla;

- ustanoviti prijetnje oneĉišćenja okoliša koji dolaze iz poljoprivrede;

- analizirati djelovanje fizikalnih procesa na postanak i razvoj tla, kao i integrirati nauĉena znanja u ureĊenje zemljišta.




104

Polaganje ispita

Elementi praćenja

Maksimalno bodova ili udio

u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave (P+V)

- - - 24 24 0,7


- - - 4 12 0,3

Pismeni ispit 1

(PI 1) 50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 27 1,0

Pismeni ispit 2

(PI 2) 50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 27 1,0

UKUPNO 100% Prosječna ocjena = (PI 1 + PI 2)/2 30 90 3



PohaĊanje nastave Na nastavi se evidentiraju nazoĉni studenti, pri ĉemu je mogući izostanak do 20% predavanja, dok su vjeţbe i seminari obavezni 100%.


Moguća putem samostalnog zadatka


Obuhvaća prvi programski dio modula: uvod u fiziku tla, osnovne fizikalne znaĉajke tla, fizikalno-mehaniĉke znaĉajke tla, fizikalne znaĉajke kao ĉimbenik plodnosti tla.

6. tjedan


Obuhvaća drugi programski dio modula: vodni reţim tla (energetsko stanje i kretanje vode u tlu, reţim vlaţnosti kao ĉimbenik plodnosti tla), zraĉni reţim tla (kretanje zraka u tlu, toplinski reţim kao ĉimbenik plodnosti tla)

12. tjedan

Seminarski rad Ukljuĉuje grupe od 3-5 studenata, pri ĉemu se pisani rad predaje nastavniku na korekciju, a prezentacija se obavlja u PowerPointu prema dogovorenom rasporedu. Nakon obavljenih terenskih i laboratorijskih vjeţbi studenti su obavezni napraviti seminarske radove koji ukljuĉuju rezultate istraţivanja i njihovu interpretaciju.

Tijekom semestra


Ukoliko student izostane s nastave više od 20% moguća je nadoknada samostalnim zadatkom koji ukljuĉuje obradu struĉnog teksta o temi s koje je izostao i izlaganje pred nastavnikom.

Tijekom semestra ili ispitnih rokova, prije izlaska na ispit

Završni ispit U sluĉaju da student ne poloţi ispit parcijalnim putem tijekom semestra, polaţe cjeloviti pisani ispit koji ukljuĉuje cjelokupno gradivo.

Tijekom ispitnih rokova


105



definirati fiziku tla i identificirati fizikalni sastav pedosfere Pismeni ispit (PI1)

utvrditi dominantne prirodne ili antropogene ĉimbenike promjene fizikalnih znaĉajki

Pismeni ispit (PI1)

interpretirati rezultate laboratorijskih fizikalnih analiza tla za višenamjenske potrebe

Program terenskih i laboratorijskih vjeţbi

primijeniti razliĉite mjere za poboljšanje fizikalnih znaĉajki tla Pismeni ispit (PI2), seminarski rad

dizajnirati plan fizikalnih istraţivanja za razliĉite potrebe Pismeni ispit (PI2), seminarski rad


106



Fiziologija cvjetanja


Predavanja, seminari.


Tatjana Prebeg, [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je dati temeljna znanja o fiziološkim osnovama procesa cvjetanja, s posebnim naglaskom na aspekte koji su vaţni u uzgoju cvjećarskih kultura i njihovoj hortikulturnoj vrijednosti.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja i seminara. Odrţavanje konzultacija te praćenje rada i ocjenjivanje studenata.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja i seminara. Priprema seminarskog rada i njegova prezentacija u obliku usmenog izlaganja.


Nakon poloţenog ispita studenti će moći:

- objasniti mehanizme kontrole cvjetanja endogenim i okolišnim ĉimbenicima

- primijeniti principe fotoperiodiĉke kontrole cvjetanja i vernalizacije u uzgoju cvjećarskih kultura

- opisati glavne skupine pigmenata i naĉine njihova pohranjivanja

- objasniti mehanizme modifikacije pigmenata i njihov utjecaj na boju cvjetova

- navesti osnovne kemijske komponente mirisa cvjetova te opisati mehanizme regulacije sinteze i izluĉivanja mirisa

- objasniti proces senescencije cvjetova te ĉimbenike koji utjeĉu na ovaj proces

- odabrati prikladan postupak za produljivanje trajnosti rezanog cvijeća



107

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

1. test znanja 50%

Od 50%

Od 65%

Od 80%

Od 90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 30 1,5

2. test znanja 50%

Od 50%

Od 65%

Od 80%

Od 90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 30 1,5




Seminarski radovi Studenti samostalno obraĊuju izabranu temu i prezentiraju je u obliku usmenog izlaganja.

Do predviĊenog datuma u semestru

Do kraja semestra

Parcijalni ispiti

Studenti tijekom semestra polaţu dva parcijalna ispita koja obuhvaćaju dvije opsegom podjednake programske cjeline. Parcijalni ispiti obuhvaćaju gradivo predavanja. Za pripremu parcijalnih ispita studentima sluţi obavezna i preporuĉena literatura.


Nema

Pisani ispit Pisani ispit obuhvaća sadrţaj ĉitavog kolegija (gradivo predavanja). Za pripremu ispita studentima sluţi obavezna i preporuĉena literatura.

Ispitni rokovi Ispitni rokovi



- objasniti mehanizme kontrole cvjetanja endogenim i okolišnim ĉimbenicima Pismeno ispitivanje

- primijeniti principe fotoperiodiĉke kontrole cvjetanja i vernalizacije u uzgoju cvjećarskih kultura

Pismeno ispitivanje

- opisati glavne skupine pigmenata i naĉine njihova pohranjivanja; Pismeno ispitivanje

- objasniti mehanizme modifikacije pigmenata i njihov utjecaj na boju cvjetova Pismeno ispitivanje

- navesti osnovne kemijske komponente mirisa cvjetova te opisati mehanizme regulacije sinteze i izluĉivanja mirisa

Pismeno ispitivanje

- objasniti proces senescencije cvjetova te ĉimbenike koji utjeĉu na ovaj proces; odabrati prikladan postupak za produljivanje trajnosti rezanog cvijeća

Pismeno ispitivanje


108



Fiziološki procesi ubranog voća i povrća


Predavanja 20; laboratorijske vjeţbe 28; seminar 12


IzvoĊaĉ predavanja. prof.dr.sc. Nadica Dobriĉević, [email protected]

IzvoĊaĉi vjeţbi: prof.dr.sc. Sandra Voća, [email protected] i Jana Šic Ţlabur, prof.biol.kem, [email protected]

Cilj:

Glavni cilj predmeta je upoznati studente sa temeljnim metaboliĉkim procesima u svjeţem voću i povrću koji utjeĉu na odrţivost sirovine (promjena sadrţaja šećera, kiselina, tvari arome i boje teksture). Upoznavanje minimalnih uvjeta ĉuvanja koje se odraţava na uporabnu vrijednost sirovine za trţište te definiranje osnovnih uvjeta prostora za ĉuvanje, prateće opreme, ambalaţiranja i transporta sirovine.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnik predaje gradivo predviĊeno sadrţajem predmeta, provjerava nauĉeno gradivo i vrednuje usvojeno znanje i steĉene vještine kroz seminarske radove, laboratorijske vjeţbe, pismeni i usmeni ispit.

Obaveze studenata:

Student je obavezan prisustvovati svim oblicima izvoĊenja nastave, predavanja, laboratorijske vjeţbe, seminarski radovi prema Pravilniku o studiranju na Agronomskom fakultetu.







109

Polaganje ispita






studenta

ECTS

bodovi




10 % Aktivno sudjelovanje u nastavi korigira ocjenu naviše

Unesi tekst

26 1

Seminarski rad (S)


10 %



12 20 1

Parcijalni ispit 1

(PI1)

35 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 30 1

Parcijalni ispit 2

(PI2) 35 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 30 1


60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI/4) 60 170 6





Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…. na AFZ-u)









110


Seminarski rad na poĉetku semestra zaduţuje svaki student.

Pisani rad se predaje asistentici na pregled najmanje tjedan dana prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju.

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 11. tjednu nastave u semestru prema dogovorenom rasporedu. Izlaţe svaki student i ocjenjuje se sposobnost prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).

1. tjedan

10. tjedan

11. tjedan

12. tjedan

13. tjedan

14. tjedan

15. tjedan



Obuhvaća prvi programski dio modula:teoriju iz domene procesa disanja plodova voća i povrća, djelovanje pektolitiĉkih enzima, uvod u minimalno procesiranje te mikrobiološko kvarenje (Dobriĉević). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća drugi programski dio modula: teoriju iz domene tehnika minimalnog procesiranja, definiranja parametara kvalitete ĉuvanog voća i povrća, prostori za ĉuvanje i oprema u upotrebi te ambalaţni materijali (Dobriĉević). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.





Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)





Definirati kvalitetu minimalno procesiranog voća i povrća Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave – seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Iskazati najbolji naĉin minimalnog procesiranja i dugotrajnog ĉuvanja voća i povrća


Povezati temeljna znanja o voću i povrću s uvjetima odrţivosti za duţi vremenski rok


Prepoznati kvalitetu postupka obrade i dorade i potrebnu kvalitetu opreme i strojeva sukladno vaţećim zakonskim regulativama


Isplanirati slijed aktivnosti u procesu minimalnog procesiranje i dugoroĉnog skladištenja voća i povrća prema kvaliteti i zakonskim postupcima

Radni zadaci tijekom nastave, Seminarski rad

Prezentirati rezultate pojedinih provedenih aktivnosti vezanih za kvalitetu voća i povrća takvim postupcima dorade i obrade

Seminarski rad

Pripremiti i voditi proces od svjeţe sirovine do plasmana gotovog proizvoda



111



Fondovi EU i ruralni razvoj


Predavanja 16; seminari 12; vjeţbe-praktikum 2


Nositeljica modula: doc. dr. sc. Ornella Mikuš, [email protected]

Cilj:

Cilj je stjecanje specifiĉnih znanja i vještina o vaţnosti i ulozi fondova u provoĊenju mjera politika EU (osobito poljoprivredne, regionalne, tj. kohezijske i okolišne politike), o razvojim mogućnostima hrvatskih regija i njihovih ruralnih podruĉja, te o ulozi administracije (Ministarstva, agencija, lokalnih vlasti) i nevladinih organizacija u primjeni mjera poljoprivredne, regionalne i okolišne politike putem fondova EU.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

- Odrţavanje nastave u skladu s definiranim tjednim planom. Odrţavanje konzultacija. Kontinuirano praćenje dolazaka studenata na nastavu i angaţmana. Ocjenjivanje u skladu s defniniranim kriterijima

Obaveze studenata:

- Prisutstvo na nastavi. Sudjelovanje u raspravama. Izrada seminara. Domaća zadaća.



- Nabrojiti fondove EU iz domene poljoprivredne, ribarske, kohezijske i okolišne politike i identificirati njihovu ulogu u ruralnom i regionalnom razvoju

- Izdvojiti ulogu donositelja politiĉkih odluka u kreiranju i korištenju programa EU

- Identificirati vaţnosti LEADER pristupa (odozdo prema gore) u kreiranju planova razvoja odreĊenog ruralnog podruĉja

- Razlikovati uloge "visoke" (EU i nacionalne) i lokalne administracije, te nevladinih organizacija tj. pristupa odozgo i odozdo u primjeni programa EU

- Protumaĉiti i komentirati vaţnost meĊuregionalne, a osobito prekograniĉne suradnje u provoĊenju mjera i postizanju ciljeva spomenutih politika

- Prezentirati rezultate timskog istraţivanja konkretnih primjera primjene fondova EU

- Identificirati specifiĉne potrebe odabranog ruralnog podruĉja, te predloţiti mjere spomenutih politika u skladu s mogućnostima EU fondova i elementima odrţivog razvoja



112

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje predavanja i vjeţbe

- - - 18 18 0,5

Pripreme za aktivno sudjelovanje u raspravama i domaće zadaće

- - - (30) 15 0,5


70% -

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

12 45 1,5

Usmeni ispit 30% -

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

0 12 0,5





Potpisivanje na listu prisutstva na nastavi. Prati se sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Prema ĉl. 12 Pravilnika o studiranju...na AFZ moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara

Tijekom semestra

Samostalni zadatak



Tijekom semestra

Samostalni zadatak

Izrada i prezentacija seminara

Seminarski rad zaduţuje po jedan student u 4. tjednu nastave.

4. tjedan

Prezentacija seminara na redovitom ispitnom roku

Pisani rad se predaje nastavnici na pregled najmanje dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju.

8. tjedan

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 11. tjednu nastave u semestru prema dogovorenom rasporedu. Ocjenjuju se prezentacijske vještine, razumijevanje tematike, kritiĉko razmišljanje, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja.

11. tjedan


113

Domaća zadaća Samostalna analiza zadanog teksta, rasprava na satu Tijekom semestra

Samostalni zadatak

Usmeni ispit 3 pitanja vezana uz seminarski rad i obraĊene teme Prilikom izlaganja seminara-predrok ili redoviti ispitni rok

-



Nabrojiti fondove EU iz domene poljoprivredne, ribarske, kohezijske i okolišne politike i identificirati njihovu ulogu u ruralnom i regionalnom razvoju

Rasprave na nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

Izdvojiti ulogu donositelja politiĉkih odluka u kreiranju i korištenju programa EU


Identificirati vaţnosti LEADER pristupa (odozdo prema gore) u kreiranju planova razvoja odreĊenog ruralnog podruĉja


Razlikovati uloge "visoke" (EU i nacionalne) i lokalne administracije, te nevladinih organizacija tj. pristupa odozgo i odozdo u primjeni programa EU


Protumaĉiti i komentirati vaţnost meĊuregionalne, a osobito prekograniĉne suradnje u provoĊenju mjera i postizanju ciljeva spomenutih politika


Prezentirati rezultate istraţivanja konkretnih primjera primjene fondova EU

Seminarski rad

Identificirati specifiĉne potrebe odabranog ruralnog podruĉja, te predloţiti mjere spomenutih politika u skladu s mogućnostima EU fondova i elementima odrţivog razvoja



114



Forenzična entomologija




Tanja Gotlin Ĉuljak, [email protected], 00 385 1 2393968; Ivan Juran, [email protected], 00 385 1 2393965

Cilj:

Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa primjenom entomologije u forenzici, a ukljuĉuje prepoznavanje pojedinih vrsta, razvojnih stadija i starosti kukaca, odnos kukaca i vanjskih ĉimbenika, prikupljanje entomološke faune na mjestu dogaĊaja, uzgoj kukaca u laboratoriju, utvrĊivanje vremena i naĉina smrti s obzirom na slijed kukaca na mrtvom tijelu i upoznavanje sa ulogom entomologa u sudskim procesima i vještaĉenjima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

IzvoĊenje nastave prema planu, praćenje rada studenata, ocijenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom semestra i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koje osiguravaju izlazne kompetencije, omogućava kontaktiranje sa studentima

Obaveze studenata:

Studenti su obvezni redovito pohaĊati nastavu, a da bi ostvarili pravo na potpis moraju prisustvovati na najmanje 80% nastave. VoĊenje evidencije dolaska na nastavu provodi nositelj predmeta i asistent kroz evidencijske obrasce. U sluĉaju nedovoljnog i neopravdanog broja dolaska na nastavu student gubi pravo na potpis i duţan je predmet ponovno upisati i slušati iduće akademske godine. Sve opravdane izostanke izvan dozvoljenog potrebno je dokumentirati. Studenti moraju aktivno sudjelovati u nastavi na predavanjima i vjeţbama, a njihova spremnost na timski rad posebno se oĉekuje tijekom rješavanja grupnih praktiĉnih zadataka. Uvjet za izlazak na pismeni dio ispita je sakupljen potreban broj bodova iz pohaĊanja nastave, praktiĉnog rada i kolokvija u sustavu Merlin.


Ishodi uĉenja predmeta

1. opisati ulogu kukaca i primjenu entomologije u forenzici

2. razlikovati morfološke i anatomske specifiĉnosti kukaca u odnosu na ostale organizme

3. opisati metode i opremu potrebnu za hvatanje, usmrćivanje i prepariranje kukaca ulovljenih na mjestu dogaĊaja

4. opisati i prepoznati najvaţnije morfološke razlike kukaca iz redova Coleoptera i Diptera koji su vaţni u forenziĉnoj entomologiji (11)




115

5. razjasniti razlike u ţivotnim ciklusima izmeĊu najvaţnijih vrsta kukaca u forenziĉnoj entomologiji te navesti utjecaj ekoloških ĉimbenika na njihovu pojavu (11)

6. opisati i primijeniti pravilne postupke uzimanja uzoraka sa mjesta dogaĊaja

7. opisati naĉine i uvjete uzgoja kukaca u laboratoriju koji su skupljeni na mjestu dogaĊaja (11)

8. analizirati slijed kukaca na lešini i interpretirati dobivene rezultate na temelju ĉega će moći odrediti vrijeme i naĉin smrti

9. opisati i objasniti ulogu entomologa u sudskim procesima

















116

Polaganje ispita

Elementi praćenja

Maksimalno bodova ili udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje i sudjelovanje na nastavi

15

81 %-84,9%

85%-89,9%

90%-94,9%

95%-100%

12 bodova

13 bodova

14 bodova

15 bodova

30 30 1

Kolokvij u sustavu Merlin

8 -8 odgovora toĉno

-6 odgovora toĉno

8 bodova

6 bodova Unesi tekst 15 0,5

Praktiĉni rad 17 -17 odgovora toĉno

-10 odgovora toĉno

17 bodova

10 bodova Unesi tekst 15 0,5

Završni ispit (pismeni)

60

90-100% (55-60) b.

80-89,9% (48-54) b.

70-79,9% (42-47) b.

60-69,9% (36-41) b.

Izvrstan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

Unesi tekst 30 1

Formiranje konaĉne ocjene:

91-100 bodova

81-90 bodova

73-80 bodova

64-72 boda

Izvrstan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)





PohaĊanje i sudjelovanje na nastavi


Moţe se opravdati izostanak do 20 % predavanja i 15 % seminara predavanja (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u)


Unesi tekst

Kolokvij u sustavu Merlin

Sa studentima se dogovara termin odrţavanja kolokvija – pojmovi vezani uz forenziĉnu entomologiju

13.-15. tjedan nastave

Unesi tekst

Praktiĉni rad Samostalni rad studenata – determinacija kukaca na lešini i odreĊivanje post mortem intervala na temelju studije sluĉaja.

14. tjedan nastave

Unesi tekst

Završni ispit Pismeni ispit sastoji se od 10 opisnih pitanja pri ĉemu studenti trebaju sakupiti više od 60% bodova kako bi poloţili ispit.



117



-opisati ulogu kukaca i primjenu entomologije u forenzici Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit. -razlikovati morfološke i anatomske specifiĉnosti kukaca u odnosu

na ostale organizme

-opisati metode i opremu potrebnu za hvatanje, usmrćivanje i prepariranje kukaca ulovljenih na mjestu dogaĊaja Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci

tijekom nastave, on-line kolokvij, praktiĉni rad, pismeni ispit. -opisati i prepoznati najvaţnije morfološke razlike kukaca iz redova

Coleoptera i Diptera koji su vaţni u forenziĉnoj entomologiji

-razjasniti razlike u ţivotnim ciklusima izmeĊu najvaţnijih vrsta kukaca u forenziĉnoj entomologiji te navesti utjecaj ekoloških ĉimbenika na njihovu pojavu

Sudjelovanje u raspravama, praktiĉni rad, pismeni ispit.

-opisati i primijeniti pravilne postupke uzimanja uzoraka sa mjesta dogaĊaja

- opisati naĉine i uvjete uzgoja kukaca u laboratoriju koji su skupljeni na mjestu dogaĊaja

-analizirati slijed kukaca na lešini i interpretirati dobivene rezultate na temelju ĉega će moći odrediti vrijeme i naĉin smrti

-opisati i objasniti ulogu entomologa u sudskim procesima Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit.


118



Genetika i oplemenjivanje medonosnih pčela




Dragan Bubalo, [email protected]; Lidija Sveĉnjak, [email protected]; Saša PrĊun, [email protected]

Cilj:

Stjecanje temeljnih teorijskih i praktiĉnih znanja iz genetike i selekcije pĉela koja su neophodna za uspješno poslovanje na obiteljskim gospodarstvima koja su specijalizirana za uzgoj i proizvodnju matica, kao i radu u ustanovama koja se bave selekcijskim radom i oplemenjivanjem ţivotinja te dati osnove za daljnju nadogradnju znanja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:



definirati izravne i neizravne koristi od pĉela

- nabrojiti pasmine pĉela s obzirom na proizvodne odlike

- objasniti funkcioniranje pĉelinje zajednice

- objasniti temeljne spoznaje o nasljeĊivanju pĉela

- definirati specifiĉnosti selekcije kod pĉela u odnosu na selekciju drugih ţivotinja

- prepoznati vaţnost selekcije pĉela u poboljšanju gospodarskih odlika pĉelinje zajednice

- primijeniti suvremene uzgojne metode u selekciji

- izdvojiti matiĉne i trutovske zajednice za daljnji selekcijski rad

- primijeniti suvremene tehnike uzgoja matica

- isplanirati progeni i performance test

- izraĉunati uzgojnu vrijednost

- prezentirati rezultate pojedenih aktivnosti na predavanju i vjeţbama





119

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave - - - 30 15 0,5

1. Parcijalni pisani ispit

25%

65%

75%

85%

95%

2

3

4

5

0 15 0,5


25%

65%

75%

85%

95%

2

3

4

5

0 15 0,5

Seminarski rad 10%

5

6-7

8-9

10

2

3

4

5

0 15 0,5

Završni ispit usmeni 40%

60%

70%

80%

90%

2

3

4

5

0 30 1

(Nadoknada)* (25%) - - - (30) (1)




Seminarski rad

Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta (vezano uz programski sadrţaj predmeta) studenti zaduţuju samostalno ili u skupini (3-4 studenta). Pisani se rad predaje na pregled dva tjedna prije izlaganja. Izlaganje seminarski h radova zapoĉinje u 15. tjednu nastave po dogovorenom rasporedu. Studenti izlaţu rad pojedinaĉno ili kao dio rada, ako se radi o seminarskom radu skupine studenata. Ocjenjuje se pisani rad, sadrţaj i naĉin izlaganja.

15. tjedan Moguća, putem izrade samostalnog zadatka (1 ECTS)

Pisani ispiti Odrţavaju se dva testa prema dijelovima gradiva. 8. i 15. tjedan

Moguća, putem zasebnog pisanja ispita (1 ECTS)

Usmeni ispit Završni ispit na kojem studenti odgovaraj na postavljena pitanja o ispredavanom gradivu.

Ispitni rokovii -


Student treba ostvariti 1,5 ECTS boda za izlazak na usmeni ispit, a ukoliko ih ne ostvari, moţe ih nadoknaditi izradom samostalnog rada iz programskog sadrţaja predmeta.

Tijekom ispitnih rokova prije usmenog ispita


120



Definirati izravne i neizravne koristi od pĉela nabrojiti pasmine pĉela s obzirom na proizvodne odlike

Pisani i usmeni ispit Objasniti funkcioniranje pĉelinje zajednice

Objasniti temeljne spoznaje o nasljeĊivanju pĉela i definirati specifiĉnosti selekcije kod pĉela u odnosu na selekciju drugih ţivotinja

Izdvojiti matiĉne i trutovske zajednice za daljnji selekcijski rad

Vjeţbe

Primijeniti suvremene tehnike uzgoja matica

Isplanirati progeni i performance test

Izraĉunati uzgojnu vrijednost


121



Genotipovi i selekcija u proizvodnji mlijeka


Predavanja 32; seminar 8; terenske vjeţbe 8; auditorne vjeţbe 12


prof.dr.sc. Ante Ivanković, [email protected] ; prof.dr.sc. Boro Mioĉ, [email protected] ; prof.dr.sc Vesna Pavić, [email protected] ; doc.dr.sc. Jelena Ramlja, [email protected] ; doc.dr.sc. Miljenko Konjaĉić, [email protected] ; dr.sc. Nikolina Kelava Ugarković, [email protected] ; dr.sc. Ivan Vnuĉec, [email protected] ; dr.sc. Zvonimir Prpić, [email protected]

Cilj:

Nakon apsolviranja predmeta student je osposobljen za prepoznavanje pasmina pogodnih za proizvodnju mlijeka, kreiranje uzgojnih ciljeva, metodologije testiranja uzgojnih vrijednosti, provedbu uzgojnih programa za mlijeĉne pasmine, rangiranje uzgojno vrijednih ţivotinja na osnovu njihovih uzgojnih indeksa, predlagati i voditi kombinacijska kriţanja, voditi ispitivanje proizvodnosti sukladno meĊunarodnim standardima, vršiti standardizaciju fenotipa mlijeĉnosti.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Izloţiti predviĊeni program predavanja i auditornih vjeţbi. Provesti predviĊeni program terenskih vjeţbi

Pomoći u pripremi dodijeljenih tema seminara

Obaveze studenata:

PohaĊati predviĊeni program predavanja, auditornih i terenskih vjeţbi i usvojiti programom predviĊena znanja. Pripremiti i izloţiti dodijeljene teme seminara


1. identificirati, obrazloţiti i usporediti genotipove pogodne za proizvodnju kravljeg i ovĉjeg mlijeka,

2. argumentirano i nedvosmisleno donositi zakljuĉke, iznositi ĉinjenice i znanje iz podruĉja uzgoja mlijeĉnih genotipova u cilju istraţivanja i/ili unapreĊenja proizvodnje,

3. analizirati i argumentirati uzgojne programe koji se odnose na genotipove koji su ukljuĉeni u proizvodnju mlijeka, usporediti ih s novim srodnim uzgojnim programima,

4. identificirati i obrazloţiti uzgojne ciljeve, uzgojne metode, suvremene metode praćenja proizvodnosti mlijeĉnih ţivotinja, metode izraĉuna uzgojnih vrijednosti mlijeĉnih ţivotinja,

5. dizajnirati cjeloviti uzgojni program za mlijeĉne pasmine goveda, ovaca ili koza,

6. upravljati provedbom uzgojnog programa za mlijeĉne pasmine domaćih ţivotinja, nadzirati sustav kontrole provedbe uzgojnog programa,

7. identificirati i formulirati sloţene probleme provedbe selekcije mlijeĉnih genotipova,










122

8. argumentirati mišljenje, prilagoditi steĉena znanja novim dosezima u podruĉju selekcije mlijeĉnih genotipova te integrirati nove metode,

9. integrirati steĉena znanja i vještine za rad u poslovima voĊenja uzgoja (selekcije) na mlijeĉnim farmama ili javnim ustanovama koje nadziru/unapreĊuju provedbu selekcije mlijeĉnih genotipova.

10. doseći razinu znanja i vještina iz podruĉja uzgoja mlijeĉnih pasmina nuţnih za cjeloţivotno obrazovanje i/ili nastavak na trećoj razini studija.

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Test znanja 1. 40%

< 60%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar 3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

30 60 2,2

Test znanja 2. 40%

< 60%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar 3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

30 60 2,2

Seminar 8%

Struktura i sadrţaj pisanog rada (50%), prezentacija (50%)

Nedovoljan (1) do odliĉan (5)

- 18 0,6

Završni ispit 12%

< 50%

51 – 62%

63 – 75%

76 – 88%

89 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar 3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

- 27 1,0

UKUPNO 100% - 60 165 6,0


123



Test znanja 1. Polaganje ''Test znanja 1.'' obuhvaća izloţeno gradivo u prvom dijelu nastave.

8. tjedan Moguća putem naknadnog pristupa.

Test znanja 2. Polaganje ''Test znanja 2.'' obuhvaća izloţeno gradivo u drugom dijelu nastave.


Seminar

Seminarski rad s temom vezanom uz programski sadrţaj studenti zaduţuju samostalno na poĉetku semestra. Pisani rad predaju na pregled tjedan dana prije izlaganja. Studenti pojedinaĉno izlaţu seminarski rad. Ocjenjuje se oblikovanje seminarskog rada i prezentacije, vještina prezentacije, kritiĉnost i analitiĉnost problematike.

5. tjedan;

7. tjedan.

Moguća u naknadnom terminu.

Završni ispit

Usmeni ispit sastoji se od šet pitanja. Testira se znanje usvojenosti teorije, ĉinjenica, kritiĉnost i identificiranje praktiĉnih probelma. Uvaţava se aktivnost studenta tijekom odrţavanja nastave i vjeţbi.

Ispitni rokovi -



Identificirati, obrazloţiti i usporediti genotipove pogodne za proizvodnju kravljeg i ovĉjeg mlijeka.

Rasprave tijekom nastave, pismena i usmena provjera.

Argumentirano i nedvosmisleno donositi zakljuĉke, iznositi ĉinjenice i znanje iz podruĉja uzgoja mlijeĉnih genotipova u cilju istraţivanja i/ili unapreĊenja proizvodnje.

Analizirati i argumentirati uzgojne programe koji se odnose na genotipove koji su ukljuĉeni u proizvodnju mlijeka, usporediti ih s novim srodnim uzgojnim programima.

Identificirati i obrazloţiti uzgojne ciljeve, uzgojne metode, suvremene metode praćenja proizvodnosti mlijeĉnih ţivotinja, metode izraĉuna uzgojnih vrijednosti mlijeĉnih ţivotinja.

Dizajnirati cjeloviti uzgojni program za mlijeĉne pasmine goveda, ovaca ili koza.

Upravljati provedbom uzgojnog programa za mlijeĉne pasmine domaćih ţivotinja, nadzirati sustav kontrole provedbe uzgojnog programa.

Identificirati i formulirati sloţene probleme provedbe selekcije mlijeĉnih genotipova

Argumentirati mišljenje, prilagoditi steĉena znanja novim dosezima u podruĉju selekcije mlijeĉnih genotipova te integrirati nove metode.

Integrirati steĉena znanja i vještine za rad u poslovima voĊenja uzgoja (selekcije) na mlijeĉnim farmama ili javnim ustanovama koje nadziru/unapreĊuju provedbu selekcije. mlijeĉnih genotipova


124



Geomorfologija


Predavanja 35 sati; vjeţbe 20 sati (praktikum 12, terenske 8); seminari 5 sati


Draţen Perica [email protected] ; 023/200-825

Kristina Krklec [email protected] ; 239-4028

Cilj:

Pripremanje studenata za razumijevanje geološke graĊe, reljefa, te dinamike Zemlje. Studenti trebaju biti u stanju prepoznati i opisati razliĉite tipove reljefnih oblika, te geomorfološke procese koji su doveli do njihova nastanka. Poznavanje osnovne geomorfološke terminologije i metoda geomorfoloških istraţivanja. Steĉena znanja omogućiti će studentu objektivno vrednovanje reljefa i povezivanje s drugim prirodnim sastavnicama.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Redovno izvoditi nastavu. Pratiti prisustvo studenata na nastavi. Odrţavati konzultacije sa studentima prema potrebi. Organizirati testove znanja tijekom semestra i cjelovite ispite u redovitim ispitnim rokovima.

Obaveze studenata:

Uredno pohaĊati nastavu. Izraditi i prezentirati seminarski rad. Polagati parcijalne ispite znanja tijekom semestra ili cjelovit ispit u redovitim ispitnim rokovima.


Po uspješnom završetku ovog kolegija studenti će moći:

Opisati i objasniti graĊu i dinamiku Zemlje

Raspoznati osnovne tipove reljefnih oblika

Prepoznati temeljne procese nastanka razliĉitih reljefnih oblika

Raspoznati tipove i dinamiku geomorfoloških procesa u prirodi, te njihov utjecaj na prirodne sastavnice i ĉovjeka

Razumjeti djelovanje fizikalnih i kemijskih procesa, te njihovu ulogu u oblikovanju reljefa u smislu praktiĉne primjene steĉenih znanja

Interpretirati geomorfološke dogaĊaje na odreĊenom prostoru, te upotrijebiti to znanje pri gospodarenju prostorom

Vrednovati geomorfološke procese, te faktore koji vode prema ugroţenosti krajobrazne raznovrsnosti




125

Razaznati oblike ugroţenosti krajobrazne raznovrsnosti

Ĉitati i interpretirati topografske karte

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Parcijalni ispit (PI1) 33%

61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 39 1,5


61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 39 1,5


61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 40 1,5

Seminarski rad Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 5 5 0,5

UKUPNO 100% (PI 1 + PI 2 + PI 3)/3 60 180 6



PohaĊanje nastave Na nastavi se biljeţe nazoĉni studenti. Moguć izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara.



Parcijalni ispit 1 (PI 1) Obuhvaća prvi programski dio modula: Pasivni i aktivni ĉimbenici razvoja reljefa; Postanak i graĊa Zemlje; Tektonski elementi litosfere i vrste morfostruktura


Parcijalni ispit 2 (PI 2) Obuhvaća drugi programski dio modula: Strukturna geomorfologija, Zemljina vanjska dinamika (1. dio)


Parcijalni ispit 3 (PI 3) Obuhvaća treći programski dio modula: Zemljina vanjska dinamika (2. dio)



Ukoliko student ne izvrši neku od obveza moguća je izrada i izlaganje dodatnog seminarskog rada.

Tijekom semestra

Unesi tekst

Završni ispit Ukoliko student ne poloţi ispit putem parcijalnih ispita tijekom semestra, polaţe cjeloviti pisani ispit.


Seminarski rad Nakon odabira jedne od ponuĊenih tema student izraĊuje i izlaţe seminatski rad



126



Opisati i objasniti graĊu i dinamiku Zemlje Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 1

Raspoznati osnovne tipove reljefnih oblika Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 1, 2, 3


Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 2, 3

Raspoznati tipove i dinamiku geomorfoloških procesa u prirodi, te njihov utjecaj na prirodne sastavnice i ĉovjeka


Interpretirati geomorfološke procese na odreĊenom prostoru, te upotrijebiti to znanje pri gospodarenju prostorom


Vrednovati geomorfološke procese, te faktore koji vode prema ugroţenosti krajobrazne raznovsnosti


Razaznati oblike ugroţenosti krajobrazne raznovrsnosti Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 2, 3


127



Globalna ekologija


P 26; S 20; V 14 (terenske)


Doc.dr.sc. Ţeljka Zgorelec ([email protected]), Prof.dr.sc. Milan Mesić ([email protected]), Prof.dr.sc. Ivica Kisić ([email protected]), Doc.dr.sc. Ivana Šestak ([email protected])/ Petar Milas, mag.ing.([email protected]), Dr.sc. Delko Barišić ([email protected])

Cilj:

Modul Globalna ekologija daje temeljna znanja o biološkim i ekološkim sustavima. U okviru modula prikazani su temeljni ekološki pojmovi, objašnjava se razlika izmeĊu ekologije i zaštite okoliša, kratko se navodi povijesni razvoj ekologije. Prikazan je nastanak, razvoj, graĊa i struktura Zemlje, te promjene u prošlosti. Definiraju se globalni ekološki problemi, analizira se utjecaj ĉovjeka na atmosferu, povećanje koncentracije plinova staklenika, ozonska rupa, zatim utjecaj na hidrosferu i kriosferu – globalna cirkulacija i bilanca voda, promjene razine mora, oneĉišćenje, eutrofikacija, povlaĉenje ledenjaka, itd. Detaljno se prikazuje utjecaj ĉovjeka na pedosferu, litosferu, te na biosferu, s posebnim naglaskom na agrosferu. Navode se organski i anorganski kemijski spojevi koji utjeĉu na oneĉišćenje okoliša, te osnovni procesi transporta zagaĊivala u okolišu. Definiraju se bioindikatorski organizmi, biogeokemijski ciklusi odabranih elemenata, vremenska kemijska bomba, izotopne i nuklearne analitiĉke metode i tehnike.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Oblici nastave

Predavanja: Predavaĉi izvode predavanja kao power point prezentacije s osiguranim vremenom za pitanja i raspravu.

Seminari: Teme seminara vezane su za pitanja o aktualnim dogaĊanjima vezanim za globalnu ekologiju i utjecaju ĉovjeka na okoliš. Seminari ukljuĉuju instrukcije predavaĉa i upute o pristupu znanstvenoj literaturi i bazama podataka za istraţivaĉku i akademsku zajednicu, te na osnovnu i dodatnu literaturu i korisne linkove vaţne za izradu seminarskog rada kao i pomoć u prijevodu i razumijevanju pojmova. Broj grupa i broj studenata u grupi ovise o broju upisanih studenata, dosadašnje iskustvo do 5 studenata u grupi i do 20 grupa. Teme seminara dodjeljuju se na poĉetku semestra i studenti imaju 15 tjedana za pripremu. Nastavnici (minimalno 2) su obavezni prisustvovati obranama seminarskih radova. Svaki nastavnik ocjenjuje zasebno grupe studenata prema dolje navedenim kriterijima. Koordinator dodatno ĉita, pregledava i ocjenjuje pisani dio seminarskog rada. Konaĉna ocjena seminarskog rada je prosjeĉna ocjena, a koja ukljuĉuje ocjene svih nastavnika (zbog veće objektivnosti).

Terenska nastava/vježbe: Terenska nastava ukljuĉuje obilazak zanimljivih lokacija (dvije) u Hrvatskoj s primjerima dobrih postupaka za okoliš (Zagrebaĉke otpadne vode, Agroproteinka, Petrokemija, CIOS, ZGOS,…). Dodatno, posjet Laboratoriju za RadioEkologiju (LRE), Zavod za istraţivanje mora i okoliša, Institut RuĊer Bošković i upoznavanje s osnovnim instrumentalnim tehnikama odreĊivanja radionuklida u ekosustavu. Posjet Analitiĉkom Laboratoriju Zavoda za OPB i upoznavanje s osnovnim instrumentalnim metodama i tehnikama odreĊivanja C, N i S u ekosustavu




mailto:[email protected])/




128

Ispravljanje ispita: Natavnik je obavezan proĉitati i ispraviti pismene ispite. Nastavnik je duţan osigurati usmene ispite.

Obaveze studenata:

Predavanja: Prisustvovanje nastavi. Nije obavezno, ali oni koji redovito pohaĊaju nastavu (> 80 %) osloboĊeni su usmenog dijela ispita.

Seminari: Obveza studenta je pripremiti usmeno izlaganje u Power Point (10 minuta) i napisati seminar zadane tematike kao Word dokument (10-tak stranica). Završeni seminarski rad je uvjet za potpis tj. za izlazak na pismeni ispit.


Nakon završetka modula studenti će moći (biti u stanju):

1. protumaĉiti i objasniti osnovne ekološke pojmove kao što su ekologija, agroekologija, biocenoza, biotop, niša, sukcesija, okoliš

2. usporediti interakciju tvari i energije u agroekosustavu, prirodnom ekosustavu i urbanom ekosustavu, kao i obrazloţiti biogeokemijske cikluse glavnih elemenata na planetu Zemlji (C, N, O, S, P, H)

3. sveobuhvatno analizirati i usporediti pozadinske informacije o najvaţnijim aspektima globalnih ekoloških problema, kao što su demografski razvoj, promjene u korištenju zemljišta, korištenje energije, problem otpada, bioraznolikost, degradacija zemljišta i kritiĉki prosuĊivati trenutne probleme ekoloških i globalnih promjena kao što su globalne klimatske promjene i emisije stakleniĉkih plinova te argumentirati mišljenje u smislu zaštite okoliša

4. Navesti i procijeniti specifiĉne probleme u okviru holistiĉkog pristupa te primijeniti i preporuĉiti smjernice za odrţivi razvoj u politiĉkoj praksi na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini

Polaganje ispita

Elementi praćenja


ocjeni




studenta

ECTS bodovi

pohaĊanje nastave + terenska nastava

> 80 % prisustvovanja nastavi

< 80 % prisustvovanja nastavi

usmeni obvezan ili osloboĊenje od usmenog

40 h 0 h 4

seminarski rad pisani dio

25 25 1,2,3,4 i 5 10 h 50 h 1

seminarski rad prezentacija

25 25 1,2,3,4 i 5 10 h 20 h 1

pismeni ispit 50 50 1,2,3,4 i 5 2 h 90 h Unesi tekst

usmeni ispit

+-50

ako student ţeli višu ocjenu ili ako je izmeĊu ocjena

+-50

obavezan 1,2,3,4 i 5 1 h 20 h

Unesi tekst

UKUPNO 100% Unesi tekst Unesi tekst



129



seminarski rad

Kriterij ocjenjivanja seminara (usmeno i pismeno)

Sadrţaj / oblik, interakcija sa slušateljima, kreativnost, fleksibilnost, vještina upravljanja vremenom, kvaliteta prezentacije / seminara, kvaliteta interpretacije, prikladnost navedenih referenci, primjena teorije na odreĊenim specifiĉnim problemima i situacijama, sposobnost definiranja kljuĉnih pojmova, primjerenost prezentiranih podataka, kvaliteta izraţavanja studenta, razumijevanje

15 tjedana pripreme

nema

pismeni ispit

Uvjet za izlazak na pismeni ispit (potpis o izvršenim obvezama tijekom semestra) je uredno završen seminarski rad (predan pisani dio+prezentirano usmeno izlaganje + seminar u cijelosti predan nastavniku za Zavodsku arhivu)

Pismeni ispit 6 pitanja (po 1 pitanje iz skupine ishoda uĉenja 1 i 2 i po 2 pitanja iz skupine ishoda uĉenja 3 i 4) od ukupno 62 koje studenti dobiju za pripremu

broj bodova od mogućih 6 na pismenom ispitu ocjena u postotku, %

3/6 2 50,0

3,5/6 2/3 58,3

4/6 3 66,7

4,5/6 3/4 75,0

5/6 4 83,3

5,5/6 4/5 91,7

5,75 i 6/6 5 95,8

3 puta godišnje po 2 redovna roka u sjeĉanj/veljaĉa + lipanj/srpanj + kolovoz/rujan

3 puta u akademskoj godini moţe izaći na ispit + 1 komisijski ispit

usmeni ispit

Usmenom dijelu ispita mogu pristupiti samo studenti koji su poloţili pismeni ispit.

Usmeni dio ispita organiziran je za one studente koji su izmeĊu ocjena, koji ţele veću ocjenu ili nisu dolazili na nastavu: korekcija moţe iznosti i do (50 % ocjene)

usmeni ispit ovisi o pismenom ispitu, kao i ocjena za koju student odgovara, studentu se postavlja nekoliko pitanja od onih koje su dobili za pripremu

2 - protumaĉiti i objasniti osnovne pojmove

3 - usporediti i obrazloţiti zadane pojmove i definicije

4 – kreativnost, fleksibilnost, analiza, primjena teorije na specifiĉnim problemima

5 – kvaliteta izraţavanja, povezivanje informacija, logiĉno zakljuĉivanje, primjena i preporuke


3 puta u ak. godini moţe izaći na ispit + 1 komisijski ispit


130



Pismeni ispit 6 pitanja od ukupno 62 koje studenti dobiju za pripremu

1 IU 1 pitanje iz skupine ishoda uĉenja 1 (od ukupno 19)

2 IU 1 pitanje iz skupine ishoda uĉenja 2 (od ukupno 18)

3 IU 2 pitanja iz skupine ishoda uĉenja 3 (od ukupno 16)

4 IU 2 pitanja iz skupine ishoda uĉenja 4 (od ukupno 9)

1, 2, 3 i 4 IU usmeni ispit ovisi o pismenom ispitu, kao i ocjena za koju student odgovara, studentu se postavlja nekoliko pitanja od onih koje su dobili za pripremu


131



Gnojiva i gnojidba


Sati nastave 60: predavanja 48; vjeţbe (praktikum) 8; seminar 4


Prof. dr. sc. Tomislav Ćosić, tel.:+385 1 239 3794, e- mail: [email protected]

Dr. sc. Tomislav Karaţija, tel.:+385 1 239 3982, E- mail: [email protected]

Prof. dr. sc. Milan Mesić, tel.:+385 1 239 3956, E- mail: [email protected]

Igor Bogunović, dipl. ing. agr., tel.:+385 1 239 3815, E- mail: [email protected]

Cilj:

Cilj modula je opisati gnojiva i svrhu gnojidbe, te razmotriti pozitivne (izvor biljnih hraniva za rast biljaka) i negativne uĉinke gnojidbe (moguća akumulacija opasnih i toksiĉnih tvari u tlu, eutrofikacija površinskih voda, obogaćivanje atmosfere amonijakom). Nadalje, razraditi klasifikaciju gnojiva na mineralna (pojedinaĉna i sloţena) i organska; sadrţaj aktivne tvari, naĉine dobivanja. Opisati kemijsko i fiziološko-kemijsko djelovanje gnojiva u tlu. Razmotriti i razraditi melioracijsku i redovnu gnojidbu tla za poljoprivredne kulture. Putem vjeţbi prezentirati problematiku uzorkovanja organskih i mineralnih gnojiva te demonstrirati metode za fizikalne i kemijske analize gnojiva.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:

Redovito pohaĊati nastavu. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljanti pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktiĉnih problema. Seminarske radove pripremati samostalno ili grupno te aktivno sudjelovati u raspravi.


- iskazati povezanost pozitivnih i mogućih negativnih aspekata primjene organskih i mineralnih gnojiva

- isplanirati primjenu i izraĉunati doze razliĉitih vrsta gnojiva za melioracijsku i redovnu gnojidbu tla za uzgoj razliĉitih kultura s obzirom na plodnost tla

- izvesti pravilno uzorkovanje i pripremu uzoraka organskih i mineralnih gnojiva za kemijsku analizu






132

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi



-

10


56 45 1

Parcijalni ispit (PI1) 35 60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlodobar(4)

Odliĉan (5)

0 25 2


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 25 2

Seminar (S) 20 Ovisno o prikazanom znanju i vještini pisanja.

Dovoljan (2) do odliĉan(5)

25 1

Ispravak* (35%)* - - - (25) (2)

Završni ispit (ZI)** 100** 60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 60 6

UKUPNO 100% PI1+PI2+P3 ili ZI 56 180 6

*Student ima pravo popraviti ocjenu iz parcijalnog ispita ili pristupiti ukoliko je bio sprijeĉen tijekom redovitog odrţavanja parcijalnih ispita

**Ukoliko student ne poloţi predmet putem parcijalnih ispita, izlazi u ispitnom roku na završni ispit


133

Detaljno obrazložena pravila pripremanja, izvedbe i polaganja kolokvija, seminarskih radova, parcijalnih ispita, pisanih ispita:



Na nastavi se biljeţi nazoĉnost, prati aktivnost i discipliriranost aktivnog praćenja nastave.

Moţe se opravdati izostanak 20% predavanja, 15% vjeţbi, 15% seminara (ĉl. 12., Pravilnik o studiranju na AFZ).







Parcijalni ispit 1 (PI1) Ispit programski obuhvaća uvodni dio i mineralna gnojiva. 7.tjedan Moguća putem zasebnog pisanja ispita (2ECTS)

Parcijalni ispit 2 (PI2) Ispit programski obuhvaća organska gnojiva i melioracijsku gnojidbu.

14. tjedan Moguća putem zasebnog pisanja ispita (2ECTS)

Seminar (S) Student samostalno bira temu iz obraĊenog gradiva. 15.tjedan Moguća uz dogovor (1 ECTS)

Ispravak Student moţe ispraviti ocjenu ili pristupiti, ukoliko nije, jednom od parcijalnih ispita.

15. tjedan -

Završni ispit (UI) Završni ispit sastoji se od 12 pitanja.


Ispitni rokovi -



Iskazati povezanost pozitivnih i mogućih negativnih aspekata primjene organskih i mineralnih gnojiva.

Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, završni ispit.

Isplanirati primjenu i izraĉunati doze razliĉitih vrsta gnojiva za melioracijsku i redovnu gnojidbu tla za uzgoj razliĉitih kultura s obzirom na plodnost tla.

Sudjelovanje u vjeţbama, parcijalni ispit, završni ispit.

Izvesti pravilno uzorkovanje i pripremu uzoraka organskih i mineralnih gnojiva za kemijsku analizu

Sudjelovanje u raspravama, vjeţbama, parcijalni ispit, završni ispit.


134



Gospodarenje melioracijskim sustavima


Predavanja 40; seminari 4; vjeţbe 16


Ivan Šimunić (nositelj), [email protected] ; Mario Sraka (suradnik), [email protected]

Cilj:

Predmet osposobljava studente za razumijevanje potrebe gospodarenja na melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja, odnosno na uoĉavanje mogućih pogrešaka pri neadekvatnom funkcioniranju pojedinih dijelova sustava, koje su se mogle dogoditi prilikom projektiranja, izvoĊenja ili neprimjerenim gospodarenjem i pronalasku naĉina njihova otklanjanja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Predaje nastavno gradivo, povezuje teme predavanja s primjerima iz prakse, postavlja studentima tijekom predavanja kraća pitanja, potiĉe studente na komentare-raspravu, traţi odgovarajuće odgovore-rješenja u svezi odreĊenog problema obuhvaćenog temom predavanja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave, samostalna izrada vjeţbi te grupna izrada seminara.


Iskazati razloge gospodarenja na melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja, prepoznati koncepciju planiranja, projektiranja i izvoĊenja melioracijskih sustava, povezati koncepciju gospodarenja melioracijskim sustavima-kontrolirati, racionalno-odrţivo koristiti i redovito odrţavati sve elemente-dijelove sustava. Predloţiti planove gospodarenja melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja i izraditi izvedbene programe - program upotrebe i zaštite melioriranog zemljišta i voda, program kontrole i program odrţavanja.

Ishodi uĉenja predmeta su dio ishoda uĉenja studijskog programa koji povezuje probleme suvišnih voda u tlu, nedostatak vode u tlu, prepoznaje metode izraĉunavanja viška/manjka vode u tlu, potrebu biljaka za vodom, provodi najprikladnije naĉine gospodarenja na hidromelioriranim površinama. Predmet takoĊer daje smjernice za primjenu odrţivog gospodarenja na melioriranim površinama uvaţavajući ekonomske principe proizvodnje i oĉuvanje prirodnih resursa tla i voda.

Nakon teorijskog i praktiĉnog znanja studenti su osposobljeni za planiranje i organiziranje gospodarenja na melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja, kako na većim poljoprivrednim površinama, tako i na manjim OPG. Osim toga, osposobljeni su racionalno koristiti melioracijske sustave, redovito odrţavati sve elemente-dijelove sustava. Predloţiti planove gospodarenja melioracijskim sustavima odvodnje i navodnjavanja i izraditi izvedbene programe - program upotrebe i zaštite melioriranog zemljišta i voda, program kontrole i program odrţavanja.




135

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni 1-meĊuispit 25

Od 50%

Od 60%

Od 70%

Od 80%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 30 3

Pismeni 2-meĊuispit 25

Od 50%

Od 60%

Od 70%

Od 80%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 30 3

Usmeni 50

Od 50%

Od 60%

Od 70%

Od 80%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

40 60 6

UKUPNO 100% 40 120 6



MeĊuispiti-parcijalni ispiti

MeĊuispiti-parcijalni ispiti (postoje dva) se odrţavaju tijekom nastave (prvi), odnosno odmah nakon završetka nastave (drugi). Drugom meĊuispitu mogu pristupiti studenti koji su pozitivno riješili prvi meĊuispit. Svaki meĊuispit sadrţi sedam pitanja, koji nose ukupno sedam bodova. Za pozitivnu ocjenu treba skupiti ĉetiri boda, pet bodova vrednuje se ocjenom dobar, šest bodova ocjenom vrlo dobar i svih sedam bodova vrednuje se ocjenom odliĉan. Ocjene na oba meĊuispita ĉine 50% ukupne ocjene predmeta, s tim da student mora biti pozitivno ocijenjeno na usmenom ispitivanju.

Prvi meĊuispit piše se polovicom semestra, dok se drugi meĊuispit piše neposredno nakon završetka semestra.

Nema nadoknade

Pregledavanje programa iz vjeţbi

Tijekom semestra izraĊuju se programi iz vjeţbi koje su sastavni dio odreĊene natavne teme. Po završetku semestra slijedi pregledavanje vjeţbi. Ako su vjeţbe uspješno uraĊene, asistent u indeks stavlja potpis kao znak da student moţe pristupiti usmenom ispitu. Ako su vjeţbe manjkave slijedi njihova korekcija i ponovni pregled.

Neposredno nakon završetka semestra

Dva tjedna nakon završetka semestra

Seminarski radovi

Tijekom semestra studenti obraĊuju odreĊenu temu u sklopu seminarskih radova (manja skupina radi na jednoj temi). Neposredno nakon završetka semestra slijedi pregledavanje i rasprava na temu seminarskih radova. Ako su seminarski radovi uspješno obraĊeni, asistent potpisom u indeks stavlja znak da je seminarski rad uspješno obraĊen i obranjen i da moţe pristupiti usmenom dijelu ispita. Ako su seminarski radovi manjkavi upućuju se na doradu, a zatim slijedi ponovni pregled.




136

Pisani ispiti

Studenti koji nisu pozitivno ocijenjeni na oba meĊuispita ili nisu pristupili meĊuispitima, polaţu završni pisani ispit tijekom ispitnih rokova. Završni pisani ispit sadrţi sedam pitanja, koji nose ukupno sedam bodova. Za pozitivnu ocjenu treba skupiti ĉetiri boda, pet bodova vrednuje se ocjenom dobar, šest bodova ocjenom vrlo dobar i svih sedam bodova vrednuje se ocjenom odliĉan. Ocjena na završnom pisanom ispitu ĉini 50% ukupne ocjene predmeta, s tim da student mora biti pozitivno ocijenjen na usmenom ispitu

Pisani ispiti (ako studenti tijekom nastave nisu pisali meĊuispite) odrţavaju se tijekom ispitnih rokova. Postoje dva ljetna, dva jesenska i dva zimska ispitna roka. Ako je pisani ispit pozitivan isti dan pristupa se usmenom dijelu ispita.

Ako je pisani ispit negativan, student ponovno pristupa pismenom ispitu na jedan od ponuĊenih ispitnih rokova.

Usmeni ispiti

Nakon uspješno završenih vjeţbi, seminarskih radova i pismenih meĊuispita ili završnog pismenog ispita, student pristupa usmenom ispitu. Ako je usmeno ispitivanje pozitivno, student se ocjenjuje pozitivno, a konaĉna ocjena je prosjeĉna koja se sastoji od ocjene na pismenom i usmenom ispitu.

Za usmene ispite postoje dva ljetna ispitna roka, dva jesenska i dva zimska ispitna roka. Već prema studentovu planu i programu pripremanja ispita, student prijavljuje i pristupa na jedan od ponuĊenih ispitnih rokova

Ako je usmeni ispit bio neuspješan, student pristupa ponovno pismenom ispitu na jedan od zadanih ispitnih rokova, a nakon uspješnog pismenog ispita u istom danu obavlja se usmeno ispitivanje.



Pismeni ispiti -meĊuispiti

Tijekom nastave studenti (ako se odluĉe) pišu dva testa, svaki test sadrţi sedam pitanja. Pitanja na testu obuhvaćaju zadatke odreĊenih izraĉunavanja i teoriju. Ako su oba testa pozitivna, studentovo znanje se provjerava još na usmenom ispitu. Broj pitanja na usmenom ispitu zavisi o uspjehu na testovima, a najĉešće se na usmenom dijelu ispita studentu postavlja ĉetiri do šest pitanja koja su usmjerena na razumijevanje i povezivanje gradiva kao i rješavanje odreĊenih problema.

Pismeni ispit-završni

Ako student(i) tijekom nastave nisu pristupili meĊuispitima, onda na jednom od zadanih ispitnih rokova pristupaju završnom pismenom ispitu. Ako je test pismenog ispita pozitivan, onda student(i) pristupaju usmenom ispitu, ako je negativan onda ponavljaju pismeni test. Na usmeni dio ispita mogu pristupiti samo studenti koji su uspješno napisali testove, odnosno završni pismeni ispit.

Usmeno ispitivanje

Nakon uspješno poloţenih testova bilo tijekom nastave ili na završnom pismenom ispitu, studenti pristupaju usmenom ispitivanju. Nakon pozitivnih testova i pozitivnih odgovora na usmenom provjeravanju znanja, studentu se upisuje ocjena u indeks. Ako su testovi pozitivni, a usmeno ispitivanje ocjenjeno negativno, student(i) se upućuju ponovno na pismeni ispit. Konaĉna ocjena na provjeri znanja obuhvaća rezultate (bodove) na testovima i odgovore na usmenom ispitivanju, a dobije se izraĉunom prosjeĉne vrijednosti ocjene na testu i ocjene na usmenom ispitu.


137



Gospodarenje otpadom iz poljoprivrede




IzvoĊaĉ predavanja: prof.dr.sc. Neven Voća, [email protected]

IzvoĊaĉ vjeţbi: dr. sc. Vanja Jurišić, [email protected]

Cilj:

Cilj ovog predmeta je upoznati studente s mogućnošću odrţivog gospodarenja otpadom, nastalog tijekom proizvodnje, dorade i prerade poljoprivrednih proizvoda. Potrebno je definirati vrste poljoprivrednog otpada, koliĉine i volumen te upoznati studente s naĉinima njihovog zbrinjavanja. Naglasak će biti na poljoprivrednom otpadu koji je zbog velike emisije stakleniĉkih plinova jedan od najvećih zagaĊivaĉa okoliša.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:







138

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 56 56 0.5


5% Aktivno sudjelovanje u nastavi korigira ocjenu

naviše Unesi tekst 20 0.5


10%



4 30 1

Parcijalni ispit 1

(PI1) 25%

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

0 25 1

Parcijalni ispit 2

(PI2) 25%

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 3

(PI 3) 25 %

60 – 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

0 20 1


60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

0 25 1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI/4) 60 181 6







Unesi tekst




Unesi tekst


139



Seminarski rad na poĉetku semestra zaduţuju svaki student zasebno.

Pisani rad se predaje na pregled najmanje tjedan dana prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju.

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 14. tjednu nastave u semestru prema dogovorenom rasporedu. Ocjenjuje se sposobnost pronalaska i razumijevanja literature, prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).

1. tjedan

13. tjedan

14. tjedan

Unesi tekst


Obuhvaća prvi programski dio modula: osnovni principi gospodarenja otpadom, otpad i okoliš, materijalna i energetska bilanca bioloških procesa i iskoristive otpadne tvari. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća drugi programski dio modula: vrste otpada u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji, fizikalni model obrade otpada i reciklacije, kemijski model obrade otpada i reciklacije i analiza poljoprivrednog otpada. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća treći programski dio modula: biološki model obrade otpada i recikliranje, anaerobna i aerobna fermentacija poljoprivrednog otpada, mehaniĉko-biološka obrada otpada , odlaganje poljoprivrednog otpada i spaljivanje otpada. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.


Usmeni ispit (UI) Usmeni ispit se sastoji od pet pitanja. Testira se usvojenost teorije i ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉko mišljenje, kreativnost i društvena odgovornost.




Objasniti modele odrţivog gospodarenja otpadom u poljoprivrednoj proizvodnji.


Sistematizirati vrstu otpada iz poljoprivredne biomase s obzirom na vrstu sirovine i tehnologiju proizvodnje.

Izraĉunati materijalnu i energetsku bilancu bioloških procesa.

Identificirati mogućnosti odabira najbolje dostupne tehnologije odrţivog gospodarenja otpadom

Argumentirati mogućnosti obrade otpada u ovisnosti o poljoprivrednoj proizvodnji


Identificirati i rangirati poljoprivredni otpad s obzirom na mogućnost daljnjeg zbrinjavanja.


Prepoznati mogućnosti unaprjeĊenja poljoprivredne proizvodnje daljnjim iskorištenjem otpada.

Seminarski rad


140



Gospodarenje u ekološki osjetljivim područjima


P 34; S 12; V 20


Prof.dr.sc. Ivica Kisić, [email protected]; prof.dr.sc. Snjeţana Bolarić, [email protected]; doc.dr.sc. Dubravka Dujmović Purgar, [email protected]; dr.sc. Aleksandra Jurišić, [email protected]

Cilj:

Budući razvitak RH potrebito je osloniti na gospodarske grane koje se koriste obnovljivim prirodnim resursima. Osim profitabilnosti, takve gospodarske grane moraju imati u svom temelju ekološki zadovoljavajuću djelotvornost. U pitanju su ponajprije poljoprivreda, zatim šumarstvo, odgovarajuća preraĊivaĉka industrija i turizam. Danas se djelotvornost navedenih grana u prvom redu promatra kroz zaštitu okoliša a osobito pojedinih zaštićenih podruĉja. Naţalost, u RH je još uvijek puno naglašenija komponenta iskorištenja okoliša u odnosu na komponentu zaštite okoliša. Razliĉitim kategorijama prostorne zaštite (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi i posebni rezervati, park šume, zaštićeni krajobrazi, spomenici prirode i parkovne arhitekture) zaštićeno je oko 10% teritorija RH. Ovom postotku treba dodati još i površine pod vodozaštitnim podruĉjima, u blizini izvora pitke voda i sl.. Da li se u ovim podruĉjima moţe baviti poljoprivredom i kojim oblicima poljoprivrede. Kada i pod kojim uvjetima? Smjernice gospodarenja na ekološki osjetljivim podruĉjima ukazati će da je moguće višenamjensko korištenje prostora bez štete po pojedine korisnike, ali samo uz uvjet da se u tom korištenju poštuju odredbe Zakonske legislative.

Nakon završetka modula studenti će moći demonstrirati temeljno znanje i razumijevanje zaštite prirode, naĉine oĉuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, ali i naĉine gospodarenja u pojedinim kategorijama zaštićenih podruĉja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Oblici nastave:

Predavanja – nastava se izvodi PPT prezentacijama

Seminari – studentima se zadaju zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku

Vjeţbe (terenske vjeţbe)

Ispravljanje ispita

Obaveze studenata:

Predavanja – redovno pohaĊanje nastave

Seminari – uredeno ispunjene obaveze unutar zadanih zadataka

Vjeţbe (terenske)






141


Nakon završenog modula student će moći:

1. Opisati koncept zaštite prirode kao sveukupne biološke i krajobrazne raznolikosti

2. Definirati zaštićene prirodne vrijednosti i imenovati devet kategorija zaštićenih podruĉja u Republici Hrvatskoj, ali i šest meĊunarodnih kategorija zaštićenih podruĉja prema IUCN-u

3. Objasniti procese proglašenja i upravljanja zaštićenim podruĉjima

4. Kritiĉki usporediti kategorije biološke raznolikosti

5. Argumentirati mišljenje o Konvenciji o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity - CBD), koju je RH potpisala, te argumentirati mišljenje o obvezama koje proizlaze njenim prihvaćanjem

6. Ustanoviti razloge ugroţenosti biološke i krajobrazne raznolikosti s aspekta prekomjernog iskorištavanja prirodnih bogatstava

7. Identificirati pojedine sektorske pritiske (stanovništvo i njegove osobne, te socijalne i gospodarske potrebe); poljoprivreda; šumarstvo; turizam; industrija; energetika; promet) s kojima se suoĉava uprava zaštićenih podruĉja

8. Izdvojiti i prepoznati pojedina zaštićena podruĉja Republike Hrvatske na osnovu Upisnika zaštićenih prirodnih vrijednosti koji broji više od 450 podruĉja u devet kategorija zaštite

9. Integrirati mjesto i ulogu javnosti u oĉuvanju kulturne i krajobrazne baštine na temelju rada drţavnih institucija i nevladinih udruge

10. Opisati vaţnost Arhuške konvencije kao najznaĉajnijeg meĊunarodnog instrumenta na podruĉju informiranja i sudjelovanja javnosti

11. Odbrati pravilne metode uzorkovanja tla u ekološki osjetljivim podruĉjima. Odabrati analitiĉke metode kojima će odrediti kemijske parametre uzorkovanog tla, ali i vode, te na osnovu utvrĊenih parametara ustanoviti oneĉišćenje vode i degradaciju tla u vodozaštićenim podruĉjima.

12. Identificirati razinu zaštite flore u Republici Hrvatskoj na osnovu Crvene knjige vaskularne flore Hrvatske i Ekološke mreţe (Natura 2000). Prepoznati, identificirati i kategorizirati biljne vrste prema IUCN kriterijima (kategorije Ex, RE, CR, EN i VU)

13. Ustanoviti vaţnost Ekološke mreţe (Natura 2000) u oĉuvanju ugroţenih vrsta i stanišnih tipova kroz zakonodavni okvir, te primjenu u ekološki osjetljivim podruĉjima

14. Argumentirati mišljenje o prednostima tradicionalne poljoprivrede kao iskljuĉivo dozvoljenog oblika poljoprivrede u zaštićenim podruĉjima. Odabrati odgovarajuću poljoprivrednu praksu na temelju Naĉela dobre poljoprivredne prakse. Usporediti tradicionalnu, intenzivnu i ekološku poljoprivredu s aspekta oneĉišćenja tla i vode u ekološki osjetljivim podruĉjima


142

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

1. parcijalni ispit 50%

50 65%

65-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

15 50 1,5

2. parcijalni ispit 50%

50 65%

65-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

15 50 1,5

Završni ispit 100%

50 65%

65-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

30 80 3




Seminarski rad

Studentima se jednom tokom semestra zadaje zadatak vezan uz nastavnu tematiku. Da bi se seminarski rad smatrao izvršenim, student mora ispuniti obavezu zadanu seminarskim radom.

15 tjedana Neograniĉeno – do ispunjenja obaveze

Parcijalni ispiti Studenti dva puta tokom semestra polaţu parcijalne ispite iz cjelina obraĊenih na nastavi.

Sredina i kraj semestra

Studenti imaju mogućnost nadoknade nepoloţenog parcijalnog ispita na redovnim ispitnim rokovima

Završni ispit

Uvjet za izlazak na završni ispit (potpis o izvršenim obavezama tijekom semestra), završen i predan seminarski rad i uredno pohaĊanje nastave i vjeţbi. Na zavšnom ispitu student koji nije poloţio samo jedan parcijalni ispit usmeno odgovara nepoloţeni dio. Student koji nije poloţio oba parcijalna ispita, izlazi na cijeloviti pismeni ispit, te potom usmeni. Studenti koji su poloţili sve dijelove parcijalnih ispita izlaze samo na usmeni ispit. Završna ocjena se dodijeljuje nakon usmenog ispita.


3+1


143



1. i 2. IU

2 pitanja iz nastavih cjelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja 3. i 4. IU

5. i 6. IU

7. i 8 IU Seminarski rad iz nastavih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja

9. i 10. IU

2 pitanja iz nastavih cjelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja 11. i 12. IU

13. i 14. IU


144



Hidroponski uzgoj povrća i cvijeća


Predavanja: 14; vjeţbe u praktikumu: 10; terenske vjeţbe: 4; seminar: 2


Doc. dr. sc. Boţidar Benko, [email protected]

Prof. dr. sc. Ines Han Dovedan, [email protected]

Cilj:

Osposobiti studente da za odreĊene skupine kultura (plodovito i lisnato povrće, cvijeće i ukrasno bilje), ovisno o hidroponskoj tehnici i tipu zaštićenog prostora odaberu odgovarajuću opremu i vode hidroponski uzgoj.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja te vjeţbi u praktikumu i terenskih vjeţbi. Podjela seminarskih radova. Odrţavanje kolokvija i testa znanja te završnog ispita.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave. Izrada seminarskog rada. Polaganje pismenih kolokvija i testa znanja.


- Odabrati odgovarajući inertni supstrat,

- Pripremiti hranjivu otopinu odgovarajućeg sastava,

- Prepoznati najvaţnije dijelove sustava i opremu za hidroponski uzgoj,

- Utvrditi koliĉinu inputa za hidroponski uzgoj povrća i ukrasnog bilja,

- Preporuĉiti prikladnu tehniku uzgoja za pojedinu kulturu,

- Provesti agrotehniĉke zahvate u hidroponskom uzgoju.




145

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Kontinuirana provjera znanja putem kolokvija iz vjeţbi

40 %

< 5

5-6

6-7

7-8

8-9

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

14 30 0,75


10 % Unesi tekst Unesi tekst 2 10 0,25


50 %

< 13

13-16

16-19

19-21

21-24

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

14 70 2

Završni ispit 50 %

< 13

13-16

16-19

19-21

21-24

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

Unesi tekst





Kontinuirana provjera znanja putem kolokvija iz vjeţbi

Prvi pismeni kolokvij (20 % konaĉne ocjene) se sastoji od 5 zadataka sa izraĉunom sastava hranive otopine. Svaki zadatak nosi maksimalno 9 bodova. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je na svakom od 5 zadataka ostvariti minimalno 5 bodova. Drugi pismeni kolokvij (20 % konaĉne ocjene) je izrada proraĉuna potreba ljudskog rada i repromaterijala u hidroponskoj proizvodnji. Pozitivno riješeni zadaci i izraĊen proraĉun potreba uvjet su za pristupanje testu znanja.

Nakon odrţanih vjeţbi i terenske nastave



Izrada seminarskih radova o hidroponskoj tehnologiji uzgoja odabranih vrsta ukrasnog bilja. Predani seminarski rad je uvjet za pristupanje testu znanja.




Test znanja se odrţava u zadnjem tjednu nastave, nakon odslušanog programskog sadrţaja modula. Test znanja se sastoji od 18 pitanja i zadatka sa izraĉunom sastava otopine. Svako nosi po 1 bod, zadatak 6 bodova. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je 10 bodova iz odgovora na pitanja i 3 boda iz zadatka.



Završni ispit

Završni ispit polaţu studenti koji tijekom semestra nisu poloţili test znanja. Završni ispit se sastoji od 18 pitanja i zadatka sa izraĉunom sastava otopine. Svako nosi po 1 bod, zadatak 6 bodova. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je 10 bodova iz odgovora na pitanja i 3 boda iz zadatka.


Unesi tekst


146



Odabrati odgovarajući inertni supstrat Test znanja, završni ispit

Pripremiti hranjivu otopinu odgovarajućeg sastava Rješavanje zadataka-pismeni kolokvij, test znanja, završni ispit

Prepoznati najvaţnije dijelove sustava i opremu za hidroponski uzgoj


Utvrditi koliĉinu inputa za hidroponski uzgoj povrća i ukrasnog bilja

Pismeni kolokvij, seminarski rad

Preporuĉiti prikladnu tehniku uzgoja za pojedinu kulturu Seminarski rad, test znanja, završni ispit

Provesti agrotehniĉke zahvate u hidroponskom uzgoju Seminarski rad, test znanja, završni ispit


147



Hranidba goveda u proizvodnji mesa


Predavanja 22; seminari 6; auditorne vjeţbe 2


Doc. Dr. sc. Goran Kiš; [email protected]

Prof. Dr. sc. Darko Grbeša; [email protected]

Prof. Dr. sc. Krešimir Salajpal; [email protected]

Dr. sc. Kristina Kljak; [email protected]

Cilj:

Cilj ovog modula je omogućiti studentima znanja, vještine i kompetencijama za samostalno voĊenje hranidbenog managementa u proizvodnji mesa goveda, a sve s ciljem optimiziranja proizvodnje i zdravlja ţivotinja sukladno ţeljenoj kakvoći proizvoda. Nadalje cilj je da studenti nauĉe procijeniti potencijal prirodnih resursa i dostupnosti hrane, razinu i tehniĉke mogućnosti poljoprivrednog gospodarstva, te donijeti odluke o hranidbenom managementu kako bi proizvodnja bila maksimalno profitabilna i/ili ekološki samoodrţiva.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanje i auditornih vjeţbi. Pomoć pri izradi seminara i eventualnih, diplomskih radova.

Obaveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi. Izrada i prezentacija seminarskog rada. Izrada projekta, te usmeni dio ispita.


- Objasniti osobitosti anatomsko-fizioloških osobina goveda u proizvodnji mesa.

- Prepoznati biološku ulogu, potrebne koliĉine, znakove viška i manjka hranjivih tvari u hranidbi goveda u proizvodnji mesa.

- Procijeniti hranjivu vrijednost hrane za goveda u proizvodnji mesa.

- Raĉunski procijeniti potrebe goveda u proizvodnji mesa za energijom, proteinima, aminokiselinama, mineralima i vitaminima iz osnovnih podatka o ţivotinji.

- Prepoznati i objasniti hranidbene sustave razliĉitih kategorija goveda u proizvodnji mesa.

- Objasniti utjecaj hranidbe na dobrobit (zdravlje) ţivotinje i okolinu .

- Izrada hranidbene strategije goveda u proizvodnji mesa.






148

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Usvojenost programskog sadrţaja – meĊuispit I

30%

Do 49

50-59

60-79

80-89

90-100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

12 30 0,5

Usvojenost programskog sadrţaja – meĊuispit II

30%

Do 49

50-59

60-79

80-89

90-100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

14 30 0,5

Izrada seminara 10%

Do 49

50-59

60-79

80-89

90-100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

2 10 0,5

Završni projekt 30%

Do 49

50-59

60-79

80-89

90-100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

2 20 1


0 0 0 0 0 0,5





Nakon odrţane nastave iz dijela modula studenti pristupaju pismenom polaganju meĊuispita u trajanju od sat vremena.

MeĊuispit se sastoji od 30 pitanja povezanih s ishodima uĉenja.

U sklopu nastave

Na redovitim ispitnim rokovima kao završni pismeni ispit.




U sklopu nastave



149

Izrada seminara

Seminarski rad se izvodi u grupama od 2-3 studenta i za studente je obavezan. Teme seminara su vezane uz hranidbu goveda u proizvodnji mesa. Nakon izrade seminara prezentira se tema uz javnu prezentaciju tijekom nastave.

U sklopu nastave.

Na redovitim ispitnim rokovima.

Završni projekt

Završni projekt izvodi svaki student individualno i za studente je obavezan. Tema završnog projekta je izrada kompletnog managementa hranidbe goveda u proizvodnji mesa. Oĉekuje se samostalna obrada teme.

Zadnje predavanje



Dolazak studenata na nastavu se provjerava i uvjet je za dobivanje potpisa i pristup ispitu.

Zadnje predavanje

Nije moguće



Objasniti osobitosti anatomsko-fizioloških osobina goveda u proizvodnji mesa. Pismeno ili usmeno

Prepoznati biološku ulogu, potrebne koliĉine, znakove viška i manjka hranjivih tvari u hranidbi goveda u proizvodnji mesa.

Pismeno ili usmeno

Procijeniti hranjivu vrijednost hrane za goveda u proizvodnji mesa. Pismeno ili usmeno

Raĉunski procijeniti potrebe goveda u proizvodnji mesa za energijom, proteinima, aminokiselinama, mineralima i vitaminima iz osnovnih podatka o ţivotinji.

Pismeno

Prepoznati i objasniti hranidbene sustave razliĉitih kategorija goveda u proizvodnji mesa.

Pismeno ili usmeno

Objasniti utjecaj hranidbe na dobrobit (zdravlje) ţivotinje i okolinu Pismeno ili usmeno

Izrada hranidbene strategije goveda u proizvodnji mesa. Pismeno


150



Hranidba konja i kućnih ljubimaca




Doc. Dr. sc. Goran Kiš; [email protected] ; Doc. Dr. sc. Jasna Pintar; [email protected]

Cilj:

Cilj ovog modula je omogućiti studentima znanja, vještine i kompetencijama za samostalno voĊenje hranidbenog managementa u uzgoju konja (toplokrvnih i hladnokrvnih pasmina). Nadalje, u dijelu modula o kućnim ljubimcima studenti će uĉiti o hranjivim tvarima u procjeni hranjivosti hrane za kućne ljubimce i hranidbenih potreba svake grupe kućnih ljubimaca što je osnova ispravnog sastavljanja hrane u kući i industriji hrane za ljubimce, odnosno spreĉavanje probavnih i metaboliĉkih smetnji koje dovode do bolesti.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:



- objasniti centralnu ulogu probave i metabolizma u procjeni hranjivosti krmiva i potrebe ţivotinja

- prepoznati osobine krmiva koja se koriste u hranidbi konja i kućnih ljubimaca

- istaći razlike u hranidbi pasa i maĉaka po pasminskim grupama, te pojedinih grupa kućnih ljubimaca

- istaći razlike u hranidbi hladnokrvnih i toplokrvnih konja

- odabrati krmiva koja se koriste u hranidbi kućnih ljubimaca

- kreirati obroke za kućne ljubimce

- Predmet osposobljava studente za samostalnu procjenu sadrţaja hranjivih tvari u krmivima te utvrĊivanje hranidbenih potreba pojedinih kategorija konja i kućnih ljubimaca, te kreiranje obroka na osnovu razliĉitih normativa za ţivotinje, vodeći raĉuna o dobrobiti ţivotinja i o zaštiti okoline.




151

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


30%

Do 49

50-59

60-79

80-89

90-100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

28 60 1


30%

Do 49

50-59

60-79

80-89

90-100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

24 60 1

Izrada seminara 10%

Do 49

50-59

60-79

80-89

90-100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

8 30 1


Do 49

50-59

60-79

80-89

90-100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

0 30 2


0 0 0 0 0 1







U sklopu nastave





U sklopu nastave



152

Izrada seminara

Seminarski rad se izvodi u grupama od 2-3 studenta i za studente je obavezan. Teme seminara su vezane uz hranidbu konja ili neke od vrste kućnih ljubimaca, ovisno o afinitetima studenta. Nakon izrade seminara prezentira se tema uz javnu prezentaciju tijekom nastave.

U sklopu nastave.


Završni projekt

Završni projekt izvodi svaki student individualno i za studente je obavezan. Tema završnog projekta je izrada kompletnog managementa hranidbe konja ili neke od vrsta ţivotinja koje se drţe kao kućni ljubimci. Oĉekuje se samostalna obrada teme.

Zadnje predavanje




Zadnje predavanje

Nije moguće



Objasniti centralnu ulogu probave i metabolizma u procjeni hranjivosti krmiva i potreba ţivotinja

Pismeno ili usmeno

Prepoznati osobine krmiva koja se koriste u hranidbi konja i kućnih ljubimaca Pismeno ili usmeno

Istaći razlike u hranidbi pasa i maĉaka po pasminskim grupama, te pojedinih grupa kućnih ljubimaca.

Pismeno ili usmeno

Istaći razlike u hranidbi hladnokrvnih i toplokrvnih konja. Pismeno ili usmeno

Odabrati krmiva koja se koriste u hranidbi kućnih ljubimaca. Pismeno ili usmeno

Kreirati obroke za konje Pismeno

Kreirati obroke za kućne ljubimce Pismeno


153



Hranidba peradi i kunića


Predavanja: 30 sati; seminari: 12 sati; vjeţbe: 18 sati


Doc. Dr. sc. Jasna Pintar; [email protected]

Prof. dr. sc. Zlatko Janjeĉić; [email protected]

Dr.sc. Dalibor Bedekovi; [email protected]

Cilj:

Osposobiti diplomirane student za rad u svojstvu nutricioniste u peradarstvu I kunićarstvu, industriji stoĉne hrane, savjetodavnim sluţbama, kontroli I prometu stoĉnom hranom, te upis na doktorski studij.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja i vjeţbi te voĊenje terenske nastave. Pomoć pri izradi seminarskih radova.

Obaveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi. Izrada i prezentacija seminarskog rada.



- Objasniti centralnu ulogu probave i metabolizma u odabiru krmiva za sastavljanje hrane za perad

- Opisati osobine najvaţnijih krmiva u hranidbi intenzivno drţane peradi

- Procijeniti potrebe lakih i teških tipova peradi za energijom, proteinima, aminokiselinama, mineralima i vitaminima na osnovi ţeljene koliĉine i kakvoće konaĉnog proizvoda (jaja,meso)

- Istaknuti razlike u hranidbi kavezno-naspram alternativno drţanih kokoši nesilica

- Prepoznati utjecaj hranidbe na dobrobit peradi i okolinu

- Razlikovati hranidbene navike i potrebe suvremenih hibrida peradi

- Kreirati obroke-krmne smjese za sve vrste i kategorije peradi

- Preporuĉiti hranu za proizvodnju dizajniranih jaja

- Istaći specifiĉnosti probave u kunića

- Kreirati obroke za rasplodne i tovne kuniće.





154

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi



20% Aktivno sudjelovanje na nastavi korigira ocjenu naviše

48

40

25

0,5

Seminarski rad 20%

Struktura sadrţaj pisanog rada 50%

Unesi tekst 12 25 0,5

Usvojenost programskog sadrţaja-kolokvij 1

20%

Do 50%

51-60%

61-75%

76-90%

91-100%

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

0 25 1,5

Usvojenost programskog sadrţaja-kolokvij 2

20%

Do 50%

51-60%

61-75%

76-90%

91-100%

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

0 25 1,5

Usmeni ispit 20% -

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

0 40 2




PohaĊanje nastave

(Predavanje + vjeţbe)

Biljeţi se prisutnost na nastavi, prati se aktivnost i discipliniranost na nastavi

U sklopu nastave



Studenti se potiĉu sudjelovati u raspravama, prezentaciji ideja i rješavanju problema. Prati se usvajanje znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, te samostalnog i timskog rada u rješavanju radnih zadataka.



Izrada seminara Seminarski rad s odreĊenom temom illi po izboru studenta, vezan uz programski sadrţaj modula. Izvodi se samostalnouz javnu prezentaciju.

Prema satnici

Nije moguća


155



Objasniti centralnu ulogu probave i metabolizma u odabiru krmiva za sastavljanje hrane za perad


Opisati osobine najvaţnijih krmiva u hranidbi intenzivno drţane peradi

Procijeniti potrebe lakih i teških tipova peradi za energijom, proteinima, aminokiselinama, mineralima i vitaminima na osnovi ţeljene kolliĉine i kakvoće konaĉnog proizvoda (jaja, meso)

Istaći razlike u hranidbi kavezno-naspram alternativno drţanih kokoši nesilica

Prepoznati utjecaj hranidbe na dobrobit peradi i okolinu

Razllikovati hranidbene navike i potrebe suvremenih hibrida peradi

Kreirati obroke-krmne smjese za sve vrste i keategorije peradi

Preporuĉiti hranu za proizvodnju dizajniranih jaja

Istaći specifiĉnosti probave u kunića

Kreirati obroke za rasplodne i tovne kunić


156



Hranidba svinja


Predavanja: 40. seminari: 8, vjeţbe: 12


Doc. dr. sc. Jasna Pintar, [email protected]

Doc. dr. sc. Goran Kiš, [email protected]

Cilj:

Steći spoznaje o hranjivim tvarima koje će osposobiti studenta za samostalno donošenje odluka u procjeni hranjivosti krmiva I potreba svinja. Sastavljati krmne smjese vodeći raĉuna o cijeni koštanja, zaštiti okoliša I dobrobiti svinja. Osposobiti studente za nutricioniste u proizvodnji stoĉne hrane I na farmama u struĉnim drţavnim sluţbama I za upis na doktorski studij.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja i vjeţbi, te voĊenje terenske nastave

Obaveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi.



Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- Objasniti centralnu ulogu probave i metabolizma u procjeni hranjivosti krmiva i potrebe svinja

- Opisati najvaţnije osobine krmiva koja se koriste u hranidbi svinja

- Izraĉunati potrebe razliĉitih kategorija svinja za pojedinim hranjivim tvarima i energijom

- Istaći razlike izmeĊu korištenih hranidbenih normativa

- Prepoznati utjecaj hranidbe na dobrobit ţivotinja, ljudi i okoliš

- Kreirati krmne smjese za sve kategorije svinja

- Obrazloţiti utjecaj hranidbe na tehnološka, organoleptiĉka i nutritivna svojstva mesa i masti svinja




157

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Aktivno sudjelovanje nanastavi

Korektivni bodovi

Aktivno sudjelovanje na nastavi korigira ocjenu na više

52

45

25

0,5

Seminarski rad 20% Struktura sadrţaja pisanog rada 50%

Unesi tekst

8 20 0,5

Parcijalni ispit (1) 25%

51-60%

61-75%

76-90%

91-100% -

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

0 25 1,5


51-60%

61-75%

76-90%

91-100%

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

0 25 1,5

Usmeni ispit Unesi tekst -

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

0 40 2





Biljeţi se prisutnost na nastavi, prati se aktivnost i discipliniranost na nastavi.

U sklopu nastave



Studenti st potiĉu sudjelovati u raspravama, prezentaciji ideja i rješavanju problema. Prati se usvajanje znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, te samostalnog i timskog rada u rješavanju radnih zadataka.



Izrada seminara Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta, vezan uz programski sadrţaj modula. Izvodi se samostalno uz javnu prezentaciju.

Prema satnici

Nije moguća


158



Objasniti centralnu ulogu probave i metabolizma u procjeni hranjivosti krmiva i potrebe svinja

Sudjelovanje u raspravama, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Opisati najvaţnije osobine krmiva koja se koriste u hranidbi svinja

Izraĉunati potrebe razliĉitih kategorija svinja za pojedinim hranjivim tvarima i energijom

Istaći razlike izmeĊu korištenih hranidbenih normativa

Prepoznati utjecaj hranidbe na dobrobit ţivotinja, ljudi i okoliš

Kreirati krmne smjese za sve kategorije svinja

Obrazloţiti utjecaj hranidbe na tehnološka, organoleptiĉka i nutritivna svojstva mesa i masti svinja


159



Ihtiologija




Tomislav Treer, [email protected]; Tea Tomljanović, [email protected]; Marina Piria, [email protected]

Daniel Matulić, [email protected]; Ivica Aniĉić, [email protected]

Cilj:

Student stjeĉe znanja o biologiji, ekologiji i taksonomiji riba, te o ihtiološkim metodama za samostalan i timski rad u ihtiologiji i ribarstvu.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:



Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- Prepoznati pozicije i trendove u zemlji i inozemstvu u podruĉju ihtiologije, slatkovodnog i morskog gospodarskog i rekreacijskog ribolova, kao i akvakulture, te ih prezentirati u medijima i publicistici

- Izraĉunati procjenu ribljeg stoka, te parametre rasta riba, radi optimalnog gospodarenja u otvorenim slatkim vodama i moru, koristeći informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom radu, posebno programe iz ihtiologije

- Koristiti dostignuta znanja iz antomije, fiziologije, embriologije, genetike, sistematike i ekologije riba u stjecanju novih spoznaja za ispravno ribarsko gospodarenje i akvaristiku

- Postaviti istraţivanje u podruĉju ihtiologije, provesti terenski i laboratorijski rad, prouĉiti relevantnu literaturu, statistiĉki obraditi podatke, te napisati i poslati rad za objavljivanje u struĉnom ĉasopisu

- Prezentirati rezultate ihtioloških istraţivanja, te na temelju njih predloţiti optimalno gospodarenje

- Identificirati riblje vrste na temelju kljuĉa za determinaciju i druge relevantne literature

- Samostalno organizirati i voditi poslove iz ihtiologije u drţavnim i javnim institucijama, te provesti ihtiološki dio u izradi ribolovno-gospodarske osnove







160

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

1. MeĊuispit: Usmeni 16% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1





Završni ispit: Seminar: Usmeni i pismeni

20% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1




Kolokvij Poznavanje znanstvenih naziva vaţnijih taksona riba prema zadanoj tablici.

Svaki tjedan kroz semestar. Svaki tjedan kroz semestar.

Seminar Sudjelovanje u voĊenim seminarima. Izrada unutar satnice objavljena na poĉetku semestra


Parcijalni usmeni ispiti

Odrţavaju se u dijelovima, prema zadanim poglavljima gradiva.



Završni usmeni ispit

Javno izlaganje seminara uz odgovaranje na postavljena pitanja.




161



Prepoznati pozicije i trendove u zemlji i inozemstvu u podruĉju ihtiologije, slatkovodnog i morskog gospodarskog i rekreacijskog ribolova, kao i akvakulture, te ih prezentirati u medijima i publicistici

Usmeni ispit

Izraĉunati procjenu ribljeg stoka, te parametre rasta riba, radi optimalnog gospodarenja u otvorenim slatkim vodama i moru, koristeći informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom radu, posebno programe iz ihtiologije

Vjeţbe

Koristiti dostignuta znanja iz anatomije, fiziologije, embriologije, genetike, sistematike i ekologije riba u stjecanju novih spoznaja za ispravno ribarsko gospodarenje i akvaristiku

Usmeni ispit

Postaviti istraţivanje u podruĉju ihtiologije, provesti terenski i laboratorijski rad, prouĉiti relevantnu literaturu, statistiĉki obraditi podatke, te napisati i poslati rad za objavljivanje u struĉnom ĉasopisu

Vjeţbe

Prezentirati rezultate ihtioloških istraţivanja, te na temelju njih predloţiti optimalno gospodarenje

Seminar

Identificirati riblje vrste na temelju kljuĉa za determinaciju i druge relevantne literature Kolokvij

Samostalno organizirati i voditi poslove iz ihtiologije u drţavnim i javnim institucijama, te provesti ihtiološki dio u izradi ribolovno-gospodarske osnove

Usmeni ispit


162



Infosustavi u poljoprivredi


Predavanja 20; seminar 10


IzvoĊaĉ predavanja: akademik, prof. dr. sc. Vitomir Grbavac, [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je upoznati studente sa mogućnostima korištenja suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije u dizajnu i izgradnji poslovnih informacijskih sustava, kao i prednosti vezane uz takav naĉin rada i poslovanja. Globalizacija, internetizacija kao i sveprisutna informatizacija suvremenog poslovanja organizacija u prvi plan izbacuje kvalitetno prikupljanje obradu i spremanje podataka i informacija, u smislu korištenja istih kao strateškog alata za upravljanja u modernom/informatiĉkom gospodarstvu i informacijskom društvu ĉije standarde valja spoznati i usvojiti, te po njima i raditi

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnik predaje gradivo predviĊeno sadrţajem predmeta, provjerava nauĉeno gradivo i vrednuje usvojeno znanje i steĉene vještine kroz seminare, pismeni ili usmeni ispit.

Obaveze studenata:

Student je obavezan prisustvovati svim oblicima izvoĊenja nastave, predavanja i seminare, prema Pravilniku o studiranju na Agronomskom fakultetu.





163

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave predavanja+seminari

Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 30 30 1/4


10 % Aktivnim sudjelovanjem u nastavi moţe se korigirati ocjena naviše

Unesi tekst

30 1/4

Parcijalni ispit 1

(PI1) 45 %

60 - 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 10 1

Parcijalni ispit 2

(PI2)

45 %

60 - 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 10 1

Seminar

(S) 10 %

60 - 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 10 1/2

ILI

Pismeni + Usmeni ispit (PUI)

90 %

60 - 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 2

UKUPNO 100% (PI1+PI2+S)/3 ili (PUI +S)/2 30 90 3



PohaĊanje nastave


Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja i 15% vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…. na AFZ-u)


Moguća putem samostalnog zadatka (1/4 ECTS)






164


Obuhvaća prvi programski dio modula:

- Struktura i arhitektura modela infosustava u poljoprivredi (vrste IS) - Okolina informacijskih sustava - Uprvaljanje i odluĉivanje kao komponente razvoja informacijskih

sustava - Utjecaj raĉunala na organizaciju i pojedinca - Koncepcija planiranja informacijskih sustava - Karakteristike kompjutorski integriranih informacijskih sustava

- Razvoj ţivotnog ciklusa informacijskih sustava

8. tjedan


Obuhvaća drugi programski dio modula:

- Organizacija i izbor ureĊaja za kompjutorsku obradu podataka - Sustavi temeljeni na informacijama - Koncepcijsko-metodološka i statistiĉka osnova razvoja

informacijkih sustava - Menadţment informacijskih sustava (MIS) - Ekspertni sustavi (ES) - Sustavi za podršku odluĉivanju (SPO) - Inteligentni info sustavi (IIS)

- Perspektive razvoja info sustava u poljodjelstvu

15. tjedan




Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)

Usmeni ispit se sastoji od razliĉitog broja pitanja, ovisno o prethodnoj aktivnosti studenta. Testira se usvojenost teorije i ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉko mišljenje, kreativnost i društvena odgovornost.




Spoznati relevantna saznanja veza uz strukturu info sustava. Donijeti osoban stav glede okruţenja info sustava zasnovanih na kompjutorskoj platformi

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ili usmeni ispit

Uspješno koristi znanja vezana uz koncepcijsko analitiĉku osnova razvoja info sustava. Znalaĉki koristiti koncepcijsko-metodološku i statistiĉku osnovo razvoja info sustava

Uspješno se sluţiti metodologijama razvoja info sustava. Toĉno i sadrţajno primjenjivati znanja vezana uz izbor ureĊaja za kompjutorsku obradu podataka i informacija razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih sustav

Razlikovati funkcijske osobine organizacije informatiĉkog centra (središnji, lokalni i periferni)

Uspješno razlikovati ustrojstvo kompjutorskih mreţa (vrste, razine i protokole). Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja

Spoznati mogućnost razvoja interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i extranet)

Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u sferi današnje globalizacije i informacijsko društvo (virtualna realnost, virtualni svijet, virtualni prostor


165



Interakcija biljka-patogen


Predavanja 18, vjeţbe u praktikumu 8, seminar 4


Izv.prof.dr.sc. Tihomir Miliĉević, [email protected], 00 385 1 2393732

Dr.sc. Joško Kaliterna, [email protected], 00 385 1 2393730

Cilj:

Interakcija biljka-patogen daje pregled interspecijskih interakcija i asocijacija biljaka i patogenih organizama (gljiva, pseudogljiva, bakterija, fitoplazmi, virusa, viroida i parazitskih cvjetnica) s naglaskom na razliĉitim tipovima parazitizma. Studenti će moći prepoznati reakcije koje nastaju kao rezultat interakcije biljaka domaćina i patogenih organizama,provesti ocjenjivanje intenziteta napada patogena te provjeru patogenosti/virulentnosti biljnih patogena.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

IzvoĊenje nastave prema planu, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koju osiguravaju ishodi uĉenja i steĉene kompeticije studenata, omogućuje kontaktiranje sa studentima.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja, vjeţbi u praktikumu te izrada i izlaganje seminarskog rada. Tijekom predavanja studenti trebaju biti zainteresirani te aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih mišljenja, stavova, ideja i problemskih rješenja. Tijekom vjeţbi, studenti trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad te su duţni odraditi postavljene radne zadatke.


- Prepoznati specifiĉne interakcije izmeĊu biljaka domaćina i fitopatogenih gljiva, fitopatogenih bakterija, domaćina i fitoplazmi, fitopatogenih virusa, viroida te domaćina i parazitskih biljaka

- Provesti testove patogenosti/virulentnosti biljnih patogena na biljkama

- Ocijeniti intenzitet napada biljnih patogena (osjetljivost/otpornost biljaka na patogene)

- Povezanost ishoda uĉenja predmeta sa slijedećim ishodima uĉenja studijskog programa:

- Determinirati bolesti, štetnike i korove u poljoprivrednim kulturama i na ukrasnom bilju.

- Protumaĉiti ţivotni ciklus i ekologiju štetoĉinja.





166


- Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili za daljnje cjeloţivotno obrazovanje.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave

(predavanja) - - - 18 18 0,8


Korektivni bodovi

Aktivno sudjelova-nje na nastavi korigira ocjenu naviše

18 10 0,4


10 %

Kontinuirano pohaĊanje vjeţbi.

Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i odrada radnih zadataka.

1 do 10 bodova

8 8 0,4

Seminarski rad


15 %

Boduju se: struktura i sadrţaj pisanog rada 50 % i uvjerljivost prezentacije 50 %.

4 8 0,4 5 bodova

6-7 bodova

8-9 bodova

10 bodova

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Parcijalni ispiti PI (2)

75 %

PI 1 50 %

PI 2 50 %

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst 46 1

Završni ispit ZI (PI ili UI- pristupaju studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite tijekom semestra)

70 %

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst 46 1



167



PohaĊanje nastave

(predavanja)

Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 20 % s predavanja (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…na AFZ-u)


Moguća putem izrade samostalnog zadatka

(1 ECTS)




Kontinuira-no praćenje tijekom nastave

Unesi tekst


Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 15 % s vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…na AFZ-u). Studenti su obvezni odraditi postavljene radne zadatke u praktikumu.

Kontinuirano praćenje tijekom nastave 10., 11., 12. i 13. tjedan nastave

Unesi tekst

Seminarski rad



Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se poznavanje i razumijevanje odabrane tematike, sposobnost zakljuĉivanja, prezentacijske vještine i sposobnost timskog rada.

1., 14. i 15. tjedan nastave

Unesi tekst


Obuhvaća prvi programski dio modula – tipovi parazitizma, patogenost/virulentnost i specijalizacija biljnih patogena, interakcija biljka domaćin-patogeni organizam

8. tjedan nastave Unesi tekst


Obuhvaća drugi programski dio modula – raširenost biljnih patogena i bolesti na biljkama u prirodnim ekosustavima

13. tjedan nastave Unesi tekst

Završni ispit ZI

(UI ili PI)

Studenti koji nisu poloţili prvi i drugi parcijalni ispit, polaţu ispit u cijelosti.

15. tjedan nastave i u vrijeme ispitnih rokova

Unesi tekst



Prepoznati specifiĉne interakcije izmeĊu biljaka domaćina i fitopatogenih gljiva

Prepoznati specifiĉne interakcije izmeĊu biljaka domaćina i fitopatogenih bakterija

Prepoznati specifiĉne interakcije izmeĊu biljaka domaćina i fitoplazmi

Prepoznati specifiĉne interakcije izmeĊu biljaka domaćina i fitopatogenih virusa

Prepoznati specifiĉne interakcije izmeĊu biljaka domaćina i viroida

Prepoznati specifiĉne interakcije izmeĊu biljaka domaćina i parazitskih biljaka


Provesti testove patogenosti/virulentnosti biljnih patogena na biljkama Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbe u praktikumu, pismeni ispit, usmeni ispit

Ocjeniti intenzitet napada biljnih patogena (osjetljivost/otpornost biljaka na patogene)

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbe u praktikumu, pismeni ispit, usmeni ispit


168



Ishrana bilja i kvaliteta hrane


Sati nastave 60: predavanja 40; vjeţbe (praktikum) 14; seminar 6


Prof. dr. sc. Mirjana Herak Ćustić, tel.:385 1 239 3955, e- mail: [email protected] ; Igor Palĉić, mag.ing.agr., tel.:385 1 239 3805, e- mail: [email protected]

Cilj:

Pravilnom ishranom moguće je proizvesti kvalitetne, zdravstveno ispravne, nutritivno vrijedne i estetski lijepe namirnice koje više privlaĉe potrošaĉe, a proizvoĊaĉi su zadovoljniji većom otkupnom cijenom. Moderna poljoprivredna proizvodnja sve više vaţnosti pridaje kvaliteti, a ne koliĉini hrane. Pravilnom ishranom biljke mogu unijeti u ljudski organizam znatno veće koliĉine nutrijenata (minerala, šećera, proteina) i promotora zdravlja (vitamina, antioksidansa, glukozinolata) ĉime se mogu sprijeĉiti mnoge bolesti. Modul ima zadatak povezati trenutne spoznaje iz ishrane bilja koristeći najnovija znanstvena istraţivanja, ali dakako i multidisciplinarnost istraţivanja. Znaĉajna uloga optimalne ishrane manifestira se, s jedne strane optimumom nekih nutrijenata (proteini, šećeri, minerali), a s druge strane smanjenim akumuliranjem toksiĉnih tvari poput nitrata, oksalata i teških metala. Nakon odslušanog modula studenti će dobiti uvid u vaţna saznanja kako se pravilnim odabirom tla, gnojiva i kultura postiţu maksimalni efekti obzirom na kvalitetu hrane, vodeći pri tom i brigu o okolišu.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Pouĉavati studente i prezentirati na jednostavan i razumljiv naĉin obrazovni sadrţaj predmeta za koje mora imati kompetencije. Procijeniti u kojoj su mjeri studenti usvojili obrazovne ciljeve i ostvarili oĉekivane ishode uĉenja. Ocijeniti ishode uĉenja studenata kroz zadane kriterije vrednovanja postavljene u našem sustavu ocjenjivanja (ocjene od nedovoljan (1) do odliĉan (5)), i kompatibilne s ECTS sustavom, a koristeći tehnike ispitivanja u obliku postavljenih pitanja pisanog i usmenog ocjenjivanja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊati nastavu. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljati i odgovarati na pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktiĉnih problema. Seminarske radove pripremati samostalno ili grupno te aktivno sudjelovati u raspravi.


- Imenovati i opisati sve medije za rast biljaka koje koristimo za proizvodnju hrane.

- Opisati utjecaj medija za rast biljaka na kvalitetu namirnica.

- Sistematizirati uloge pojedinih biogenih elemenata i/ili teških metala prema nutritivnim, toksikološkim i ekološkim aspektima.




169

- Klasificirati biljke prema zahtjevima za hranivima.

- Identificirati simptome nedostatka i/ili viška biogenih elemenata na terenu te izdvojiti fiziološke poremećaje od biljnih bolesti.

- Razlikovati ulogu dušika u nutritivnoj vrijednosti namirnice (aminokiseline, proteini) i toksikološkom aspektu (nitrati).

- Identificirati ulogu ostalih biogenih elemenata u nastanku nutrijenata i promotora zdravlja.

- Opisati naĉine gnojidbe za pojedine namjene proizvodnje hrane i argumentirati razloge optimiziranja za kvalitetu hrane.

- Odabrati i koristiti modernu tehnologiju u analitici tla, biljnog materijala i hrane.

- Argumentirati vaţnost optimiziranja ishrane u proizvodnji hrane.

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi


- - 58 45 1


10 Aktivno sudjelovanje na nastavi korigira ocjenu naviše


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 25 1


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

0 25 1


Dovoljan (2) do odliĉan(5)

25 1

Usmeni ispit (UI) 30 60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

2

Ispravak* (20%)* - - - (25) (2)


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 60 6

UKUPNO 100% PI1+PI2+S+UI/4 ili ZI 58 180 6

*Student ima pravo popraviti ocjenu iz jednog parcijalnog ispita ili pristupiti ukoliko je bio sprijeĉen tijekom redovitog odrţavanja parcijalnih ispita **Ukoliko student ne poloţi predmet putem parcijalnih ispita, izlazi u ispitnom roku na završni ispit


170



PohaĊanje nastave










Parcijalni ispit 1 (PI1) Ispit programski obuhvaća mehanizme usvajanja i translokacije hraniva te znaĉaj istih u nutritivnoj vrijednosti namirnica.

6.tjedan Moguća putem zasebnog pisanja ispita (1ECTS)

Parcijalni ispit 2 (PI2) Ispit programski obuhvaća analizu namirnica na pojedine bioaktivne i toksiĉne spojeve s posebnim osvrtom na minerale i nitrate.


Seminar (S) Student grupno obraĊuju zadanu problematiku. Izlaze na teren, uzorkuju, analiziraju te prezentiraju i argumentiraju dobivene rezultate.

15.tjedan Moguća uz dogovor (1 ECTS)


15. tjedan -

Usmeni ispit (UI) Usmeno se ispituje gradivo iz modula. Ispitni rokovi

Završni ispit (ZI) Završni ispit sastoji se od 25 pitanja. Testira se znanje usvojenosti teorije, ĉinjenica analitiĉnost, kritiĉnost i identificiranje praktiĉnih problema.

Ispitni rokovi -



Imenovati i opisati sve medije za rast biljaka koje koristimo za proizvodnju hrane.

Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit, završni ispit.

Opisati utjecaj medija za rast biljaka na kvalitetu namirnica.

Sistematizirati uloge pojedinih biogenih elemenata i/ili teških metala prema nutritivnim, toksikološkim i ekološkim aspektima.

Klasificirati biljke prema zahtjevima za hranivima.

Identificirati simptome nedostatka i/ili viška biogenih elemenata na terenu te izdvojiti fiziološke poremećaje od biljnih bolesti.

Razlikovati ulogu dušika u nutritivnoj vrijednosti namirnice (aminokiseline, proteini) i toksikološkom aspektu (nitrati).

Identificirati ulogu ostalih biogenih elemenata u nastanku nutrijenata i promotora zdravlja.

Opisati naĉine gnojidbe za pojedine namjene proizvodnje hrane i argumentirati razloge optimiziranja za kvalitetu hrane.

Odabrati i koristiti modernu tehnologiju u analitici tla, biljnog materijala i hrane.

Argumentirati vaţnost optimiziranja ishrane u proizvodnji hrane.


171



Ishrana bilja u zaštićenim prostorima


Predavanja (30), seminari (6), laboratorijske i terenske vjeţbe (24)


Prof.dr.sc. Lepomir Ĉoga,[email protected]; 2394066; dr.sc. Sanja Slunjski, [email protected], 2394046

Cilj:

Stjecanje temeljnih znanja za voĊenje ishrane bilja u zaštićenim prostorima, na razliĉitim supstratima. Primjena dijagnostiĉkih metoda u hidroponskom i konvencionalnom sustavu uzgoja. Priprema hranjivih otopina za razliĉite biljne vrste i upravljanje sustavom.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Pruţiti cjelovite informacije o nastavnom programu, ispitnoj proceduri i kriterijima ocjenjivanja. Koristeći sva raspoloţiva pomagala, savjesno i na pedagoški prihvatljiv naĉin obraditi i prezentirati studentima nastavni program, vodeći pri tome raĉuna o razini znanja svojih studenata. Tijekom nastavnog procesa kontinuirano provjeravati nauĉeno i usvojeno znanje te steĉene vještine. Omogućiti interakciju, dodatna objašnjenja, rekapitulaciju i pitanja. Analizom prikupljenih podataka odrediti u kojoj su mjeri studenti svladali obrazovne ciljeve i ostvarili oĉekivane ishode uĉenja. Studentima biti dostupan i nakon predavanja i na taj naĉin kontinuirano pratiti njihov rad. Literatura (predavanja, udţbenici, radovi) koja se predlaţe za pripremu ispita mora odgovarati sadrţaju modula i treba biti studentima dostupna. Za studente koji pokazuju visok interes za modul potrebno je osigurati ili ih uputiti na dodatnu literaturu.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi i izvršavanje svih nastavnih obveza koje su na transparentan naĉin navedene u izvedbenom planu i programu nastavnog procesa (predavanja, laboratorijske vjeţbe, terenska nastava, seminari, testovi znjanja, kolokvij iz vjeţbi, sudjelovanje u raspravama na satu, pitanja i komentari na i nakon predavanja, dolazak na konzultatcije)


Po uspješnom završetku modula „Metode i dijagnostika u ishrani bilja student (ica) će moći:

1. Opisati specifiĉnosti uzgoja u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici) u odnosu na uzgoj na otvorenom

2. Opisati i objasniti specifiĉnosti hidroponskog uzgoja u odnosu na konvencionalni naĉin u supstratima

3. Navesti i klasirati supstrate za hidroponski uzgoj prema porijeklu

4. Odabrati najpogodnije supstrate za hidroponski uzgoj plodovitog i lisnatog povrća




172

5. Izraĉunati potrebne koliĉine soli za pripremu hranjive otopine

6. Odabrati najpovoljniju hranjivu otopinu i sustav uzgoja (pasivni, aktivni, otvoreni, zatvoreni…)

7. Analizirati hranjivu otopinu i biljni materijal

8. Povezati simptome nedostatka i suviška elemenata s pokretljivošću elemenata u biljci

9. Opisati tehnike koji se koriste za odreĊivanje pojedinih makro i mikroelemenata

10. Napisati izvješće o rezultatima i argumentirano iznijeti svoj stav

Polaganje ispita

Elementi praćenja


ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Parcijalni ispit – I 20 %

51-65 %

66 – 80 %

81-90 %

81-90 %

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 20 1,2

Parcijalni ispit - II 20 %

51-65 %

66 – 80 %

81-90 %

81-90 %

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 20 1,2

Parcijalni ispit - III 20%

51-65 %

66 – 80 %

81-90 %

81-90 %

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 20 1,2

Seminar 10 % Unesi tekst 1-5 6 15 0,6

Kolokvij 10 % Unesi tekst 1-5 24 15 0,6

Usmeni ispit 20 % Unesi tekst 1-5 Unesi tekst 30 1,2




Parcijalni ispiti U terminu predavanja studenti polaţu tri (3) parcijalna ispita. Svaki dio sadrţi 33,3 % od ukupnog gradiva obraĊenog na nastavi.

I dio u V tjedu; II dio u 10 tjednu i III dio u 15 tjednu

Studenti imaju mogućnost nadoknade samo jednog nepoloţenog dijela ili mogu polagati cijeli ispit u redovnim ispitnim rokovima

Seminarski rad

Studenti tijekom semestra dobivaju seminarski rad iz podruĉja nastavne tematike. Seminarski rad pripremaju samostalno i javno ga prezentiraju u terminu predviĊenom za seminare.

Tijekom semestra

Do izvršenja obveze, jer je seminarski rad sastavni dio ocjene


173

Kolokvij Na kraju odraĊenih vjeţbi, studenti polaţu program koji je obraĊen na laboratorijskim vjeţbama

Na kraju vjeţbi

Mogućnost nadoknade je predviĊena samo za one studente koji su odradili program iz vjeţbi, a nisu poloţili kolokvij. Studenti koji nisu odradili vjeţbe nemaju mogućnost nadoknade.

Završni ispit

Na završni ispit mogu pristupiti studenti koji su odradili sve obveze tijekom semestra (izlazak na parcijalne ispite, odraĊen seminarski rad, kolokvirane vjeţbe). Ukoliko su studenti tijekom semestra poloţili sva tri parcijalna dijela, odradili seminarski rad i kolokvirali vjeţbe polaţu samo usmeni dio ispita. Za one studente koji su odradilili seminarski rad, kolokvirali vjeţbe, a nisu poloţili parcijalne dijelove ispita izlaze na cjeloviti ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela ispita.

Unesi tekst 3 puta godišnje po 2 redovna roka lipanj, srpan + kolovoz, rujan + sijeĉanj, veljaĉa



1. Opisati specifiĉnosti uzgoja u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici) u odnosu na uzgoj na otvorenom

1 pitanje za navedeni ishod uĉenja

2. Opisati i objasniti specifiĉnosti hidroponskog uzgoja u odnosu na konvencionalni naĉin u supstratima

1 pitanja za problematiku koja se odnosi na navedeni ishod uĉenja

3. Navesti i klasirati supstrate za hidroponski uzgoj prema porijeklu


4. Odabrati najpogodnije supstrate za hidroponski uzgoj plodovitog i lisnatog povrća


5. Izraĉunati potrebne koliĉine soli za pripremu hranjive otopine


6. Odabrati najpovoljniju hranjivu otopinu i sustav uzgoja (pasivni, aktivni, otvoreni, zatvoreni…)

1 pitanje za navedeni ishod uĉenja

7. Analizirati hranjivu otopinu i biljni materijal

8. Povezati simptome nedostatka i suviška elemenata s pokretljivošću elemenata u biljci

9. Opisati tehnike koji se koriste za odreĊivanje pojedinih makro i mikroelemenata

10. Napisati izvješće o rezultatima analiza i argumentirano iznijeti svoj stav

5 pitanja za problematiku koja se odnosi na navedene ishode uĉenja


174



Istraživanje tržišta


Predavanja:40; seminari: 20


Prof. dr. sc. Damir Kovaĉić, [email protected], +385 1 239 3734

Dr. sc. Jerko Markovina, [email protected], +385 1 239 4060

Cilj:

Cilj modula je stjecanje teoretskih znanja i praktiĉnih iskustava u prikupljanju i vrednovanju podataka te izradi analitiĉkih podloga za potrebe poslovnog odluĉivanja

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, pomoć pri izradi seminarskih radova.

Obaveze studenata:

PohaĊanje nastave, izrada seminarskog rada, polaganje usmenog ispita.


Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći:

- Pronaći i vrjednovati izvore informacija

- Definirati proces istraţivanja trţišta, vrste istraţivanja i primjenu istraţivanja

- Koristiti metode jednovarijantne i dvovarijantne statistiĉke obrade podataka

- Izraditi jednostavne instrumente mjerenja

- Dizajnirati i provesti terensko istraţivanje

- Vrjednovati i interpretirati rezultate istraţivanja

- Izraditi preporuke za poslovno odluĉivanje temeljene na rezultatima istraţivanja




175

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Seminarski rad 30%

nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odliĉan

20 40 2

Usvojenost programskog sadrţaja – usmeni ispit

70% Unesi tekst

nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odliĉan

40 80 4




Seminarski rad

Seminarski rad je obavezan, izvodi se u grupama od 3-4 studenta. Izrada seminarskog rada sastoji se od sljedećih dijelova: (1) pisanog dokumenta koji obraĊuje zadanu temu i (2) izrade prezentacije na odabranu temu i 3) obrane seminara. Studenti izraĊen seminar (word) predaju e-mailom do zadanog datuma.

14. tjedan predaja seminara, 15. usmena prezentacija

Nije moguća

Završni usmeni ispit

Nakon odrţane nastave i predaje i prezentacije seminarskog rada student pristupa usmenom polaganju završnog ispita u trajanju od sat vremena. Usmeni ispit obuhvaća kompletno gradivo modula, obraĊeno na predavanjima i predviĊeno literaturom

Unesi tekst




Pronaći i vrjednovati izvore informacija Usmeni ispit

Definirati proces istraţivanja trţišta, vrste istraţivanja i primjenu istraţivanja Usmeni ispit

Koristiti metode jednovarijatne i dvovarijatne analize Seminarski rad

Izraditi jednostavne instrumente mjerenja Usmeni ispit, seminarski rad

Dizajnirati i provesti jednostavno istraţivanje trţišta Usmeni ispit, seminarski rad

Vrednovati i interpretirati rezultate istraţivanja Seminarski rad

Izraditi preporuke za poslovno odluĉivanja na temelju rezultata istraţivanja Usmeni ispit, seminarski rad


176



Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća


Predavanja (8) + vjeţbe (16) + seminar (6)


Pavica Tupajić, [email protected] ; Edi Maletić, [email protected] ; Zlatko Ĉmelik, [email protected] ; Marin Mihaljević Ţulj, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je stjecanje temeljnih znanja o ĉimbenicima kakvoće rakija od groţĊa i voćnih rakija. Struĉno obrazovanje za sudjelovanje u procesu osiguranja kakvoće u proizvodnji rakija od groţĊa i drugih voćnih rakija.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

IzvoĊenje predavanja, vjeţbi te ostalih oblika nastave - konzultacije, mentorstvo na struĉnim projektima i završnim radovima, osiguranje nastavnih materijala te aktivna komunikacija sa studentom tijekom cijelog semestra.

Obaveze studenata:

Uredno pohaĊanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje ispita


Imenovati grupe kemijskih spojeva kao i pojedinaĉne spojeve koji ĉine osnovni sastav rakija od groţĊa i drugog voća.

Objasniti podrijetlo osnovnih sastojaka rakija od groţĊa i drugog voća te ĉimbenike koji utjeĉu na njihovu tvorbu i zastupljenost.

Usporediti razliĉite kategorije rakija koje potjeĉu od groţĊa ili drugog voća s obzirom na prisutnost i zastupljenost pojedinih grupa kemijskih spojeva kao i pojedinaĉnih spojeva.

Primijeniti ili odabrati odgovarajuće metode ispitivanja kemijskog sastava i senzornih svojstava rakija.

Argumentirati mišljenje o kakvoći rakije temeljem rezultata kemijske analize i senzorne ocjene.






177

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Test znanja, prvi 0-10 bodova

25%

Od 50%

Od 60%

Od 75%

Od 90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 15 0,5

Test znanja, drugi 0-10 bodova

25%

Od 50%

Od 60%

Od 75%

Od 90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 15 0,5

Završni ispit 0-5 bodova

50%

Od 50%

Od 60%

Od 75%

Od 90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 30 1

UKUPNO 100% Aritmetička sredina

pozitivnih ocjena - 30 1



Test znanja

Tijekom odrţavanja nastave provodi se provjera znanja putem testova i to dva puta u semestru. Student je obavezan pristupiti na testove znanja. U sluĉaju da student uspješno poloţi testove i postigne zadovoljavajuću ocjenu (izraĉunata preko aritmetiĉke sredine postignutih bodova) ista mu se moţe priznati kao ocjena na pismenom ispitu.

Prvi test 9. tjedan

10. tjedan

Drugi test 14. tjedan

15. tjedan

Završni ispit

Student pristupa polaganju pismenog završnog ispita u predviĊenim ispitnim rokovima. Postignuta pozitivna ocjena na završnom ispitu je konaĉna ili izraĉunata kao aritmetiĉka sredina pozitivnih ocjena postignutih na dva testa znanja i završnom ispitu.

Redoviti ispitni rokovi (dva ispitna termina)



Imenovati grupe kemijskih spojeva kao i pojedinaĉne spojeve koji ĉine osnovni sastav rakija od groţĊa i drugog voća.

Testovi znanja i završni ispit

Objasniti podrijetlo osnovnih sastojaka rakija od groţĊa i drugog voća te ĉimbenike koji utjeĉu na njihovu tvorbu i zastupljenost.

Usporediti razliĉite kategorije rakija koje potjeĉu od groţĊa ili drugog voća s obzirom na prisutnost i zastupljenost pojedinih grupa kemijskih spojeva kao i pojedinaĉnih spojeva.

Primijeniti ili odabrati odgovarajuće metode ispitivanja kemijskog sastava i senzornih svojstava rakija.

Argumentirati mišljenje o kakvoći rakije temeljem rezultata kemijske analize i senzorne ocjene.


178



Kemija i fizika mlijeka


Predavanja: 30; seminari: 4, vjeţbe: 26


Neven Antunac, koordinator modula, [email protected] ; Nataša Mikulec, suradnik, [email protected] ; Darija Bendelja Ljoljić, suradnik, [email protected] ; Ante Ivanković, suradnik, [email protected]

Cilj:

Za stjecanje potrebnog znanja iz modula „Kemija i fizika mlijeka“ na diplomskom Ms studiju, studenti moraju odslušati predavanja, laboratorijske vjeţbe te prezentirani seminarski rad iz odreĊenog tematskog podruĉja. Predavanjima je predviĊeno usvajanje znanja iz podruĉja kemijskog sastava kravljeg, kozjeg, ovĉjeg i ostalih vrsta mlijeka. Uvodno se obraĊuju: pojam kvalitete mlijeka, kemijski sastav mlijeka (suha tvar, mlijeĉna mast, proteini, laktoza, mineralne tvari, vitamini, enzimi), ĉimbenici koji utjeĉu na kemijski sastav i fizikalna svojstva mlijeka. Poznavanje fizikalnih svojstava mlijeka (gustoća, kiselost, toĉka ledišta, viskoznost), potrebno je radi razumijevanja interakcija izmeĊu pojedinih sastojaka mlijeka u tehnologiji mlijeka i mlijeĉnih proizvoda. Higijenska kvaliteta mlijeka ukljuĉuje somatske stanice i mikroorganizme u mlijeku te njihov utjecaj na fizikalno-kemijski sastav i preradbene osobine mlijeka. Laboratorijske vjeţbe ukljuĉuju praktiĉno izvoĊenje osnovnih kemijskih, fizikalnih i mikrobioloških analiza mlijeka. Studenti dio analiza izvode samostalno a dio instrumentalnih analiza biti će im demonstriran i prikazan kroz pokazne vjeţbe. Kroz seminarske radove studenti će obraditi i prezentirati teme predviĊene sadrţajem modula. Polaganje ispita provodi se preko pismenog testa znanja i završnog usmenog ispita.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Predavaĉi izvode predavanja u power point prezentaciji, koje su studentima dostupne u elektronskom obliku u pdf formatu na Merlinu. Tijekom 15 tjedana predviĊeno je vrijeme za interaktivnu nastavu sa studentima.

Vjeţbe se izvode kao auditorne ili praktiĉne u Referentnom laboratoriju za mlijeko i mlijeĉne proizvode Zavoda za mljekarstvo, uz nazoĉnost nastavnika odnosno struĉnog suradnika.

Teme seminarskih radova obraĊuju razliĉita tematska podruĉja, s kojima studenti nisu bili detaljno upoznati na predavanjima tijekom semestra. Tako npr. studenti obraĊuju fizikalno-kemijski sastav, higijensku i mikrobiološku kvalitetu mlijeka ostalih vrsta ţivotinja. Tijekom semestra, teme seminarskih radova dodjeljuju se studentima (1 tema za dvoje studenata). Krajem semestra, studenti prezentiraju svoje seminarske radove pred troje nastavnika-suradnika na modulu. Seminarski rad studenti su duţni predati u elektronskom i pisanom obliku. Svaki student dobiva ocjenu za svoj seminarski rad, koja se uzima u obzir pri konaĉnoj ocjeni.

Obaveze studenata:

Predavanja za studente su obvezna, a tijekom semestra su dozvoljena dva izostanka tj. ukupno 4 sata. Vodi se evidencija o dolasku na predavanja i vjeţbe.






179

Dolazak studenata na vjeţbe je obvezan. Laboratorijske vjeţbe: fizikalno-kemijske i mikrobiološke analize mlijeka. Vjeţbe se izvode u dvije skupine, od 8 do max. 10 studenata.

Seminarske radove studenti pripremaju i prezentiraju u Power Point prezentaciji (u trajanju od 10 minuta) a pisana verzija u Word dokumentu mora sadrţavati cca 5-10 stranica.


Nakon uspješno savladanog modula, studenti će moći:

- voditi preradu mlijeka u mljekari,

- procijeniti kvalitetu mlijeka namijenjenog preradi u pojedine mlijeĉne proizvode,

- izvršiti osnovne fizikalno-kemijske i mikrobiološke analize mlijeka,

- uspostaviti i nadgledati kontrolu svih vidova proizvodnje i prerade mlijeka,

- sudjelovati u timskom radu razvoja novih tehnologija,

- ravnopravno sudjelovati u poslovima upravljanja proizvodnjom i preradom mlijeka.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Predavanja 0% Unesi tekst Pravo na potpis

30 30 1

Vjeţbe 0% Unesi tekst Pravo na potpis

24 24 1

Seminarski radovi 10%

5 bodova

6-7 bodova

8-9 bodova

10 bodova

Dovoljan(2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

4 20 1

Pismeni ispit 30%

65-74%

75-84%

85-94%

95-100%

Dovoljan(2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 80 1

Usmeni ispit 60% Unesi tekst Unesi tekst 0 4 2



180



Pismeni ispit

Pismeni dio ispita sastoji se od 10 pitanja od koji svako nosi po 2 boda. Za prolaz studenti moraju imati minimalno 65% od ukupnog broja bodova. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je ostvariti 13-14 bodova, za dobar (3) 15-16 bodova, vrlo dobar (4) 17-18 bodova i za ocjenu odliĉan (5) 19-20 bodova.

2 puta u redovnim ispitnim rokovima (zimski, ljetni i jesenski rok)

Unesi tekst

Usmeni ispit

Usmenom dijelu ispita mogu pristupiti studenti koji su poloţili pismeni ispit. Usmeni ispit je organiziran na naĉin da provjerava znanje, razumijevanje i povezivanje gradiva na temelju 5 postavljenih pitanja.


Unesi tekst

Seminarski rad

Kriteriji ocjenjivanja seminarskih radova su slijedeći: sadrţaj rada, kvaliteta prezentacije, obim prouĉene literature, sposobnost definiranja kljuĉnih pojmova, razumijevanje, jasnoća izraţavanja studenata. Bodovima od 1-10 ocjenjuju se seminarski radovi po navedenim kriterijima ocjenjivanja.

13. i 14. tjedan nastave u semestru

Unesi tekst



Procijeniti kvalitetu mlijeka namijenjenog preradi u pojedine mlijeĉne proizvode

Usmeni ispit

Izvršiti osnovne fizikalno-kemijske i mikrobiološke analize mlijeka Laboratorijske vjeţbe, pismeni i usmeni ispit

Ravnopravno sudjelovati u poslovima upravljanja proizvodnjom i preradom mlijeka

Seminarski rad


181



Kemija mošta i vina


Predavanja (40) + vjeţbe (20)


Ana Jeromel, [email protected], Pavica Tupajić, [email protected], Marija Bujan, [email protected]; Ivana

Puhelek, [email protected], Ana Marija Jagatić Korenika, [email protected], Marin Mihaljević Ţulj,

[email protected]

Cilj:

Osnovni cilj modula Vinarstvo je omogućiti studentima stjecanje temeljnih znanja o kemijskom sastavu mošta i vina, utjecaju pojedinih tehnoloških procesa proizvodnje na promjene u sastavu vina i utjecaju na organoleptiĉna svojstva.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Sudjelovanje u oblicima izvorne nastave-predavanjima; izvoĊenje ostalih oblika nastave- konzultacije; diplomski radovi, osiguranje i dostupnost nastavnih materijala te aktivna komunikacija sa studentom tijekom cijelog semestra

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje i aktivno sudjelovanje na predavanjima i vjeţbama


Izdvojiti najznaĉajnije grupe kemijskih spojeva i pojedinaĉne spojeve unutar njih, koji imaju vaţnu ulogu u formiranju mirisnih i okusnih svojstava vina

Objasniti biokemijske procese kojima su pojedini kemijski spojevi podloţni tijekom procesa proizvodnje vina

Ustanoviti sliĉnosti i/ili razliĉitosti u kemijskom sastavu vina zavisno od sorte, agro i ampelotehniĉkih uvjeta te primijenjene tehnologije proizvodnje

Odabrati suvremene instrumentalne metode pri kemijskoj analizi groţĊa, mošta i vina

Analizirati opravdanost pojedinog tehnološkog procesa proizvodnje na promjene u kemijskom sastavu mošta i vina

Utvrditi organoleptiĉna svojstva vina temeljem njegovih kemijskih svojstava

Argumetirati mišljenje o prednostima /nedostacima prisutnosti pojedinih kemijskih spojeva na kakvoću i zdravstvenu vrijednost vina








182

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Test znanja, prvi dio 0-30

50%

Od 60%

Od 75%

Od 85%

Od 95%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 30 1

Test znanja, drugi dio 0-30

50%

Od 60%

Od 75%

Od 85%

Od 95%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 30 1

UKUPNO 100% Aritmetiĉka sredina dobivenih pozitivnih ocjena

4 60 2

Završni test 0-30

100%

Od 60%

Od 75%

Od 85%

Od 95%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 60 2

UKUPNO 100% - 60 2



Test znanja

Studentu je omogućena provjera znanja tijekom odrţavanja nastave i to u dva dijela. U sluĉaju da student poloţi oba testa znanja, krajnja ocjena (aritmetiĉka sredina ) priznaje mu se kao prolazak završnog ispita

- -

Završni test Student pristupa polaganju pismenog završnog testa u previĊenim ispitnim rokovima. Po ţelji umjesto pismenog student moţe izaći i na usmeni završni test

- -


183



Izdvojiti najznaĉajnije grupe kemijskih spojeva i pojedinaĉne spojeve unutar njih, koji imaju vaţnu ulogu u formiranju mirisnih i okusnih svojstava vina

Test znanja ili završni test

Objasniti biokemijske procese kojima su pojedini kemijski spojevi podloţni tijekom procesa proizvodnje vina

Ustanoviti sliĉnosti i/ili razliĉitosti u kemijskom sastavu vina zavisno od sorte, agro i ampelotehniĉkih uvjeta te primijenjene tehnologije proizvodnje

Odabrati suvremene instrumentalne metode pri kemijskoj analizi groţĊa, mošta i vina

Analizirati opravdanost pojedinog tehnološkog procesa proizvodnje na promjene u kemijskom sastavu mošta i vina

Utvrditi organoleptiĉna svojstva vina temeljem njegovih kemijskih svojstava

Argumetirati mišljenje o prednostima /nedostacima prisutnosti pojedinih kemijskih spojeva na kakvoću i zdravstvenu vrijednost vina


184



Kemija tla


Predavanja 14 sati; vjeţbe 14 sati; seminari 2 sata


Aleksandra Bensa, [email protected] 239-3802; Zdravka Sever Štrukil, [email protected] 239-3958; Ţeljka Zgorelec, [email protected] 239-4091

Cilj:

Cilj modula je osposobiti studente za analiziranje kemijskih procesa u tlu i kemijskog sastava pedosfere, te za sintezu podataka o kemijskim svojstvima tla s ciljem višenamjenskog korištenja.

Način rada:

Obaveze nastavnika

Redovno izvoditi nastavu . Pratiti prisustvo studenata na nastavi. Odrţavati konzultacije sa studentima po potrebi. Organizirati 2 testa znanja tijekom semestra i završni ispit u redovitim ispitnim rokovima.

Obaveze studenata

Uredno pohaĊati nastavu. Izraditi program laboratorijskih vjeţbi. Izraditi seminarski rad i usmeno ga prezentirati (u grupi 4-5 studenata). Polagati parcijalne ispite znanja ili završni ispit.


Po uspješnom završetku modula Kemija tla studenti će moći:

- identificirati kemijski sastav pedosfere

- usporediti prirodne i antropogeno uvjetovane procese transformacija mineralne i organske tvari tla

- dizajnirati plan kemijskih analiza tla za razliĉite potrebe

- integrirati rezultate kemijskih analiza tla s ciljem identificiranja prijetnji okolišu

- ustanoviti sliĉnosti i razlike u kemijskim procesima u razliĉitim tlima

Ishodi uĉenja modula Kemija tla povezani su sa sljedećim ishodima uĉenja studija Ms Agroekologija:

Po uspješnom završetku Ms studija Agroekologija student će moći

- opisati i primijeniti terenske i analitiĉke postupke za prepoznavanje i izdvajanje vrsta tla, analizirati i interpretirati svojstva tla

- ustanoviti uzroke i prijetnje oneĉišćenja okoliša izvorima iz poljoprivrede

- analizirati djelovanje fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa na postanak i razvoj pedosfere

- integrirati podatke vezane uz agroekološke ĉimbenike te kreirati naĉine ureĊenja zemljišta





185

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Seminarski rad - - - 2 6 0,2


60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 28 1


60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 30 1

UKUPNO 100% (P1 + P2)/2 30 90 3



PohaĊanje nastave

Na nastavi se uredno biljeţe nazoĉni studenti . Moguć izostanak do 20% predavanja, vjeţbe i seminari obavezni 100%




Obuhvaća prvi programski dio modula: svojstva mineralne tvari (primarni minerali, sekundarni minerali gline, nesilikatni minerali – svojstva i znaĉaj), organska tvar tla (postanak, sastav, svojstva, uloga u tlu), organizmi i ekologija tla, biogeni elementi tla

6. tjedan


Obuhvaća drugi programski dio modula: vrste sorpcija, adsorpcija – graĊa AK tla, adsorpcija kationa i aniona, odreĊivanje KIK-a, kemosorpcija, ekološki znaĉaj zraka u tlu, otopina tla- pH, aciditeti, alkaliĉnost, salinitet, puferi, oneĉišćenje tla organskim i anorganskim polutantima

14. tjedan

Nadokanada (samostalni zadatak)

Ukoliko student izostane s laboratorijskih vjeţbi (terenske,

odreĊivanje fizikalnih ili kemijskih svojstava tla) moguća je izrada

seminarskog rada o temi s koje je izostao i izlaganje pred

nastavnikom

Tijekom ispitnih

rokova, prije

izlaska na ispit

Završni ispit U sluĉaju da student ne poloţi ispit putem parcijalnih ispita tijekom semestra, polaţe cjeloviti pisani ispit koji ukljuĉuje cjelokupno gradivo



186



identificirati kemijski sastav pedosfere

Pismeni ispit (PI1) usporediti prirodne i antropogeno uvjetovane procese transformacija mineralne i

organske tvari tla

dizajnirati plan kemijskih analiza tla za razliĉite potrebe Program laboratorijskih vjeţbi, Parcijalni ispit 1 i 2 (PI1 i PI2)

integrirati rezultate kemijskih analiza tla s ciljem identificiranja prijetnji okolišu

Pismeni ispit (PI2) ustanoviti sliĉnosti i razlike u kemijskim procesima u razliĉitim tlima


187



Komunikacijski sustavi


Predavanja 45; vjeţbe 5; seminar 15


IzvoĊaĉ predavanja: akademik, prof. dr. sc. Vitomir Grbavac, [email protected]

IzvoĊaĉ vjeţbi: mr.sc. Lucija Blašković, [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je upoznati studente na teorijskoj i praktiĉnoj razini sa raĉunalnim komunikacijskim sustavima i mreţama te vještinama nuţno potrebitim u suvremenom radu i poslovanju. U tu svrhu valja teorijski i praktiĉno ovladati raspoloţivim komunikacijskim alatima, kojji su standard suvremenih komunikacija.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnik predaje gradivo predviĊeno sadrţajem predmeta, provjerava nauĉeno gradivo i vrednuje usvojeno znanje i steĉene vještine kroz seminare, pismeni ili usmeni ispit.

Obaveze studenata:

Student je obavezan prisustvovati svim oblicima izvoĊenja nastave, predavanja i seminare, prema Pravilniku o studiranju na Agronomskom fakultetu.






188

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave predavanja+seminari

Unesi tekst Unesi tekst 60 60 1/2



Unesi tekst 60 1/2

Parcijalni ispit 1

(PI1) 45 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 2

Parcijalni ispit 2

(PI2) 45 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 2

Seminar i Vjeţbe

(SV) 10 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

ILI

Pismeni + Usmeni ispit (PUI)

90 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 60 4

UKUPNO 100% (PI1+PI2+SV)/3 ili (PUI +SV)/2 60 180 6


Elementi praćenja

Opis Rok Nadoknada

PohaĊanje nastave


Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja i 15% vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u)








Obuhvaća prvi programski dio modula: Struktura i arhitektura komunikacijskih sustava

8. tjedan


189

Spektar suvremenih komunikacijskih sredstava i tehnika, Telekomunikacijski standardi, reţimi i organizacije, Elektroniĉki sastanci, Uloga ljudskog faktora u komunikacijama


Obuhvaća drugi programski dio modula . Menadţment i komunikacije, Razvoj elektroniĉkih komunikacija i publikacija na Internetu i globalni razvoj Interneta, Elektroniĉko poslovanje kroz njegovu genezu i strukturu, Suvremene komunikacije poljodjelskih sustava, Infornacijsko-tehnološka revolucija i suvremeni komunikacijski sustavi, Perspektive razvoja komunikacijskih sustava u poljodjelstvu

15.tjedan




Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)





Struktura i arhitektura komunikacijskih sustava u globalnoj komunikacijskoj strukturi


Spektar suvremenih komunikacijskih sredstava i tehnika. Telekomunikacijski standardi, reţimi i organizacije

Elektroniĉki sastanci: priroda i mogućnosti

Uloga ljudskog faktora u komunikacijamaMenadţment i komunikacije

Razvoj elektroniĉkih komunikacija i publikacija na internetu i globalni razvoj interneta

Elektroniĉko poslovanje kroz njegovu genezu i strukturu. Suvremene komunikacije poljodjelskih sustava: graĊa i geometrija

Infornacijsko-tehnološka revolucija i uloga suvremenhi komunikacijskih sustava


190



Konzerviranje voluminozne krme


18 sati predavanja; 6 sati vjeţbi u praktikumu; 3 sata seminara; 3 sata terenskih vjeţbi


Marina Vranić, [email protected], tel. 01 4550 042, 01 2393 999

Krešimir Bošnjak, [email protected], tel 01 4550 042, 01 239 4027

Josip Leto, [email protected], tel 01 4550 042, 01 239 4079

Cilj:

Objasniti razloge i naĉine konzerviranja voluminozne krme; Rangirati usjeve prema pogodnosti za konzerviranje; Objasniti utjecaj pojedinih agrotehnoloških zahvata na konzerviranje krme; Objasniti utjecaj fenološke faze razvoja trava i mahunarki prilikom košnje na hranjivost krme; Nabrojati mikroorganizme po fazama konzerviranja krme; Preporuĉiti tehnologiju konzerviranja krme prema vrsti usjeva; Oĉitati analitiĉko izvješće hranjivosti konzervirane krme

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnici organiziraju provedbu modula prema unaprijed utvrĊenom rasporedu, pripremaju nastavne materijale za studente, prate rad i napretke studenata, odrţavaju konzultacije za studente, organiziraju odrţavanje seminara, kolokvija i ispita.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni uredno pohaĊati nastavu, izvršavati obaveze prema predviĊenom planu modula, pripremiti i izloţiti seminare, poloţiti kolokvije i završni ispit.


- Objasniti razloge i naĉine konzerviranja voluminozne krme

- Rangirati usjeve prema pogodnosti za konzerviranje

- Objasniti utjecaj pojedinih agrotehnoloških zahvata na konzerviranje krme

- Objasniti utjecaj fenološke faze razvoja trava i mahunarki prilikom košnje na hranjivost krme

- Nabrojati mikroorganizme po fazama konzerviranja krme

- Preporuĉiti tehnologiju konzerviranja krme prema vrsti usjeva

- Oĉitati analitiĉko izvješće hranjivosti konzervirane krme





191

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispiti 70 %

<290

270-289

250-269

230-249

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovolj. (2)

Unesi tekst

Seminari 20% Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst


Prisustvo na nastavi 10% Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst


UKUPNO 100% 230-290 30 40 3



Seminar Maksimalno 40 bodova, u obzir se uzima rok izrade seminara, kvaliteta pisanog materijala i izlaganje.

kroz semestar nema

Test znanja 2 testa kroz semestar, svaki test mora biti pozitivno ocijenjen i svaki nosi max 90 bodova

6. i 12. tjedan semestra

usmeni

Završni ispit Završni ispit nosi max 80 bodova 14. tjedan usmeni

Urednost pohaĊanja nastave

Studenti mogu izostati s nastave max 2puta kroz semestar, ako ne izostanu s nastave ostvaruju pravo na 30 bodova

prema rasporedu kroz semestar

nema



Objasniti razloge i naĉine konzerviranja voluminozne krme Test znanja 1

Rangirati usjeve prema pogodnosti za konzerviranje Test znanja 1, seminarski rad

Objasniti utjecaj pojedinih agrotehnoloških zahvata na konzerviranje krme

Test znanja 2, seminarski rad Objasniti utjecaj fenološke faze razvoja trava i mahunarki prilikom košnje na hranjivost krme

Nabrojati mikroorganizme po fazama konzerviranja krme

Završni ispit Preporuĉiti tehnologiju konzerviranja krme prema vrsti usjeva

Oĉitati analitiĉko izvješće hranjivosti konzervirane krme


192



Korisne asocijacije biljaka i mikroorganizama




Prof.dr.sc. Sanja Sikora, Zavod za mikrobiologiju, [email protected]; tel: 01 2393 880

Izv. prof.dr.sc. Mihaela Blaţinkov, Zavod za mikrobiologiju, [email protected]; tel.:01 2393 699

Ivana Rajnović, Zavod za mikrobiologiju, [email protected], tel.: 01 2393 943

Cilj:

Asocijacije biljaka sa korisnim mikroorganizmima imaju vrlo znaĉajnu ulogu u odrţivoj poljoprivredi koja teţi smanjenoj primjeni agrokemikalija i što većem iskorištavanju prirodnih procesa. Osnovni cilj je upoznavanje studenata sa organizmima i procesima koji su ukljuĉeni u ove asocijacije.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, priprema tema i materijala studentima za izradu seminarskog rada, organizacija izlaganja seminarskih radova, individualne konzultacije vezane uz seminarski rad, organizacija i izvedba laboratorijskih vjeţbi, evidencija prisutnosti studenata na predavanjima i vjeţbama, praćenje aktivnosti studenata tijekom predavanja, seminara i vjeţbi, priprema nastavnih materijala (predavanja i vjeţbe) studentima, konzultacije, organiziranje i odrţavanje pismenih i usmenih provjera znanja tijekom semestra i ispitnih rokova

Obaveze studenata:

Prisutnost na predavanjima i vjeţbama, izrada pisanog seminarskog rada na osnovu predloţenih tema, usmeno izlaganje seminarskog rada, polaganje ispita tijekom semestra ili u ispitnim rokovima


Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će biti sposobni:

- navesti i objasniti karakteristiĉne strukture i mehanizme uspostavljanja razliĉitih mutualistiĉkih odnosa izmeĊu biljaka i mikroorganizama

- razumjeti znaĉenje razliĉitih asocijacija biljaka sa korisnim mikroorganizmima u poljoprivrednoj proizvodnji i zaštiti okoliša

- procijeniti potrebu za primjenom odreĊenih mikrobioloških preparata u specifiĉnim agroekološkim uvjetima

- odabrati vrstu mikrobioloških preparata i preporuĉiti naĉin primjene i iskorištavanja prirodnih procesa u odrţivoj poljoprivrednoj proizvodnji i zaštiti okoliša





193

- razumjeti kompleksnost interakcijskih odnosa u razliĉitim asocijacijama biljka-mikroorganizam kao i utjecaj ekoloških uvjeta i antropogenog djelovanja na uĉinkovitu uspostavu i funkcioniranje korisnih asocijacija

- vrednovati teorijska znanja iz podruĉja biokemije, mikrobiologije i genetike koja su vaţna za primjenu molekularnih metoda u prouĉavanju sastava mikrobnih populacija

- razviti vještine i sposobnosti integriranja razliĉitih metoda koje će im pomoći u razumijevanju novih spoznaja u podruĉju mikrobiologije tla i molekularne mikrobiologijepohaĊanje nastave

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi

Korektivni bodovi

Unesi tekst Unesi tekst 44 44 1

Seminarski rad (pisani materijal, izlaganje)

20 Sadrţaj pisanog rada 50%, Izlaganje rada 50%

14 30 1

Test znanja 1

(T1) 20

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

1 35 1.5

Test znanja 2

(T2) 20

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

1 35 1.5

Ispitni rok

*Usmeni 40

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

Unesi tekst 36 1

Ispitni rok

**Pisani/usmeni 80

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

Unesi tekst 106 4



194




Tijekom semstra vodi se evidencija o prisutnosti studenata na svim oblicima nastave (predavanja, seminari, vjeţbe). Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u.)

Na svim oblicima nastave, studente se potiĉe na aktivno sudjelovanje i to postavljanjem pitanja o gradivu koje se izlaţe te kroz raspravu o pojedinim temama. Studente se potiĉe da povezuju novo steĉena znanja sa već prethodno usvojenim podacima i da uoĉe znaĉaj pojedinih programskih jedinica. Na vjeţbama se prati motiviranost studenta, samostalnost u izvoĊenju pojedinih zadataka te usvojene vještine i preciznost.

Redovito pohaĊanje nastave i aktivnost studenata se evidentira te omogućuje korekciju konaĉne ocjene.

Semestar Unesi tekst


Teme seminarskih radova dodjeljuju se studentima na poĉetku semestra te se dogovara raspored prezentacije za pojedinu seminarsku skupinu koja se najĉešće sastoji od 3 studenata. Studenti su obavezni predati pisani rad deset dana prije dogovorenog termina izlaganja, a korigirani rad predaju pri izlaganju.Svaki ĉlan pojedine skupine ima obavezu izlaganja. Ocjenjuje se kvaliteta pisanog rada te sposobnost prezentacije i timskog rada.

7-14 tjedan Unesi tekst

Test znanja 1

(T1)

Obuhvaća prvi programski dio modula:: simbiozna fiksacija dušika, izolacija, identifikacija i selekcija rizobija, leguminoze, genetika simbioznog odnosa

7. tjedan Ispitni rokovi

Test znanja 2

(T2)

Drugom testu znanja mogu pristupiti studenti koji su poloţili T1. T2 obuhvaća drugi programski dio modula: enzimi koji sudjeluju u biološkoj fiksaciji N, taksonomija rizobija, cjepiva za predsjetvenu inokulaciju, asocijativna i asimbiozna fiksacija N, aktinorize, mikorizne asocijacije


Ispitni rok

*Usmeni

Studenti koji su uspješno poloţili oba testa znanja i koji su prezentirali svoj seminarski rad, mogu pristupiti usmenom ispitu. Usmeni ispit se najĉešće sastoji od tri do pet pitanja ovisno o prethodno postignutim rezultatima. Osim što se provjerava usvojenost ĉinjenica, naglasak je na provjeri razumijevanja i povezivanja usvojenih znanja.

Ispitni rokovi

Unesi tekst

Ispitni rok

**Pisani/usmeni

Ukoliko student ne poloţi testove znanja tijekom kontinuirane nastave, cjelokupno gradivo polaţe pismenim te nakon toga usmenim putem.

Ispitni rokovi

Unesi tekst


195



- navesti i objasniti karakteristiĉne strukture i mehanizme uspostavljanja razliĉitih mutualistiĉkih odnosa izmeĊu biljaka i mikroorganizama

Aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom nastave seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

-razumjeti znaĉenje razliĉitih asocijacija biljaka sa korisnim mikroorganizmima u poljoprivrednoj proizvodnji i zaštiti okoliša

-procijeniti potrebu za primjenom odreĊenih mikrobioloških preparata u specifiĉnim agroekološkim uvjetima

-odabrati vrstu mikrobioloških preparata i preporuĉiti naĉin primjene i iskorištavanja prirodnih procesa u odrţivoj poljoprivrednoj proizvodnji i zaštiti okoliša

- razumjeti kompleksnost interakcijskih odnosa u razliĉitim asocijacijama biljka-mikroorganizam kao i utjecaj ekoloških uvjeta i antropogenog djelovanja na uĉinkovitu uspostavu i funkcioniranje korisnih asocijacija

-vrednovati teorijska znanja iz podruĉja biokemije, mikrobiologije i genetike koja su vaţna za primjenu molekularnih metoda u prouĉavanju sastava mikrobnih populacija

- razviti vještine i sposobnosti integriranja razliĉitih metoda koje će im pomoći u razumijevanju novih spoznaja u podruĉju mikrobiologije tla i molekularne mikrobiologijepohaĊanje nastave


196



Krš kao prostorni fenomen


Predavanja 20 sati; vjeţbe 5 sati (terenske); seminari 5 sati


Draţen Perica [email protected] ; 023/200-825; Kristina Krklec [email protected] ; 239-4028

Cilj:

Upoznavanje studenata sa karakteristikama krških podruĉja u Hrvatskoj i svijetu. Studenti trebaju biti u stanju prepoznati i opisati razliĉite tipove krških reljefnih oblika, te procese koji su doveli do njihova nastanka. Poznavanje osnovne krške terminologije i metoda istraţivanja krša. Steĉena znanja o prirodnim znaĉajkama (geološke, hidrološke, geomorfološke, pedološke i vegetacijske) i antropogenim utjecajima (naĉin gospodarenja) ovog iznimno osjetljivog prostora omogućiti će studentu objektivno vrednovanje reljefa i povezivanje s drugim prirodnim sastavnicama.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Redovno izvoditi nastavu. Pratiti prisustvo studenata na nastavi. Odrţavati konzultacije sa studentima prema potrebi. Organizirati testove znanja tijekom semestra i cjelovite ispite u redovitim ispitnim rokovima.

Obaveze studenata:

Uredno pohaĊati nastavu. Izraditi i prezentirati seminarski rad. Polagati parcijalne ispite znanja tijekom semestra ili cjelovit ispit u redovitim ispitnim rokovima.


Po uspješnom završetku ovog kolegija studenti će moći:

1. Opisati i objasniti graĊu i dinamiku krških podruĉja

2. Raspoznati osnovne tipove reljefnih oblika krških podruĉja

3. Prepoznati temeljne procese nastanka razliĉitih reljefnih oblika

4. Raspoznati tipove i dinamiku procesa na podruĉju krša, te njihov utjecaj na prirodne sastavnice i ĉovjeka

5. Razumjeti djelovanje fizikalnih i kemijskih procesa, te njihovu ulogu u oblikovanju krških podruĉja u smislu praktiĉne primjene steĉenih znanja

6. Interpretirati procese nastanka i trenutno aktivne procese na odreĊenom krškom prostoru, te upotrijebiti to znanje pri gospodarenju prostorom

7. Vrednovati podruĉja krša, te faktore koji vode prema njihovoj ugroţenosti, te razaznati oblike ugroţenosti krških podruĉja.




197

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 23 23 0,5


61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 41 1


61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 21 1

Seminarski rad Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 5 5 0,5

UKUPNO 100% (PI 1 + PI 2)/2 30 90 3



PohaĊanje nastave Na nastavi se biljeţe nazoĉni studenti. Moguć izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara.



Parcijalni ispit 1 (PI 1)

Obuhvaća prvi programski dio modula:Osnovni uvjeti nastanka krša; Morfološka evolucija krša; Tipovi krša; Krš na Zemlji; Hidrološke osobitosti krša; Razvoj i oblikovanje površinskih reljefnih oblika



Obuhvaća drugi programski dio modula:Razvoj i oblikovanje podzemnih reljefnih oblika, Sedimenti u speleološkim objektima, Korištenje speleoloških objekata; Ţivot u podzemlju; Ĉovjek i krš


Seminarski rad Nakon odabira jedne od ponuĊenih tema student izraĊuje i izlaţe seminatski rad



Ukoliko student ne izvrši neku od obveza moguća je izrada i izlaganje dodatnog seminarskog rada.

Tijekom semestra

Unesi tekst

Završni ispit Ukoliko student ne poloţi ispit putem parcijalnih ispita tijekom semestra, polaţe cjeloviti pisani ispit.



198



Opisati i objasniti graĊu i dinamiku krških podruĉja Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 1, 2

Raspoznati osnovne tipove reljefnih oblika krških podruĉja


Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 2

Raspoznati tipove i dinamiku procesa na podruĉju krša, te njihov utjecaj na prirodne sastavnice i ĉovjeka

Razumjeti djelovanje fizikalnih i kemijskih procesa, te njihovu ulogu u oblikovanju krških podruĉja u smislu praktiĉne primjene stećenih znanja

Interpretirati procese nastanka i trenutno aktivne procese na odreĊenom krškom prostoru, te upotrijebiti to znanje pri gospodarenju prostorom

Vrednovati podruĉja krša, te faktore koji vode prema njihovoj ugroţenosti, te razaznati oblike ugroţenosti krških podruĉja


199



Kvaliteta i zaštita tla


Predavanja 45 sati; seminari 15 sata


Mario Sraka [email protected] 239-3886; Stjepan Husnjak [email protected] 239-3934; Aleksandra Bensa [email protected] 239-3802; Lepomir Ĉoga [email protected] 239-4066; Vedran Rubinić [email protected] 239-4028

Cilj:

Osnovni cilj modula Kvaliteta i zaštita tla je stjecanje znanja o tlu kao vaţnoj sastavnici okoliša, parametrima koji upućuju na kvalitetu tla, naĉinima i procesima oštećenja i oneĉišćenja tla, zaštiti poljoprivrednog zemljišta od degradacije, kao i mjerama ureĊenja i zaštite istoga.

Način rada:

Obaveze nastavnika

Redovito odrţavanje nastave, evidentiranje prisutnosti studenata na nastavi, odrţavanje konzultacija, organizacija testova i završnog ispita.

Obaveze studenata

Uredno pohaĊanje nastave, izrada i prezentacija seminarskih radova, polaganje parcijalnih i završnih ispita.


Po uspješnom završetku modula Kvaliteta i zaštita tla studenti će moći:

- razumjeti i kritiĉki prosuditi vaţnost tla kao prirodnog resursa, njegove uloge u okolišu, te potrebu njegove zaštite

- prepoznati i klasificirati oštećenja i oneĉišćenja tala, kao i dati preporuke za njihovo sprjeĉavanje ili saniranje

- utvrditi uzroke i prijetnje degradacije tla, kao i oneĉišćenja okoliša do kojih dolazi u praksi

- procijeniti stupanj osjetljivosti tla na propuštanje oneĉišćivaĉa s površine poljoprivrednog zemljišta

- planirati korištenje zemljišta na trajno odrţivi naĉin

- razumjeti i objasniti interakciju tla i okoliša obzirom na poljoprivrednu djelatnost i vodno gospodarstvo

- primijeniti nauĉena znanja u interdisciplinarnim istraţivanjima i projektima

Povezanost ishoda uĉenja modula s ishodima uĉenja studijskog programa Agroekologija ogleda se u tome što će studenti moći:

- definirati obiljeţja zemljišnih resursa te racionalne naĉine njihovog korištenja;







200

- ustanoviti uzroke i prijetnje oštećenja tla izvorima iz poljoprivrede;

- kreirati i voditi istraţivanja vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, korištenje zemljišnih resursa, te korištenje vodnih resursa u funkciji zaštite okoliša;

- preporuĉiti naĉine i metode trajno odrţivog korištenja tla u poljoprivredi sa svrhom oĉuvanja tla i vode od oštećenja.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Seminarski rad (priprema i prezentacija)

- - - 13 35 0,9

Pismeni ispit 1 (PI1) 50% 60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 50 1,8


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 50 1,8

Ukupno 100% Prosječna ocjena (PI1+PI2)/2 60 180 6



PohaĊanje nastave Na nastavi se evidentiraju nazoĉni studenti, pri ĉemu je mogući izostanak do 20% predavanja, dok su seminari obavezni 100%.



Parcijalni ispit 1 (PI1) Obuhvaća prvi programski dio modula: uvod; kvaliteta tla; tlo i odrţivi gospodarski razvoj; oštećenja i oneĉišćenja tla: potencijalni izvori oneĉišćenja tla – teški metali i pesticidi; fizikalni uzroci i procesi oštećenja tla i prijetnje – erozija; uloga organske tvari u tlu i zaštiti okoliša.

7. tjedan


201

Parcijalni ispit 2 (PI2) Obuhvaća drugi programski dio modula: utjecaj naĉina gospodarenja na kvalitetu poljoprivrednog zemljišta – agrotehniĉke mjere obrade i gnojidbe tla, te hidrotehniĉke mjere odvodnje i natapanja; talni resursi u Republici Hrvatskoj i proizvodno vrednovanje tala; znaĉaj namjenske pedološke karte Hrvatske u planiranju odrţivog razvoja i zaštiti okoliša; mjere i aktivnosti za ureĊenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta; zemljišni informacijski sustavi u funkciji zaštite tla; zaštita tla u mediteranskom podruĉju.

15. tjedan

Seminarski rad Ukljuĉuje pojedinaĉni rad studenata, pri ĉemu se pisani rad predaje nastavniku na korekciju, a prezentacija se obavlja u PowerPointu prema dogovorenom rasporedu.

Tijekom semestra



Tijekom semestra ili ispitnih rokova

Završni ispit U sluĉaju da student ne poloţi ispit parcijalnim putem tijekom semestra, polaţe cjeloviti pisani i usmeni ispit koji ukljuĉuje cjelokupno gradivo.




razumjeti i kritiĉki prosuditi vaţnost tla kao prirodnog resursa, njegove uloge u okolišu, te potrebu njegove zaštite

Pismeni ispit (PI1)

prepoznati i klasificirati oštećenja i oneĉišćenja tala, kao i dati preporuke za njihovo sprjeĉavanje ili saniranje

Pismeni ispit (PI1)

utvrditi uzroke i prijetnje degradacije tla, kao i oneĉišćenja okoliša do kojih dolazi u praksi

Pismeni ispit (PI1)

procijeniti stupanj osjetljivosti tla na propuštanje oneĉišćivaĉa s površine poljoprivrednog zemljišta

Pismeni ispit (PI2)

planirati korištenje zemljišta na trajno odrţivi naĉin Pismeni ispit (PI2)

razumjeti i objasniti interakciju tla i okoliša obzirom na poljoprivrednu djelatnost i vodno gospodarstvo

Pismeni ispit (PI2)

primijeniti nauĉena znanja u interdisciplinarnim istraţivanjima i projektima Seminarski rad


202



Kvaliteta voća, povrća i prerađevina




IzvoĊaĉ predavanja: prof.dr.sc. Nadica Dobriĉević, [email protected]

IzvoĊaĉi vjeţbi: prof.dr.sc. Sandra Voća, [email protected], Jana Šic Ţlabur, prof.biol.kem, [email protected]

Cilj:

Glavni cilj modula je definirati nutritivne vrijednosti voćnih vrsta našeg podneblja, citrus plodova te egzotiĉnih plodova svjetskog trţišta. Upoznati studente s bioaktivnim komponentama u voću i povrću, njihovim znaĉenjem u prehrani te utjecajem tehnoloških postupaka i mogućih interakcija na nutritivnu vrijednost preraĊevina od voća i povrća.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:








203

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 54 54 0.3


5% Aktivno sudjelovanje u nastavi korigira ocjenu naviše

Unesi tekst 15 0.2


5%



6 20 0.5

Parcijalni ispit 1

(PI1)

20%

60 - 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 2

(PI2) 20%

60 - 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 3

(PI 3) 20%

60 - 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1


20%

60 - 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1


60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+PI3+PI4+UI/6) 60 181 6


204















Pisani rad se predaje asistentici na pregled najmanje tjedan dana prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju.


1. tjedan

13. tjedan

14. tjedan

15. tjedan



Obuhvaća prvi programski dio modula:teoriju iz domene nutritivnog sastava voća, povrća i njihovih preraĊevina, energetskih potreba ljudskog organizma i nutrijenata koji pridonose stvarnju energije (Dobriĉević). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica..


Parcijalni ispit 2(PI 2)

Obuhvaća drugi programski dio: teoriju iz domene proteina i spojeva s dušikom, vitamina i minerala (Dobriĉević). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica

8. tjedan


Obuhvaća treći programski dio modula: teoriju iz domene zakonodavstva, pomoćnih tvari u proizvodnji preraĊevina voća i povrća te voćnih sokova (Dobriĉević). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica

11. tjedan

Parcijalni ispit 4(PI 4)

Obuhvaća ĉetvrti programski dio modula: teoriju iz domene voćnih vina, vinskog i voćnog octa te jakih alkoholnih pića (Dobriĉević). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica





Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)




205



Definirati kvalitetu voća, povrća i preraĊevina na temelju nutritivnog sastava


Iskazati najbolji naĉin nutritivnih prednosti voća i povrća i njihovog kombiniranja u prehrani

Povezati temeljna znanja o voću i povrću, proizvodnji sokova, vina, octa i destilata s njihovom vaţnošću u prehrani

Prepoznati kvalitetu postupka, opreme, strojeva i preraĊevine sukladno vaţećim zakonskim regulativama

Isplanirati slijed aktivnosti u procesu finalizacije preraĊevina od voća i povrća prema kvaliteti i zakonskim postupcima


Prezentirati rezultate pojedinih provedenih aktivnosti vezanih za kvalitetu voća, povrća i preraĊevina

Seminarski rad

Pripremiti i voditi proces od svjeţe sirovine do plasmana gotovog proizvoda



206



Legislativa u zaštiti bilja


P-20, S-10


Klara Barić, [email protected] ; Renata Baţok, [email protected]

Cilj:

Poznavanje popisa propisa i njihovo razumijevanje neophodno je za obavljanje buduće djelatnosti studenta Fitomedicine. Legislativa u zaštiti bilja od štetnih organizama regulirana je brojnim nacionalnim zakonskim propisima. Znaĉaj je naroĉito naglašen nakon pristupanja Hrvatske EU, kad je preuzeta i usklaĊena gotovo u potpunosti nova zakonska regulativa u zaštiti bilja. Modul obuhvaća analizu glavnih zakonskih propisa. U izravnu nastavu je ukljuĉeno barem jedno predavanje struĉnjaka iz kemijske industrije koji se bavi registracijom sredstava za zaštitu bilja.

Seminari su naĉin izvoĊenja nastave a podrazumijevaju samostalni rad studenta uz redovite konzultacije s nastavnikom na specifiĉnoj temi iz podruĉja predmetne zakonske regulative. Tijekom predviĊene satnice kontinuirano se obavlja izlaganje i diskusija o pojedinoj temi. Cilj je ovakvog naĉina rada da svaki student bude upoznat sa svim temama i prepozna praktiĉni znaĉaj zadane teme.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

- upoznati studente s ishodima uĉenja ukupno za predmet i za pojedinu nastavnu jedinicu

- izravnom nastavom obraĊuje glavne propise u zaštiti bilja

- napoĉetku semestra svakom studentu osmisliti temu za samostalni rad (jedan praktiĉni problem kojeg student rješava analizom relevantnih propisa)

- usmjerava rad studenta

- kroz konzultacije tijekom izravne nastave prati i usmjerava studenta u izradi samostalnog rada

Obaveze studenata:

- prisustvovanje na nastavi

- kontinuiran rad na temi samostalnog rada

- tijekom izravne nastave izvještava o tijeku izrade samostalnog rada

- izrada rada u pisanom obliku

- završno prezentiranje samostalnog rada




207


Ishodi uĉenja predmeta:

- vrednovati vaţnost i utjecaj zakonskih propisa u poljoprivrednoj djelatnosti

- utvrditi njihovu meĊusobnu povezanost

- kritiĉki prosuĊivati propise obzirom na odreĊenu problematiku

- prezentirati javnosti specifiĉnu zakonsku proceduru

- temeljem propisane procedure sastaviti prijedlog rješenja konkretnog problema

Povezanost ishoda uĉenja predmeta s ishodima uĉenja studijskog programa: Opisati ulogu i znaĉaj zaštite bilja u biljnoj proizvodnji i interpretirati osnovni zakonodavni okvir kojim je regulirana.

Ishodi uĉenja i zapošljivost: Predmet studente osposobljava za rad sa zakonskim propisa u podruĉju biljnog zdravstva i sredstava za zaštitu bilja. To su najĉešće drţavne institucije (poljoprivredni inspektorat, poljoprivredne agencije, resorno ministarstvo i sl.). TakoĊer stjeĉe kompetencije za rad u privatnoj ili drţavnoj savjetodavnoj djelatnosti.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Prisustvo na nastavi 10 od 0 do 3 izostanka

0 izost.=10 bodova;

1 izost.=5 bodova

P-20; S-10 Unesi tekst 0,3

Angaţiranost na nastavi

25 oznake plusevima od 0 do 3 „+“

++=25,

++=20,

+=10 bodova

P-20; S-10 Unesi tekst 0,75


35

10

8-9

6-7

do 5

5

4

3

2

30 30 1,05


30

10

8-9

6-7

do 5

5

4

3

2

Unesi tekst 30 0,9

UKUPNO 100% Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst


208



Prisustvo na nastavi Prisustvo na nastavi se evidentira. više od tri izostanka se smatra ne upisanim predmetom. Opravdane izostanke je potrebno dokumentirati.

Tijekom izravne nastave.

nema

Angaţiranost Tijekom izravne nastave student izvještava o tijeku izrade samostalnog rada i daje plan daljnjeg rada. Vodi diskusiju na temu rada.


nema

Samostalni rad-piisani dio

Na kraju semestra potrebno je dostaviti samostalni rad u pisanom obliku. Ocjenjuje se cjelovitost teme, razumijevanje, struktura, relevantnost literature i ispravnost citiranja, gramatiĉka i pravopisna ispravnost teksta.

Do kraja semestra.

nema


Ocjenjuje se jasnoća u izraţavanju, korištenje struĉne terminologije, raspolaganje predviĊenim vremenom.

Tijekom izravne nastave-kad je rad završen.

nema



- vrednovati vaţnost i utjecaj zakonskih propisa u poljoprivrednoj djelatnosti

kroz aktivnost na nastavi i kroz samostalni rad (pisani dio i izlaganje)

- utvrditi njihovu meĊusobnu povezanost

- kritiĉki prosuĊivati propise obzirom na odreĊenu problematiku

- prezentirati javnosti specifiĉnu zakonsku proceduru

- temeljem propisane procedure sastaviti prijedlog rješenja konkretnog problema


209



Limnologija i oceanologija




Marina Piria, [email protected] ; Tomislav Treer, [email protected] ; Tea Tomljanović, [email protected] ; Daniel Matulić, [email protected]

Cilj:

Student stjeĉe spoznaje o osnovama fizike, kemije i ekologije kopnenih voda i mora, osnovnim razlikama kopnenih voda i mora, staništima za vodene ţivotinje, oneĉišćenjima kopnenih voda i mora, te mjerama oĉuvanja

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:



1. Prepoznati probleme vezane uz kvalitetu ribolovnih voda u podruĉju slatkovodne i morske akvakulture, kao i otvorenih voda.

2. Napraviti i izraĉunati procjenu kvalitete vode na osnovu fizikalno kemijskih i bioloških parametara radi optimalnog gospodarenja u otvorenim slatkim vodama i moru

3. postaviti istraţivanje u podruĉju limnologije i oceanologije, provesti terenski i laboratorijski rad, prouĉiti relevantnu literaturu, statistiĉki obraditi podatke, te napisati i poslati rad za objavljivanje u struĉnom ĉasopisu

4. provesti hidrobiološki dio u izradi ribolovno-gospodarske osnove i prezentirati rezultate hidrobioloških istraţivanja, te na temelju njih predloţiti optimalno gospodarenje

5. identificirati biološke indikatore oneĉišćenja na temelju kljuĉa za determinaciju i druge relevantne literature

6. samostalno organizirati i voditi poslove iz hidrobiologije u drţavnim i javnim institucijama

7. koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom radu






210

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

MeĊuispit 25 % 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1,5

MeĊuispit 25 % Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1,5

MeĊuispit 25 % Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1,5

Seminar 5 % Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 0,4

Završni ispit: Usmeni 20 % Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1,1




Seminar Sudjelovanje u timskim voĊenim seminarima

Izrada do roka objavljenom na poĉetku semestra

Putem rokova utvrĊenim na poĉetku svakog semestra

Pismeni ispiti Odrţavaju se tri testa prema dijelovima gradiva

Tijekom semestra s rokovima utvrĊenim na poĉetku svakog semestra

Putem rokova utvrĊenim na poĉetku svakog semestra

Usmeni ispit Javnim izlaganjem seminara i usmeni ispit iz praktiĉne nastave

Na kraju semestra Putem rokova utvrĊenim na poĉetku svakog semestra



Prepoznati probleme vezane uz kvalitetu ribolovnih voda u podruĉju slatkovodne i morske akvakulture, kao i otvorenih voda.

Pismeni meĊuispit i seminar

Napraviti i izraĉunati procjenu kvalitete vode na osnovu fizikalno kemijskih i bioloških parametara radi optimalnog gospodarenja u otvorenim slatkim vodama i moru

Pismeni meĊuispit i seminar

Postaviti istraţivanje u podruĉju limnologije i oceanologije, provesti terenski i laboratorijski rad, prouĉiti relevantnu literaturu, statistiĉki obraditi podatke, te napisati i poslati rad za objavljivanje u struĉnom ĉasopisu

Seminar

Provesti hidrobiološki dio u izradi ribolovno-gospodarske osnove i prezentirati rezultate hidrobioloških istraţivanja, te na temelju njih predloţiti optimalno gospodarenje

Seminar, usmeni i završni ispit

Identificirati biološke indikatore oneĉišćenja na temelju kljuĉa za determinaciju i druge relevantne literature

Pismeni meĊuispit, usmeni

Samostalno organizirati i voditi poslove iz hidrobiologije u drţavnim i javnim institucijama

Seminar

Koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom radu Seminar


211



Lovno gospodarenje




Roman Safner, [email protected]; Nikica Šprem [email protected]

Cilj:

Omogućiti studentima stjecanje suvremenih teorijskih i praktiĉnih znanja o aktualnom stanju lovnog gospodarenja u odnosu na geografsko okruţenje. Steĉena znanja su pretpostavka za formiranje vlastitih (privatnih i drţavnih) i zajedniĉkih lovišta s ciljem odrţivog i ekonomski isplativog gospodarenja nacionalnim dobrom.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:




- identificirati elemente i ulogu lovnog gospodarenja u korištenju obnovljivog nacionalnog dobra i oĉuvanju biološke raznolikosti

- prepoznati pozicije i trendove gospodarenja s divljaĉi u zemlji i inozemstvu

- koristiti dostignute sposobnosti teoretskog i praktiĉnog znanja u stjecanju novih spoznaja iz lovnog gospodarenja

- odrediti lovno gospodarski, realni i biološki kapacitet, redovni, redukcijski i uzgojni odstrel te dobne kategorije divljaĉi s ciljem ispravnog gospodarenja s nacionalnim dobrom

- odabrati optimalni sustav uzgoja divljaĉi sukladno uvjetima sredine i oĉekivanom gospodarskom probitku

- opisati prednosti i nedostatke primijenjenih tehnologija uzgoja divljaĉi i njihovog utjecaja na okoliš

- postaviti istraţivanja u podruĉju gospodarenja s divljaĉi, provesti terenski i laboratorijski rad, prouĉiti literaturu, obraditi pokazatelje, te napisati i poslati rad za objavljivanje u struĉnom ĉasopisu




212

- prezentirati rezultate istraţivanja u gospodarenju s divljaĉi te na temelju njih predloţiti optimalno gospodarenje

- upravljati lovištima, uzgajalištima divljaĉi, centrima za kontrolirani uzgoj pernate i dlakave divljaĉi te voditi poslove iz lovstva u drţavnim i javnim institucijama

- koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom radu, posebno programe iz lovnog gospodarenja, te izraditi lovno gospodarsku osnovu

- ustanoviti, usporediti i argumentirati mišljenje o primijenjenim tehnologijama u uzgoju akvatiĉnih organizama

- koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom radu, posebno programe iz akvakulture

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

1. MeĊuispit: Pismeni 20% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1,2

Vjeţbe 10% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 0,6

Seminar 15% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1,0

Ispit usmeni 55% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 3,2




Seminar Javno izlaganje svog seminara uz odgovaranje na postavljena pitanja kao i postavljanje pitanja drugim prezentantima



MeĊuispit Pismeni Rješavanje konkretnih zadataka iz prezentiranog gradiva



Vjeţbe Izvršavanje zadanih/dogovorenih obveza tijekom semestra



Završni usmeni ispit Kroz razgovor provjera usvojenog/nauĉenog gradiva




213



identificirati elemente i ulogu lovnog gospodarenja u korištenju obnovljivog nacionalnog dobra i oĉuvanju biološke raznolikosti

Usmeni ispit

prepoznati pozicije i trendove gospodarenja s divljaĉi u zemlji i inozemstvu Usmeni ispit

koristiti dostignute sposobnosti teoretskog i praktiĉnog znanja u stjecanju novih spoznaja iz lovnog gospodarenja

Vjeţbe

odrediti lovno gospodarski, realni i biološki kapacitet, redovni, redukcijski i uzgojni odstrel te dobne kategorije divljaĉi s ciljem ispravnog gospodarenja s nacionalnim dobrom

Vjeţbe

odabrati optimalni sustav uzgoja divljaĉi sukladno uvjetima sredine i oĉekivanom gospodarskom probitku te opisati prednosti i nedostatke primijenjenih tehnologija uzgoja divljaĉi i njihovog utjecaja na okoliš

Usmeni ispit

postaviti istraţivanja u podruĉju gospodarenja s divljaĉi, provesti terenski i laboratorijski rad, prouĉiti literaturu, obraditi pokazatelje, te napisati rad

Seminar

prezentirati rezultate istraţivanja u gospodarenju s divljaĉi te na temelju njih predloţiti optimalno gospodarenje kao i upravljanje lovištima, uzgajalištima divljaĉi, centrima za kontrolirani uzgoj pernate i dlakave divljaĉi

Usmeni ispit


214



Lozno rasadničarstvo


Predavanje (36 sati), vjeţbe (18 satI), seminari (6 sati)



Suradnici: doc.dr.sc. DarkoPreiner, [email protected], Domagoj Stupić, dipl.ing.agr., [email protected], Ţeljko Andabaka, mag.ing.agr – [email protected]

Cilj:

Modul Lozno rasadniĉarstvo nudi studentu potpuna znanja o razmnoţavanju vinove loze, posebno o proizvodnji sadnog materijala. Prva programska jedinica donosi povijesni pregled i govori o naĉinima razmnoţavanja vinove loze, od samih poĉetaka uzgoja. Posebna pozornost se pridaje filokseri, te potrebi cijepljenja sorata plemenite vinove loze na otporne ameriĉke vrste. S tim u vezi se izuĉavaju ameriĉke vrste i njihovi kriţanci, s naglaskom na danas najviše korištene podloge. Zatim se prezentiraju naĉini i tehnike cijepljenja; nekad i danas. Matiĉnjaci loznih podloga i plemenite loze su druga cjelina, u kojoj se govori o sustavima uzgoja, agrotehnici i ampelotehnici u matiĉnjaku. Najveći dio modula posvećen je modernoj proizvodnji sadnog materijala u rasadniku. To ukljuĉuje kvalitetu repromaterijala (podloge i plemke), cijepljenje (kopulacija epibionta i hipobionta), stratificiranje (fiziologija kalusogeneze i rizogeneze), prporenje (fiziologija rasta i razvoja loznih cijepova), afinitet podloge i plemke, klasiranje, pakiranje, oznaĉavanje i skladištenje gotovih cijepova.

Posebna pozornost je usmjerena na selekciju vinove loze, ponajprije na individualnu klonsku selekciju kao naĉinu oplemenjivanja, ali i preduvjetu proizvodnje sadnog materijala viših kategorija kakvoće. To podrazumijeva genetiĉku i fitosanitarnu selekciju (nazoĉnost virusa, fitoplazmi, naĉini ozdravljivanja), te kriterije i normative za proizvodnju predbaznog, baznog i certificiranog sadnog materijala.

Tijekom izvedbe modula obavi se dosta praktiĉnog rada u rasadnicima, a u mnogim procesima sudjeluju studenti.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Prezentacija nastavnog sadrţaja, voĊenje zadataka iz vjeţbi, voĊenje rasprava vezano uz kritiĉku analizu loznog rasadniĉarstva, priprema tema seminarskih radova, pomoć u izradi i prezentaciji seminarskih radova, konzultacije.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja, aktivno praćenje i sudjalovanje u raspravama, izrada seminarskog rada i predstavljanje istog pred studijskom grupom.


Nakon uspješnog završetka ovog modula, student će moći:






215

- definirati naĉine razmnoţavanja vinove loze

- -objasniti ulogu filoksere i potrebu za cijepljenjem na otporne podloge

- prepoznati i opisati anatomsku graĊu i funkciju organa vinove loze koji se koriste u razmnoţavanju

- objasniti fiziologiju kalusogeneze i rizogeneze

- opisati najvaţnije podloge za vinovu lozu

- opisati postupak proizvodnje sadnog materijala u rasadniku

- definirati fitosanitarne mjere u proizvodnji loznog sadnog materijala

- definirati kategorije loznog sadnog materijala

- opisati postupak individualne klonske selekcije, te shemu certifikacije klonova

- nabrojati vaţeću legislativu u proizvodnji loznog sadnog materijala

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi


Korektivni bodovi

+,0, - na konaĉnu ocjenu

ne 54 20 1,5

Izrada seminara 33%

Pismeni dio 33%

Izlaganje 33%


2-5 6 60 1

Kolokvij 33%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 50 1,5


60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 50 2





Prati se aktivno sudjalovanje studenata kroz raspravu nakon svake tematske jedinice koja je prethodno izloţena. Dio predavanja predviĊa interaktivno sudjelovanje studenata kroz grupni rad.


ne


12.-14. tjedan

ne


216


8. tjedan 10.tjedan

Usmeni ispit

Sastoji se od tri pitanja vezanih uz glavne cjeline gradiva. Dva pitanja testiraju usvojeno znanje, a jedno pitanje (zadatak) sposobnost kritiĉkog azmišljanja u rješavanju konkretnih problema.

Ispitni rokovi -



- definirati naĉine razmnoţavanja vinove loze

- opisati postupak proizvodnje sadnog materijala u rasadniku - prepoznati i opisati anatomsku graĊu i funkciju organa vinove loze

koji se koriste u razmnoţavanju

- objasniti fiziologiju kalusogeneze i rizogeneze


- objasniti ulogu filoksere i potrebu za cijepljenjem na otporne podloge

- opisati najvaţnije podloge za vinovu lozu


- definirati fitosanitarne mjere u proizvodnji loznog sadnog materijala - definirati kategorije loznog sadnog materijala


- opisati postupak individualne klonske selekcije, te shemu certifikacije klonova

- nabrojati vaţeću legislativu u proizvodnji loznog sadnog materijala Seminar, usmeni ispit, rasprave.


217



Med i drugi pčelinji proizvodi




Dragan Bubalo, [email protected]; Marija Bujan, [email protected]; Lidija Sveĉnjak, [email protected]; Saša PrĊun, [email protected]

Cilj:

Stjecanje temeljnih teorijskih i praktiĉnih znanja iz proizvodnje i analitike pĉelinjih proizvoda koja su neophodna za uspješno poslovanje, posebice tvrtkama koje se bave plasmanom meda i ostalih pĉelinjih proizvoda, kao i na obiteljskim gospodarstvima te dati osnove za daljnju nadogradnju znanja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:



Nakon poloţenog ispita, student će moći:

- definirati izravne i neizravne koristi od pĉela

- objasniti nastanak meda i drugih pĉelinjih proizvoda te opisati njihov sastav i fizikalna svojstva

- interrpretirati osnovne fizikalno-kemijske parametre meda i drugih pĉelinjih proizvoda

- prepoznati osnovne vrste meda

- prepoznati mane meda

- rangirati uzorke unutar iste vrste meda prema senzorskim odlikama

- prepoznati osnovne medonosne biljne vrste

- utvrditi udio vode i izmjeriti elektriĉnu provodnost u medu

- pripremiti uzoraka meda za melisopalinološku analizu

- isplanirati slijed aktivnosti za proizvodnju meda, peludi, propolisa, matiĉne mlijeĉi, pĉelinjeg otrova i voska






218

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi



25%

65%

75%

85%

95%

2

3

4

5

0 30 1


25%

65%

75%

85%

95%

2

3

4

5

0 30 1

Seminarski rad 10%

5

6-7

8-9

10

2

3

4

5

0 30 1

Završni ispit usmeni 40%

60%

70%

80%

90%

2

3

4

5

0 45 1,5

(Nadoknada)* (25%) - - - (30) (1)




Seminarski rad

Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta (vezano uz programski sadrţaj predmeta) studenti zaduţuju samostalno ili u skupini (3-4 studenta). Pisani se rad predaje na pregled dva tjedna prije izlaganja. Izlaganje seminarski h radova zapoĉinje u 14. tjednu nastave po dogovorenom rasporedu. Studenti izlaţu rad pojedinaĉno ili kao dio rada, ako se radi o seminarskom radu skupine studenata. Ocjenjuje se pisani rad, sadrţaj i naĉin izlaganja.

14. i 15. tjedan

Moguća, putem izrade samostalnog zadatka (1 ECTS)

Pisani ispiti Odrţavaju se dva testa prema dijelovima gradiva. 8. i 15. tjedan

Moguća, putem zasebnog pisanja ispita (1 ECTS)

Usmeni ispit Završni ispit na kojem studenti odgovaraj na postavljena pitanja o ispredavanom gradivu.

Ispitni rokovii

-


Student treba ostvariti 3 ECTS boda za izlazak na usmeni ispit, a ukoliko ih ne ostvari, moţe ih nadoknaditi izradom samostalnog rada iz programskog sadrţaja predmeta.


-


219



Definirati izravne i neizravne koristi pĉela Pisani i usmeni ispit

Objasniti nastanak meda i drugih pĉelinjih proizvoda te opisati njihov sastav i fizikalna svojstva

Pisani i usmeni ispit

Interrpretirati osnovne fizikalno-kemijske parametre meda i drugih pĉelinjih proizvoda

Pisani i usmeni ispit. Vjeţbe

Prepoznati osnovne vrste meda i medonosne biljne vrste Pisani i usmeni ispit. Vjeţbe

Rangirati uzorke unutar iste vrste meda prema senzorskim odlikama i prepoznati mane meda

Vjeţbe

Utvrditi udio vode i izmjeriti elektriĉnu provodnost u medu te pripremiti uzorke meda za melisopalinološku analizu

Vjeţbe

Isplanirati slijed aktivnosti za proizvodnju meda, peludi, propolisa, matiĉne mlijeĉi, pĉelinjeg otrova i voska

Pisani i usmeni ispit


220



Meliorativna pedologija


Predavanja 40 sati; vjeţbe 15 sati (terenske, laboratorijske i kabinetske); seminari 5 sata


Mario Sraka [email protected] 239-3886; Vedran Rubinić [email protected] 239-4028

Cilj:

Osnovni cilj modula je upoznati studente sa specifiĉnom melioracijskom problematikom automorfnih, hidromofnih i halomorfnih tala, ne samo na razini tipa, već i na razini niţih sistematskih jedinica.

Način rada:

Obaveze nastavnika

Redovito odrţavanje nastave, evidentiranje prisutnosti studenata na nastavi, odrţavanje konzultacija, organizacija terenskih, laboratorijskih i kabinetskih vjeţbi, kao i testova i završnog ispita.

Obaveze studenata

Uredno pohaĊanje nastave, izrada programa laboratorijskih vjeţbi, izrada i prezentacija seminarskih radova, polaganje parcijalnih i završnih ispita.


Po uspješnom završetku modula Meliorativna pedologija studenti će moći:

- definirati podruĉja i zadatke istraţivanja meliorativne pedologije;

- interpretirati rezultate laboratorijskih analiza znaĉajki tla za potrebe njihova ureĊenja;

- procijeniti pogodnost ili nepogodnost tala za višenamjensko korištenje;

- dizajnirati odgovarajuće metode za ureĊenje zemljišta u cilju smanjivanja ili uklanjanja pojedinih ograniĉenja;

- planirati postupke gospodarenja tlom na odrţivi naĉin.

Povezanost ishoda uĉenja modula s ishodima uĉenja studijskog pograma Agroekologija ogleda se u tome što će studenti moći:

- definirati obiljeţja zemljišnih resursa te racionalne naĉine njihovog korištenja;

- opisati i primijeniti tehnike i analitiĉke postupke za opisivanje tla;

- ustanoviti uzroke i prijetnje oštećenja tla;

- preporuĉiti naĉine i metode trajno odrţivog korištenja tla u poljoprivredi sa svrhom oĉuvanja tla i vode od

oštećenja.




221

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave 55 55 1,7

Seminarski rad (priprema i prezentacija)

- - - 3 11 0,3


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 57 2


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 57

UKUPNO 100% Prosječna ocjena: (PI1+PI2)/2

60 180 6



PohaĊanje nastave Na nastavi se evidentiraju nazoĉni studenti, pri ĉemu je mogući izostanak do 20% predavanja, dok su vjeţbe i seminari obavezni 100%.




Obuhvaća prvi programski dio modula: uvod u meliorativnu pedologiju, te podruĉje istraţivanja i primjene meliorativne pedologije; hidropedološki, pedofizikalni i pedokemijski parametri i normativi za izvoĊenje agromelioracija, odvodnju i natapanje.

7. tjedan


Obuhvaća drugi programski dio modula: znaĉajke i melioracijska problematika automorfnih, hidromorfnih i halomorfnih tala; planovi, programi i projekti pedoloških i hidropedoloških istraţivanja za potrebe agro i hidrotehniĉkih melioracija; procjena pogodnosti tala Hrvatske za obradu, natapanje i/ili odvodnju.

16. tjedan

Seminarski rad Ukljuĉuje terensko mjerenje hidropedoloških, pedofizikalnih i pedokemijskih parametara; laboratorijske analitiĉke metode odreĊivanja hidropedoloških, pedofizikalnih i pedokemijskih parametara, te interpretaciju rezultata mjerenja i analiza tih parametara, kao i praktiĉna raĉunanja bilance vode u tlu i interpretacije.

Tijekom semestra



Tijekom semestra ili ispitnih rokova

Završni ispit U sluĉaju da student ne poloţi ispit parcijalnim putem tijekom semestra, polaţe cjeloviti pisani ispit koji ukljuĉuje cjelokupno gradivo.



222



definirati podruĉja i zadatke istraţivanja meliorativne pedologije, kao i parametre i normative za izvoĊenje agromelioracija, odvodnju i natapanje

Pismeni ispit (PI1)

procijeniti pogodnost ili nepogodnost tala za višenamjensko korištenje Pismeni ispit (PI2)

interpretirati rezultate laboratorijskih analiza znaĉajki tla za potrebe njihova ureĊenja

Program terenskih, laboratorijskih i kabinetskih vjeţbi

dizajnirati odgovarajuće metode za ureĊenje zemljišta u cilju smanjivanja ili uklanjanja pojedinih ograniĉenja

Pismeni ispit (PI2), seminarski rad

planirati postupke gospodarenja tlom na odrţivi naĉin Pismeni ispit (PI2), seminarski rad


223



Menadžment malih i srednjih poduzeća u agrobiznisu


20-14-26


Josip Juraĉak, [email protected], +385 1 2393758

Cilj:

Prenijeti polaznicima modula osnovna znanja, vještine i informacije potrebne kod pokretanja i voĊenja malog ili srednjeg poduzeća ili obrta u podruĉju poljoprivrede i povezanih djelatnosti.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Prenijeti studentirma znanje iz podruĉja vezanog uz cilj, ishode uĉenja i kompetencije ovog modula, putem predavanja, primjera za vjeţbu i voĊenja izrade seminara. Nastavnik takoĊer provjerava i vrednuje stupanj usvajanja znanja i ocjenjuje studente.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni nazoĉiti predavanjima, vjeţbama i seminarskim vjeţbama te samostalno raditi na izradi poslovnog plana i pripremi za pismene provjere znanja (ispita).


- Odabrati naĉin pokretanja i vrstu organizacije poslovanja s obzirom na vrstu i obujam posla te uvjete za poslovanje,

- Izraditi strukturirani poslovni plan,

- Odrediti razinu financijske uspješnosti poslovanja i druge pokazatelje bitne za kontrolu poslovanja,

- Primijeniti marketinška naĉela u planiranju trţišta u prihoda,

- Projektirati jednostavnu poslovnu organizacijsku strukturu.



224

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Priprema i prezentacija poslovnih planova (PP)

20%

20

40

60

80

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

16 50 1

Parcijalni ispit I.

(PI I.) 40%

0%-49%

50%-59%

60%-74%

75%-89%

90%-100%

Nedovoljan (2)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 45 2

Parcijalni ispit II.

(PI II.) 40%

0%-49%

50%-59%

60%-74%

75%-89%

90%-100%

Nedovoljan (2)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 45 2

UKUPNO 100% (PI I.x0,4+PI II.x0,4+PPx0,2) 60 180 6



PohaĊanje nastave Redovito se prati nazoĉnost studenata na nastavi, ukljuĉivo predavanja, vjeţbe i seminari. Dozvoljeno je izostati do 20% od ukupnog broja sati nastave.

Kraj semestra

Za izostanke preko dozvoljenih: samostalni zadatak.


Seminarski radovi rade se u skupinama od 5 do 10 studenata. Priprema seminara odvija se na nastavi i samostalnim radom studenata, a konaĉna inaĉica se predaje dva tjedna prije prezentacija. U prezentacijama koje se odvijaju u 14. i 15. tjednu nastave sudjeluju svi ĉlanovi skupine. Ocjenjuju se kvaliteta sadrţaja, timski rad, prezentacijske vještine i poznavanje obraĊene teme.


Parcijalni ispit I. (PI I.)

Obuhvaća teme: Poduzetnik i poduzetništvo, Menadţment, Pojam i znaĉaj malog i srednjeg poduzetništva, Planiranje i pokretanje poslovnog poduhvata, Metode situacijske analize i kreativnog promišljanja te Istraţivanje trţišta i marketing. Zadaci su teorijski zadaci otvorenog tipa, osim vezano uz temu planiranja i pokretanja poslovnog poduhvata gdje se radi o kombinaciji izraĉuna i tumaĉenja dobivenih rezultata. Zadacima se ispituje poznavanje i razumijevanje steĉenog znanja kao i njegova primjena.

7. tjedan Polaganje tijekom redovnih ispitnih rokova


225

Parcijalni ispit II. (PI II.)

Obuhvaća teme: Financijsko planiranje, Financijska analiza i ocjena poslovanja, Osnove poslovne organizacije i Upravljanje ljudskim resursima. Zadaci su teorijski, otvorenog tipa, osim vezano uz temu financijske analize i ocjene poslovanja gdje se radi o izraĉunu pokazatelja uspješnosti poslovanja. Zadacima se ispituje poznavanje i razumijevanje steĉenog znanja, kao i njegova primjena na podacima iz prakse.


Samostalni zadatak

U sluĉaju potrebe za nadoknadom student dobije zadatak iz podruĉja koja nije slušao zbog izostanaka. Zadatak se sastoji iz teorijskog i raĉunskog dijela te zahtijeva tumaĉenje rezultata i predaju pisanog materijala.

Prije prijave na redovni ispitni rok

Unesi tekst



Odabrati naĉin pokretanja i vrstu organizacije poslovanja s obzirom na vrstu i obujam posla te uvjete za poslovanje

Aktivnost na nastavi, pismeni ispit I.

Izraditi strukturirani poslovni plan Aktivnost na nastavi, seminarski rad (poslovni plan)

Primijeniti marketinška naĉela u planiranju trţišta u prihoda Aktivnost na nastavi, seminarski rad (poslovni plan), pismeni ispit I.

Odrediti razinu financijske uspješnosti poslovanja i druge pokazatelje bitne za kontrolu poslovanja

Aktivnost na nastavi, seminarski rad (poslovni plan), pismeni ispit II.

Projektirati jednostavnu poslovnu organizacijsku strukturu Aktivnost na nastavi, seminarski rad (poslovni plan) pismeni ispit II.


226



Metode kalkulacija i troškovi u agrobiznisu


Predavanja: 30 sati; auditorne vjeţbe: 16 sati; seminar: 14 sati


Prof.dr.sc. Zoran Grgić, [email protected]

Dr.sc.Branka Šakić Bobić, [email protected]

Cilj:

Studenti će ovladati znanjem i vještinama upravljanja troškovima, te optimizacijom troškova i maksimalizacijom prihoda u trţnim uvjetima, te biti obuĉeni za samostalnu izradu razliĉitih vrsta i metoda kalkulacija u agrobiznisu, kao i njihovu napredniju analitiku za potrebe managementa u trţišnim uvjetima i uvjetima proširenja poslovanja investiranjem.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:



- -usporediti tradicionalnu i modernu teoriju troškova, te razliĉite modele upravljanja troškovima

- -ustanoviti prednosti i nedostatke primjene pojedinih metoda kalkulacija u agrobiznisu,

- -prezentirati donošenje poslovnih odluka na temelju odnosa troškova i prihoda

- -upravljati poljoprivrednim gospodarstvom u razliĉitim trţišnim situacijama

- -argumentirati mišljenje o razliĉitim modelima upravljanja troškovima




227

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


55%

Do 16

17-19

20-24

25-28

29-30

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

30 90 3


0% Unesi tekst Unesi tekst 14 30 1

Kontinuirano pohaĊanje nastave –kolokvij

45%

Do 14

15-19

20-24

25-28

29-30

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

16 60 2





Nakon odrţane nastave i poloţenog kolokvija student pristupa pismenom polaganju završnog ispita u trajanju od sat vremena.Završni ispit se sastoji od 15 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja, a svako pitanje nosi 2 boda.





Zadnje predavanje

Nije moguća


Kolokvij se izvodi u zadnjem tjednu odrţavanja nastave u terminu koji je predviĊen za vjeţbe. Studenti na kolokviju dobivaju 3 zadatka, od kojih svaki nosi 5 bodova. Poloţeni kolokvij je uvjet za izlazak na završni pismeni ispit.

Zadnje predavanje




usporediti tradicionalnu i modernu teoriju troškova, te razliĉite modele upravljanja troškovima

pismeni

ustanoviti prednosti i nedostatke primjene pojedinih metoda kalkulacija u agrobiznisu

prezentirati donošenje poslovnih odluka na temelju odnosa troškova i prihoda

upravljati poljoprivrednim gospodarstvom u razliĉitim trţišnim situacijama

argumentirati mišljenje o razliĉitim modelima upravljanja troškovima


228



Mikrobiologija namirnica


Predavanja 44 sati, vjeţbe 16 sati


Mirna Mrkonjić Fuka, [email protected]

Ivana Rajnović, [email protected]

Cilj:

Predmet osposobljava za razumijevanje znaĉaja i uloge mikroorganizama (pozitivnih i negativnih) u namirnicama te njihov uĉinak na zdravlje u ljudi. Studenti dobivaju neophodna teorijska i praktiĉna znanja o patogenim i korisnim mikroorganizmima u namirnicama (ĉimbenici rasta; klasifikacija, izolacija i identifikacija; postupci odreĊivanja mikrobiološke kakvoće, zakonska regulativa), kao osnove za razumijevanje i primjenu.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Organizirati i provoditi predavanja i vjeţbe. Pripremiti literaturne izvore za uĉenje. Organizirati i provoditi radne zadatke. Organizirati i provoditi pripremu i obranu seminarskih radova. Organizirati i provoditi testove znanja i usmene ispite.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja i vjeţbi. Izvršavanje radnih zadataka. Izrada i obrana seminarskog rada. Polaganje testova znanja. Polaganje usmenog ispita.


Po završetku ovog modula studenti će moći:

1. Provesti klasifikaciju i identifikaciju patogenih i korisnih mikroorganizama

2. Definirati uzroĉnike kvarenja hrane i bolesti koje se prenose mikrobno oneĉišćenom hranom.

3. Definirati ĉimbenike rasta, razmnoţavanja i ugibanja mikroorganizama.

4. Definirati metode za kontrolu mikrobiološke kakvoće i zdravstvene ispravnosti namirnica.

5. Poznavanje analitiĉkih postupaka za izolaciju i identifikaciju mikroorganizama iz namirnica te zakonske regulative.

6. Definirati praktiĉke postupke za rješavanje problema mikrobiološke ispravnosti namirnica.

7. Prepoznati ulogu molekularnih metoda u karakterizaciji i detekciji autohtonih mikrobnih populacija iz namirnica ţivotinjskom ili biljnog porijekla




229

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave 5% - - 54 54 0,5


5% Sluţi za korigiranje konaĉne

ocjene - - 0,5

Seminarski zadaci 10% Sadrţaj 50%


Test znanja 1+

Test znanja 2 30%

60-70%

71-81%

82-92%

93-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstan (5)

2 40 1,5

Usmeni ispit 50%

60-70%

71-81%

82-92%

93-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 66 2,5


(5%) - - - (10) (0,5%)




PohaĊanje nastave

Na nastavi se biljeţi prisustvo studenata na nastavi (na poĉetku i kraju bloka ) i prati sposobnost discipliniranog praćenja nastave.







Tijekom nastave

-


230

Seminarski zadaci

Teme seminarskih zadataka se izabiru i/ili dodijeljuju tijekom nastave, a namijenjene su grupnom radu do 3 studenta.

Pisani rad se predaje tjedan dana prije prezentacije. Korigirani rad se prezentira pred ostalim studentima

Prezentaciju rada vrše svi ĉlanovi grupe, a ocjenjuje se sadrţaj (50%, izvori podataka, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja, argumentiranost) i prezentacije (50%; prezentacijske vještine, govorniĉke vještine)

Tijekom nastave

-




U 7. i 14. tjednu

-

Usmeni ispit


Ispitni rokovi -



Do kraja nastave

-



Provesti klasifikaciju i identifikaciju patogenih i korisnih mikroorganizama


Definirati uzroĉnike kvarenja hrane i bolesti koje se prenose mikrobno oneĉišćenom hranom.


Definirati ĉimbenike rasta, razmnoţavanja i ugibanja mikroorganizama


Definirati metode za kontrolu mikrobiološke kakvoće i zdravstvene ispravnosti namirnica

Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, seminarski zadaci, usmeni ispit

Poznavanje analitiĉkih postupaka za izolaciju i identifikaciju mikroorganizama iz namirnica te zakonske regulative


Definirati praktiĉke postupke za rješavanje problema mikrobiološke ispravnosti namirnica


Prepoznati ulogu molekularnih metoda u karakterizaciji i detekciji autohtonih mikrobnih populacija iz namirnica ţivotinjskom ili biljnog porijekla



231



Mikrobna ekologija


Predavanja: 45; seminari: 5; vjeţbe:10


Izv.prof. dr.sc. Mihaela Blaţinkov, Zavod za mikrobiologiju, [email protected] ; prof.dr.sc. Sanja Sikora, Zavod za mikrobiologiju, [email protected] ; doc.dr.sc. Mirna Mrkonjić Fuka, Zavod za mikrobiologiju, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je da se studenti upoznaju s suvremenim dostignućima na podruĉju mikrobne ekologije i odrţivog gospodarenja prirodni resursima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, organizacija i izvedba laboratorijskih vjeţbi, evidencija prisutnosti studenata na predavanju i vjeţbama, praćenje aktivnosti studenata tijekom predavanja i vjeţbi, priprema nastavnih materijala (predavanja i vjeţbe) studentima, konzultacije, organiziranje i odrţavanje pisanih, usmenih provjera znanja u toku semestra i ispitnih rokova

Obaveze studenata:

Prisutnost na predavanju, odraĊene laboratorijske vjeţbe, izrada laboratorijskog izvještaja s vjeţbi, polaganje ispita u toku semestra (kontinuirana nastava) ili u ispitnom rok


Nakon završetka kolegija, student/ica će moći:

- navesti interakcijske odnose i ekološke interakcije izmeĊu organizama u zajednicanma i zajednice u eko sustavu

- definirati osnove pojmove vezane uz organizaciju ekosustava i biosfere

- navesti kruţenje biogenih elemenata u ekosustavu i mjesto mikroorganizama u navedenom kruţenju

- prepoznati mikrobne zajednice kao i ulogu mikroorganizama u razliĉitim ekosustavima (moru i slatkovodnom okolišu, atmosferi, otpadnoj vodi, ekstremnim uvjetima





232

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave i vjeţbi

Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 45 + 10 60 1


Korektivni bodovi Unesi tekst Unesi tekst

30 1

Izvještaj s laboratorijskih vjeţbi

Korektivni bodovi Unesi tekst 1 20 Unesi tekst


55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 35 2


55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 35 2

**Ispitni rokovi

Pismeni i usmeni ispit (P1+P2)

90%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 70 4

UKUPNO 100% Unesi tekst 60 180 Unesi tekst



PohaĊanje nastave i vjeţbi

VoĊenje evidencije o prisutnosti studenata na nastavi. Opravdanost izostanka studenata s nastave je na osnovu ĉlanka 12. Pravilnika o studiranju na AFZ



Tijekom predavanja studente se potiće na aktivno sudjelovanje u nastavi (korištenje ERR okvira) i to kroz raspravu o pojedinim temama, iznošenjem stavova i mišljenja, postavljanjem pitanja i komentiranjem gradiva u toku i nakon nastave. Na vjeţbama se prati zainteresiranost studenata te spretnost i preciznost izvoĊenje mikrobioloških metoda u laboratoriju. Aktivnost studenata se evidentira te omogućuje korekciju zakljuĉne ocjene.


Unesi tekst

Izvještaj s laboratorijskih vjeţbi

U toku laboratorijskih vjeţbi studenti rade u malim grupama s vlastitim uzorkom tla kojeg treba analizirati putem standardnih mikrobioloških metoda za procjenu biogenosti i aktivnosti tla. Prateći dobiveni protokol studenti dobivaju vlastite rezultate analiza na osnovu kojim izraĊuju izvještaj u kojem interpretiraju rezultate i daju zakljuĉke. Laboratorijski izvještaj je uvjet za dobivanje ocjene iz predmeta.

Semestar, ispitni rokovi

Unesi tekst


233

Parcijalni ispit (P1)

Obuhvaća nastavne cjeline: uvod u mikrobnu ekologiju, interakcijski i trofiĉki odnosi izmegu organizama u zajenicama i ekosustavima, biogeokemijska kruţenja elemenata u prirodi, ekološke interakcije u tlu


Parcijalni ispit (P2)

Obuhvaća nastavne cjeline: marinska i limnološka mikrobiologija, aeromikrobiologija, mikroorganizmi u ekstremnom okolišu, metode u mikrobnoj ekologiji, mikrobiološki procesi u obradi otpadnih voda i organskog otpada


**Ispitni rokovi

Pismeni i usmeni ispit (P1+P2)

Ukoliko student ne poloţi 1. i 2. parcijalni ispit tijekom kontinuirane nastave, kompletno gradivo se student polaţe pismeno, dok se usmenim putem provjerava usvojenost teorije, kritiĉko mišljenje i znaĉaj mikrobnih zajednica u ekosustavu




- navesti interakcijske odnose i ekološke interakcije izmeĊu organizama u zajednicanma i zajednice u eko sustavu

Aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, pismeni i usmeni ispit

- definirati osnove pojmove vezane uz organizaciju ekosustava i biosfere

- navesti kruţenje biogenih elemenata u ekosustavu i mjesto mikroorganizama u navedenom kruţenju

- prepoznati mikrobne zajednice kao i ulogu mikroorganizama u razliĉitim ekosustavima (moru i slatkovodnom okolišu, atmosferi, otpadnoj vodi, ekstremnim uvjetima)


234



Mikrobna raznolikostprirodnih i antropogenih ekoloških sustava




Prof.dr.sc. Sanja Sikora, Zavod za mikrobiologiju, [email protected]; tel: 01 2393 880 Izv. prof.dr.sc. Mihaela Blaţinkov, Zavod za mikrobiologiju, [email protected]; tel.:01 2393 699 Doc.dr.sc Mirna Mrkonjić Fuka, Zavod za mikrobiologiju, [email protected], tel. 01 2394 034 Ivana Rajnović, Zavod za mikrobiologiju, [email protected], tel.: 01 2393 943

Cilj:

Osnovni cilj modula je upoznati studente sa suvremenim znanstvenim koncepcijama o znaĉajnoj ulozi mikrobne raznolikosti u razvoju odrţive poljoprivrede koja teţi što većem iskorištavanju bioloških potencijala u razliĉitim agroekosustavima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, priprema tema i materijala studentima za izradu seminarskog rada, organizacija izlaganja seminarskih radova, individualne konzultacije vezane uz seminarski rad, organizacija i izvedba laboratorijskih vjeţbi, evidencija prisutnosti studenata na predavanjima i vjeţbama, praćenje aktivnosti studenata tijekom predavanja, seminara i vjeţbi, priprema nastavnih materijala (predavanja i vjeţbe) studentima, konzultacije, organiziranje i odrţavanje pismenih i usmenih provjera znanja tijekom semestra i ispitnih rokova

Obaveze studenata:

Prisutnost na predavanjima i vjeţbama, izrada pisanog seminarskog rada na osnovu predloţenih tema, usmeno izlaganje seminarskog rada, polaganje ispita tijekom semestra ili u ispitnim rokovima


- razumjeti znaĉaj prouĉavanja i oĉuvanja prirodne mikrobne raznolikosti razliĉitih prirodnih i antropogenih sredina

- objasniti postupke i metode koje se koriste za identifikaciju mikroorganizama izoliranih iz prirodnih sredina kao i za prouĉavanje genetske raznolikosti prirodnih populacija bakterija i gljiva

- navesti i objasniti glavne taksonomske skupine mikroorganizama

- razumjeti i objasniti utjecaj ekoloških uvjeta na strukturu mikrobnih zajednica u tlu

- preporuĉiti odreĊene agrotehniĉke zahvate u funkciji povećanja mikrobne raznolikosti poljoprivrednih tala






235

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Korektivni bodovi

Unesi tekst Unesi tekst 46 46 1


20 Sadrţaj pisanog rada 50%, Izlaganje rada 50%

12 30 1

Test znanja 1

(T1) 20

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

1 35 1.5

Test znanja 2

(T2) 20

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

1 35 1.5

Ispitni rok

*Usmeni 40

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

Unesi tekst 34 1

Ispitni rok

**Pisani/usmeni 80

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

Unesi tekst 104 4





Tijekom semstra vodi se evidencija o prisutnosti studenata na svim oblicima nastave (predavanja, seminari, vjeţbe). Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u.)

Na svim oblicima nastave, studente se potiĉe na aktivno sudjelovanje i to postavljanjem pitanja o gradivu koje se izlaţe te kroz raspravu o pojedinim temama. Studente se potiĉe da povezuju novo steĉena znanja sa već prethodno usvojenim podacima i da uoĉe znaĉaj pojedinih dijelova gradiva. Na vjeţbama se prati motiviranost studenta, samostalnost u izvoĊenju pojedinih zadataka te usvojene vještine i preciznost.

Redovito pohaĊanje nastave i aktivnost studenata se evidentira te omogućuje korekciju konaĉne ocjene.



236


Teme seminarskih radova dodjeljuju se studentima na poĉetku semestra te se dogovara raspored prezentacije za pojedinu seminarsku skupinu koja se najĉešće sastoji od 3 studenata. Studenti su obavezni predati pisani rad deset dana prije dogovorenog termina izlaganja, a korigirani rad predaju pri izlaganju.Svaki ĉlan pojedine skupine ima obavezu izlaganja. Ocjenjuje se kvaliteta pisanog rada te sposobnost prezentacije i timskog rada.

6-14 tjedna

Unesi tekst

Test znanja 1

(T1)

Obuhvaća programski dio modula: Sistematika (mikroorganizama) , sistematika proteobakterija; alfa, beta, gama proteobakterije, Archaea, enzimatska raznolikost u tlu, raznolikost bakterija mlijeĉne kiseline

7. tjedan

Ispitni rokovi

(cjelokupno gradivo)

Test znanja 2

(T2)

Drugom testu znanja mogu pristupiti studenti koji su poloţili T1. Obuhvaća programski dio modula: Klasifikacija eukariota, sistematika kvasaca, mikroorganizmi u hidrosferi, mikroorganizmi u rizosferi, Najznaĉajniji rodovi bakterija tla

15. tjedan

Ispitni rokovi (cjelokupno gradivo)

Ispitni rok

*Usmeni

Studenti koji su uspješno poloţili oba testa znanja i koji su prezentirali svoj seminarski rad, mogu pristupiti usmenom ispitu. Usmeni ispit se najĉešće sastoji od tri do pet pitanja ovisno o prethodno postignutim rezultatima. Osim što se provjerava usvojenost ĉinjenica, naglasak je na provjeri razumijevanja i povezivanja usvojenih znanja.

Ispitni rokovi

Unesi tekst

Ispitni rok

**Pisani/usmeni

Ukoliko student ne poloţi testove znanja tijekom kontinuirane nastave, cjelokupno gradivo polaţe pismenim te nakon toga usmenim putem.

Ispitni rokovi

Unesi tekst



razumjeti znaĉaj prouĉavanja i oĉuvanja prirodne mikrobne raznolikosti razliĉitih prirodnih i antropogenih sredina


objasniti postupke i metode koje se koriste za identifikaciju mikroorganizama izoliranih iz prirodnih sredina kao i za prouĉavanje genetske raznolikosti prirodnih populacija bakterija i gljiva

navesti i objasniti glavne taksonomske skupine mikroorganizama

razumjeti i objasniti utjecaj ekoloških uvjeta na strukturu mikrobnih zajednica u tlu

preporuĉiti odreĊene agrotehniĉke zahvate u funkciji povećanja mikrobne raznolikosti poljoprivrednih tala


237



Molekularna genetika u animalnoj proizvodnji


Predavanja 32; seminar 4; vjeţbe 24


doc. dr. sc. Jelena Ramljak, [email protected] ; prof. dr.sc Ante Ivanković, [email protected] ; doc. dr. sc. Miljenko Konjaĉić, [email protected] ; dr.sc. Dubravko Škorput, [email protected] ; dr. sc. Ivan Vnuĉec, [email protected]

Cilj:

Nakon apsolviranja predmeta student je osposobljen za razumijevanje osnovnih genetskih pojmova, evolucijskih procesa i njihovog utjecaja na genetsku raznolikost jedinke, populacije, odnosno na animalnu proizvodnju, općenito. Student dobiva neophodna teorijska i praktiĉna znanja za rad u molekularno-genetskom laboratoriju.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Izloţiti predviĊeni program predavanja i vjeţbi u laboratoriju. Pomoći u pripremi dodijeljenih tema seminara

Obaveze studenata:

PohaĊati predviĊeni program predavanja i vjeţbi u laboratoriju te usvojiti programom predviĊena znanja. Pripremiti i izloţiti dodijeljene teme seminara


1. iskazati osnovna pravila nasljeĊivanja, Hardy-Weinbergov zakon ravnoteţe, poznavanje pretraţivanja genetskih baza (NCBI, ArkDB, …),

2. opisati prednosti i nedostatke uporabe molekularne genetike u animalnoj proizvodnji, te markerske sustave koji se najĉešće koriste za pojedine vrste ţivotinja,

3. demonstrirati rad u molekularno-genetskom laboratoriju, isplanirati slijed radnih postupaka prilikom izolacije DNA, provoĊenja PCR reakcije i genotipizacije,

4. izdvojiti i usporediti razliĉite genotipove,

5. izraĉunati osnovne genetske parametre (broj alela, heterozigotnost, uzgoj u srodstvu i drugo) korištenjem nekih bioinformatiĉkih programskih paketa (Genepop, F-stat, TreeView, itd.),

6. biti osposobljen za primjenu metoda timskog rada i prezentacije rezultata pojedinih aktivnosti na predavanju i u praktikumu.







238

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Test znanja 1. 25%

< 50%

50 – 62%

63 – 75%

76 – 88%

89 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

30 50 1,7

Test znanja 2. 25%

< 50%

50 – 62%

63 – 75%

76 – 88%

89 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

30 50 1,7

Seminar 10%

Struktura i sadrţaj pisanog rada (50%)

Prezentacija (50%)

- 20 0,6

Završni ispit 40%

< 50 %

50 – 62%

63 – 75%

76 – 88%

89 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

- 45 2,0

UKUPNO 100% Unesi tekst 60 165 6,0





Test znanja 2 Polaganje ''Test znanja 2.'' obuhvaća izloţeno gradivo u drugom dijelu nastave.


Seminar

Seminarski rad s temom vezanom uz programski sadrţaj studenti dobivaju na poĉetku semestra. Studenti pojedinaĉno izlaţu seminarski rad. Ocjenjuje se oblikovanje seminarskog rada i prezentacije te naĉin prezentacije.

7. tjedan Nije moguća

Završni ispit

Usmeni ispit sastoji se od sedam pitanja. Testira se znanje usvojenosti teorije. Uvaţava se aktivnost studenta tijekom odrţavanja nastave i vjeţbi te redovitost pohaĊanja nastave.

Ispitni rokovi -


239



Iskazati osnovna pravila nasljeĊivanja, Hardy-Weinbergov zakon ravnoteţe, poznavanje pretraţivanja genetskih baza (NCBI, ArkDB, …)


Opisati prednosti i nedostatke uporabe molekularne genetike u animalnoj proizvodnji, te markerske sustave koji se najĉešće koriste za pojedine vrste ţivotinja.

Demonstrirati rad u molekularno-genetskom laboratoriju, isplanirati slijed radnih postupaka prilikom izolacije DNA, provoĊenja PCR reakcije i genotipizacije.

Demonstrirati rad u molekularno-genetskom laboratoriju, isplanirati slijed radnih postupaka prilikom izolacije DNA, provoĊenja PCR reakcije i genotipizacije.

Izdvojiti i usporediti razliĉite genotipove.

Izraĉunati osnovne genetske parametre (broj alela, heterozigotnost, uzgoj u srodstvu i drugo) korištenjem nekih bioinformatiĉkih programskih paketa (Genepop, F-stat, TreeView, itd.).

Biti osposobljen za primjenu metoda timskog rada i prezentacije rezultata pojedinih aktivnosti na predavanju i u praktikumu.


240



Molekularna raznolikost i evolucija




prof. dr. sc. Zlatko Šatović, [email protected] ; prof. dr. sc. Marija Pecina, [email protected] ; prof. dr. sc. Ivan Pejić, [email protected] ; dr. sc. Martina Grdiša, [email protected]

Cilj:

Studenti dobivaju temeljna saznanja o upotrebi molekularnih biljega kao i sekvenci DNA i bjelanĉevina u analizi bioraznolikosti i filogenetskim istraţivanjima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, auditornh vjeţbi i seminara

Obaveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi


1. Objasniti sustave molekularnih biljega i opisati osnovne laboratorijske tehnike

2. Odabrati odgovarajuće statistiĉke metode za analizu genetske raznolikosti

3. Objasniti glavne znaĉajke multivarijatnih podataka i primijeniti osnovne multivarijatne statistiĉke metode

4. Objasniti osnovna naĉela prostorne i krajobrazne genetike

5. Dizajnirati, planirati, provoditi i vrednovati postavljene pokuse






241

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Usvojenost programskog sadrţaja - Pismeni ispit

50%

Do 11

12 do 13

14 do 16

17 do 18

19 do 20

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

30 90 2.75

Usvojenost programskog sadrţaja - Usmeni ispit

50%

Do 59

60 do 69

70 do 79

80 do 89

90 do 100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

30 90 2.75


0% - - - - 0.5





Nakon odrţane nastave student pristupa polaganju pismenog ispita koji se sastoji od 5 pitanja povezanih s ishodima uĉenja, a svaki toĉan odgovor donosi maksimalno 4 boda




Nakon poloţenog pismenog ispita student pristupa polaganju usmenog ispita koji se sastoji od 10 pitanja povezanih s ishodima uĉenja, a svaki toĉan odgovor donosi maksimalno 10 bodova




Dolazak studenata na nastavu se provjerava i uvjet je za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu

Posljednje predavanje

Nije moguće



1. Objasniti sustave molekularnih biljega i opisati osnovne laboratorijske tehnike

pismeno i usmeno

2. Odabrati odgovarajuće statistiĉke metode za analizu genetske raznolikosti

3. Objasniti glavne znaĉajke multivarijatnih podataka i primijeniti osnovne multivarijatne statistiĉke metode

4. Objasniti osnovna naĉela prostorne i krajobrazne genetike

5. Dizajnirati, planirati, provoditi i vrednovati postavljene pokuse


242



Molekularne metode u mikrobnoj agroekologiji




Mirna Mrkonjić Fuka, [email protected]

Cilj:

Cilj ovog predmeta je, upoznati studente sa osnovnim molekularno-mikrobiološkim metodama u analizama tla, hrane i vode te ih osposobiti da primjene i integriraju steĉena znanja u istraţivanjima u agroekologiji. Predavanja će biti usredotoĉena na razumijevanje osnovnih molekularno - mikrobioloških metoda te njihovu primjenu u kompleksnim analizama u agroekologiji. Predavanja će biti ujedno i teoretski uvod u odreĊene vjeţbe..

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Organizirati i provoditi predavanja i vjeţbe. Pripremiti literaturne izvore za uĉenje. Organizirati i provoditi radne zadatke, pripremu i obranu seminarskih radova, testove znanja i usmene ispite.

Obaveze studenata:



Po završetku ovog modula studenti će moći:

1. Objasniti prednosti i nedostatke metoda za izolaciju i identifikaciju mikroorganizama

2. Prepoznati ulogu molekularnih metoda u karakterizaciji i detekciji autohtonih mikrobnih populacija iz razliĉitih agroekosustava

3. Razumjeti postupke i metodologiju DNA ekstrakcije iz bakterijskih kultura, tla i hrane

4. Primijeniti molekularne metode u istraţivanjima u mikrobnoj agroekologiji te analizi tla i namirnica

5. Razviti sposobnost integriranja razliĉitih znanja u podruĉju mikrobne agroekologije

6. Interpretirati rezultate mikrobioloških analiza tla,hrane i vode



243

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi




- - 0,5



Test znanja 30%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstan (5)

2 40 1,5

Usmeni ispit 50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 66 2,5


(5%) - - - (10) (0,5%)




PohaĊanje nastave

Na nastavi se biljeţi prisustvo studenata na nastavi (na poĉetku i kraju bloka ) i prati sposobnost discipliniranog praćenja nastave.







Tijekom nastave

-

Seminarski rad



Obranu rada vrše svi ĉlanovi grupe, a ocjenjuje se sadrţaj (50%, izvori podataka, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja, argumentiranost) i prezentacije (50%; prezentacijske vještine, govorniĉke vještine)

Tijekom nastave

-


244

Test znanja

Obuhvaća pisanje testa iz programska dijela. Pitanja su otvorenog i zatvorenog tipa.


Ispitni rokovi -

Usmeni ispit

Usmeni ispit se sastoji od pitanja studentu. Procjenjuje se usvojenost teoretskog znanja i poznavanja ĉinjenica,analiza postojećeg znanja i sinteza zakljuĉaka, kritiĉko mišljenje i kreativnost, sigurnost u znanje.

Ispitni rokovi -



Do kraja nastave

-



Objasniti prednosti i nedostatke metoda za izolaciju i identifikaciju mikroorganizama


Prepoznati ulogu molekularnih metoda u karakterizaciji i detekciji autohtonih mikrobnih populacija iz razliĉitih agroekosustava


Razumjeti postupke i metodologiju DNA ekstrakcije iz bakterijskih kultura, tla i hrane


Primijeniti molekularne metode u istraţivanjima u mikrobnoj agroekologiji te analizi tla i namirnica


Razviti sposobnost integriranja razliĉitih znanja u podruĉju mikrobne agroekologije


Interpretirati rezultate mikrobioloških analiza tla,hrane i vode Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, seminarski rad, usmeni ispit


245


Naziv modula:

Molekularne tehnike u fitopatologiji

Struktura izvedbe nastave:

Predavanja: 13 sati; vjeţbe laboratorijske: 12 sati; seminar: 5 sati

Ime, prezime i kontakti nastavnika i suradnika na modulu:

Izv. prof. dr. sc. Edyta Đermić ([email protected]); izv. prof. dr. sc. Snjeţana Topolovec-Pintarić ([email protected]); doc. dr. sc. Darko Vonĉina ([email protected])

Cilj:

Poduĉiti studente i razviti njihove kompetencije u smislu izbora primjenjivih molekularnih tehnika u identifikaciji i analizi srodnosti biljnih patogena što ukljuĉuje upoznavanje suvremenih tehnika za izolaciju i elektroforetsku analizu bioloških makromolekula (nukleinskih kiselina i proteina), razliĉite PCR-tehnike, ali i naprednijih seroloških fluorescencijskih metoda. Cilj je studente upoznati s opremom u molekularnom laboratoriju te im omogućiti njeno korištenje. U sklopu ovog modula studenti će steći znanja o instrumentima i reagensima potrebnim za provoĊenje navedenih molekularnih analiza kao i o neophodnim mjerama opreza u radu u laboratorijima ovog tipa. Na izdvojenim primjerima znaĉajnih patogena iz razliĉitih skupina patogena studentima će se prezentirati njihovo molekularno dokazivanje.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Tijekom redovitog odrţavanja nastave u ovom jednosemestralnom izbornom modulu kompetentni nastavnici - sudionici obrazovnog procesa trebaju razvijati studentske kompetencije i znanja iz molekularnih tehnika neophodnih u dokazivanju pojedinih vaţnih skupina biljnih patogena (virusi, gljive, bakterije), kao i u analiziranju njihove meĊusobne srodnosti, te o funkcioniranju i opremi fitopatološkog dijagnostiĉkog laboratorija ĉiji se rad temelji na molekularnim tehnikama. Zadatak im je takoĊer pratiti i usmjeravati rad studenata s pripadajućom znanstvenom i struĉnom literaturom te razvijati interes studenata za njenim korištenjem kao i za timskim radom unutar razliĉitih oblika nastave.

Obaveze studenata:

Unutar ovog modula od studenata se oĉekuje redovito i angaţirano pohaĊanje i sudjelovanje u svim oblicima nastave, te savladavanje nastavnih ciljeva. Studenti su obavezni u okviru skupina od po 2-3 studenta, u koordinaciji s predmetnim nastavnikom, izraditi seminarski rad na temu vezanu uz podruĉje koje obraĊuje modul.

Ishodi učenja predmeta, povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa, ishodi učenja i zapošljivost - prema ECTS katalogu:

Studenti koji uspješno savladaju ovaj modul moći će nabrojati glavne skupine molekularnih dijagnostiĉkih tehnika, sistematizirati slijed tehnika pri dijagnosticiranju biljnog patogena, iskazati prednosti i nedostatke molekularnih dijagnostiĉkih tehnika, iskazati prednosti i nedostatke konvencionalnih dijagnostiĉkih tehnika, iskazati prednosti i nedostatke primjene serološke tehnike IF, objasniti proceduru, konstituente i posljedice reakcije PCR u primjeni kod razliĉitih skupina patogena,





246

nabrojati tipove analiza koje se koriste u prouĉavanju molekularne srodnosti patogena, odabrati adekvatnu tehniku za molekularno dokazivanje bakterija, preporuĉiti adekvatnu tehniku za molekularno dokazivanje većine biljnih virusa te argumentirati opravdanost primjene molekularnih tehnika u dijagnostici biljnih patogena.

Ishodi uĉenja u ovom modulu kompatibilni su u njihovom općem ali i specijalistiĉkom dijelu ishodima uĉenja pripadajućeg diplomskog studija Fitomedicina. Steĉena znanja i kompetencije će studentima omogućiti zapošljivost u molekularnom fitopatološkom dijagnostiĉkom laboratoriju, što ukljuĉuje i primjenu temeljnih znanja neophodnih za dijagnostiku biljnih patogena korištenjem analitiĉkih protokola te primjenom neophodnih reagensa, pribora ali i osnovne opreme koja se koristi u ovakvim laboratorijima.

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Predavanja 13 13

Vjeţbe laboratorijske

12 16 1,2

Seminar 5 9 0,5

Pisani ispit 100 % 0-59 %

60-69%

70-79%

80-89%

90-100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

12 1,3

UKUPNO 100% 1-5 30 50 3



Seminarski rad Izrada i prezentiranje seminarskog rada (skupine od po 2-3 studenta na odabranu aktualnu temu)

Krajem semestra

Ispit Pisani ispit Redoviti ispitni rokovi


247



nabrojati glavne skupine molekularnih dijagnostiĉkih tehnika set pitanja unutar pisanog ispita

sistematizirati slijed tehnika pri dijagnosticiranju biljnog patogena

set pitanja unutar pisanog ispita i diskusije prilikom izrade i prezentiranja seminarskog rada

iskazati prednosti i nedostatke molekularnih dijagnostiĉkih tehnika


iskazati prednosti i nedostatke konvencionalnih dijagnostiĉkih tehnika


iskazati prednosti i nedostatke primjene serološke tehnike IF set pitanja unutar pisanog ispita

objasniti proceduru, konstituente i posljedice reakcije PCR u primjeni kod razliĉitih skupina patogena


nabrojati tipove analiza koje se koriste u prouĉavanju molekularne srodnosti patogena


odabrati adekvatnu tehniku za molekularno dokazivanje bakterija


preporuĉiti adekvatnu tehniku za molekularno dokazivanje većine biljnih virusa


argumentirati opravdanost primjene molekularnih tehnika u dijagnostici biljnih patogena



248



Molekularno oplemenjivanje bilja


Predavanja 34h, auditorne vjeţbe 4h, laboratorijske vjeţbe 12h, seminar 10h


Prof. dr. sc. Ivan Pejić, [email protected], 239 3936; prof. dr. sc. Hrvoje Šarĉević, [email protected], 239 3937; izv. prof. dr. sc. Snjeţana Bolarić, [email protected], 239 3628; prof. dr. sc. Zlatko Šatović, [email protected], 239 3935; dr. sc. Silvio Šimon, [email protected]; 239 3653; Maja Ţulj Mihaljević, dipl. ing., [email protected], 239 3941

Cilj:

Modul „Molekularno oplemenjivanje bilja” donosi znanja vezana uz najnovije suvremene metode koje su neophodna podloga suvremenih znanstvenih istraţivanja, ali se sve više integriraju i u komercijalnom oplemenjivanju bilja. Modul zapoĉinje uvodnim pretpostavkama i definicijama koncepta molekularnog oplemenjivanja (vezanost gena, selekcija pomoću morfoloških, biokemijskih i DNA markera), a nastavlja se sistematikom i principima najvaţnijih metoda. Predavanja ukljuĉuju najnovija saznanja iz molekularne genetike, strukture DNA i biljnog genoma, kloniranja gena na temelju genetskih karata i molekularnih manipulacija iz perspektive oplemenjivanja bilja. U detalje se pouĉavaju tipovi i tehnike molekularnih markera prikladnih u praktiĉnom oplemenjivanju kroz laboratorijske vjeţbe. Glavni dio modula pokrivaju glavne praktiĉne primjene: identifikacija germplazme i sorata; analiza podrijetla, srodnosti i roditeljstva; detekcija unutarsortne genetske varijabilnosti; izbor roditelja i populacija, i izrada genetskih karata. Auditorne i laboratorijske vjeţbe pomaţu studentima sistematizirati znanje steĉeno na predavanjima, te steći konkretne praktiĉne vještine potrebne za rad u laboratoriju, analizu i tumaĉenje dobivenih rezultata. Kroz seminare koji pokrivaju praktiĉne primjere studenti u malim grupama uĉe koristiti literaturu i saţeto komentirati i izloţiti proĉitanu literaturu. Na ovaj naĉin se kroz rasprave seminarskih radova analiziraju i tumaĉe najnoviji rezultati uspješne primjene navedenih metoda u oplemenjivanju gospodarski vaţnih vrsta, te priprema studente za izradu projektnih zadataka i voĊenje tima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Profesori izvode predavanja, dodjeljuju temu i prate izradu seminara, organiziraju provedbu pismenih ispita i ocjenjivanje, te provode usmene ispite. Suradnici izvode vjeţbe i sudjeluju u provedbi pismenog ispita.

Obaveze studenata:

Redovno pohaĊanje nastave (predavanja i vjeţbe, te izrada grupnog seminara). Polaganje ispita se provodi preko pismenog testa iz cjelovitog gradiva i ocjene seminarskog rada.

U konaĉnici, studenti koji nisu zadovoljni ponuĊenom ocjenom na pismenom ispitu imaju mogućnost odgovarati i usmeno.








249



- Objasniti ograniĉenja klasiĉnih metoda oplemenjivanja bilja i perspektive molekularnog oplemenjivanja;

- Primijeniti metode i tehnike ekstrakcije i elektroforeze nukleinskih kiselina, te generirati, oĉitavati i interpretirati razne tipove molekularnih markera;

- Provesti identifikaciju genotipa kroz utvrĊivanje genetiĉkog profila sorte i identificirati sinonime, homonime i srodnike unutar sortimenta;

- Ustanoviti genetsku strukturu oplemenjivaĉkih populacija pomoću molekularnih markera (analiza genetske ĉistoće reproduktivnog materijala, analiza meĊusortne i unutarsortne varijabilnosti) i integrirati ovo znanje u klasiĉne metode oplemenjivanja;

- Argumentirati analizu i primjenu genetskih karata, te njihovu upotrebu u praktiĉnoj selekciji kvalitativnih i kvantitativnih svojstava;

- Identificirati perspektivne roditelje za kriţanje i odabrati superiorne potomke iz kriţanja metodama selekcije pomoću molekularnih markera;

- Dizajnirati i provoditi projekte racionalnog oĉuvanja biljnih genetskih izvora;

- Oralno i pisano prezentirati (prenositi) znanja iz podruĉja molekularnih metoda oplemenjivanja bilja na razini srednjoškolskog ili cjeloţivotnog obrazovanja.

Povezanost ishoda uĉenja predmeta s ishodima uĉenja studijskog programa (opće kompetencije):

Unutar ukupnih ishoda uĉenja diplomskih studija Biljne znanosti i Hortikultura znanja steĉena na modulu Molekularno oplemenjivanje bilja omogućuju magistrima struke (1) razumijevanje dosega i primjene tehnika molekularnog oplemenjivanja bilja, (2) osposobljenost za planiranje pokusa i izvoĊenja molekularnih analiza, i (3) ĉini ih pripremljenim za istraţivaĉki rad i nastavak poslijediplomskih studija. Sa ovim ishodima mogu se zaposliti u tvrtkama koje se bave oplemenjivanjem bilja, sjemenarstvom i rasadniĉarstvom, tijelima drţavne i lokalne uprave, te znanstvenim institutima, sveuĉilištima i srednjim poljoprivrednim školama.

Polaganje ispita

Polaganje ispita se provodi preko završnog pismenog ispita (test znanja iz cjelokupnog gradiva) i ocjene seminarskog rada, iz ĉega se izvodi zakljuĉna ocjena. U konaĉnici, studenti koji nisu zadovoljni ponuĊenom zakljuĉnom ocjenom na pismenom ispitu i seminaru imaju mogućnost odgovarati i usmeno, kojom prilikom dokazuju znanje iz cjelokupnog gradiva.


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispit (25-30 pitanja)

80-90 %

51-65 %

66-80 %

81-90 %

91-100 %

2

3

4

5

50 100 4,5

Seminar (ocjena vještine pisanja, argumentacije i izlaganja)

20-10 % Ekspertna ocjena profesora

2- 5 10 30 1,5



250



Pismeni ispit iz cjelovitog gradiva

Ispit se provodi pomoću 25-30 pitanja koja traţe kratke odgovore, definicije, skice ili formule, a obuhvaćaju cjelovito gradivo.

U zadnjem tjednu semestra

Moguća samo u sluĉaju opravdanog izostanka

Seminar

Ocjena vještine pisanja i izlaganja. Posebno dodijeljeni zadatak grupama od 3-5 studenata koji studenti izvode unutar i izvan redovne nastave. Sastoji se u pravilu u ĉitanju i analizi praktiĉnih primjera, struĉnog ili znanstvenog rada, ili poglavlja knjige i dodatne literature, te kratkoj prezentaciji uz pomoć PowerPoint-a u kojoj se iznosi i raspravlja suština teme. Pisani rad i kvalitetu prezentacije ocjenjuju profesori. Ocjena seminara moţe modificirati individualnu ocjenu studenta na završnom cjelovitom ispitu do 20% (povećati ili smanjiti).

Konzultacije i rasprava o napretku seminara u 10. i 12. tjednu semestra, a predaja pisanog teksta i prezentacija i ocjena u zadnjem.

Moguća samo u sluĉaju opravdanog izostanka u vidu individualnog seminara sliĉne tematike.

Usmeni ispit

Ispit se provodi u uredu profesora, student odgovara na 3-5 postavljenih pitanja. U pravilu, ispitivanje jednog studenta traje oko 30 minuta. Ispit obuhvaća cijelo gradivo i sadrţaj seminara (ocjena seminara ne ulazi u ocjenu usmenog ispita). Testira se znanje usvojenosti teorije, ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉnost i identificiranje praktiĉnih problema.

Polaţu ga studenti koji nisu poloţili završni pismeni ispita, te studenti koji su poloţili pismeno, a nisu zadovoljni ocjenom.

Redovni Izlaskom na sljedeći ispitni rok.

Evidencija redovnog pohaĊanja nastave, aktivnosti na satu i iznadprosjeĉno uspješnih studenata.

Tijekom svih oblika nastave profesori i suradnici vode evidenciju o prisutnosti studenata nastavi, te njihovog zalaganja. Studentima sa istaknutim zanimanjem za nastavne sadrţaje, kao i studentima koji su se istakli u izradi seminara iznad prosjeĉnom ocjenom na ispitu, nudi se sudjelovanje u istraţivaĉkom radu, teme i mentorstvo diplomskih radova i struĉnih projekata, kao i obavljanje struĉne prakse u Zavodu.

U sluĉaju kada studenti traţe preporuku za stipendije i nagrade, profesori koriste ovu evidenciju.

Tijekom cijelog semestra i prilikom ispita.

Unesi tekst


251



Objasniti ograniĉenja klasiĉnih metoda oplemenjivanja bilja i perspektive molekularnog oplemenjivanja;

Pismeni ili usmeni ispit.

Primijeniti metode i tehnike ekstrakcije i elektroforeze nukleinskih kiselina, te generirati, oĉitavati i interpretirati razne tipove molekularnih markera;

Pismeni ili usmeni ispit. Radni zadaci kroz vjeţbe.

Provesti identifikaciju genotipa kroz utvrĊivanje genetiĉkog profila sorte i identificirati sinonime, homonime i srodnike unutar sortimenta;


Ustanoviti genetsku strukturu oplemenjivaĉkih populacija pomoću molekularnih markera (analiza genetske ĉistoće reproduktivnog materijala, analiza meĊusortne i unutarsortne varijabilnosti) i integrirati ovo znanje u klasiĉne metode oplemenjivanja;


Argumentirati analizu i primjenu genetskih karata, te njihovu upotrebu u praktiĉnoj selekciji kvalitativnih i kvantitativnih svojstava;

Pismeni ili usmeni ispit. Radni zadaci i rasprava kroz vjeţbe i seminar.

Identificirati perspektivne roditelje za kriţanje i odabrati superiorne potomke iz kriţanja metodama selekcije pomoću molekularnih markera;


Dizajnirati i provoditi projekte racionalnog oĉuvanja biljnih genetskih izvora;


Oralno i pisano prezentirati (prenositi) znanja iz podruĉja molekularnih metoda oplemenjivanja bilja na razini srednjoškolskog ili cjeloţivotnog obrazovanja.



252


Naziv modula /predmeta:

Načela integrirane zaštite bilja

ECTS bodovi: 3; status predmeta: obvezni

Studiji MS: Fitomedicina, Hortikultura, Ekološka poljoprivreda i agroturizam

Semestar: I; Razina znanja engleskog : R1; Razina primjene tehnologije e-uĉenja u nastavi R1


P 18, S 4, TV 4, V 4


Prof. dr. sc. Boţena Barić (nositelj predmeta), [email protected]

Dr. sc. Ivana Pajaĉ Ţivković (suradnik) [email protected]

Cilj:

Predmet se sastoji od predavanja (P), terenskih vjeţbi TV), vjeţbi u praktikumu (V) i obuhvaća izradu i izlaganje seminarskog rada (S) u grupi studenata do ĉetiri studenta. Izravnom nastavom studenti usvajaju temeljna teorijska znanja iz podruĉja: biološke raznolikosti, ekološke infrastukture, ekološke distance, ekonomske prednosti integrirane zaštite bilja, sigurnosti hrane, biološke zaštite i principa integrirane zaštite u razliĉitim poljoprivrednim proizvodnjama. U terenskim vjeţbama studenti posjećuju jedan od poljoprivrednih objekata u sustavu integrirane proizvodnje i izravno se susreću s naĉelima takve proizvodnje. U sklopu vjeţbi u praktikumu izraĊuju modele prognoze štetnika i simuliraju rokove suzbijanja te naĉin suzbijanja.

Izrada seminarskih radova i izlaganje je u grupi do ĉetiri studenta. Studenti pokazuju umijeće prepoznavanja problema i donose rješenja.

Način rada:

• Obveze nastavnika:

Predavanja: Predmetni nastavnik predavanje organizira kao power point prezentacije s osiguranim vremenom za interaktivnu nastavu. Predavanja nastavnih jedinica koje obuhvaća predmet moraju biti organizirana prema satnici i odrţati se unutar 15 tjedana izravne nastave.

Seminarske radove studenata organizira i provodi nastavnik na predmetu u cilju dopune i proširenja znanja iz cjelokupnog podruĉja. Teme seminarskih radova nastavnik mora dodijeliti studentima na poĉetku semestra i osigurati im minimalno 8 tjedana za pripremu. Nastavnik organizira usmenu prezentaciju seminarskih radova i zajedno sudjeluje u raspravi. Ukupnu kvalitetu seminarskog rada (usmena prezentacija i napisani tekst) nastavnik ocjenjuje brojem bodova od 1 do 10, a prolazna se ocjena smatra 5.

Vjeţbe koje studenti prolaze ne ocjenjuju se posebno, nego se evidentira njihovo zalaganje na vjeţbama.




253

• Obveze studenata

Preporuĉuje se prisutnost na predavanjima, uz moguće izostanke od 30%. Vjeţbe i seminari su obavezni dio nastave. Obveza svakog studenta je izrada seminarskog rada i prezentacija u power point-u nakon ĉega se razvija rasprava izmeĊu studenata i nastavnika. Studenti, slušaĉi seminarskog rada zajedno s nastavnikom ocjenjuju zalaganje, prezentaciju i obranu seminarskog rada.

• Ishodi učenja predmeta, povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa, ishodi učenja i zapošljivost – prema ECTS katalogu:


- identificirati vaţnost i ulogu zaštite bilja u okviru biljne proizvodnje kao i vaţnost proizvodnje hrane

- procijeniti vaţnost zaštite bilja u odnosu na zaštitu okoliša, kontaminaciju tla, voda i ţiveţnih namirnica

- procijeniti ulogu agrotehniĉkih mjera u prevenciji bolesti i štetnika poljoprivrednih kultura

- integrirati znanje iz zaštite bilja s drugim disciplinama biljne proizvodnje

- identificirati uzroke i posljedice nekontrolirane primjene pesticida.

Ishodi uĉenja kompatibilni su s ishodima uĉenja studija Fitomedicina, Ekološka poljoprivreda i agroturizam, te Hortikultura. Predmet osposobljava studente za organiziranje integrirane proizvodnje poljoprivrednih kultura. Osposobljava studente za provoĊenje nadzora u integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji. Nakon poloţenog ispita polaznici ovog predmeta moći će savjetovati poljoprivredne proizvoĊaĉe u integriranoj proizvodnji i sudjelovati u njihovoj edukaciji.

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Predavanja 18 18

Pismeni i usmeni ispit 90% 60%

70%

80%

90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

14 1,3


10% 5 bodova

6-7 bodova

8-9 bodova

10 bodova

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

4 24 0,9

PohaĊanje vjeţbi 0% Pravo na potpis 8 24 0,8

KUPNO 100% Unesi tekst 30 80


254



Pismeni ispit

Uvjet za pristupanje pismenom ispitu u redovitim ispitnim rokovima je potpis iz pohaĊanja vjeţbi i obranjen i ocijenjen seminarski rad.

Pismeni ispit se sastoji od 10 pitanja od kojih svaki prema sloţenosti nosi od 1 do 3 boda.

Za prolaznu ocjenu potrebno je pozitivno riješiti 60% pitanja.

2 puta u svakom ispitnom roku

Usmeni ispit

Usmenom ispitu mogu pristupiti studenti koji su postigli pozitivnu ocjenu na pismenom ispitu. Usmeni ispit se organizira na naĉin da se provjerava razumijevanje, povezivanje i kreativno razmišljanje na temelju postavljena 2 do 3 pitanja sadrţana u pismenom dijelu ispita.

Na temelju odgovora student moţe povisiti ili sniziti ocjenu pismenom dijelu ispita.

2 puta u svakom ispitnom roku i 1 komisijski ispit

Seminarski rad

Bodovima od 1 -10 ocjenjuje se usmena i pismena prezentacija seminarskog rada kao i odgovori na postavljena pitanja tijekom prezentacije rada. Ocjena ukljuĉuje kreativnost, interakciju sa slušateljima, odgovore na pitanja studenata i nastavnika.



identificirati vaţnost i ulogu zaštite bilja u okviru biljne proizvodnje kao i vaţnost proizvodnje hrane

set pitanja unutar pisanog ispita i usmenog ispita te izrade seminarskog rada

procijeniti vaţnost zaštite bilja u odnosu na zaštitu okoliša, kontaminaciju tla, voda i ţiveţnih namirnica

procijeniti ulogu agrotehniĉkih mjera u prevenciji bolesti i štetnika poljoprivrednih kultura

integrirati znanje iz zaštite bilja s drugim disciplinama biljne proizvodnje

identificirati uzroke i posljedice nekontrolirane primjene pesticida


255



Objekti i oprema u tehnologiji mesa




Ivica Kos, [email protected]; Miljenko Konjaĉić, [email protected]; Ana Kaić, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je osposobiti studente za razumijevanje funkcija i karakteristika rada temeljne opreme u tehnologiji prerade mesa, a studenti će dobiti neophodna teorijska znanja iz primjene i organizacije procesa u preradi mesa. Nadalje, cilj modula je stjecanje vještina za analizu i sintezu spoznaja u primjenjiva rješenja pogodna za organiziranje, provedbu i nadzor proizvodnog procesa.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Organizirati i provoditi predavanja i vjeţbe, radne zadatke, pripremu i obranu seminarskih radova, testove znanja i usmene ispite. Pripremiti literaturne izvore za uĉenje.

Obaveze studenata:




- opisati temeljne objekte i opremu u preradi mesa

- utvrditi preradbeni proces prema objektima i opremi u industriji mesa

- objasniti svrhu i karakteristike pojedine opreme ukljuĉene u temeljne procese prerade mesa

- povezati pojedine procese, objekte i opremu u praktiĉki primjenjivu cjelinu

- izdvojiti i argumentirati izbor objekata i opreme za pojedinu svrhu





256

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi




- - 0,5



Test znanja 1 + Test znanja 2

30%

50-62,49%

62,50-74,99%

75-87,49%

87,50-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstvan (5)

2 40 1,5

Usmeni ispit 50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 66 2,5


(5%) - - - (10) (0,5%)




PohaĊanje nastave

Na nastavi se biljeţe prisustvo studenata na nastavi (na poĉetku i kraju bloka ) i prati sposobnost discipliniranog praćenja nastave.







Tijekom nastave

-

Seminarski rad



Obranu rada vrše svi ĉlanovi grupe, a ocjenjuje se sadrţaj (50%, izvori informacija, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja, argumentiranost) i prezentacije (50%; prezentacijske vještine, govorniĉke vještine)

U 13. tjednu nastave

-


257




U 8. i 14. tjednu

-

Usmeni ispit


Ispitni rokovi

-



Do kraja nastave

-



Opisati temeljne objekte i opremu u preradi mesa Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, testovi znanja, usmeni ispit

Utvrditi preradbeni proces prema objektima i opremi u industriji mesa

Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, seminarski rad, usmeni ispit

Objasniti svrhu i karakteristike pojedine opreme ukljuĉene u temeljne procese prerade mesa


Povezati pojedine procese, objekte i opremu u praktiĉki primjenjivu cjelinu


Izdvojiti i argumentirati izbor objekata i opreme za pojedinu svrhu



258



Očuvanje biljnih genetskih izvora




prof. dr. sc. Zlatko Šatović, [email protected] ; izv. prof. dr. sc. Snjeţana Bolarić, [email protected] ; dr.sc. Martina Grdiša, [email protected]

Cilj:

Studenti dobivaju detaljna saznanja o teoretskim i praktiĉnim aspektima oĉuvanja i odrţive upotrebe biljnih genetskih izvora

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, auditornh vjeţbi i seminara

Obaveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi


1. Definirati sastavnice biološke raznolikosti, objasniti strukturu biljnih genetskih izvora, te njihove vrijednosti i razloge za oĉuvanje

2. Objasniti uzroke i posljedice genetskog uskog grla, genetske ranjivosti i genetske erozije, te dati primjere neracionalne upotrebe biljnih genetskih izvora

3. Analizirati evoluciju kulturnih biljnih vrsta na temelju centara podrijetla, centara raznolikosti i naĉina rasprostiranja

4. Osmisliti strategiju oĉuvanja biljnih genetskih izvora imajući na umu biološka svojstva vrste odnosno biljnog materijala

5. Utvrditi ciljeve i zadatke banaka biljnih gena, organizirati ekozemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genetskih izvora, provesti opis i procjenu svojstava primki, koristiti dokumentacijsko-informacijski sustav u bankama biljnih gena, te objasniti metode pospješivanja upotrebe biljnih genetskih izvora u oplemenjivanju bilja





259

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


50%

Do 11

12 do 13

14 do 16

17 do 18

19 do 20

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

30 90 2.75


50%

Do 59

60 do 69

70 do 79

80 do 89

90 do 100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

30 90 2.75


0% - - - - 0.5





Nakon odrţane nastave student pristupa polaganju pismenog ispita od 5 pitanja povezanih s ishodima uĉenja, a svaki toĉan odgovor donosi maksimalno 4 boda




Nakon poloţenog pismenog ispita student pristupa polaganju usmenog ispita koji se sastoji od 10 pitanja povezanih s ishodima uĉenja, a svaki toĉan odgovor donosi maksimalno 10 bodova




Dolazak studenata na nastavu se provjerava i uvjet je za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu

Posljednje predavanje

Nije moguće


260



Definirati sastavnice biološke raznolikosti, objasniti strukturu biljnih genetskih izvora, te njihove vrijednosti i razloge za oĉuvanje

pismeno i usmeno

Objasniti uzroke i posljedice genetskog uskog grla, genetske ranjivosti i genetske erozije, te dati primjere neracionalne upotrebe biljnih genetskih izvora

Analizirati evoluciju kulturnih biljnih vrsta na temelju centara podrijetla, centara raznolikosti i naĉina rasprostiranja

Osmisliti strategiju oĉuvanja biljnih genetskih izvora imajući na umu biološka svojstva vrste odnosno biljnog materijala

Utvrditi ciljeve i zadatke banaka biljnih gena, organizirati ekozemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genetskih izvora, provesti opis i procjenu svojstava primki, koristiti dokumentacijsko-informacijski sustav u bankama biljnih gena, te objasniti metode pospješivanja upotrebe biljnih genetskih izvora u oplemenjivanju bilja


261



Okolišni čimbenici u ukrasnoj hortikulturi




Tatjana Prebeg, [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je dati pregled morfološko-anatomskih prilagodbi i fizioloških odgovora biljaka na abiotiĉke ekološke ĉimbenike, razmatrajući ih primarno s aspekta uzgoja i primjene ukrasnog bilja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, seminara i vjeţbi. Odrţavanje konzultacija te praćenje rada i ocjenjivanje studenata.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja, seminara i vjeţbi. Priprema seminarskog rada i njegova prezentacija u obliku usmenog izlaganja.


Nakon poloţenog ispita studenti će moći:

- objasniti djelovanje abiotiĉkih ekoloških ĉimbenika na fiziološke i razvojne odgovore biljaka te razumjeti njihovo ekološko znaĉenje

- opisati morfološko-anatomske prilagodbe biljaka razliĉitim okolišnim uvjetima

- objasniti uzroke te opisati vrste oštećenja izazvanih svjetlosnim i UV stresom, ekstremnim temperaturama, manjkom vode, poplavljivanjem, povišenom koncentracijom soli u tlu i oneĉišćenjem okoliša

- opisati mehanizme otpornosti biljaka na abiotiĉke stresne ĉimbenike

- primijeniti fiziološka naĉela u svrhu predviĊanja odgovora biljaka na okolišne uvjete tijekom procesa proizvodnje i na zelenim površinama



262

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

1. test znanja 33,3%

50%

65%

80%

90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 30 2


50%

65%

80%

90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 30 2


50%

65%

80%

90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 30 2

UKUPNO 100% Unesi tekst Unesi tekst

Unesi tekst 6



Seminarski radovi Studenti samostalno obraĊuju izabranu temu i prezentiraju je u obliku usmenog izlaganja.


Do kraja semestra

Parcijalni ispiti

Studenti tijekom semestra polaţu tri parcijalna ispita koja obuhvaćaju tri opsegom podjednake programske cjeline. Parcijalni ispiti obuhvaćaju gradivo predavanja te teme obraĊene na vjeţbama i seminarima. Za pripremu parcijalnih ispita studentima sluţi obavezna i preporuĉena literatura.


Nema

Pisani ispit

Pisani ispit obuhvaća sadrţaj ĉitavog kolegija (gradivo predavanja te teme obraĊene na vjeţbama i seminarima). Za pripremu parcijalnih ispita studentima sluţi obavezna i preporuĉena literatura.

Ispitni rokovi Ispitni rokovi


263



- objasniti djelovanje abiotiĉkih ekoloških ĉimbenika na fiziološke i razvojne odgovore biljaka te razumjeti njihovo ekološko znaĉenje

Pismeno ispitivanje

- opisati morfološko-anatomske prilagodbe biljaka razliĉitim okolišnim uvjetima Pismeno ispitivanje

- objasniti uzroke te opisati vrste oštećenja izazvanih svjetlosnim i UV stresom, ekstremnim temperaturama, manjkom vode, poplavljivanjem, povišenom koncentracijom soli u tlu i oneĉišćenjem okoliša

Pismeno ispitivanje

- opisati mehanizme otpornosti biljaka na abiotiĉke stresne ĉimbenike Pismeno ispitivanje

- primijeniti fiziološka naĉela u svrhu predviĊanja odgovora biljaka na okolišne uvjete tijekom procesa proizvodnje i na zelenim površinama

Pismeno ispitivanje


264



Opća hranidba životinja




Doc. dr. sc. Jasna Pintar, [email protected]; doc. dr. sc. Goran Kiš, [email protected]; dipl. ing. Marija Duvnjak,

[email protected]

Cilj:

Studente nauĉiti da samostalnoprocijeni sadrţaj hranjivih tvari u hrani I hranidbene potrebe ţivotinja što je osnova ispravnog sastavljanja obroka na farmi, planiranje biljne I stoĉarske proizvodnje, te upis na dokrorski studij.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja i vjeţbi, te voĊenje terenske nastave

Obaveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi.



- Prepoznati vaţnosti hranjivih tvari neophodnih za hranidbu ţivotinja

- Opisati procese probave hrane i metabolizam hranjivih tvari

- Razlikovati biološke uloge hranjivih tvari

- Usporediti potrebe na hranjivim tvarima i energiji u razliĉitih vrsta ţivotinja

- Objasniti utjecaj hranidbe na dobrobit ţivotinja, zdravlje ljudi i na okoliš

- Identificirati hranjive tvari kemijskom analizom iz krmiva i krmnih smjesa te na osnovu dobivenih rezultata dizajnirati obroke





265

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Aktivno sudjelovanje nanastavi

Korektivni bodovi

Aktivno sudjelovanje na nastavi korigira ocjenu na više

56 50

30 0,5

Seminarski rad 20% Struktura sadrţaja pisanog rada 50%

4 10 0,5


51-60%

61-75%

76-90%

91-100%

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

0 25 1,5


51-60%

61-75%

76-90%

91-100%

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

0 25 1,5

Usmeni ispit 20%

51-60%

61-75%

76-90%

91-100%

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

- 40 2





Biljeţi se prisutnost na nastavi, prati se aktivnost i discipliniranost na nastavi.




Studenti se potiĉu sudjelovati u raspravama, prezentaciji ideja i rješavanju problema. Prati se usvajanje znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, te samostalnog i timskog rada u rješavanju radnih zadataka.



Izrada seminara Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta, vezan uz programski sadrţaj modula. Izvodi se samostalno uz javnu prezentaciju.

Prema satnici Nije moguća


266



- Prepoznati vaţnosti hranjivih tvari neophodnih za hranidbu ţivotinja

Sudjelovanje u raspravama, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit

- Opisati procese probave hrane i metabolizam hranjivih tvari

- Razlikovati biološke uloge hranjivih tvari

- Usporediti potrebe na hranjivim tvarima i energiji u razliĉitih vrsta ţivotinja

- Objasniti utjecaj hranidbe na dobrobit ţivotinja, zdravlje ljudi i na okoliš

- Identificirati hranjive tvari kemijskom analizom iz krmiva i krmnih smjesa te na osnovu dobivenih rezultata dizajnirati obroke


267



Operacijska istraživanja u agrobiznisu


28-20-12


Josip Juraĉak, [email protected], +385 1 2393758

Cilj:

Osposobiti studente za razumijevanje i primjenu linearnog programiranja i mreţnog planiranja u modeliranju poslovnih sustava kao i za tumaĉenje i korištenje dobivenih rezultata optimizacije.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Prenijeti studentirma znanje iz podruĉja vezanog uz cilj, ishode uĉenja i kompetencije ovog modula, putem predavanja, primjera za vjeţbu i voĊenja izrade seminara. Nastavnik takoĊer provjerava i vrednuje stupanj usvajanja znanja i ocjenjuje studente.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni nazoĉiti predavanjima, vjeţbama i seminarskim vjeţbama te samostalno raditi na izradi poslovnog plana i pripremi za pismene provjere znanja (ispita).


- Prepoznati optimizacijski problem iz podruĉja agrobiznisa pogodan za rješavanje metodama linearnog programiranja i mreţnog planiranja

- Izraditi model jednostavnog linearnog programa korištenjem uredskog raĉunalnog programa

- Izraĉunati optimalne vrijednosti modela linearnog programiranja i protumaĉiti ih

- Izraditi i protumaĉiti mreţni dijagram za manje sloţene projekte



268

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Priprema i prezentacija seminarskih radova (PP)

16%

20

40

60

80

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

16 44 1

Parcijalni ispit I. (PI I.)

42%

0%-49%

50%-59%

60%-74%

75%-89%

90%-100%

Nedovoljan (2)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 48 2

Parcijalni ispit II. (PI II.)

42%

0%-49%

50%-59%

60%-74%

75%-89%

90%-100%

Nedovoljan (2)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 48 2

UKUPNO 100% (PI I.x0,42+PI II.x0,42+PPx0,16)

60 180 6



PohaĊanje nastave Redovito se prati nazoĉnost studenata na nastavi, ukljuĉivo predavanja, vjeţbe i seminari. Dozvoljeno je izostati do 20% od ukupnog broja sati nastave.

Kraj semestra

Za izostanke preko dozvoljenih: samostalni zadatak.


Seminarske radove studenti rade pojedinaĉno. Priprema seminara odvija se na nastavi i samostalnim radom studenata, a konaĉna inaĉica se predaje dva tjedna prije prezentacija. Prezentacije se odvijaju u 13. tjednu nastave, a ocjenjuju se: kvaliteta sadrţaja, timski rad, prezentacijske vještine i poznavanje pimijenjenog modela.


Parcijalni ispit I.

(PI I.)

Obuhvaća teme: Linearno programiranje: matematiĉke osnove i grafiĉko rješenje linearnog programa, Modeli optimizacije za maksimalnu i za minimalnu vrijednost funkcije cilja. Zadaci za prvu temu su teorijski zadaci otvorenog tipa, a u zadacima vezanim uz modele optimizacije studenti izraĊuju optimizacijski linearni model prema zadanim uvjetima. Zadacima se ispituje poznavanje i razumijevanje steĉenog znanja kao i njegova primjena.



269

Parcijalni ispit II.

(PI II.)

Obuhvaća teme: Mreţno planiranje i mreţni dijagrami: aktivnosti i dogaĊaji, pravila za izradu mreţnih dijagrama; OdreĊivanje kritiĉnog puta i analiza vremena po CPM metodi; Vremenske rezerve u mreţnom dijagramu; Analiza troškova i odnos trošak vrijeme. U zadacima vezanim uz mreţno planiranje, dijagrame, kritiĉni put i analizu vremena studenti izraĊuju mreţni dijagram i tablicu analize vremena s proraĉunm vremenskih rezervi. U zadatku na temu analize troškova zadaci su teorijski, otvorenog tipa. Zadacima se ispituje poznavanje i razumijevanje steĉenog znanja kao i njegova primjena.


Samostalni zadatak

U sluĉaju potrebe za nadoknadom student dobije zadatak iz podruĉja koja nije slušao zbog izostanaka. Zadatak se sastoji iz teorijskog dijela i izrade modela te zahtijeva tumaĉenje rezultata i predaju pisanog materijala.

Prije prijave na redovni ispitni rok

Unesi tekst



Prepoznati optimizacijski problem iz podruĉja agrobiznisa pogodan za rješavanje metodama linearnog programiranja i mreţnog planiranja

Aktivnost na nastavi, pismeni ispit I., pismeni ispit II.

Izraditi model jednostavnog linearnog programa korištenjem uredskog raĉunalnog programa

Aktivnost na nastavi, seminarski rad, pismeni ispit I.

Izraĉunati optimalne vrijednosti modela linearnog programiranja i protumaĉiti ih Aktivnost na nastavi, seminarski rad

Izraĉunati optimalne vrijednosti modela linearnog programiranja i protumaĉiti ih Aktivnost na nastavi, seminarski rad, pismeni ispit II.


270



Oplemenjivanje voćaka i vinove loze


Predavanja 18h, auditorne vjeţbe 2h, terenske vjeţbe 4h, laboratorijske vjeţbe 2h, seminar 4h


Prof. dr. sc. Ivan Pejić, [email protected]; 239 3936; dr. sc. Aleš Vokurka, [email protected], 239 3628; dr.sc. Silvio Šimon, [email protected] , 239 3653

Cilj:

Modul „Oplemenjivanje voćaka i vinove loze” donosi znanja vezana uz najnovije suvremene metode oplemenjivanja višegodišnjih drvenastih kultura. U ovom modulu se studenti najprije upoznaju sa mogućnostima, dosezima i doprinosom oplemenjivanja bilja ukupnoj tehnologiji voćarstva i vinogradarstva, te se detaljno obrazlaţu specifiĉni ciljevi oplemenjivanja pojedinih voćnih vrsta. Detaljno se izuĉavaju potrebna genetska varijabilnost (agrobiodiverzitet) i metode razvoja oplemenjivaĉkih populacija, principi i metode introdukcije i oplemenjivanja voćnih vrsta i vinove loze, te konaĉno, naĉini evaluacije i širenja kultivara i podloga u proizvodnji gospodarski najvaţnijih vrsta. Tijekom modula, sustavno se kompariraju metode klasiĉnog i molekularnog oplemenjivanja, s osvrtom na mogućnost skraćenja postupka oplemenjivanja i zasnivanje kvalitetnih matiĉnih nasada. Posebno se naglašava metoda klonske selekcije i problematika osiguranja baze za proizvodnju certificiranog sadnog materijala hrvatskih autohtonih sorti voća i vinove loze, te zakonski preduvjeti i procedure za priznavanje i širenje novih sorti i klonova.

Auditorne, terenske i laboratorijske vjeţbe pomaţu studentima sistematizirati znanje steĉeno na predavanjima, te steći konkretne praktiĉne vještine potrebne za rad u prektiĉnim oplemenjivaĉkim programima i laboratoriju, te analizu i tumaĉenje dobivenih rezultata. Kroz seminar i praktiĉne primjere s terena detaljno se analiziraju i tumaĉe primjene metoda oplemenjivanja voćaka i vinove loze. Na ovaj naĉin se kroz rasprave seminarskih radova analiziraju i tumaĉe najnoviji rezultati uspješne primjene navedenih metoda u oplemenjivanju gospodarski vaţnih vrsta, te priprema studente za izradu projektnih zadataka i voĊenje tima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Profesor izvodi predavanja, dodjeljuje temu i prati izradu seminara, organizira provedbu pismenog ispita i ocjenjivanje, te provodi usmeni ispit. Suradnici izvode vjeţbe i sudjeluju u provedbi pismenog ispita.

Obaveze studenata:

Redovno pohaĊanje nastave (predavanja i vjeţbe, te izrada grupnog seminara). Polaganje ispita se provodi preko pismenog testa iz cjelovitog gradiva i ocjene seminarskog rada.

U konaĉnici, studenti koji nisu zadovoljni ponuĊenom ocjenom na pismenom ispitu imaju mogućnost odgovarati i usmeno.




271



- Identificirati i opisati sustave reprodukcije voćaka i vinove loze, definirati genetsku varijabilnost i njezine izvore, te demonstrirati naĉine nasljeĊivanja najvaţnijih agronomskih svojstava interakciju sorte (genotipa) i okoline u kontekstu voćarske i vinogradarske proizvodnje;

- Odabrati poţeljni tip sorte i prikladne metode konvencionalnog oplemenjivanja kod najvaţnijih voćnih vrsta i vinove loze, te objasniti dosege primjene suvremenih biotehnoloških metoda u oplemenjivanju i njihovo znaĉenje za unapreĊenje voćarske i vinogradarske proizvodnje;

- Isplanirati i izvesti samooplodnju ili kriţanje i uzgoj potomstva za potrebe razvoja nove sorte, te izvoditi ili nadzirati oplemenjivaĉke poljske pokuse (provesti ocjenjivanja i mjerenja vaţnih svojstava, te sistematiĉno voditi dokumentaciju o provedenim analizama);

- Izvoditi i nadzirati višegodišnje oplemenjivaĉke programe i programe klonske selekcije (s naglaskom na revitalizaciju autohtonih sorti), planske introdukcije, zakljuĉno sa postupcima sluţbenog priznavanja novih sorti i klonova.

Povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa (opće kompetencije): Unutar ukupnih ishoda uĉenja diplomskih studija Biljne znanosti i Hortikultura znanja steĉena na modulu Oplemenjivanje voćaka i vinove loze omogućuju magistrima struke (1) razumijevanje dosega i uloge oplemenjivanja voćaka i vinove loze u ukupnoj tehnologiji proizvodnje, (2) sposobnost odabira adekvatanog kultivara za odreĊene proizvodne, okolinske i trţišne uvjete, (3) sposobnost samostalnog planiranja i izvoĊenja oplemenjivaĉkog programa, individualne i masovne klonske selekcije, te odrţavanja matiĉnih nasada za potrebe rasadniĉarstva, te (4) sposobnost struĉnog nadzora prilikom umatiĉenja, odrţavanja i repordukcije sorata zasnovanog na vaţećim propisima.

S ovim ishodima magistri struke mogu se zaposliti u tvrtkama koje se bave oplemenjivanjem bilja i rasadniĉarstvom, tijelima drţavne i lokalne uprave, te znanstvenim institutima, sveuĉilištima i srednjim poljoprivrednim školama.

Polaganje ispita

Polaganje ispita se provodi preko završnog pismenog ispita (test znanja iz cjelokupnog gradiva) i ocjene seminarskog rada, iz ĉega se izvodi zakljuĉna ocjena. U konaĉnici, studenti koji nisu zadovoljni ponuĊenom zakljuĉnom ocjenom na pismenom ispitu i seminaru imaju mogućnost odgovarati i usmeno, kojom prilikom dokazuju znanje iz cjelokupnog gradiva.


udio u ocjeni





ECTS bodovi

Pismeni ispit

(25-30 pitanja) 80-90 %

51-65 %

66-80 %

81-90 %

91-100 %

2

3

4

5

26 58 2,5

Seminar (ocjena vještine pisanja, argumentacije i izlaganja)

20-10 % Ekspertna ocjena profesora

2, 3, 4, 5 4 12 0,5



272



Pismeni ispit iz cjelovitog gradiva

Ispit se provodi pomoću 25-30 pitanja koja traţe kratke odgovore, definicije, skice ili formule, a obuhvaćaju cjelovito gradivo.

U zadnjem tjednu semestra

Moguća samo u sluĉaju opravdanog izostanka

Seminar

Ocjena vještine pisanja i izlaganja. Posebno dodijeljeni zadatak grupama od 3-5 studenata koji studenti izvode unutar i izvan redovne nastave. Sastoji se u pravilu u ĉitanju i analizi praktiĉnih primjera, struĉnog ili znanstvenog rada, ili poglavlja knjige i dodatne literature, te kratkoj prezentaciji uz pomoć PowerPoint-a u kojoj se iznosi i raspravlja suština teme. Pisani rad i kvalitetu prezentacije ocjenjuju profesori. Ocjena seminara moţe modificirati individualnu ocjenu studenta na završnom cjelovitom ispitu do 20% (povećati ili smanjiti).

Konzultacije i rasprava o napretku seminara u 10. tjednu semestra, a predaja pisanog teksta i prezentacija i ocjena u zadnjem.

Moguća samo u sluĉaju opravdanog izostanka u vidu individualnog seminara sliĉne tematike.

Usmeni ispit

Ispit se provodi u uredu profesora, student odgovara na 3-5 postavljenih pitanja. U pravilu, ispitivanje jednog studenta traje oko 30 minuta. Ispit obuhvaća cijelo gradivo i sadrţaj seminara (ocjena seminara ne ulazi u ocjenu usmenog ispita). Testira se znanje usvojenosti teorije, ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉnost i identificiranje praktiĉnih problema.

Polaţu ga studenti koji nisu poloţili završni pismeni ispita, te studenti koji su poloţili pismeno, a nisu zadovoljni ocjenom.

Redovni Izlaskom na slijedeći ispitni rok.

Evidencija redovnog pohaĊanja nastave, aktivnosti na satu i iznadprosjeĉno uspješnih studenata.

Tijekom svih oblika nastave profesori i suradnici vode evidenciju o prisutnosti studenata nastavi, te njihovog zalaganja. Studentima sa istaknutim zanimanjem za nastavne sadrţaje, kao i studentima koji su se istakli u izradi seminara iznad prosjeĉnom ocjenom na ispitu, nudi se sudjelovanje u istraţivaĉkom radu, teme i mentorstvo diplomskih radova i struĉnih projekata, kao i obavljanje struĉne prakse u Zavodu.

U sluĉaju kada studenti traţe preporuku za stipendije i nagrade, profesori koriste ovu evidenciju.

Tijekom cijelog semestra i prilikom ispita.

Unesi tekst


273



Identificirati i opisati sustave reprodukcije voćaka i vinove loze, definirati genetsku varijabilnost i njezine izvore, te demonstrirati naĉine nasljeĊivanja najvaţnijih agronomskih svojstava interakciju sorte (genotipa) i okoline u kontekstu voćarske i vinogradarske proizvodnje;

Pismeni ili usmeni ispit.

Odabrati poţeljni tip sorte i prikladne metode konvencionalnog oplemenjivanja kod najvaţnijih voćnih vrsta i vinove loze, te objasniti dosege primjene suvremenih biotehnoloških metoda u oplemenjivanju i njihovo znaĉenje za unapreĊenje voćarske i vinogradarske proizvodnje;


Isplanirati i izvesti samooplodnju ili kriţanje i uzgoj potomstva za potrebe razvoja nove sorte, te izvoditi ili nadzirati oplemenjivaĉke poljske pokuse (provesti ocjenjivanja i mjerenja vaţnih svojstava, te sistematiĉno voditi dokumentaciju o provedenim analizama);


Izvoditi i nadzirati višegodišnje oplemenjivaĉke programe i programe klonske selekcije (s naglaskom na revitalizaciju autohtonih sorti), planske introdukcije, zakljuĉno sa postupcima sluţbenog priznavanja novih sorti i klonova.



274



Poljoprivreda, gospodarski rast i razvitak


Predavanja: 38 sati; auditorne vjeţbe: 8 sata; seminar: 14 sati


Doc.dr.sc. Lari Hadelan, tel. +385 1 239 4037; email: [email protected]

Cilj:

Spoznati i valorizirati ĉimbenike gospodarskog rasta i razvoja s naglaskom na ulogu koju u tome ostvaruje sektor poljoprivrede i agrobiznisa.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja i auditornih vjeţbi te pomaganje studentima u izradi seminara. Procijeniti u kojoj su mjeri studenti usvojili ciljeve zadane sadrţajem modula i postigli razinu zadanih ishoda uĉenja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje i aktivno sudjelovanje u nastavi u formi rasprava, pitanja i komentara.

Izradom seminara i polaganjem ispita studenti su obvezni dokazati usvajanje zadanih ishoda uĉenja.


Uspješnim završetkom modula studenti će moći:

- razumjeti pojmovnu distinkciju izmeĊu izraza rast i razvitak

- identificirati i kvantificirati ĉimbenike gospodarskog rasta i razvitka

- objasniti povijesne i politiĉke ĉimbenika nejednolikog razvoja zemalja u svijetu

- rangirati zemlje i regije primjenom kvantitativnih i kvalitativnih makroekonomskih pokazatelja rasta i razvoja

- razlikovati ulogu poljoprivrede u gospodarskoj strukturi razvijenih i nerazvijenih zemalja i njezin doprinos bruto domaćem proizvodu

- prepoznati potrebu odrţivog razvoja kao modela koji uravnoteţuje meĊusobno konfliktne razvojne ĉimbenike

- razlikovati razvojne strategije - obiteljski i korporativni tip poljoprivrede obzirom na doprinos odrţivom razvoju



275

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

PohaĊanje nastave


0% Prolaznost Da

Ne 46 Unesi tekst 0


10%

< 6

6

7

8

9-10

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

14 30 0,6

Parcijalni ispit 1 20%

<12

12-13

14-15

16-17

18-20

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

Unesi tekst 35 1,2


< 12

12-13

14-15

16-17

18-20

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

Unesi tekst 35 1,2

Usmeni ispit 50%

< 6

6

7

8

9-10

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

Unesi tekst 80 3

Opcijski -

Završni pismeni ispit (za studente koji nisu poloţili pismeni putem parcijalnih ispita)

Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst



276



PohaĊanje nastave


Dolazak studenata na nastavu se provjerava i uvjet je za dobivanje potpisa. Uz najavu odsutnosti moţe se izostati s najviše

20% predavanja, 15% vjeţbi, kao i 15% seminara



Seminarski rad, ovisno o zahtjevnosti teme, izvodi se pojedinaĉno ili u grupama od 2 studenta. Naslovi seminara vezani su uz aktualna dogaĊanja u Hrvatskoj i u svijetu s relevantnom tematikom.

Tiekom nastave

Unesi tekst


Tijekom semestra odrţat će se dva parcijalna pismena ispita. Svaki parcijalni ispit sastoji se od 20 pitanja. Studenti koji ne poloţe pismeni dio ispita putem parcijalnih ispita obvezni su poloţiti završni pismeni ispit koji se sastoji od 30 pitanja i ukljuĉuje ukupno gradivo modula. Završni pismeni ispit mogu pisati i studenti koji su poloţili parcijalne pismene ispite, ali ţele poboljšati ocjenu. Usmeni ispit studenti polaţu nakon poloţenog pismenog ispita.

Parcijalni ispiti tijekom semestra. Završni pismeni ispit i usmeni ispit u ispitnim rokovima

Unesi tekst



razumjeti pojmovnu distinkciju izmeĊu izraza rast i razvitak pismeni, usmeni

identificirati i kvantificirati ĉimbenike gospodarskog rasta i razvitka pismeni, usmeni

objasniti povijesne i politiĉke ĉimbenika nejednolikog razvoja zemalja u svijetu

pismeni, usmeni

razlikovati ulogu poljoprivrede u gospodarskoj strukturi razvijenih i nerazvijenih zemalja i njezin doprinos bruto domaćem proizvodu

pismeni, usmeni, seminari

prepoznati potrebu odrţivog razvoja kao modela koji uravnoteţuje meĊusobno konfliktne razvojne ĉimbenike

pismeni, usmeni

razlikovati razvojne strategije - obiteljski i korporativni tip poljoprivrede obzirom na doprinos odrţivom razvoju

pismeni, usmeni, seminari


277



Poljoprivredna fitocenologija


Sati nastave: 60: predavanja 40; terenske vjeţbe i vjeţbe u praktikumu14; seminar 6


Josip Leto, tel. 239 4079; e-mail: [email protected] ; Marina Vranić, tel. 4550042; e-mail: [email protected] ; Krešimir Bošnjak, tel. 239 4027; e-mail: [email protected] ; Hrvoje Kutnjak, tel. 4550042; e-mail: [email protected]

Cilj:

Kroz ovaj modul student stjeĉe praktiĉna i teoretska znanja o progresiji i regresiji biljnog pokrova, te sukcesiji biljnih zajednica ovisno o primjenjenim agrotehniĉkim mjerama u poljoprivredi.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:




definirati fitocenologiju i razumjeti njenu zadaću

identificirati spontane i antropogene ekosustave

demonstrirati analitiĉka kvalitativna i kvantitativna svojstva, te sintetska svojstva biocenoza

opisati biljni svijet Zemlje i travnjake svijeta

objasniti pojam staništa i razumjeti kako ĉimbenici staništa utjeĉu na fitocenoze

determinirati ţivotne oblike biljka

objasniti razvitak biljnih zajednica i pojam sukcesije biljnih zajednica, te graĊevno znaĉenje biljnih vrsta i zajednica

objasniti sinekologiju rasploda (razmnoţavanje) i rasprostranjivanje, te štete koje korovi nanose poljoprivredi.

definirati taksonomiĉne jedinica biljnih zajednica






278

usporediti travnjaĉke fitocenoze (dolinske, brdske, planinske i krške): rasprostranjenje, ulogu, uvjete staništa, botaniĉki sastav, mjere poboljšanja i poljoprivredna vrijednost

usporediti korovske fitocenoze: nitrofilne zajednice, agrofitocenoze usjeva gustog sklopa, agrofitocenoze okopavina, agrofitocenoze djetelišta i lucerništa

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi


60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

24 90 3


60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

36 90 3


100%

60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

Unesi tekst

180 6

UKUPNO 100% (P1+P2+P3+P4+UI)/5 60 180 6






Parcijalni ispit

Studenti tijekom semestra pišu dva parcijalna pismena ispita. Ukoliko poloţe oba pismena ispita, upisuje im se prosjeĉna ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe oba parcijalna pismena ispita, moraju polagati usmeni ispit.

P1 – 7. tjedan

P2 – 16. tjedan

Ukoliko studenti nisu poloţili prvi parcijalni ispit imaju mogućnost ponovljenog pisanja. Ako ni tada ne poloţe idu direktno na usmeni ispit u redovitim rokovima polaganja. Ukoliko studenti ne poloţe oba parcijalna ispita idu na usmeni ispit u redovitim rokovima.

Usmeni ispit

Usmeni ispit sastoji se više pitanja (najĉešće 5) kojima se obuhvaća cijelo gradivo modula. Testira se sposobnost studenta da poveţe usvojene ĉinjenice i sposobnost zakljuĉivanja.



279



definirati fitocenologiju i razumjeti njenu zadaću

Seminarski rad. Parcijalni ispit. Usmeni ispit.

identificirati spontane i antropogene ekosustave

demonstrirati analitiĉka kvalitativna i kvantitativna svojstva, te sintetska svojstva biocenoza

opisati biljni svijet Zemlje i travnjake svijeta

objasniti pojam staništa i razumjeti kako ĉimbenici staništa utjeĉu na fitocenoze

determinirati ţivotne oblike biljka

objasniti razvitak biljnih zajednica i pojam sukcesije biljnih zajednica, te graĊevno znaĉenje biljnih vrsta i zajednica

Seminarski rad. Parcijalni ispit. Usmeni ispit.

objasniti sinekologiju rasploda (razmnoţavanje) i rasprostranjivanje, te štete koje korovi nanose poljoprivredi.

definirati taksonomiĉne jedinica biljnih zajednica

usporediti travnjaĉke fitocenoze (dolinske, brdske, planinske i krške): rasprostranjenje, ulogu, uvjete staništa, botaniĉki sastav, mjere poboljšanja i poljoprivredna vrijednost

usporediti korovske fitocenoze: nitrofilne zajednice, agrofitocenoze usjeva gustog sklopa, agrofitocenoze okopavina, agrofitocenoze djetelišta i lucerništa


280



Poljoprivredna tehnika 2


Predavanja 30; vjeţbe 30


IzvoĊaĉi predavanja:prof.dr.sc. Dubravko Filipović, [email protected] ; prof.dr.sc. Silvio Košutić, [email protected] ; prof.dr.sc. Stjepan Sito, [email protected]

IzvoĊaĉi vjeţbi: dr.sc. Igor Kovaĉev, [email protected] ; dr.sc. Krešimir Ĉopec, [email protected] ; dipl.ing. Nikola Bilandţija, [email protected] ; dipl. ing Goran Fabijanić, [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je upoznati studente koji dolaze s drugih preddiplomskih studija s najvaţnijim strojevima i opremom koji se koriste u ratarskoj, povrtlarskoj, stoĉarskoj, voćarskoj vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji, a studentima završenog preddiplomskog studija ”Poljoprivredna tehnika” omogućiti stjecanje novih spoznaja iz u razvoju tehnike i tehnologije prethodno navedenih segmenata poljoprivredne proizvodnje.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnik predaje gradivo predviĊeno sadrţajem predmeta, provjerava nauĉeno gradivo i vrednuje usvojeno znanje i steĉene vještine kroz vjeţbe, pismeni ili usmeni ispit.

Obaveze studenata:

Student je obavezan prisustvovati svim oblicima izvoĊenja nastave, predavanja i vjeţbi, prema Pravilniku o studiranju na Agronomskom fakultetu.











281

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi




10 % Aktivnim sudjelovanjem u nastavi moţe se korigirati

ocjena naviše Unesi tekst 60 1

Parcijalni ispit 1

(PI1) 30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 2

(PI2) 30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 3

(PI3) 30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1


60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 60 1

UKUPNO 100% (PI1+PI2+PI3+UI/4) 60 180 6


282













Obuhvaća prvi programski dio modula: Inovacije u podruĉju strojeva i opreme za obradu tla, gnojidbu, zaštitu bilja i sjetvu. Inovacije u podruĉju strojeva i opreme za ubiranje ratarskih i povrćarskih kultura. Inovacije u podruĉju elektroniĉke i informacijske tehnologije za nadzor i upravljanje poljoprivrednim strojevima i opremom. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća drugi programski dio modula: Strojevi za spremanje sijena, sjenaţe i silaţe. Noviteti na podruĉju tehnike spremanja krmnog bilja. Noviteti na podruĉju strojeva i opreme u pojedinim granama stoĉarske proizvodnje. Noviteti na podruĉju izgnojavanja i ventilacije stoĉarskih objekata. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća treći programski dio modula: Tehnika za odrţavanje tla u trajnim nasadima. Oprema za aplikaciju pesticida u trajnim nasadima. Strojna berba voća i groţĊa. Trendovi razvoja tehnike u voćarstvu i vinogradarstvu. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.





Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)




283



Procijeniti vaţnost temeljnih tehniĉko eksploatacijskih znaĉajki novih generacija strojeva i opreme za proizvodnju ratarskih i povrćarskih kultura i objasniti njihov utjecaj na razinu postignutih uroda, te kvalitetu proizvoda


Odabrati najpovoljnije postupke za ubiranje i spremanje krmnog bilja

Objasniti trendove razvoja strojeva u stoĉarskoj proizvodnji i odabrati najprikladnije strojeve i opremu za hranjenje, napajanje, izgnojavanje i ventilaciju u stoĉarskim objektima

Odabrati nove tehnologije kojima će se smanjiti potreba za ljudskim radom u stoĉarskoj proizvodnji odnosno automatizirati proizvodnja

Odabrati najprikladnije strojeve za odrţavanje tla u trajnim nasadima

Objasniti naĉela rada strojeva za aplikaciju pesticida u trajnim nasadima

Odabrati i objasniti prikladne strojeve za berbu voća i groţĊa, te objasniti trendove razvoja tehnike u voćarstvu i vinogradarstvu


284



Poljoprivredno savjetodavstvo i komunikacije


Predavanja, vjeţbe seminari


Prof.dr.sc. ĐurĊica Ţutinić, [email protected]; + 385 239 3742; dr.sc. Jerko Markovina, [email protected] ; + 385 239 4060; Aleksandar Nedanov, dipl.ing.; [email protected] ; +385 239 3733

Cilj:

Predmetna nastava omogućuje studentima stjecanje osnovnih teorijskih znanja i empirijskih spoznaja neophodnih za razumijevanje suvremenih pristupa, modela i metoda u poljoprivrednom savjetodavstvu. TakoĊer, obraĊuju se teorijske podloge o komunikaciji, difuziji inovacija i modelima za rješavanje problema (problem solving models), studenti se upoznaju s karakteristikama, prednostima i nedostacima pojedinih savjetodavnih metoda koje se koriste u prijenosu znanja i širenju poljoprivrednih inovacija.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Predavanja; odrţavanje auditornih vjeţbi, organizacija seminarske nastave, konzultacije i pomoć pri izradi seminarskih radova; odrţavanje pismenih/usmenih ispita; organizacija terenske nastave (ako je dovoljan broj studenata)

Obaveze studenata:

PohaĊanje nastave, sudjelovanje u manjim grupama u koncipiranju i izradi instumentarija za ocjenu savjetodavnih metoda, pisanje i usmena prezentacija seminarskog rada; polaganje pismenogi/ili usmenog ispita


- opisati i objasniti naĉela i pristupe u radu poljoprivredne savjetodavne sluţbe

- objasniti elemente komunikacijskog procesa i identificirati ĉimbenike koji utjeĉu na proces komunikacije

- opisati i usporediti prednosti/nedostatke savjetodavnih metoda i odabrati prikladnu metodu za provedbu savjetodavnog rada

- opisati i objasniti model difuzije inovacija i kritiĉki analizirati ĉimbenike koji utjeĉu na stopu prihvaćanja inovacija u poljoprivredi

- dizajnirati upitnik za ocjenu korisnosti savjetodavnih metoda za grupe





285

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Seminarski rad

pisanje i usmeno izlaganje

50%

1-10 usmeno izlaganje

1-10 pisani rad

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlodobar (4)

Odliĉan (5)

20 65 2,0

Usvojenost nastavnog programa –Savjetodavstvo

MeĊuispit 1

25% Unesi tekst

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlodobar (4)

Odliĉan (5)

Unesi tekst


Usvojenost nastavnog programa

Komunikacije i difizija inovacija

MeĊuispit 2

25% Unesi tekst

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlodobar (4)

Odliĉan (5)

Unesi tekst


Usvojenost cjelokupnog nastavnog programa

Završni ispit

50% Unesi tekst

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlodobar (4)

Odliĉan (5)

28 85 3,0

Aktivno sudjelovanje na vjeţbama

Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 12 30 1,0




Usvojenost djela programskog sadrţaja – MeĊuispit 1.

Student ima mogućnost polaganja meĊuispita 1. – prvi dio programskog djela predavanja (savjetodavstvo) . Pismeni ispit traje 60. minuta.

Izvodi se u 7 tjednu nastave

Nadoknada nije predviĊena

Usvojenost djela programskog sadrţaja – MeĊuispit 2.

Student ima mogućnost polaganja meĊuispita 2. koji obuhvaća drugi dio programskog sadrţaja predavanja (komunikacija i difuzija inovacija) u trajanju 60.minuta. Uvjet za pristupanje je pozitivna ocjena iz prvog meĊuispita.

Izvodi se u 14 tjednu nastave



Ako ne poloţi i/ili ne pristupi meĊuispitima student polaţe cjelokupnu programsku materiju na temelju predavanja i relevantne literature. Ispit je organiziran kao pismeni ili usmeni. Uvjet za pristupanje završnom ispitu je pozitivno ocjenjen i usmeno izloţen seminarski rad.

Nakon odrţanih predavanja i seminara



286

Seminarski rad

Seminarski rad je obavezan i obuhvaća: pisani rad koji obraĊuje zadanu temu (word format); izrada prezentacije (power point) te usmenu prezentaciju i obranu . Seminarski rad moţe ukljuĉivati i empirijsko istraţivanje na terenu kojega mogu provesti dva do tri studenta. Pisani seminarski rad predaje se tjedan dana prije zakazanog rasporeda izlaganja.

Vrednovanje i ocjenjivanje:

Odliĉan (5) - Rad je dobro strukturiran, pojmovno i ĉinjeniĉno toĉan, student logiĉno povezuje materiju,konzultirana je relevantna i aktualna literatura, pravopisno je toĉan. Usmena prezentacija je jasna i koncizna, student pokazuje samostalnost i toĉno i detaljno odgovara na postavljena pitanja.

Vrlodobar (4) - rad je dobro strukturiran, iznesene su ĉinjenice i aţurni podaci, literatura je korektno obraĊena no pristupu nedostaje kreativnosti i originalnosti. Izlaganje je jasno, odgovori na pitanja su samo korektni i ne ukazuju na dublje promišljanje o temi.

Dobar (3) – u radu su prikazani samo neki od relevantnih aspekata teme, proĉitana literatura je djelomiĉno obraĊena. Nedostaje objašnjenje nekih od osnovnih pojmova i nema konzistentnog disciplinarnog niti kritiĉkog pristupa. Izlaganje je informativno, ali bez sposobnosti povezivanja s teorijom, student ne moţe odgovoriti na sva pitanja. .

Dovoljan (2) – u radu postoje sadrţajni nedostaci. Vidljivo je proĉitana literatura, no osnovni pojmovi su površno objašnjeni i nema dubljeg poznavanja teme, nedostaje povezanost meĊu osnovnim pojmovima i kritiĉki pristup. Nema originalnosti u iznesenim idejama te je u radu samo prepriĉan sadrţaj iz proĉitane literature. Veći broj pravopisnih grešaka i neznanstven vokabular. Izlaganje je zasnovano na proĉitanom tekstu i odgovori na pitanja su oskudni (samo definicije, bez primjene teorijskog znanja na primjerima), student ĉita i nije u stanju odgovoriti na većinu pitanja.

Nakon odrţanih predavanja prema unaprijed utvrĊenom rasporedu izlaganja

Po dogovoru ako postoji opravdan razlog

Usvojenost aud. vjeţbi

Studenti podjeljeni u manje skupine koncipiraju instrumentariji za ocjenu uĉinkovitosti metoda savjetodavnog rada za grupe te testiraju na konkretnim primjerima.

Prema rasporedu predviĊenoza vjeţeb

Nije moguća

PohaĊanje nastave Biljeţe se dolasci i aktivnost na nastavi Tijekom semestra

Nije moguće



opisati i objasniti naĉela i pristupe u radu poljoprivredne savjetodavne sluţbe MeĊuispit, završni ispit, seminarski rad

objasniti elemente komunikacijskog procesa i identificirati ĉimbenike koji utjeĉu na proces komunikacije

MeĊuispit, završni ispit, seminarski rad

opisati i usporediti prednosti/nedostatke savjetodavnih metoda i odabrati prikladnu metodu za provedbu savjetodavnog rada

MeĊuispit, završni ispit, vjeţbe

opisati i objasniti model difuzije inovacija i kritiĉki analizirati ĉimbenike koji utjeĉu na stopu prihvaćanja inovacija u poljoprivredi

MeĊuispit, završni ispit, seminarski rad

dizajnirati upitnik za ocjenu korisnosti savjetodavnih metoda za grupe Vjeţbe, seminarski rad


287



Poljoprivredno savjetodavstvo u fitomedicini


Nastava se izvodi kroz 14 sati predavanja, 10 sati vjeţbi i 6 sati seminara.


Nastavnici: prof.dr.sc. Renata Baţok [email protected]; prof. dr. sc. ĐurĊica Ţutinić [email protected];

Suradnici na vjeţbama: dr. sc. Tomislav Kos, [email protected]; Darija Lemić, dipl. ing. [email protected]

Cilj:

Fitomedicina kao znanstvena disciplina postaje sve zahtjevnija prema optimalizaciji uporabe pesticida i uvoĊenju novih metoda suzbijanja štetnih organizama s ciljem zaštite okoliša. Mjesto fitomedicine u suvremenoj odrţivoj poljoprivrednoj proizvodnji je znaĉajno, a ono ne moţe biti stabilno bez razvoja savjetodavstva koje će ga unaprijediti. Od svih poljoprivrednih grana u smislu unaprjeĊenja proizvodnje savjeti iz fitomedicine zauzimaju znaĉajno mjesto za zaštitu okoliša od pesticida u ruralnom prostoru. Cilj predmeta je studentima osigurati upoznavanje s naĉelima poljoprivrednog savjetodavstva primjenjivim u fitomedicini kao specifiĉnoj grani poljoprivrede koja ima kompleksan utjecaj na zdravlje ljudi, ţivotinja, biljaka i okoliša.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnik je duţan prilagoditi i prenijeti svoje struĉno znanje o poljoprivrednom savjetodavstvu, znaĉaju zaštita bilja, nadzoru, suzbijanju štetnih organizama i meĊuovisnosti sudionika u fitomedicini. Nastavnikova obaveza je objasniti studentima osnovna naĉela dobre agronomske prakse u fitomedicini sukladno propisanim programom za diplomski studij Fitomedicine. Nastavnik mora ovladati suvremenim psihološko-pedagoškim i didaktiĉko-metodiĉkim spoznajama o procesima uĉenja i oblicima poduĉavanja. Nastava se provodi predavanjima, ali i drugim metodiĉkim postupcima: auditornim vjeţbama, seminarima i izradi eseja. Nastavnik, osim neposrednog rada u redovitoj nastavi prati i vrednuje studentov napredak, organizira, sastavlja i odrţava kolokvije i ispite znanja te pomaţe i ocjenjuje izradu eseja. Vodi evidenciju izostanaka s vjeţbi i izrade seminara i eseja. Uz navedeni rad vezani su i odgovarajući tehniĉki i administrativni poslovi, kao što su ispravljanje testova, eseja, pismenih, završnih i diplomskih radova. Nastavnik je obavezan dati i pripremiti podatke za statistiĉke preglede norme sati, godišnje izvještaje i ostalo.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni redovito pohaĊati vjeţbe i seminare. Uvjet za potpis su uredno obavljene vjeţbe izraĊen seminarski rad i esej. Moguća su najviše dva izostanka s vjeţbi. Studentovo prepisivanje ili korištenje nedozvoljenih pomagala tijekom provjere znanja najstroţe se kaţnjavaju i mogu dovesti do toga da se student iskljuĉi iz nastavnog procesa na naĉin da mu se ne daje potpis o uredno izvršenim obavezama. Student je za stjecanje kompetencija obavezan izraditi esej o unaprjeĊenju proizvoĊaĉevog znanja i prakse iz fitomedicine nakon završenog savjetodavnog procesa. Obaveza studenata na nastavi, vjeţbama, terenu i u polju je da ne ometa nastavni proces i nastavnika te da odrţava kolegijalnosti prema svim sudionicima kao i etiĉka naĉela izmeĊu sudionika u savjetodavnom procesu.






288



IU1. - Objasniti razvoj savjetodavstva s posebnim naglaskom na fitomedicinu.

IU 2. - Poznavanje osnovnih principa i metoda poljoprivrednog savjetodavstva u fitomedicini.

IU 3. - Poznavanje etike i odgovornosti sudionika u savjetodavnom procesu.

IU 4. - Determiniranje pojmova zaštita, nadzor, suzbijanje i meĊuovisnost u fitomedicini.

IU 5. - Objasniti i primjenjivati dobru agronomsku praksu u fitomedicini.

IU 6. – Koristiti participativan pristup u edukaciji odraslih osoba.


1. Objasniti osnovna naĉela fitomedicine i prikazati mjesto fitomedicine u biljnoj proizvodnji (IU 2).

9. Preporuĉiti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja u novim /nepoznatim okolnostima (IU 1-6)

10. Ocijeniti uspješnost mjera borbe protiv štetoĉinja (IU 4)

11. Kreirati i prezentirati programe zaštite pojedinih kultura od korova, bolesti i štetnika (IU 1-6)

12. Voditi projekt (program) iz domene fitomedicine i prezentirati nove spoznaje i tehnologije poljoprivrednim proizvoĊaĉima (IU 1-6)

13. Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili za daljnje cjeloţivotno obrazovanje (IU 1-6)

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispit 50 %

0 – 60%;

61 – 70%;

71 – 80%;

81 – 90%;

91 – 100%.

Nedovoljan (1);

Dovoljan (2);

Dobar (3);

Vrlo dobar (4);

Odliĉan (5).

14 45 1,5

Izrada eseja o unaprjeĊenju proizvoĊaĉeve prakse tijekom i nakon savjetodavnog procesa. Pismeno i usmeno izlaganje.

25%

Prosjeĉna ocjena usmenog izlaganja i pisanog eseja

Nedovoljan (1);

Dovoljan (2);

Dobar (3);

Vrlo dobar (4);

Odliĉan (5).

5 15 0,5

Izrada seminarskog rada. Pismeno i usmeno izlaganje.

25%

Prosjeĉna ocjena usmenog izlaganja i pisanog eseja

Nedovoljan (1);

Dovoljan (2);

Dobar (3);

Vrlo dobar (4);

Odliĉan (5).

6 15 0,5

Prisustvovanje vjeţbama, razmjena iskustava sa savjetodavcima na terenu.

Uvjet za upis ocjene Zadovoljio / Nije zadovoljio

5 15 0,5



289



Pismeni ispit

Kolokvij se sastoji od odreĊenog broja pitanja. Pitanja ukljuĉuju:nadopunjavanje, prepoznavanje ili opisno odgovaranje. Prepisivanje se kaţnjava sukladno pravilnicima institucije. Ispit se u sluĉaju prepisivanja poništava.

Nakon završenih predavanja

Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je za polaganje ispita uz zadovoljavanje ostalih elemenata praćenja.

Izrada eseja o unaprijeĊenju prakse proizvoĊaĉa tijekom i nakon sajetodavnog procesa. Pismeno i usmeno izlaganje.

Student izradom eseja opisuje unaprjeĊenje odnosno daje ocjenu napretka proizvoĊaĉevog znanja i prakse iz fitomedicine prije i nakon provedenog savjetodavnog procesa. Student mora sam odabrati savjetodavni proces i proizvoĊaĉa na kojem će ga provesti. Esej će biti izloţen pred ostalim studentima usmeno, a nastavniku će biti dostupan i pismeno.

Tijekom semestra- za vrijeme vjeţbi

Pozitivno ocijenjen pismeni i usmeni dio eseja uvjet je za polaganje ispita uz zadovoljavanje ostalih elemenata praćenja.

Izrada seminarskog rada. Pismeno i usmeno izlaganje.

Seminarski rad ukljuĉuje pismenu izradu i pregled literature te usmeno izlaganje pred ostalim studentima odreĊene teme vezane uz poljoprivredno savjetodavstvo u fitomedicini

Tijekom semestra

Pozitivno ocijenjen pismeni i usmeni dio seminarskog rada uvjet je za polaganje ispita uz zadovoljavanje ostalih elemenata praćenja.

Prisustvovanje na vjeţbama

Na vjeţbama se obavlja provjera prisustvovanja. Uvjet za potpis ostvaren je ako je student izostao do maksimalno dva puta. .

Kraj semestra

Zadovoljio / Nije zadovoljio

Aktivnost na predavanjima i vjeţbama

Studenti sudjeluju u raspravama na predavanjima ili vjeţbama. Nude svoja rješenja problema ili daju odgovore tijekom kratke provjere

razumijevanja obraĊenog gradiva (aktivno prisustvovanje !).

Tijekom semestra

Zadovoljio/nije zadovoljio



Ishod 1. - Objasniti razvoj savjetodavstva s posebnim naglaskom na fitomedicinu.

Pismeni ispit, prisustvovanje vjeţbama

Ishod 2. - Poznavanje osnovnih principa i metoda poljoprivrednog savjetodavstva u fitomedicini.

Pismeni ispit, prisustvovanje vjeţbama, izrada eseja.

Ishod 3. - Poznavanje etike i odgovornosti sudionika u savjetodavnom procesu.

Pismeni ispit, prisustvovanje vjeţbama, seminarski rad.

Ishod 4. - Determiniranje pojmova zaštita, nadzor, suzbijanje i meĊuovisnost u fitomedicini.

Ishod 5. - Objasniti i primjenjivati dobru agronomsku praksu u fitomedicini.

Ishod 6. – Koristiti participativan pristup u edukaciji odraslih osoba. Prisustvovanje vjeţbama, izrada eseja.


290



Populacijska genetika


Šifra 2162, ECTS bodovi 6, Engleski jezik R1, E-uĉenje R1

Sati nastave 60: pPredavanja 38; vjeţbe (praktikum) 16; seminar 6


Prof. dr. sc. Marija Đikić, tel.:385 1 239 3799, e- mail: [email protected]

Cilj:

Sadrţaj modula osposobljava studente razumjeti teorijske spoznaje genetske strukture populacije i genetske parametre za primijenu u postavljanju uzgojnih ciljeva i izradi uzgojnih programa za uzgoj i selekciju ţivotinja. Uspješno savladavanje teorijskih spoznaja osposobljava studente za daljnje školovanje, specijalizacije i doktorski studij te ukljuĉivanje u znanstveno istraţivaĉki rad.

Program modula: Povijesni razvoj i odnos populacijske genetike s drugim biološkim i društvenim disciplinama; Genetska i fenotipska varijabilnost u populacijama ţivotinja; Organizacija genetske varijabilnosti, (random sparivanje, i genetska struktura populacije); Izvori i promjene varijabilnosti u populacijama (mutacije, migracije, selekcija); Prosjeci, genetiĉki i genotipski parametri; Procesi u populaciji i subpopulacije; Molekularna i populacijska genetika (neutralna teorija).

Na vjeţbama studenti će povezati teorijske spoznaje uz praktiĉno rješavanje problema.

Vjeţbe se odrţavaju u praktikumu Laboratorija za kantitativnu analizu, individualan pristup studentu. Za seminar studenti izraĊuju i prezentiraju zadanu temu ili po osobnom izboru odabranu s posebnim naglaskom primjene teorijskih spoznaja populacijske genetike u razvoju i odrţivosti mlijeĉne i mesne industrije te socioloških i ekoloških ĉimbenika. Polaganje ispita provodi se parcijalnim testovima i završnim usmenim ispitom.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:

Redovito pohaĊati nastavu. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljanti pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktiĉnih problema. Seminarske radove pripremati samostalno ili grupno te aktivno sudjelovati u raspravi.




291


- prepoznati i obrazloţiti znaĉaj i razvoj temeljnih postavki populacijske genetike u odnosu na druge biološke i društvene discipline,

- objasniti i izraĉunati genetsku strukturu populacije i promjene genetske strukture u jednoj i više generacija,

- identificirati promjene genetske strukture populacija kao osnova za postavljanje uzgoja i selekcije za promjenu vrijednosti proizvodnih i reproduktivnih svojstava u populacijama razliĉitih vrsta ţivotinja,

- obrazloţiti i procijeniti fenotipsku i genetsku varijabilnost u populacijama, kao i genetiĉke uĉinke kao odstupanja i promjene vrijednosti svojstava u populacijama,

- specificirati genetske parametre za izraĉun uzgojnih vrijednosti u provedbi uzgojnih i selekcijskih programa u populacijama ţivotinja, a povezani su sa ishodima uĉenja,

- primijeniti temeljne postavke biokemije fiziologije molekularne biologije biometrike,

- objasniti genetske i okolišne izvore varijabilnosti, objasniti selekcijske metode i naĉine procjena uzgojnih vrijednosti,

- protumaĉiti i izraĉunati pokazatelje koji opisuju rodbinske veze, stupanj uzgoja u srodstvu, strukturu populacije raznolikost i varijabilnost koji su dio studijskog programa Genetika i oplemenjivanje ţivotinja.

Zapošljivost po ishodima uĉenja: Magistar/magistra genetike i oplemenjivanja ţivotinja

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodov

i

PohaĊanje nastave



-

Korektivni bodovi

-

Aktivno sudjelovanje na nastavi korigira ocjenu naviše -

54 45

0

1

1

Seminarski rad 25 Struktura sadrţaj pisanog rada 50%; uvjerljivost prezentacije 50%

6 25 1

Parcijalni ispit(PI1) 25 51-60%

61-70%

71-90%

91 - 100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlodobar(4)

Odliĉan (5)

0 25 1


61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 25 1

(Nadoknada)** (25%) - - - (25) (1)


292


61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0

30

30

1

1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI)/4 60 180 6

*Studenti su obavezni zaraditi minimalno 3 ECTS boda kao preduvijet za izlazak na završni usmeni ispit

** Jedan bod moguće je nadoknaditi izradom samostalnog zadatka



PohaĊanje nastave



Moţe se opravdati izostanak 20% predavanja, 15% vjeţbi, 15% seminara (ĉl. 12., Pravilnik o studiranju.na AFZ).


Moguća putem samostalnog zadatka (1ECTS)





Moguća putem samostalnog zadatka(1ECTS)


Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta, a vezano uz programski sadrţaj predmeta studenti zaduţuju samostalno ili grupno (3-5 studenata ovisno o studiskoj grupi) na poĉetku semesta. Pisani rad predaju na pregled dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad se predaje neposredno prije prezentavije i izlaganja. Izlagannje seminarskih radova poĉinje u 13 tjednu nastave po dogovorenom tematskom rasporedu. Svaki student pojedinaĉno izlaţe rad ili dio grupnog rada. Ocjenjuje se razumijevanje sadrţaja oblikovanje rada i prezentacije (power point), vještine prezentacije, kritiĉnost i analitiĉnost problematike te sposobnost zakljuĉivanja.

1. tjedan

13. tjedan

14. tjedan

Moguća putem samostalnog zadatlka (1ECTS)

Parcijalni ispit 1 (PI1) Ispit, programski obuhvaća uvodni dio i teorijsku osnovu s praktiĉnim zadacima genetske strukture populacije frekvencije i promjene frekvencija gene i genotipova kao osnove varijabilnosti , bioraznolikosti populacija u selekciji i uzgoju ţivotinja. Ispit je pismeni putem kolokvija

Pitanja iz teorijskog dijela ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica, a izraĉuni zadataka identificiranje i primjenu teorije u praksi, razumijevnje i analizu te povezivanje s drugim programskim sadrţajima studija.


Parcijalni ispit2 (PI2) Ispit programski obuhvaća drugi dio, analizu prosjeka i odstupanja gentiskih/geneotipskih svojstava populacije, varijabilnost, osnove inbridinga temeljem analize svojstava male populacije. Ispit je pismeni putem kolokvija. Pitanja iz teorijskog dijela ispituju poznavanje i razumijevanje teorijskih spoznaja, a problemi izraĉuna praktiĉnu .



293


Student treba ostvariti nuţna 3 ECTS boda za izlazak na usmeni ispit, a ukoliko ne, moţe nadoknaditi izradom samostalnog rada odreĊenog iz programskog sardrţaja predmeta.


-

Usmeni ispit(UI) Usmeni ispit sastoji se od pet pitanja prema programskim cjelinama predmeta. Uvaţava se evaluacija aktinosti tijekom nastave (+++)


Ispitni rokovi -



Prepoznati i razumjeti znaĉaj i razvoj temeljnih postavki populacijske genetike u odnosu na druge biološke i društvene discipline

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad

Razumjeti i znati izraĉunati genetsku strukturu populacije i promjene genetske strukture u jednoj i više generacija


Identificirati promjene genetske strukture populacija kao osnova za postavljanje uzgoja i selekcije za promjenu vrijednosti proizvodnih i reproduktivnih svojstava u populacijama razliĉitih vrsta ţivotinja


Razumijeti i procijeniti fenotipsku i genetsku varijabilnost u populacijama, kao i genetiĉke uĉinke kao odstupanja i promjene vrijednosti svojstava u populacijama

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, seminarske teme, pismeni ispit, usmeni ispit

Specificirati genetske parametre za izraĉun uzgojnih vrijednosti u provedbi uzgojnih i selekcijskih programa u populacijama ţivotinja

Radni zadaci o strategiji uzgojnih ciljeva, seminar, pismeni ispit, usmeni ispit


294



Poslovna statistika 2


P30, V20, S10


Doc. dr. sc. Biserka Kolarec, Zavod za informatiku i matematiku, tel.: 2392303,e-mail: [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je ovladavanje tehnikama napredne inferencijalne statistike. Pri izboru gradiva i primjera vodi se raĉuna o specifiĉnom kontekstu agroekonomske struke. Posebna se pozornost poklanja praktiĉnom ovladavanju vještinama nuţnima za uspješnu primjenu statistiĉkih metoda u problemima koji proizlaze iz znanstveno-istraţivaĉke problematike. Nakon uvodnog podsjećanja na sadrţaje iz modula Poslovna statistika 1 na koji se ovaj modul nadovezuje, obraĊuju se sadrţaji vezani uz usporedbe dviju populacija, x^2 raspodjelu i test, analizu varijance, linearnu regresiju i analizu vremenskih sljedova. Na to se nastavlja poglavlje o klasterskoj analizi te osnovni pojmovi faktorske analize.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

1. Ustrojiti i redovito i savjesno izvoditi nastavu i druge oblike nastavnog rada

2. Pripremati nastavne i ispitne materijale

3. Razraditi i provoditi odgovarajuće metode praćenja i vrednovanja rada studenata

4. Bodovati i ocijeniti rad studenata na ispitima znanja, zadaćama i seminarskim radovima studenata te na projektnom zadatku

5. Poticati studente na samostalan rad i razvijati njihovo zanimanje za predmet

6. Biti dostupan za pitanja studenata na nastavi, u vrijeme konzultacija i prema dogovoru u drugo vrijeme

Obaveze studenata:

1. Redovito prisustvovati nastavi

2. Izvršavati nastavne obveze (predavati zadaće, izraditi praktiĉne radove na raĉunalu, pristupati ispitima znanja)

3. Aktivno sudjelovati u nastavi pitanjima, davanjem odgovora na problemska pitanja

4. Angaţirano sudjelovati u radu, raditi u grupama, svladati predviĊene vjeţbe



295


1. Razlikovati razne sluĉajeve uzorkovanja te intervalno procijeniti i testirati hipoteze o razlici oĉekivanja ili udjela za dvije populacije odabirom odgovarajuće raspodjele

2. Prosuditi ravna li se neka opaţena pojava po teorijskom modelu

3. Donijeti, na temelju testa, zakljuĉak o zavisnosti i homogenosti obiljeţja na dvije populacije

4. Primijeniti ANOVA test u sluĉaju testiranja jednakosti oĉekivanja za više od dvije populacije

5. Uoĉiti linearni trend, ispitati utjecaj promjene podataka na jednadţbu pravca regresije, interpretirati znaĉenje koeficijenta odreĊenosti i korelacije, modelirati sluĉajeve koji te koeficijente mijenjaju

6. Kritiĉki komentirati i interpretirati rezultate analiza dobivene primjenom Excelovih alata

7. Interpretirati znaĉenje podataka vremenskog niza, osloboditi ga sezonskih i cikliĉkih efekata, predvidjeti trend i prognozirati na temelju trenda

8. Koristiti mjere udaljenosti u metodama klasteriranja te vrednovati razliĉitost rezultata dobivenih raznim metodama

9. Tumaĉiti znaĉenje korelacija u matrici korelacija kao odluĉujući ĉimbenik u odreĊivanju broja faktora kod faktorske analize

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

1.ispit znanja 40% - - 2 60 1

Projektni zadatak regresija

20% - - 2 20 1

Projektni zadatak analiza vremenskih sljedova

20% - - 2 20 1

Projektni zadatak faktorska analiza

20% - - 2 20 1

PohaĊanje nastave i izrada zadaća

- - - 52 60 2


Dodatnih do 10% - - - - -

UKUPNO 100%

50-60%

61-74%

75-89%

90-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odličan (5)

60 180 6


296



1.ispit znanja Elementi inferencijalne statistike: usporedbe dviju populacija, x^2 raspodjelu i test, analizu varijance

8. tjedan -

Projektni zadatak regresija Regresijska analiza 10.tjedan -

Projektni zadatak analiza vremenskih sljedova

Analiza vremenskog slijeda 12. tjedan -

Projektni zadatak faktorska analiza

Faktorrska i analiza klastera 15./16. tjedan -


Studenti se potiĉu odgovarati na problemska pitanja, predlaţu naĉine za rješavanje problema, voĊeni su do ispravnih zakljuĉaka vlastitim kritiĉkim razmišljanjem, rade u grupama na rješavanju konkretnog problema iz prakse

Kontinu-irano tijekom nastave

-

Usmeni ispit Za studente koji nisu svladali gradivo kroz semestar. Ocjenjuje se znanje i vještina primjene znanja u rješavanju problema Ispitni rokovi

Ispitni rokovi -

PohaĊanje nastave i izrada zadaća

Evidencija nazoĉnosti studenata, samostalno izraĊivanje zadaća, aktivno sudjelovanje na nastavi

Kroz semestar -



Razlikovati razne sluĉajeve uzorkovanja te intervalno procijeniti i testirati hipoteze o razlici oĉekivanja i udjela za dvije populacije odabirom odgovarajuće raspodjele

Izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊena zadaća, pismeni ispit

Prosuditi ravna li se neka opaţena pojava po teorijskom modelu. Donijeti, na temelju testa, zakljuĉak o zavisnosti i homogenosti obiljeţja na dvije populacije.

Grupni rad na zadatcima, samostalno izraĊena zadaća, pismeni ispit

Primijeniti ANOVA test u sluĉaju testiranja jednakosti oĉekivanja za više od dvije populacije

Sudjelovanje u problemskoj nastavi, izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊena zadaća

Kritiĉki komentirati i interpretirati rezultate analiza dobivene primjenom Excelovih alata

Sudjelovanje u problemskoj nastavi i raspravi, rad u praktikumu, izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊena zadaća

Uoĉiti linearni trend, ispitati utjecaj promjene podataka na jednadţbu pravca regresije, interpretirati znaĉenje koeficijenta odreĊenosti i korelacije, modelirati sluĉajeve koji te koeficijente mijenjaju

Sudjelovanje u raspravi, samostalno izraĊena zadaća, izrada problemskog zadatka

Interpretirati znaĉenje podataka vremenskog niza, osloboditi ga sezonskih i cikliĉkih efekata, predvidjeti trend i prognozirati na temelju trenda

Sudjelovanje u raspravi, izrada problemskog zadatka, samostalno izraĊena zadaća

Koristiti mjere udaljenosti u metodama klasteriranja te vrednovati razliĉitost rezultata dobivenih raznim metodama. Tumaĉiti znaĉenje korelacija u matrici korelacija kao odluĉujući ĉimbenik u odreĊivanju broja faktora kod faktorske analize

Izrada problemskog zadatka, samostalno izraĊena zadaća


297



Postanak tla




Stjepan Husnjak [email protected]; Vedran Rubinić [email protected]

Cilj:

Cilj modula je educirati studente o uvjetima postanka tla i problemima odrţavanja njegove plodnosti, uz isticanje uloge pedogenetskih faktora i procesa.

Način rada:

Obaveze nastavnika

Odrţavanje predavanja, seminara i vjeţbi. Praćenje prisutnosti studenata na nastavi. Pruţanje konzultacija. Organizacija i provoĊenje testova znanja i ispita. Organizacija i provoĊenje terenske nastave.

Obaveze studenata

Uredno pohaĊanje predavanja i vjeţbi te izrada seminarskih radova. Polaganje parcijalnih ispita znanja tijekom semestra ili cjelovitog ispita u redovitim ispitnim rokovima.


Po uspješnom završetku modula Postanak tla, studenti će moći:

Razumjeti zakonitosti nastanka tla

Prepoznati znaĉaj i ulogu pedogenetskih ĉimbenika u nastanku i razvoju tla

Prepoznati znaĉaj i ulogu pedogenetskih procesa u postanku, razvoju i formiranju unutarnje morfologije tla

Objasniti unutarnju i vanjsku morfologiju tla, te na temelju toga identificirati dominantne pedogenetske ĉimbenike i procese koju su utjecali na njezin nastanak

Navedeni ishodi uĉenja povezani su sa slijedećim ishodima uĉenja studijskog programa MS Agroekologija:

1. Definirati obiljeţja zemljišnih i vodnih resursa te racionalne naĉine njihovog korištenja, kao i korištenja novih tehnologija u poljoprivredi, zbrinjavanju otpada i zaštiti okoliša

2. Opisati i primijeniti terenske i analitiĉke postupke za prepoznavanje i izdvajanje vrsta tla, analizirati i interpretirati svojstva tla

3. Analizirati djelovanje fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa na postanak i razvoj pedosfere

4. Integrirati podatke vezane uz agroekološke ĉimbenike te kreirati naĉine ureĊenja zemljišta




298

Polaganje ispita






studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave - - - 28 28 0.8

Parcijalni ispit (PI1)

50%

60-69,9%

70-79,9%

80-89,9%

90-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 30 1,1


50%

60-69,9%

70-79,9%

80-89,9%

90-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 32 1,1

Ukupno 100%

(PI1 + PI2) / 2 30 90 3



PohaĊanje nastave (predavanja i vjeţbe)

Na nastavi se biljeţe nazoĉni studenti.

Moguć izostanak s do 20% predavanja.

Vjeţbe obavezne 100%.

Semestar Moguća putem samostalnog zadatka

Seminar

Studenti u grupama (oko 4 studenata ĉini jednu grupu) obraĊuju zadanu temu vezanu za programske cjeline modula. Nastavnik prati uspješnost studenata u pripremi pisanog rada i njegovog oralnog izlaganja.

11-13. tjedan

Parcijalni ispit 1 (PI1) Pisani ispit. Obuhvaća prvi programski dio modula, odnosno slijedeće cjeline: Uvodni dio, Klima kao faktor pedogeneze, Organizmi kao faktor pedogeneze, Reljef kao faktor pedogeneze, Matiĉni supstrat i vrijeme kao faktori pedogeneze

Ispitna pitanja:

- dijelom koncipirana tako da traţe nadopunjavanje kljuĉnim rijeĉima ili nude više odgovora od kojih je samo jedan toĉan, a dijelom kao otvorena.

- testiraju razumijevanje razliĉitih uvjeta postanka tla, odnosno utjecaja pedogenetskih faktora okoliša na formiranje tla i pojedinih njegovih znaĉajki

4. tjedan


299

Parcijalni ispit 2 (PI2) Pisani ispit. Obuhvaća drugi dio modula, odnosno slijedeće cjeline: Pedogenetski procesi, Trošenje, Transport i sedimentacija, Tipski procesi postanka tla, Morfologija tla.

Ispitna pitanja:


- testiraju razumijevanje procesa trošenja stijena i minerala te postanka tla, kao i njihovog utjecaja na znaĉajke tla, posebno na njegovu morfologiju

9. tjedan


Ukoliko student izostane s nastave više nego je dopušteno, moguća je izrada dodatnog samostalnog seminarskog rada o temi s koje je izostao i izlaganje pred nastavnikom.

Tijekom ispitnih rokova, prije izlaska na ispit

Cjeloviti ispit Pisani ispit. U sluĉaju da student ne poloţi ispit putem parcijalnih ispita tijekom semestra, polaţe cjeloviti pisani ispit koji ukljuĉuje cjelokupno gradivo modula.

Ispitna pitanja:

- vidi pod PI1 i PI2




Obrazloţiti zakonitosti nastanka tla Rasprave tijekom terenske nastave (vjeţbe), Parcijalni ispit 1

Prepoznati znaĉaj i ulogu pedogenetskih ĉimbenika u nastanku i razvoju tla

Rasprave tijekom terenske nastave (vjeţbe), Parcijalni ispit 1

Prepoznati znaĉaj i ulogu pedogenetskih procesa u postanku, razvoju i formiranju unutarnje morfologije tla

Rasprave tijekom terenske nastave (vjeţbe), Parcijalni ispit 2

Objasniti unutarnju i vanjsku morfologiju tla, te na temelju toga identificirati dominantne pedogenetske ĉimbenike i procese koju su utjecali na njezin nastanak

Rasprave tijekom terenske nastave (vjeţbe), Parcijalni ispit 2, Seminar


300



Precizna hranidba ovaca i koza




Doc. dr. sc. Goran Kiš, [email protected] ; prof. dr. sc. Darko Grbeša, [email protected]; prof. dr. sc. Krešimir Salajpal, [email protected]; dr. sc. Kristina Kljak; [email protected]

Cilj:

Cilj ovog modula je omogućiti studentima znanja, vještine i kompetencijama za samostalno voĊenje hranidbenog menadţmenta u ovĉarskoj i kozarskoj proizvodnji, a sve s ciljem optimiziranja proizvodnje i zdravlja ţivotinja sukladno ţeljenoj kakvoći proizvoda. Nadalje cilj je da studenti nauĉe izabrati naĉin ovĉarsko-kozarske proizvodnje sukladno prirodnim resursima i dostupnosti hrane kako bi proizvodnja bila maksimalno profitabilna i/ili ekološki samoodrţiva.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:



- Objasniti osobitosti anatomsko-fizioloških osobina ovaca i koza.

- Prepoznati biološku ulogu, potrebne koliĉine, znakove viška i manjka hranjivih tvari u hranidbi ovaca i koza.

- Prepoznati vrste krmiva sukladno njihovoj hranjivosti za ovce i koze.

- Raĉunski procijeniti potrebe ovaca i koza za energijom, proteinima, aminokiselinama, mineralima i vitaminima iz osnovnih podatka o ţivotinji.

- Raĉunski vrednovati hranjivost krmiva u hranidbi ovaca i koza.

- Prepoznati utjecaj hranidbe na dobrobit (zdravlje) ţivotinje i okolinu .

- Kreirati obroke za sve vrste i kategorije ovaca i koza ovisno o naĉinu i vrsti proizvodnje.

- Preporuĉiti obroke za proizvodnju dizajnirane hrane za ljude.

- Osobitosti hranidbe ovaca i koza na Mediteranu.






301

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


30%

Do 49

50-59

60-79

80-89

90-100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

12 30 0,5


30%

Do 49

50-59

60-79

80-89

90-100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

14 30 0,5

Izrada seminara 10%

Do 49

50-59

60-79

80-89

90-100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

2 10 0,5


Do 49

50-59

60-79

80-89

90-100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

2 20 1


0 0 0 0 0 0,5







U sklopu nastave





U sklopu nastave



302

Izrada seminara

Seminarski rad se izvodi u grupama od 2-3 studenta i za studente je obavezan. Teme seminara su vezane uz hranidbu ovaca i koza, ovisno o afinitetima studenta. Nakon izrade seminara prezentira se tema uz javnu prezentaciju tijekom nastave.

U sklopu nastave.


Završni projekt

Završni projekt izvodi svaki student individualno i za studente je obavezan. Tema završnog projekta je izrada kompletnog managementa hranidbe ovaca ili koza. Oĉekuje se samostalna obrada teme.

Zadnje predavanje




Zadnje predavanje

Nije moguće



Objasniti osobitosti anatomsko-fizioloških osobina ovaca i koza. Pismeno ili usmeno

Prepoznati biološku ulogu, potrebne koliĉine, znakove viška i manjka hranjivih tvari u hranidbi ovaca i koza.

Pismeno ili usmeno

Prepoznati vrste krmiva sukladno njihovoj hranjivosti za ovce i koze. Pismeno ili usmeno

Raĉunski procijeniti potrebe ovaca i koza za energijom, proteinima, aminokiselinama, mineralima i vitaminima iz osnovnih podatka o ţivotinji.

Pismeno

Raĉunski vrednovati hranjivost krmiva u hranidbi ovaca i koza. Pismeno

Prepoznati utjecaj hranidbe na dobrobit (zdravlje) ţivotinje i okolinu . Pismeno ili usmeno

Kreirati obroke za sve vrste i kategorije ovaca i koza ovisno o naĉinu i vrsti proizvodnje.

Pismeno


303



Predivo bilje


Sati nastave 60:

Predavanja 13; terenske vjeţbe i vjeţbe u praktikumu 10; seminar 7


Jasminka Butorac, tel. 239 3632; e-mail: [email protected]; Milan Pospišil, tel. 239 3701; e-mail:

[email protected]

Cilj:

Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i vještinama potrebnim za samostalnu proizvodnju i preradu predivih kultura u razliĉitim proizvodnim uvjetima

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:




- opisati stanje, potrebe i trendove u proizvodnji predivog bilja u zemlji i u svijetu

- opisati i prepoznati predive kulture koje se uzgajaju u zemlji i u svijetu

- procijeniti utjecaj okolišnih i tehnoloških ĉimbenika na prinos i sastavnice prinosa, te kvalitetu vlakna predivih kultura, te sjemena

- definirati osnovne i specifiĉne tehnologije proizvodnje i prerade, te samostalno kreirati i voditi tehnološki zahtjevne procese u proizvodnji i preradi predivog bilja na vlastitom gospodarstvu i u poljoprivrednim tvrtkama

- odabrati i za uzgoj preporuĉiti predive kulture, kultivare koji odgovaraju specifiĉnim agroekološkim uvjetima s ciljem smanjenja uĉinka razliĉitih biotskih i abiotskih stresova i donošenja preporuka za proizvodnju i poslovanje

- opisati i procijeniti kvalitetu vlakna predivih kultura

- prepoznati, opisati i riješiti probleme u proizvodnji i preradi predivog bilja na temelju steĉenih znanja i vještina




304

- procijeniti pouzdanost, pristranost i korisnost dobivenih informacija, ideja i koncepata u proizvodnji predivih kultura

- kritiĉki procijeniti znanstvene rezultate iz podruĉja tehnologije proizvodnje predivog bilja prije uvoĊenja u proizvodnju

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

12 30 1


60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

11 30 1

Seminar 25%



7 15 0,5

Usmeni ispit UI 25%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

Unesi tekst 15 0,5


100%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

Unesi tekst 90 3

UKUPNO 100% (P1+P2+S+UI)/4 30 90 3






Parcijalni ispit

Studenti tijekom semestra pišu dva parcijalna pismena ispita. Ukoliko poloţe oba pismena ispita, nakon usmenog ispita upisuje se ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe oba parcijalna pismena ispita, moraju polagati usmeni ispit.

P1 – 7. tjedan

P2 – 15. tjedan

Ukoliko studenti nisu poloţili jedan parcijalni ispit, mogu na kraju semestra polagati parcijalni ispit koje nisu poloţili (samo jedan rok za popravni parcijalni ispit).


305

Seminar Studenti tijekom semestra predaju u elektronskom obliku i prezentiraju seminarski rad

S – 10. tjedan Unesi tekst

Usmeni ispit Usmeni ispit sastoji se pet pitanja. Testira se sposobnost studenta da poveţe usvojene ĉinjenice i sposobnost zakljuĉivanja.




Opisati stanje, potrebe i trendove u proizvodnji predivog bilja u zemlji i u svijetu


Opisati i prepoznati predive kulture koje se uzgajaju u zemlji i u svijetu Seminar. Usmeni ispit.

Procijeniti utjecaj okolišnih i tehnoloških ĉimbenika na prinos i sastavnice prinosa, te kvalitetu vlakna predivih kultura, te sjemena


Definirati osnovne i specifiĉne tehnologije proizvodnje i prerade, te samostalno kreirati i voditi tehnološki zahtjevne procese u proizvodnji i preradi predivog bilja

Seminar. Parcijalni ispit. Usmeni ispit.

Odabrati i za uzgoj preporuĉiti predive kulture, kultivare koji odgovaraju specifiĉnim agroekološkim uvjetima s ciljem smanjenja uĉinka razliĉitih biotskih i abiotskih stresova i donošenja preporuka za proizvodnju i poslovanje

Usmeni ispit.

Opisati i procijeniti kvalitetu vlakna predivih kultura Parcijalni ispit. Usmeni ispit

Procijeniti pouzdanost, pristranost i korisnost dobivenih informacija, ideja i koncepata u proizvodnji predivih kultura

Usmeni ispit.


306



Primijenjena entomologija


30P + 8S + 22V


prof. dr. sc. Renata Baţok, [email protected]; Maja Ĉaĉija, dipl. ing., [email protected]

Cilj:

Cilj modula je upoznati studente s najvaţnijim štetnicima poljoprivrednih kultura te osposobiti studente da mogu samostalno procijeniti veliĉinu štete na biljkama domaćinima i donijeti odluku o vremenu i naĉinu suzbijanja znaĉajnih štetnika.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnik je duţan izvoditi nastavu u skladu s izvedbenim planom, omogućiti studentima potrebne materijale za izvoĊenje nastave. Nadalje, nastavnik je obvezan omogućiti studentima dovoljno ispitnih rokova te ih pravovremeno obavijestiti o istima.

Obaveze studenata:

PohaĊanje nastave obvezno je za studente. Da bi dobili potpis studenti moraju prisustvovati na minimalno 80% predavanja i 80 % vjeţbi te 100% seminara.

Opravdani izostanak potrebno je dokumentirati. Ukoliko je student izostao s nastave više od propisanog, a bez opravdanog razloga, potpis će mu biti uskraćen, a predmet treba ponovno upisati u sljedećoj akademskoj godini. Sutdenti će dobiti teme za seminare te će samostalno pripremati seminare i aktivno sudjelovati na izlaganjima istih. Tijekom izvoĊenja vjeţbi studenti će promatrati štetnike pod binokularnom lupom te će iste crtati.


Studenti koji ne poloţe ispit putem parcijalnih ispita duţni su u vrijeme ispitnih rokova izaći na pisani ispit.


1. Determinirati štetnike iz reda Insecta u poljoprivrednim kulturama i na ukrasnom bilju temeljem simptoma napada i morfoloških osobina.

2. Protumaĉiti ţivotni ciklus i ekologiju štetnika iz reda Insecta.

3. Planirati i provesti nepesticidne indirektne i direktne mjere kojima se napad štetnika sprjeĉava ili smanjuje a zasnovane su na poznavanju razvojnih osobina (ţivotnog ciklusa i ekologije) štetnika.

4. Primijeniti odgovarajuće metode prognoze i predviĊanja napada štetnika.




307

5. Temeljem utvrĊene brojnosti ili opasnosti od napada odrediti prag tolerantnosti i preporuĉiti uĉinkovite ekološki i ekonomski prihvatljive mjere suzbijanja.

6. Planirati i provesti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetnika po naĉelima integrirane i ekološke zaštite bilja.

7. Kreirati i prezentirati programe zaštite pojedinih kultura od štetnika.

8. Voditi projekt (program) iz domene poljoprivredne entomologije i prezentirati nove spoznaje i tehnologije suzbijanja štetnika poljoprivrednim proizvoĊaĉima.

9. Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili za daljnje cjeloţivotno obrazovanje.


1. Objasniti osnovna naĉela fitomedicine i prikazati mjesto fitomedicine u biljnoj proizvodnji (1, 3, 4).

2. Determinirati bolesti, štetnike i korove u poljoprivrednim kulturama i na ukrasnom bilju (1) .

3. Protumaĉiti ţivotni ciklus i ekologiju štetoĉinja (2).

4. Primijeniti odgovarajuće metode procjene visine napada štetnika, bolesti i korova i temeljem utvrĊene brojnosti ili opasnosti od infekcije preporuĉiti uĉinkovite mjere suzbijanja (4, 5).

5. Razlikovati i procijeniti prednosti i nedostatke svake od raspoloţivih mjera suzbijanja štetoĉinja (3).

6. Provesti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja (štetnika, bolesti i korova) po naĉelima konvencionalne, integrirane i ekološke zaštite bilja (3, 4, 5, 6).

10. Preporuĉiti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja u novim /nepoznatim okolnostima (6, 7, 8).

11. Ocijeniti uspješnost mjera borbe protiv štetoĉinja (6, 7, 8).

12. Kreirati i prezentirati programe zaštite pojedinih kultura od korova, bolesti i štetnika (7).

13. Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili za daljnje cjeloţivotno obrazovanje (9).

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Ulazni kolokvij 20

Svaki kolokvij (10 kolokvija) nosi 2 boda. Minimum za prolaz na kolokviju je 1 bod. Bodovi se tijekom semestra zbrajaju

Student moţe ostvariti maksimalno 20 boda kroz kolokvije. Minimum za ostvarenje prava na potpis je 11 bodova

4 36 1,2

Crteţi sa vjeţbi 10 Zadovoljio/nije zadovoljio

Student izraĊuje 10 crteţa. Svaki crteţ nosi 1 bod. Minimum za ostvarenje prava na potpis je 9 bodova

18 18 0,6

Seminari 10

Seminar nosi maksimalno 10 bodova. Minimum je ostvarenih 6 bodova

Bodovi ostvareni seminarskim radom zbrajaju se s ostalim bodovima. Minimum za pootpis 6 bodova

8 18 0,6


308

I. meĊuispit: pismeni

15

Za prolaz je potrebno ostvariti minimalno 10 bodova

Bodovi se zbrajaja s ostalim bodovima

10 27 0,9

II. meĊuispit: pismeni

25



20 45 1,5

Završni ispit: usmeni

20



Unesi tekst

36 1,2

UKUPNO 100%

90-100

80-89,9

70-79,9

60-69,9

Odliĉan

Vrlo dobar

Dobar

Dovoljan

60 180 6



Ulazni kolokvij Pismena provjera znanja iz tematske cjeline tekućeg tjedna.

Na poĉetku odrţavanja nastave tekućeg tjedna.

Dozvoljeno je 20% izostanaka pa nadoknada nije potrebna.

Crteţi sa vjeţbi Na vjeţbama studenti promatraju pod binokularnom lupom štetnike i bolesti te iste crtaju tijekom sata.

Do kraja semestra svi crteţi trebaju biti predani na uvid.

Dozvoljeno je 20% izostanaka pa nadoknada nije potrebna.

Seminarski radovi Studenti usmeno izlaţu radove prema zadanim temama.

Do kraja semestra seminarski radovi trebaju biti predani u pisanom obliku i prezentirani tijekom nastave.

Svaki student duţan je izraditi seminarski rad


Pismeni ispit heterometabolnih štetnika. Pitanja ukljuĉuju:nadopunjavanje, prepoznavanje ili opisno odgovaranje. Prepisivanje se kaţnjava sukladno pravilnicima institucije te se u tom sluĉaju ispit poništava.

Nakon odrţanih predavanja i vjeţbi iz heterometabolnih štetnika.



Pismeni ispit holometabolnih štetnika. Pitanja ukljuĉuju:nadopunjavanje, prepoznavanje ili opisno odgovaranje. Prepisivanje se kaţnjava sukladno pravilnicima institucije te se u tom sluĉaju ispit poništava.

Na kraju semestra. Tijekom redovitih ispitnih rokova.

Završni ispit: usmeni

Završna usmena provjera usvojenog znanja. Od studenta se traţi sposobnost analitiĉkog pristupa zadanom problemu, predlagaje rješenja i sinteza mogućih rješenja.

Nakon odslušanih predavanja i odraĊenih vjeţbi



309



Determinirati štetnike iz reda Insecta u poljoprivrednim kulturama i na ukrasnom bilju temeljem simptoma napada i morfoloških osobina.

Pregledavanjem crteţa, usmeni ispit

Protumaĉiti ţivotni ciklus i ekologiju štetnika iz reda Insecta. Tijekom usmenog izlaganja seminarskih radova, pismenim i usmenim ispitom.

Planirati i provesti nepesticidne indirektne i direktne mjere kojima se napad štetnika sprjeĉava ili smanjuje a zasnovane su na poznavanju razvojnih osobina (ţivotnog ciklusa i ekologije) štetnika.

Završnim usmenim ispitom.

Primijeniti odgovarajuće metode prognoze i predviĊanja napada štetnika.

Pismenim i usmenim ispitima.

Temeljem utvrĊene brojnosti ili opasnosti od napada odrediti prag tolerantnosti i preporuĉiti uĉinkovite ekološki i ekonomski prihvatljive mjere suzbijanja.


Planirati i provesti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetnika po naĉelima integrirane i ekološke zaštite bilja.


Kreirati i prezentirati programe zaštite pojedinih kultura od štetnika.

Seminarskim radom, završnim usmenim ispitom.


310



Primijenjene tehnologije uzgoja voća


Predavanja 40; vjeţbe 12 /Terenske (8) Laboratorijske (4)/ ; seminari 8


Nositelj predmeta/modula: doc.dr.sc. Martina Skendrović Babojelić (IzvoĊaĉ predavanja, vjeţbi i seminara), e-mail: [email protected], telefon: 01 239 4070

Suradnik: izv.prof.dr.sc. Boris Duralija, (izvoĊaĉ predavanja i vjeţbi) e-mail: [email protected], telefon: 01 239 3726

Cilj:

Cilj predmeta je stjecanje znanja i vještina o tehnologijama i postupcima potrebnim za uspješnu proizvodnju voća u razliĉitim sustavima i poduĉjima uzgoja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja sukladno sadrţaju predmeta, organizacija i izvoĊenje terenskih i laboratorijskih vjeţbi, provjera i ocjenjivanje steĉenog znanja i vještina kroz seminare, parcijalne ispite i usmeni ispit.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja, terenskih i laboratorijskih vjeţbi, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i prezentacija seminara, polaganje parcijalnih ispita i polaganje usmenog ispita


Ishodi uĉenja predmeta usklaĊeni su s ishodima uĉenja studija na kojem se predmet izvodi.

Nakon uspješno savladanog predmeta i poloţenog ispita kao i ostalih steĉenih kompetencija tijekom studija student će biti osposobljen za zapošljavanje u sektoru vezanom za voćarsku proizvodnju odnosno moći će:

- Prepoznati tehnologiju uzgoja odreĊene voćne vrste u voćnjaku

- Definirati znaĉaj biljnih hormona i regulatora rasta u voćarstvu

- Primijeniti odreĊeni regulator rasta ovisno o njegovoj funkciji i fazi rasta voćaka

- Utvrditi vrijeme i naĉin primjene odreĊenih zahvata ovisno o voćnoj vrsti

- Odabrati optimalne rokove i sredstva za prorjeĊivanje plodova

- Razlikovati znaĉaj primjene defolijanata u rasadniĉarstvu i rodnim nasadima

- Utvrditi potrebu primijene retardanata u voćarstvu




311

- Odabrati pravilne oprašivaĉe u cilju postizanja dobre rodnosti voćaka

- Utvrditi stupanj otpornosti odreĊene voćne vrste na niske temperature

- Odabrati adekvatne metode zaštite voćaka od niskih temperatura i tuĉe

- Primijeniti odreĊeni tehnološki zahvat u cilju postizanja bolje diferencijacije i potenciranja razvoja partenokarpnih plodova

- Procijeniti isplativost i mogućnost uzgoja voćnih vrsta u zatvorenom prostoru

- Organizirati tehnologiju proizvodnje odreĊene voćne vrste obzirom na zahtjeve vrste i podruĉje uzgoja

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi


60-70 %

71-80 %

81-90 %

91-100 %

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

28 60 2

Seminarski rad 20% 50 % - strutura, sadrţaj i naĉin pisanja rada, + 50 % naĉin izlaganja i prezentacija

8 30 1


60-70 %

71-80 %

81-90 %

91-100 %

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

24 60 2


60-70 %

71-80 %

81-90 %

91-100 %

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

Unesi tekst 30 1



312



PohaĊanje nastave (predavanje + vjeţbe)

Na nastavi se studenti upisuju i prozivaju. Opravdava se izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminari

Semestar (15 tjedana x 4 sata = 60 sati izravne nastave



Nastavnik potiĉe studente na aktivnost vezanu uz nastavnu temu. Otvara se rasprava u kojoj studenti iznose svoje mišljenje i stavove, kroz koje se onda prati sposobnost kritiĉkih izraţavanja i drugih vještina. Navedene aktivnosti se evidentiraju s (++ ili --) što pruţa mogućnost korekcije završne ocjene (++ -povećanje; -- smanjenje ili nadoknada).



Seminarski rad

Na poĉetku semestra studenti sami odaberu temu seminarskog rada (samostalan prijedlog ili s popisa tema prijedloga nastavnika) i prema unaprijed zakazanim rokovima predaju sminarski rad u elektronskom i tiskanom obliku. Ocjenjuje se kvaliteta napisanog rada, a nakon prezentacije i izlaganje rada (odrţava se obiĉno krajem semestra) ocjenjuje se i prezentacijske vještine i sposobnost zakljuĉivanja)

2. tjedan

12. tjedan

14. tjedan


Parcijalni ispit

Studenti tijekom semestra pišu dva parcijalna ispita nakon odslušanih povezanih nastavnih cijelina. Ukoliko poloţe oba ispita te zadovolje ostale uvjete polaţu kratak usmeni ispit i upisuje im se prosjeĉna ocjena u indeks (ili korigirana ocjena (zasluţena prethodnom aktivnošću u nastavi (++). Ukoliko ne poloţe parcijalne ispite, moraju polagati cijelo gradivo na usmenom ispitu.

P1 – 7. tjedan

P2 – 13. tjedan

Ako studenti ne poloţe jedan ili oba parcijalna ispita, omogućuje se polaganje parcijalnih ispita na kraju semestra – ali samo je jedan rok za popravne parcijalne ispite

Usmeni ispit

Sastoji se od pet pitanja. Na temelju odgovora ocjenjuju se znanje i sposobnost studenata u povezivanju usvojenih ĉinjenica kao i sposobnost logiĉnog zakljuĉivanja.



313



Prepoznati tehnologiju uzgoja odreĊene voćne vrste u voćnjaku; Utvrditi vrijeme i naĉin primjene odreĊenih zahvata ovisno o voćnoj vrsti

Terenske vjeţbe, sudjelovanje u raspravama, Parcijalni ispit/usmeni ispit

Definirati znaĉaj biljnih hormona i regulatora rasta u voćarstvu; Primijeniti odreĊeni regulator rasta ovisno o njegovoj funkciji i fazi rasta voćaka; Odabrati optimalne rokove i sredstva za prorjeĊivanje plodova

Razlikovati znaĉaj primjene defolijanata u rasadniĉarstvu i rodnim nasadima

Utvrditi potrebu primijene retardanata u voćarstvu

Terenske vjeţbe, sudjelovanje u raspravama, Parcijalni ispit/usmeni ispit

Odabrati pravilne oprašivaĉe u cilju postizanja dobre rodnosti voćaka

Parcijalni ispit

Utvrditi stupanj otpornosti odreĊene voćne vrste na niske temperature

Odabrati adekvatne metode zaštite voćaka od niskih temperatura i tuĉe

Parcijalni ispit/Usmeni ispit

Procijeniti isplativost i mogućnost uzgoja voćnih vrsta u zatvorenom prostoru

Organizirati tehnologiju proizvodnje odreĊene voćne vrste obzirom na zahtjeve vrste i podruĉje uzgoja

Terenske vjeţbe, Parcijalni i usmeni ispiti


314



Primjena marketinga i inovacije u agrobiznisu


Predavanja:12; seminari:18


Prof.dr.sc. Damir Kovaĉić, [email protected], +385 01 239 3734; Marina Tomić, mag.ing.agr., [email protected], +385 01 239 3787

Cilj:

Cilj modula Primjena marketinga i inovacije u agrobiznisu je osposobiti studente za rješavanje praktiĉnih marketinških problema u agrobiznisu, razvijanje kreativnosti i poticanje timskog i samostalnog rada.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja i pomoć pri izradi seminarskih radova

Obaveze studenata:

PohaĊanje nastave, grupna i pojedinaĉna analiza primjera iz marketinške prakse, izrada i prezentacija dva seminarska rada


Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći:

- definirati problem i marketinški cilj odabranog poduzeća,

- napraviti analizu trţišta i konkurencije (ponuda/potraţnja),

- prognozirati prodaju,

- napraviti jednostavnu segmentaciju trţišta,

- opisati marketing strategiju ,

- definirati elemente marketinškog spleta i argumentirati menadţment odluke




315

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Seminarski rad I 30% Unesi tekst

nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

izvrstan

12 18 1

Seminarski rad II 70% Unesi tekst

nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

izvrstan

18 42 2

Kontinuirano pohaĊanje i aktivno sudjelovanje na nastavi

10% Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst




Seminarski rad I

Seminarski rad I je obavezan,samostalan rad studenta koji ĉini 20% ukupne ocjene. Izrada seminarskog rada se sastoji od sljedećih dijelova: (1) pisanog dokumenta koji obraĊuje zadanu temu i (2) izrade prezentacije na odabranu temu i 3) obrane seminara. Studenti izraĊen seminar (word) predaju e-mailom do zadanog datuma.


Odličan (5) Seminarski rad je logiĉki dobro strukturiran, ĉinjeniĉno

toĉan, izraţava kreativan pristup temi i pravopisno je toĉan. Student je konzultirao relevantnu i recentnu literaturu.

Vrlo dobar (4) Seminarski rad obradio je najvaţnije ĉinjenice

vezane uz temu, zadovoljava formalne kriterije, ne izraţava kreativan pristup temi, postoje manje pogreške u logiĉkom strukturiranju sadrţaja, korištena literatura nije recentna ali je relevantna i postoje manje pravopisne pogreške.

Dobar (3) Seminarski rad izostavio je neke vaţne ĉinjenice vezane

uz temu, logiĉki je loše strukturiran, zadovoljava formalne kriterije, ne izraţava kreativan pristup temi, literatura nije recentna niti relevantna, postoje pravopisne pogreške.

Dovoljan (2) Seminarski rad izostavio je zadane dijelove, uoĉene su

znaĉajnije pogreške na sadrţajnom planu, logiĉki je loše strukturiran, formalne kriterije zadovoljava samo djelomice, ne izraţava kreativan pristup temi, literatura je zastarjela i nije relevantna, uoĉene su veće gramatiĉke pogreške.

Nedovoljan (1) Student nije napisao ni izloţio seminarski rad.

7. tjedan Nadoknada nije predviĊena


316

Seminarski rad II

Seminarski rad II je samostalan rad studenta koji ĉini 70% ukupne ocjene. Izrada seminarskog rada sastoji se od sljedećih dijelova: (1) pisanog dokumenta koji obraĊuje zadanu temu i (2) izrade prezentacije na odabranu temu. Studenti izraĊen seminar (word) predaju e-mailom do zadanog datuma.


Odličan (5) Seminarski rad je iscrpan, formalno toĉno oblikovan,

logiĉki dobro strukturiran, ĉinjeniĉno toĉan, izraţava kreativan pristup temi. Student je koristio relevantnu i recentnu literaturu i rad je pravopisno toĉan.

Vrlo dobar (4) Seminarski rad zadovoljava formalne kriterije, ne

izraţava kreativan pristup temi, postoje manje pogreške u logiĉkom strukturiranju sadrţaja, korištena literatura nije recentna ali je relevantna te postoje manje pravopisne pogreške.

Dobar (3) Seminarski rad izostavio je neke manje vaţne dijelove,

logiĉki je loše strukturiran, zadovoljava formalne kriterije, ne izraţava kreativan pristup temi, literatura dijelom nije relevantna i recentna, postoje pravopisne pogreške.

Dovoljan (2) Seminarski rad izostavio je više vaţnih dijelova, tema

je većim dijelom promašena, uoĉene su znaĉajnije pogreške na sadrţajnom planu, logiĉki je loše strukturiran, formalne kriterije zadovoljava samo djelomice, ne izraţava kreativan pristup temi, literatura je zastarjela i nije relevantna, uoĉene su veće gramatiĉke pogreške.

Nedovoljan (1) Student nije napisao ni izloţio seminarski rad.

13., 14., i 15. tjedan



Dolazak studenata na nastavu se provjerava i uvjet je za dobivanje potpisa. Dozvoljena su 2 izostanka.

Zadnje predavanje


Aktivno praćenje nastave

Studenti mogu sudjelovati u diskusijama na predavanjima ili rješavati probleme.

Unesi tekst




Definirati problem i marketinški cilj odabranog poduzeća Seminarski rad II

Napraviti analizu trţišta i konkurencije (ponuda/potraţnja) Seminarski rad II

Prognozirati prodaju Seminarski rad I

Seminarski rad II

Napraviti jednostavnu segmentaciju trţišta Seminarski rad I

Seminarski rad II

Opisati marketing strategiju Seminarski rad II

Definirati elemente marketinškog spleta i argumentirati menadţment odluke

Seminarski rad I

Seminarski rad II


317



Principi i perspektive ishrane bilja u hortikulturi


Šifra 26410, ECTS bodovi 6, Engleski jezik R2, E-učenje R1

Sati nastave 60

Predavanja 40; vjeţbe (praktikum) 10; seminar 10


Prof. dr. sc. Mirjana Herak Ćustić, tel.:385 1 239 3955, e-mail: [email protected]

Prof. dr. sc. Lepomir Ĉoga, tel.:385 1 239 4066, E-mail: [email protected]

Igor Palĉić, mag.ing.agr., tel.:385 1 239 3805, E- mail: [email protected]

Cilj:

Priprema budućeg magistra struke, potencijalnog istraţivaĉa, znanstvenika ili nastavnika za pravilno razumijevanje struke, a vezano za ishranu bilja u bilo kojem segmentu hortikulture: vinogradarstvu i voćarstvu, povrćarstvu, ljekovitom i aromatiĉnom bilju, te proizvodnji, njezi i odrţavanju u ukrasnoj hortikulturi. U ovom dijelu školovanja studenti će se upoznavati znatno šire sa znanstvenim spoznajama o ishrani bilja (posebice medijima za rast), no koristeći dakako i sva raspoloţiva sredstva na terenu. Razlog tomu je taj što, generalno gledajući, svrha poljoprivrednih znanstvenih disciplina mora biti primjena znanosti u praksi. Studente će se upoznati s principima koji vladaju u tlu, naĉinima kretanja hraniva kroz tlo, ĉimbenicima koji na to utjeĉu, te na njihov ulazak i kretanje unutar biljke, a vezano na najnovije znanstvene spoznaje iz pedologije, kemije, biokemije i fiziologije. TakoĊer će nauĉiti kako razlikovati fiziološke od biljnih bolesti. Drugi vaţan zadatak ovog modula je upoznati buduće magistre inţenjere hortikulture s problemima koji nastaju na terenu pri nerazumijevanju problematike i neadekvatne primjene ishrane bilja u cijelosti, ĉemu će pridonijeti i terenska nastava. Ovo je vezano za ulogu mineralne ishrane pojedinih biljnih vrsta u kvaliteti hrane u prvom redu (koliĉine minerala, vitamina, aminokiselina) do problema vezanih za okoliš.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Pouĉavati studente i prezentirati na jednostavan i razumljiv naĉin obrazovni sadrţaj predmeta za koje mora imati kompetencije. Procijeniti u kojoj su mjeri studenti usvojili obrazovne ciljeve i ostvarili oĉekivane ishode uĉenja. Ocijeniti ishode uĉenja studenata kroz zadane kriterije vrednovanja postavljene u našem sustavu ocjenjivanja (ocjene od nedovoljan (1) do odliĉan (5)), i kompatibilne s ECTS sustavom, a koristeći tehnike ispitivanja u obliku postavljenih pitanja pisanog i usmenog ocjenjivanja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊati nastavu. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljati i odgovarati na pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktiĉnih problema. Seminarske radove pripremati samostalno ili grupno te aktivno sudjelovati u raspravi.





318


- Imenovati i nabrojiti sve medije za rast biljaka i objasniti njihove karakteristike.

- Opisati naĉine dolaska hraniva do korijena te njihovo kretanje kroz biljku.

- Sistematizirati uloge pojedinih biogenih elemenata i teških metala prema nutritivnim, toksikološkim i ekološkim aspektima.

- Nabrojiti karakteristike hortikulturnih biljaka i njihove zahtjeve prema svojstvima tla.

- Prepoznati razlike izmeĊu simptoma nedostatka i/ili viška biogenih elemenata na terenu te izdvojiti fiziološke poremećaje od biljnih bolesti.

- Odabrati i koristiti modernu tehnologiju u analitici tla i biljnog materijala.

- Obraditi rezultate kemijskih analiza tla i biljke.

- Prepoznati najpovoljniji oblik gnojidbe u skladu s potrebama hortikulturnih biljaka i agroekološkim ĉimbenicima.

- Izdvojiti najĉešće probleme u voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu te ukrasnom bilju.

- Argumentirati vaţnosti prevencije nad sanacijom.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u

ocjeni




studenta

ECTS bodovi


- - 50 45 1


10 Aktivno sudjelovanje na nastavi korigira ocjenu naviše


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlodobar(4)

Odliĉan (5)

0 25 1


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 25 1


Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

25 1

Usmeni ispit (UI) 30 60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

2

Ispravak* (20%)* - - - (25) (1)


319


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 60 6

UKUPNO 100% PI1+PI2+S+UI/4 ili ZI 58 180 6

*Student ima pravo popraviti ocjenu iz jednog parcijalnog ispita ili pristupiti ukoliko je bio sprijeĉen tijekom redovitog odrţavanja parcijalnih ispita

**Ukoliko student ne poloţi predmet putem parcijalnih ispita, izlazi u ispitnom roku na završni ispit



PohaĊanje nastave



Moţe se opravdati izostanak 20% predavanja, 15% vjeţbi, 15% seminara (ĉl. 12., Pravilnik o studiranju na AFZ)







Parcijalni ispit 1 (PI1) Ispit programski obuhvaća osnovne principe ishrane bilja u hortikulturi, medije rasta biljaka, ĉimbenike usvajanja i translokacije hraniva.


Parcijalni ispit 2 (PI2) Ispit programski obuhvaća ionske interakcije, znaĉajke optimiziranja ishrane prilagoĊene potrebama pojedinih biljnih vrsta u hortikulturi i zateĉenom stanju tla.


Seminar (S) Student samostalno bira temu iz gradiva modula vezanog za pojedini segment hortikulture sukladno upisanom studiju.

15.tjedan Moguća uz dogovor (1 ECTS)


15. tjedan -

Usmeni ispit (UI) Usmeno se ispituje gradivo iz modula. Ispitni rokovi

Završni ispit (ZI) Završni ispit sastoji se od 25 pitanja.


Ispitni rokovi

-


320



Imenovati i nabrojiti sve medije za rast biljaka i objasniti njihove karakteristike.


Opisati naĉine dolaska hraniva do korijena te njihovo kretanje kroz biljku.


Sistematizirati uloge pojedinih biogenih elemenata i teških metala prema nutritivnim, toksikološkim i ekološkim aspektima.


Nabrojiti karakteristike hortikulturnih biljaka i njihove zahtjeve prema svojstvima tla.


Prepoznati razlike izmeĊu simptoma nedostatka i/ili viška biogenih elemenata na terenu te izdvojiti fiziološke poremećaje od biljnih bolesti.

Sudjelovanje u raspravama, terenska nastava, parcijalni ispit, usmeni ispit, završni ispit.

Odabrati i koristiti modernu tehnologiju u analitici tla i biljnog materijala.


Obraditi rezultate kemijskih analiza tla i biljke. Sudjelovanje u vjeţbama, parcijalni ispit, usmeni ispit, završni ispit.

Prepoznati najpovoljniji oblik gnojidbe u skladu s potrebama hortikulturnih biljaka i agroekološkim ĉimbenicima.

Sudjelovanje u vjeţbama, terenska nastava, parcijalni ispit, usmeni ispit, završni ispit.

Izdvojiti najĉešće probleme u voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu te ukrasnom bilju.

Sudjelovanje u vjeţbama, parcijalni ispit, usmeni ispit, završni ispit.

Argumentirati vaţnosti prevencije nad sanacijom. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, usmeni ispit, završni ispit.


321



Prirodni neprijatelji i načela biološkog suzbijanja


Predavanja 16 sati, auditorne vjeţbe 4 sata, seminar 10 sati.


IzvoĊaĉ predavanja: prof. dr. sc. Renata Baţok, [email protected] , +385 1 239 3969

IzvoĊaĉ vjeţbi: Maja Ĉaĉija, dipl. ing., [email protected] , +385 1 239 3965

Cilj:

Ekološki prihvatljive mjere zaštite bilja su one mjere koje uz struĉnu primjenu nisu opasne za ljude i korisne organizme, koje ne oneĉišćuju (ili samo kratkotrajno oneĉišćuju – nikada ne zagaĊuju) okoliš, koje minimalno narušavaju uspostavljenu ravnoteţu organizama i što manje negativno djeluju na raznolikost vrsta u prirodi, što znaĉi da maksimalno ĉuvaju biodiverzitet. Vrste koje najviše treba ĉuvati u ţivotinjskoj fauni, korisne su vrste tj. prirodni neprijatelji štetoĉinja. Modul će upoznati studente s biologijom i ekologijom prirodnih neprijatelja, te potencijalnim mogućnostima njihova korištenja u svrhu biološkog suzbijanja. Nakon povijesnog prikaza, detaljno će se obraditi naĉini biološkog suzbijanja, prag korisnosti i neke druge specifiĉnosti. Dati će se prikaz današnjeg stanja u svijetu i u nas te realne mogućnosti korištenja prirodnih neprijatelja na otvorenom i u zatvorenom prostoru (staklenici, plastenici). Posebno će se ukazivati na sve prednosti: nema primjene pesticida, nema ostataka pesticida u tlu, okolišu, hrani, nema mogućnosti trovanja ljudi i drugo. Kroz auditorne vjeţbe studenti će se upoznati sa najvaţnijim morfološkim karakteristikama svih sistematskih skupina prirodnih neprijatelja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

IzvoĊenje nastave prema nastavnom planu, praćenje rada studenata, ocijenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom semestra i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koje osiguravaju izlazne kompetencije, omogućava kontaktiranje sa studentima.

Obaveze studenata:

Studenti su obavezni redovito prisustvovati na nastavi, a evidenciju nastave provodi predmetni profesor. Za ostvarivanje prava na potpis, studenti su obavezni tijekom cijelog semestra nazoĉiti na najmanje 80% predavanja i 80% vjeţbi i seminara. Ukoliko je student izostao sa nastave više od dopuštenog, a bez opravdanog razloga, potpis će mu biti uskraćen te je duţan ponovno upisati predmet u idućoj akademskoj godini.

Studenti su obavezni prisustvovati vjeţbama i seminarima, gdje se od njih oĉekuje aktivan angaţman i sudjelovanje u raspravi. Tijekom vjeţbi student je obavezan izraditi ĉetiri crteţa, a tijekom seminarskog dijela nastave napisati i izloţiti seminarski rad. Dozvoljen je opravdan izostanak s ukupno dvije vjeţbe tijekom semestra. Nije dozvoljen izostanak sa termina izlaganja seminarskog rada.

Studenti polaţu predmet putem završnog pismenog ispita po završetku nastave. Za ostvarenje konaĉne ocjene student je duţan ostvariti minimalne bodove iz pohaĊanja nastave, pismenog i




322

usmenog dijela seminara, crteţa te pismenog ispita. Studenti koji predmet ne poloţe po završetku semestra, duţni su polagati završni ispit u vrijeme redovnih ispitnih rokova.



1. opisati biološke mjere suzbijanja biljnih štetoĉinja

2. objasniti glavne naĉine biološkog suzbijanja

3. prepoznati najvaţnije skupine prirodnih neprijatelja

4. opisati biologiju i ekologiju najznaĉajnijih vrsta prirodnih neprijatelja

5. prepoznati morfološke znaĉajke pojedinih skupina prirodnih neprijatelja

6. sistematizirati odnose izmeĊu kukaca s obzirom na naĉin prehrane

7. ustanoviti potencijalne mogućnosti korištenja prirodnih neprijatelja u svrhu biološkog suzbijanja

8. definirati prednosti biološkog suzbijanja kao ekološki najprihvatljivije metode u zaštiti bilja

9. usporediti biološko suzbijanje sa konvencionalnim mjerama suzbijanja

10. integrirati novosteĉeno znanje sa drugim modulima iz zaštite bilja

Povezanost ishoda učenja predmeta (u zagradi) s ishodima učenja studijskog programa Fitomedicina:

- Objasniti osnovna naĉela fitomedicine i prikazati mjesto fitomedicine u biljnoj proizvodnji (IU 8,9).

- Procijeniti znaĉaj pesticida u odnosu na zaštitu okoliša, kontaminaciju tla, voda, poljoprivrednih proizvoda i biološku raznolikost te interpretirati zakonske propise koji se odnose na biljno zdravstvo i sredstva za zaštitu bilja (IU8).

- Primijeniti odgovarajuće metode procjene visine napada štetnika, bolesti i korova i temeljem utvrĊene brojnosti ili opasnosti od infekcije preporuĉiti uĉinkovite mjere suzbijanja (IU 7).

- Razlikovati i procijeniti prednosti i nedostatke svake od raspoloţivih mjera suzbijanja štetoĉinja (IU 1-9).

- Provesti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja (štetnika, bolesti i korova) po naĉelima konvencionalne, integrirane i ekološke zaštite bilja (IU 7-9).

- Preporuĉiti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja u novim /nepoznatim okolnostima (IU 8,9).

- Kreirati i prezentirati programe zaštite pojedinih kultura od korova, bolesti i štetnika (IU 1-9).

- Voditi projekt (program) iz domene fitomedicine i prezentirati nove spoznaje i tehnologije poljoprivrednim proizvoĊaĉima (IU 1-9).

- Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili za daljnje cjeloţivotno obrazovanje (IU10).

Povezanost ishoda učenja predmeta (u zagradi) s ishodima učenja studijskog programa Ekološka poljoprivreda i agroturizam:

- Prepoznati i objasniti ulogu ekološke poljoprivrede u poljoprivredi kao gospodarskoj djelatnosti te turizma i agroturizma u ukupnom gospodarstvu (IU 7-9)

- Definirati mjesto i ulogu ekološke poljoprivrede u gospodarstvu, s posebnim naglaskom na njenu ulogu u zaštićenim podruĉjima (IU 7-9)

- Argumentirati prednosti ekoloških naĉela u poljoprivrednoj proizvodnji u funkciji ostvarivanja dohotka poljoprivrednog gospodarstva, lokalne zajednice i regije (IU 1-10)

- Preporuĉiti izbor proizvoda, proizvodne metode i postupke pri utemeljenju i organiziranju agroturistiĉkih aktivnosti (IU1-9)

- Koristiti steĉena znanja i vještine kao osnovu svim oblicima cjeloţivotnog uĉenja (IU9)


323

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Sudjelovanje i pohaĊanje nastave

13

Za potpis je potrebno ostvariti minimalno 11 bodova iz dolazaka na nastavu

Bodovi ostvareni dolascima na nastavu zbrajaju se s ostalim bodovima. Minimum za potpis 11 bodova

16 11,7 0,39

Seminar - pismeni dio

10

Za potpis je potrebno ostvariti minimalno 6 bodova iz obrane (izlaganja) seminarskog rada

Bodovi ostvareni pisanim dijelom seminarskog rada zbrajaju se s ostalim bodovima. Minimum za potpis 6 bodova

8 13,1 0.3

Seminar - usmeni dio

9

Za potpis je potrebno ostvariti minimalno 5 bodova iz obrane )izlaganja) seminarskog rada

Bodovi ostvareni obranom seminarskog rada zbrajaju se s ostalim bodovima. Minimum za potpis je 5 bodova

2 4 0,27

Crteţi 8

Za potpis je potrebno ostvariti minimalno 6 bodova

Bodovi ostvareni izradom crteţa na vjeţbama zbrajaju se s ostalim bodovima. Minimum za potpis je 6 bodova

4 4 0.18

Pismeni ispit 60


Bodovi ostvareni pisanim ispitom zbrajaju se s ostalim bodovima. Minimum za prolaz je 36 bodova

0 57,2 1,8

UKUPNO 100%

64-72

73-80

81-90

91-100

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

30 90 3


324



Sudjelovanje i pohaĊanje nastave

Na svakom predavanju biljeţi se nazoĉnost svih studenata (na poĉetku i kraju bloka) te se prati sposobnost aktivnog praćenja i sudjelovanja. Moguće je opravdati izostanak sa najviše 20% predavanja tijekom semestra.

Semestar (16 sati izravne nastave).

Dozvoljene i opravdane izostanke moguće je opravdati ispriĉnicom školskog lijeĉnika.

Seminar - pismeni dio

Tema seminarskog rada dodijeljuje se grupi od dva studenta na poĉetku semestra.

Oba ĉlana radne skupine duţni su aktivno sudjelovati u izradi seminara, pregledavanjem relevantne literature i sintetiziranjem teme u pismeni rad pisan prema toĉnim uputstvima za izradu. U pismenom dijelu seminara ocjenjuje se kvaliteta pisanog rada, naĉin i dubina obrade teme, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja te timski rad.

Do 8. tjedna nastave.

Dozvoljene i opravdane izostanke moguće je opravdati ispriĉnicom školskog lijeĉnika, uz naknadno predavanje seminara.

Seminar - usmeni dio

Na svakom seminaru biljeţi se nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka). Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 8. i traju do 11. tjedna nastave u semestru, prema dogovorenom rasporedu. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine. Ocjenjuju se prezentacijske vještine unutar zadanog vremena izlaganja, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja, izgled prezentacije i timski rad. Studente se potiĉe na aktivnu raspravu i postavljanje pitanja vezanih uz teme izlaganih seminarskih radova.

8.-11. tjedan nastave.

Studentu koji izlaţe nije dozvoljen izostanak sa usmenog dijela seminara.

Crteţi

Na svakoj vjeţbi biljeţi se nazoĉnost svih studenata (na poĉetku i kraju bloka) te se prati sposobnost aktivnog praćenja i sudjelovanja na vjeţbama. Moguće je opravdati izostanak sa najviše dvije vjeţbe/seminara tijekom semestra, pri ĉemu su studenti, bez obzira na izostanak, duţni donijeti sve zadane crteţe.

Tijekom ukupno ĉetiri sata vjeţbi, student je obvezan voditi dnevnik vjeţbi u obliku crteţa, odnosno mora odraditi ĉetiri samostalna zadatka (dva crteţa heterometabolnih i dva crteţa holometabolinih kukaca). Na svakom crteţu student treba oznaĉiti najvaţnije karakteristike i dijelove tijela kukca.

Do 6. tjedna nastave.

Dozvoljene i opravdane izostanke moguće je opravdati ispriĉnicom školskog lijeĉnika, uz naknadno predavanje crteţa.

Pismeni ispit

Pismeni ispit se sastoji od odreĊenog broja teoretskih pitanja. Pitanja ukljuĉuju: nadopunjavanje, prepoznavanje ili opisno odgovaranje. Prepisivanje se kaţnjava sukladno pravilnicima institucije te se u tom sluĉaju ispit poništava.

Kraj semestra.

U redovnim ispitnim rokovima.


325



1. opisati biološke mjere suzbijanja biljnih štetoĉinja Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbi i seminara, pismeni ispit.

2. objasniti glavne naĉine biološkog suzbijanja Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbi i seminara, pismeni ispit.

3. prepoznati najvaţnije skupine prirodnih neprijatelja Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbi i seminara, pismeni ispit.

4. opisati biologiju i ekologiju najznaĉajnijih vrsta prirodnih neprijatelja

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbi i seminara, pismeni ispit.

5. prepoznati morfološke znaĉajke pojedinih skupina prirodnih neprijatelja

Radni zadaci tijekom nastave, vjeţbi i seminara, pismeni ispit.

6. sistematizirati odnose izmeĊu kukaca s obzirom na naĉin prehrane

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbi i seminara, pismeni ispit.

7. ustanoviti potencijalne mogućnosti korištenja prirodnih neprijatelja u svrhu biološkog suzbijanja

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbi i seminara, pismeni ispit

8. definirati prednosti biološkog suzbijanja kao ekološki najprihvatljivije metode u zaštiti bilja


9. usporediti biološko suzbijanje sa konvencionalnim mjerama suzbijanja


10. integrirati novosteĉeno znanje sa drugim modulima iz zaštite bilja



326



Proizvodnja i prerada ljekovitih i aromatičnih kultura


Predavanja 44 sati; auditorne vjeţbe 8 sati; seminari 8 sata


Doc.dr.sc. Klaudija Carović-Stanko [email protected]

Prof.dr.sc. Stjepan Pliestić [email protected]

Dr.sc. Martina Grdiša [email protected]

Cilj:

Studenti dobivaju neophodna teorijska i praktiĉna znanja koja su temelj za uspješnu proizvodnju ljekovitih i aromatiĉnih kultura. Osposobljeni su za rad u razliĉitim tvrtkama i za samostalno pokretanje proizvodnje i prerade ljekovitih i aromatiĉnih biljnih vrsta.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja i auditornih vjeţbi. Pomoć pri izradi seminara.

Obaveze studenata:



- prepoznati najpoznatije vrste ljekovitog i aromatiĉno bilje,

- imenovati aktivne tvari odabranih ljekovitih i aromatiĉnih vrsta

- odabrati tehnologiju proizvodnje odabranih ljekovitih i aromatiĉnih vrsta

- odabrati tehnologiju sušenja i dorade odabranih ljekovitih i aromatiĉnih vrsta

- preporuĉiti metode prerade odabranih ljekovitih i aromatiĉnih vrsta

- identificirati kakvoću i opisati standarde kakvoće ljekovitih i aromatiĉnih vrsta

- prilagoditi tehnologiju proizvodnje sjemena i sadnog materijala





327

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Usvojenost programskog sadrţaja-meĊuispit, pismeni

25%

Do 11

12-13

14-16

17-18

19-20

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

16 60 1,5


75

Do 11

12-13

14-16

17-18

19-20

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

36 100 3

Izrada seminara 0 0 0 8 20 1


Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 0,5




Usvojenost programskog sadrţaja-pismeni meĊuispit

Nakon odrţane nastave student pristupa usmenom polaganju završnog ispita. Završni ispit se sastoji od 5 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja, svako pitanje nosi po 4 boda.

U sklopu nastave

Redoviti ispitni rokovi kao cjeloviti pismeni ispit

Usvojenost programskog sadrţaja-Završni ispit, pismeni

Nakon odrţane nastave student pristupa usmenom polaganju završnog ispita. Završni ispit se sastoji od 5 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja, svako pitanje nosi po 4 boda.




Seminarski rad se izvodi pojedinaĉno tijekom izvoĊenja nastave da bi studentima pribliţio programski sadrţaj i naĉine oralne prezentacije istog. Seminarski rad ne ulazi u konaĉnu ocjenu modula.

Zadnje predavanje

Nije moguće


Dolazak studenata na nastavu se provjerava i uvjet je za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu.

Zadnje predavanje

Nije moguće


328



prepoznati najpoznatije vrste ljekovitog i aromatiĉnog bilja

Pisani ispit

imenovati aktivne tvari odabranih ljekovitih i aromatiĉnih vrsta

odabrati tehnologiju proizvodnje odabranih ljekovitih i aromatiĉnih vrsta

odabrati tehnologiju sušenja i dorade odabranih ljekovitih i aromatiĉnih vrsta

preporuĉiti metode prerade odabranih ljekovitih i aromatiĉnih vrsta

identificirati kakvoću i opisati standarde kakvoće ljekovitih i aromatiĉnih vrsta

prilagoditi tehnologiju proizvodnje sjemena i sadnog materijala


329



Proizvodnja kravljeg mlijeka


Predavanja 47; seminar 8; terenske vjeţbe 4; auditorne vjeţbe 1


prof.dr.sc. Ante Ivanković, [email protected]

doc.dr.sc. Miljenko Konjaĉić, [email protected]

Cilj:

Nakon apsolviranja predmeta student je osposobljen za bavljenje kritiĉko i analitiĉko promišljanje o proizvodnji kravljeg mlijeka, dizajniranje modela proizvodnje, prilagodbu proizvodnje okruţenju u pogledu kapaciteta i veliĉine gospodarstva, modeliranje koliĉine i kvalitete proizvoda (mlijeka) neposrednim i posrednim djelovanjem (hranidba, mikroklima, njega i drugo). Osposobljen je upravljanje procesom proizvodnje mlijeka u cilju podizanja kompetitivnosti i ciljane kvalitete mlijeka. Poznaje suvremene biotehnološke metode koje se koriste u proizvodnji kravljeg mlijeka.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Izloţiti predviĊeni program predavanja i vjeţbi

Provesti predviĊeni program terenskih vjeţbi

Pomoći u pripremi dodijeljenih tema seminara

Obaveze studenata:

PohaĊati predviĊeni program predavanja, auditornih i terenskih vjeţbi te usvojiti programom predviĊena znanja

Pripremiti i izloţiti dodijeljene teme seminara


- upravljati proizvodnjom kravljeg mlijeka na mlijeĉnoj farmi, nadzirati sustav kontrole proizvodnje,

- usporediti i argumentirati prednosti razliĉitih tehnologija i sustava proizvodnje kravljeg mlijeka,

- integrirati razliĉite vidove i tehnologije proizvodnje kravljeg mlijeka u jedinstvenu gospodarsku cjelinu,

- identificirati, rangirati i argumentirati kljuĉne tehnološke pozicije proizvodnje mlijeka,

- formulirati i argumentirati sloţene probleme optimiranja hranidbe, reprodukcije, selekcije i zdravlja mlijeĉnih krava, predlagati rješenja u optimalnom kontekstu,

- identificirati i argumentirati probleme i ograniĉavajuće ĉimbenike proizvodnje mlijeka, predlagati društveno i etiĉki odgovorna poboljšanja,




330

- argumentirano i nedvosmisleno iznositi zakljuĉke, ĉinjenice i znanja iz podruĉja proizvodnje kravljeg mlijeka,

- ravnopravno sudjelovati u timskom radu u procesima razvoja novih tehnologija proizvodnje kravljeg mlijeka,

- prilagoditi steĉena znanja i vještine za stvaranje novih ideja i poboljšanja u proizvodnji mlijeka,

- doseći razinu znanja i vještina iz podruĉja tehnologije proizvodnje kravljeg mlijeka nuţnih za cjeloţivotno obrazovanje i/ili nastavak na trećoj razini studija.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Test znanja 1. 25%

< 60%

60–69%

70–79%

80–89%

90–100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 40 1,35

Test znanja 2. 25%

< 60%

60–69%

70–79%

80–89%

90–100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 40 1,35

Test znanja 3. 25%

< 60%

60–69%

70–79%

80–89%

90–100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 40 1,35

Seminar 8%

Struktura i sadrţaj pisanog rada (50%)

Prezentacija (50%)

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

- 15 0,6

Završni ispit 17%

< 50%

50–62%

63–75%

76–88%

89–100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

- 40 1,35

UKUPNO 100% - 60 175 6,0


331







Test znanja 3. Polaganje ''Test znanja 3.'' obuhvaća izloţeno gradivo u trećem dijelu nastave.


Seminar


5. tjedan;

6. tjedan; 13. tjedan; 14. tjedan


Završni ispit


Ispitni rokovi -



Upravljati proizvodnjom kravljeg mlijeka na mlijeĉnoj farmi, nadzirati sustav kontrole proizvodnje.


Usporediti i argumentirati prednosti razliĉitih tehnologija i sustava proizvodnje kravljeg mlijeka.

Integrirati razliĉite vidove i tehnologije proizvodnje kravljeg mlijeka u jedinstvenu gospodarsku cjelinu.

Identificirati, rangirati i argumentirati kljuĉne tehnološke pozicije proizvodnje mlijeka.

Formulirati i argumentirati sloţene probleme optimiranja hranidbe, reprodukcije, selekcije i zdravlja mlijeĉnih krava, predlagati rješenja u optimalnom kontekstu.

Identificirati i argumentirati probleme i ograniĉavajuće ĉimbenike proizvodnje mlijeka, predlagati društveno i etiĉki odgovorna poboljšanja.

Argumentirano i nedvosmisleno iznositi zakljuĉke, ĉinjenice i znanja iz podruĉja proizvodnje kravljeg mlijeka.

Ravnopravno sudjelovati u timskom radu u procesima razvoja novih tehnologija proizvodnje kravljeg mlijeka

Prilagoditi steĉena znanja i vještine za stvaranje novih ideja i poboljšanja u proizvodnji mlijeka.


332



Proizvodnja mlijeka i mesa kopitara


Predavanja 40: seminar 6; terenske vjeţbe 12; laboratorijske vjeţbe 2


doc. dr. sc. Jelena Ramljak, [email protected] ; prof. dr. sc. Ante Ivanković, [email protected] ; prof. dr. sc. Neven Antunac, [email protected] ; prof. dr. sc. Dubravka Samarţija, [email protected] ; doc.dr.sc. Ivica Kos, [email protected]

Cilj:

Stjecanje osnovnih teorijskih i praktiĉnih znanja o tehnologiji proizvodnje mlijeka i mesa kopitara, odlikama mlijeka i mesa, naĉinu prerade i kontrole kakvoće proizvoda.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Izloţiti predviĊeni program predavanja i vjeţbi. Pomoći u pripremi dodijeljenih tema seminara.

Obaveze studenata:

PohaĊati predviĊeni program predavanja i vjeţbi te usvojiti programom predviĊena znanja. Pripremiti i izloţiti dodijeljene teme seminara.


1. iskazati gospodarsku vaţnost proizvodnje mlijeka i mesa kopitara u svijetu i Hrvatskoj,

2. navesti glavne karakteristike mlijeka i mesa kopitara,

3. opisati najvaţnije pasmine kopitara pogodnih za proizvodnju mlijeka i mesa,

4. opisati anatomske i fiziološke osobitosti kopitara s naglaskom na sekreciju mlijeka i razvoj tkiva,

5. opisati tehnološke postupke u proizvodnji mlijeka i mesa kopitara,

6. navesti neke od proizvoda dobivenih od mlijeka i mesa kopitara i njihove karakteristike,

7. iskazati osnovne metode praćenja sljedivosti i kontrole kvalitete proizvoda,

a. biti osposobljen za primjenu metoda timskog rada i prezentacija kroz seminarska izlaganja.







333

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Test znanja 1. 25%

< 60 %

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5))

30 50 1,7

Test znanja 2. 25%

< 60 %

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5))

30 50 1,7

Seminar 10% Struktura i sadrţaj pisanog rada (50%)

Prezentacija (50%) - 20 0,6

Završni ispit 40%

< 60 %

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5))

- 45 2,0

UKUPNO 100% Unesi tekst 60 165 6,0





Test znanja 2 Polaganje ''Test znanja 2.'' obuhvaća izloţeno gradivo u drugom dijelu nastave.


Seminar

Seminarski rad s temom vezanom uz programski sadrţaj studenti dobivaju na poĉetku semestra. Studenti pojedinaĉno izlaţu seminarski rad. Ocjenjuje se oblikovanje seminarskog rada i prezentacije, naĉin prezentacije i analitiĉnost problematike.

ovisan o satnici

Nije moguća

Završni ispit

Usmeni ispit sastoji se od sedam pitanja. Testira se znanje usvojenosti teorije. Uvaţava se aktivnost studenta tijekom odrţavanja nastave i vjeţbi te redovitost pohaĊanja nastave.

Ispitni rokovi

-


334



Iskazati gospodarsku vaţnost proizvodnje mlijeka i mesa kopitara u svijetu i Hrvatskoj.


Navesti glavne karakteristike mlijeka i mesa kopitara.

Opisati najvaţnije pasmine kopitara pogodnih za proizvodnju mlijeka i mesa.

Opisati anatomske i fiziološke osobitosti kopitara s naglaskom na sekreciju mlijeka i razvoj tkiva.

Opisati tehnološke postupke u proizvodnji mlijeka i mesa kopitara.

Navesti neke od proizvoda dobivenih od mlijeka i mesa kopitara i njihove karakteristike.

Iskazati osnovne metode praćenja sljedivosti i kontrole kvalitete proizvoda..

Biti osposobljen za primjenu metoda timskog rada i prezentacija kroz seminarska izlaganja


335



Projektni menadžment i projekti u agrobiznisu




Prof.dr.sc. Zoran Grgić, [email protected]; dr.sc.Branka Šakić Bobić, [email protected]; dr.sc. Vesna Oĉić,

[email protected]

Cilj:

Studenti će ovladati osnovnim znanjima i tehnikama projektnog menadţmenta i investiranja u agrobiznisu, te praktiĉnog izvoĊenja projekata. Biti će osposobljeni za izradu i struĉnu ocjenu investicijskih projekata u agrobiznisu.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:



- -ustanoviti konkurentsku sposobnost poslovne organizacije

- -izdvojiti dijelove ţivotnog ciklusa projekta

- -upravljati investicijskim projektom u agrobiznisu

- -dizajnirati poslovni plan

- -prezentirati poslovnu ideju





336

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


100%

Do 16

17-19

20-24

25-28

29-30

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

30 150 5









Nakon odrţane nastave student pristupa pismenom polaganju završnog ispita u trajanju od sat vremena. Završni ispit se sastoji od 15 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja, a svako pitanje nosi 2 boda.





Zadnje predavanje

Nije moguće



Zadnje predavanje

Nije moguće



ustanoviti konkurentsku sposobnost poslovne organizacije

Pisani ispit

izdvojiti dijelove ţivotnog ciklusa projekta

upravljati investicijskim projektom u agrobiznisu

dizajnirati poslovni plan

prezentirati poslovnu ideju


337



Ruralna sociologija


Predavanja, Seminari


Prof.dr.sc. ĐurĊica Ţutinić, [email protected],+385 01 239 3742

Doc. dr. sc. NatašaBokan, [email protected], +385 01 239 4071

Cilj:

Kolegij osposobljava student za razumijevanje globalnih društvenih procesa koji transformiraju ruralno društvo te za razumijevanje sociokulturnih osobitosti ruralne zajednice. Cilj je takoĊer osposobiti student za tumaĉenje i kritiĉku analizu sociokulturnih posebnosti lokalnih ruralnih zajednica što je neophodno za agroekonomsku struku.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja i organiziranje seminarske i terenske nastave, konzultacije te pomoć pri izradi seminarskih radova

Obaveze studenata:

PohaĊanje nastave, sudjelovanje u diskusijama, izrada i izlaganje seminarskog rada, polaganje testa razumijevanja, polaganje parcijalnih ili završnog ispita.



- opisati i objasniti osnovne funkcije i obiljeţja ruralnog društva

- usatanoviti sliĉnosti i razlike izmeĊu tradicijskih i (post)modrenih ruralnih društava

- identificirati indikatore ruralnosti

- identificirati i analizirati osnovne sociokulturne ĉimbenike procesa promjena u ruralnim zajednicama

- prezentirati i argumentirati svoje viĊenje konkretnog društvenog problema u ruralnom društvu/zajednici




338

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispit/

Predavanja 50

45-50

40-44

35-39

30-34

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

30 90 3

Seminarski rad 20

18-20

16-17

14-15

12-13

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

30 70 2,3

Test razumijevanja 10

10-9

8

7

6

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

0 20 0,7

Prisutnost na nastavi 10

10-9

8

7

6

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

Unesi tekst


Zalaganje 10

10-9

8

7

6

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

Unesi tekst


UKUPNO 100%

86-100

77-85

68-76

60-67

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

60 180 6


339


Elementi praćenja

Opis Rok Nadoknada

Parcijalni ispit 1 Mogućnost polaganja ispita iz 50% gradiva Nakon 1. polovice semestra

Polaganje cjelovitog završnog ispita u regularnim ispitnim rokovima



Seminarski rad - pismeni

Ocjena kvalitete pismenog dijela seminara, uz dorade rada, po potrebi. Predaja pri izlaganju.

OdreĊeno na 1./2. satu

Predaja do kraja nastave u tekućem semestru

Seminarski rad - izlaganje

Ocjena kvalitete usmenog izlaganja i diskusije, odgovaranje na pitanja studenata i nastavnika.

Ocjene:

Odliĉan (5) – rad je logiĉki dobro strukturiran, ĉinjeniĉno toĉan i pojmovno dobro definiran, podcjeline su povezane i rad je koherentan, korištena je relevantna i recentna literatura koja je ispravno citirana, ideje u radu su originalne i naslanjaju se na opseţno znanje iz proĉitane literature te je vidljiv pristup temi iz razliĉitih perspektiva. Stil pisanja je znanstven, koncizan, gramatiĉki i pravopisno besprijekoran. Izlaganje je jasno, visoko informativno, teorijski utemeljeno i obogaćeno primjerima, aţurnim podacima, a odgovori na pitanja toĉni i kreativni.

Vrlodobar (4) – rad je dobro strukturiran, iznesene su ĉinjenice, relevantne teorije i aţurni podaci, literatura je korektno obraĊena no pristupu nedostaje kreativnosti i originalnosti. Literatura je ispravno citirana, a stil pisanja je znanstven i rad je koherentan. Izlaganje je jasno i sadrţajno, logiĉkim slijedom izneseno, no odgovori na pitanja su samo korektni i ne ukazuju na dublje promišljanje o temi.

Dobar (3) – u radu su prikazani samo neki od relevantnih aspekata teme, a oni koji su prikazani ukazuju da je proĉitana literatura obraĊena korektno, ali samo djelomiĉno. Nedostaje objašnjenje nekih od osnovnih pojmova i nema konzistentnog disciplinarnog niti kritiĉkog pristupa. Rad nije originalan, no korektan je iako jednostran. Korišten je manji broj bibliografskih jedinica. Citirani su izvori, ali nedosljednim stilom. Znanstveni i struĉni vokabular je baziĉan, nedostatno razvijen te van discipline (društvenih znanosti). Postoji manji broj pravopisnih grešaka. Izlaganje je jasno i informativno, ali bez sposobnosti povezivanja teorije s društvenim fenomenima, sposobnost odgovaranja na jednostavna pitanja no ne i ona kompleksnija.

Dovoljan (2) – u radu postoje sadrţajni nedostaci. Vidljivo je proĉitana literatura, no osnovni pojmovi su površno objašnjeni i nema dubljeg poznavanja teme, nedostaje povezanost meĊu osnovnim pojmovima i kritiĉki pristup. Nema originalnosti u iznesenim idejama te je u radu samo prepriĉan sadrţaj iz proĉitane literature. Veći broj pravopisnih grešaka i neznanstven vokabular. Izlaganje je zasnovano na proĉitanom tekstu i odgovori na pitanja su oskudni - samo definicije, bez primjene teorijskog znanja na primjerima, student ĉita i u stanju je odgovoriti na samo 50% pitanja.


Nema nadoknade


340

Test razumijevanja

Test u kojem se ocjenjuje usvojenost sociološkog pojmovnika i prepoznavanje indikatora društvenih procesa i promjena na konkretnim primjerima sela.

Krajem semestra

Nema nadoknade

Zalaganje na satu Praćenje sudjelovanja u diskusijama na seminarskoj nastavi i predavanjima

Tijekom semestra

Nema nadoknade

Prisutnost nastavi Praćenje prisustva na nastavi (predavanjima i seminarima) Tijekom semestra

Nema nadoknade



Opisati i objasniti osnovne funkcije i obiljeţja ruralnog društva Pismeni ispiti/završni ispit, seminarski rad

Ustanoviti sliĉnosti i razlike izmeĊu tradicijskih i (post)modernih ruralnih društava

Pismeni ispiti/završni ispit, seminarski rad, test razumijevanja

Identificirati indikatore ruralnosti Pismeni ispiti/završni ispit, seminarski rad

Identificirati i analizirati osnovne sociokulturne ĉimbenike procesa promjena u ruralnim zajednicama

Pismeni ispiti/završni ispit, test razumijevanja, seminarski rad

Prezentirati i argumentirati svoje viĊenje konkretnog društvenog problema u ruralnom društvu/zajednici

Seminarski rad


341



Ruralni razvoj


Predavanja, seminari


Prof.dr.sc. ĐurĊica Ţutinić, [email protected],+385 01 239 3742; doc. dr.sc. Juraĉak Josip, [email protected], +385 1 239 3758; doc. dr. sc. NatašaBokan, [email protected], +385 01 239 4071

Cilj:

Cilj kolegija je osposobiti student za razumijevanje koncepta ruralnog razvoja i s njim povezanim društvenim (ekonomskim, kulturnim, demografskim) procesima. Studenti dobivaju osnovna teorijska znanja društveno-razvojnih procesa na selu, koja su temeljna i neophodna za razumijevanje i primjenu u agroekonomskoj struci.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, organiziranje seminarske i terenske nastave, konzultacije te pomoć pri izradi seminarskih radova

Obaveze studenata:

PohaĊanje nastave, sudjelovanje u diskusijama, izrada i izlaganje seminarskog rada, pisanje izvještaja s terenske nastave, polaganje parcijalnih ili završnog ispita.



- definirati i opisati razliĉite koncepte razvoja i objasniti koncept ruralnog razvoja

- objasniti povezanost odrţivog i ruralnog razvoja

- analizirati konkretan primjer lokalne zajednice kroz prizmu ruralnog i odrţivog razvoja, a ukljuĉujući varijable globalno-lokalnog spleta utjecaja, socijalnog kapitala, endogenog pristupa i multifunkcionalnosti

- napisati seminarski rad te ga usmeno izloţiti i prodiskutirati na odabranu temu i pri tome prikazati osnovne ideje iz literature, prepoznati empirijske primjere i povezati ih s teorijskim pristupima, komentirati ideje autora, zakljuĉiti na koji naĉin bi obraĊene ideje i/ili primjeri bili primjenjivi u Hrvatskoj ili šire

- zastupati mišljenje i obraniti stav o odreĊenom konceptu razvoja

- predloţiti potrebne aktivnosti potrebne za provoĊenje ruralnog razvoja u konkretnoj lokalnoj zajednici





342

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispit/

Predavanja 50

45-50

40-44

35-39

30-34

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

30 90 3

Seminarski rad 20

18-20

16-17

14-15

12-13

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

30 70 2,3

Izvještaj s terenske nastave

10

10-9

8

7

6

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

0 20 0,7

Prisutnost na nastavi 10

10-9

8

7

6

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)


Zalaganje 10

10-9

8

7

6

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)


UKUPNO 100%

86-100

77-85

68-76

60-67

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

60 180 6


343













Ocjene:

Odliĉan (5) – rad je logiĉki dobro strukturiran, ĉinjeniĉno toĉan i pojmovno dobro definiran, podcjeline su povezane i rad je koherentan, korištena je relevantna i recentna literatura koja je ispravno citirana, ideje u radu su originalne i naslanjaju se na opseţno znanje iz proĉitane literature te je vidljiv pristup temi iz razliĉitih perspektiva. Stil pisanja je znanstven, koncizan, gramatiĉki i pravopisno besprijekoran. Izlaganje je jasno, visoko informativno, teorijski utemeljeno i obogaćeno primjerima, aţurnim podacima, a odgovori na pitanja toĉni i kreativni.


Dobar (3) – u radu su prikazani samo neki od relevantnih aspekata teme, a oni koji su prikazani ukazuju da je proĉitana literatura obraĊena korektno, ali samo djelomiĉno. Nedostaje objašnjenje nekih od osnovnih pojmova i nema konzistentnog disciplinarnog niti kritiĉkog pristupa. Rad nije originalan, no korektan je iako jednostran. Korišten je manji broj bibliografskih jedinica. Citirani su izvori, ali nedosljednim stilom. Znanstveni i struĉni vokabular je baziĉan, nedostatno razvijen te van discipline (društvenih znanosti). Postoji manji broj pravopisnih grešaka. Izlaganje je jasno i informativno, ali bez sposobnosti povezivanja teorije s društvenim fenomenima, sposobnost odgovaranja na jednostavna pitanja no ne i ona kompleksnija.

Dovoljan (2) – u radu postoje sadrţajni nedostaci. Vidljivo je proĉitana literatura, no osnovni pojmovi su površno objašnjeni i nema dubljeg poznavanja teme, nedostaje povezanost meĊu osnovnim pojmovima i kritiĉki pristup. Nema originalnosti u iznesenim idejama te je u radu samo prepriĉan sadrţaj iz proĉitane literature. Veći broj pravopisnih grešaka i neznanstven vokabular. Izlaganje je zasnovano na proĉitanom tekstu i odgovori na pitanja su oskudni - samo definicije, bez primjene teorijskog znanja na primjerima, student ĉita i u stanju je odgovoriti na samo 50% pitanja.


Dodatni pisani seminar


344

Izvještaj s terenske nastave

Esej u kojem se ocjenjuje primjena teorijskih znanja na primjeru s terena

Nakon terenskog posjeta, krajem semestra

Dodatni pismeni seminar

Zalaganje na satu Praćenje sudjelovanja u diskusijama na seminarskoj nastavi i predavanjima

Tijekom semestra

-

Prisutnost nastavi Praćenje prisustva na nastavi (predavanjima i seminarima)

Tijekom semestra

-



Definirati i opisati razliĉite koncepte razvoja i objasniti koncept ruralnog razvoja

Pismeni ispiti / završni ispit; seminarski rad

Objasniti povezanost odrţivog i ruralnog razvoja Pismeni ispiti/ završni ispit, seminarski rad

Analizirati konkretan primjer lokalne zajednice kroz prizmu ruralnog i odrţivog razvoja, a ukljuĉujući varijable globalno-lokalnog spleta utjecaja, socijalnog kapitala, endogenog pristupa i multifunkcionalnosti

Pismeni ispiti/ završni ispit, seminarski rad, Izvještaj s terena

Napisati seminarski rad te ga usmeno izloţiti i prodiskutirati na odabranu temu i pri tome prikazati osnovne ideje iz literature, prepoznati empirijske primjere i povezati ih s teorijskim pristupima, komentirati ideje autora, zakljuĉiti na koji naĉin bi obraĊene ideje i/ili primjeri bili primjenjivi u Hrvatskoj ili šire

Seminarski rad

Zastupati mišljenje i obraniti stav o odreĊenom konceptu razvoja Seminarski rad, Izvještaj s terena

Predloţiti potrebne aktivnosti potrebne za provoĊenje ruralnog razvoja u konkretnoj lokalnoj zajednici

Pismeni ispiti/ završni ispit, seminarski rad, Izvještaj s terena


345



Samokretni poljoprivredni strojevi


Predavanja 30; vjeţbe 30


IzvoĊaĉ predavanja: prof.dr.sc. Dubravko Filipović, [email protected]

IzvoĊaĉ vjeţbi: dr.sc. Krešimir Ĉopec, [email protected]

Cilj:

Cilj ovog predmeta je da studenti dobiju neophodna teorijska i praktiĉna znanja o primjeni specijalnih izvedbi traktora i drugih samokretnih strojeva u poljoprivredi, njihovoj konstrukciji i principima rada, te pravilnom korištenju.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnik predaje gradivo predviĊeno sadrţajem predmeta, provjerava nauĉeno gradivo i vrednuje usvojeno znanje i steĉene vještine kroz vjeţbe, pismeni ili usmeni ispit.

Obaveze studenata:

Student je obavezan prisustvovati svim oblicima izvoĊenja nastave, predavanja i vjeţbi, prema Pravilniku o studiranju na Agronomskom fakultetu.






346

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi





Unesi tekst 60 1

Parcijalni ispit 1

(PI1)

30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 2

(PI2)

30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 3

(PI3) 30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1


60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 60 1

UKUPNO 100% (PI1+PI2+PI3+UI/4) 60 180 6













347


Obuhvaća prvi programski dio modula: Konstrukcije karakteristike novih generacija traktora standardne izvedbe. Konstrukcijske karakteristike traktora gusjeniĉara. Usporedba vuĉnih karakteristika traktora gusjeniĉara i traktora s kotaĉima. Nove izvedbe pneumatika i gusjenica. Konstrukcijske karakteristike traktora za nagnute terene. Konstrukcije karakteristike traktora visokog klirensa. Konstrukcije karakteristike nosaĉa oruĊa. Konstrukcije karakteristike motornih vozila s karakteristikama traktora. Primjena samokretnih utovarivaĉa u poljoprivredi. Konstrukcijske karakteristike razliĉitih izvedbi samokretnih utovarivaĉa. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća drugi programski dio modula: Novosti na motorima s unutarnjim izgaranjem na traktorima i ostalim samokretnim poljoprivrednim strojevima. Emisija ispušnih plinova samokretnih poljoprivrednih strojeva. EU norme i postupci za smanjenje emisije štetnih ispušnih plinova. Nove izvedbe transmisijskih ureĊaja na samokretnim poljoprivrednim strojevima. Kontinuirano-varijabilne transmisije. Alternativni pogoni samokretnih poljoprivrednih strojeva. Elektriĉni pogoni. Hibridni pogoni. Mogućnosti korištenja biogoriva za pogon samokretnih poljoprivrednih strojeva. Plinski pogoni. Gorive ćelije. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća treći programski dio modula: Principi rada razliĉitih hidrauliĉnih sustava na samokretnim poljoprivrednim strojevima. Hidrostatski i hidrodinamiĉki pogoni. Naĉini upravljanja samokretnih utovarivaĉa. Djelovanje sila na samokretne utovarivaĉe kod podizanja i nošenja tereta. Izvedbe pogona i upravljanja pojedinih samokretnih strojeva u ratarskoj proizvodnji. Izvedbe pogona i upravljanja pojedinih samokretnih strojeva u stoĉarskoj proizvodnji. Izvedbe pogona i upravljanja pojedinih samokretnih strojeva u voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.





Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)




348



Prezentirati novosti na podruĉju konstrukcije traktora i usporediti karakteristike standardnih i specijalnih izvedbi traktora


Odabrati najpogodniju izvedbu traktora za specifiĉne uvjete proizvodnje


Ustanoviti isplativost nabave i odabrati najpogodniju izvedbu samokretnih utovarivaĉa za pojedina gospodarstva te objasniti djelovanje sila na samokretne utovarivaĉe u radu


Predloţiti postupke za smanjenje emisije štetnih ispušnih plinova samokretnih poljoprivrednih strojeva i moguće alternativne pogone samokretnih poljoprivrednih strojeva


Usporediti stupanj iskorištenja razliĉitih izvedbi transmisijskih ureĊaja na samokretnim poljoprivrednim strojevim


Objasniti principe rada razliĉitih hidrauliĉnih sustava na samokretnim poljoprivrednim strojevima


Opisati izvedbe pogona i upravljanja pojedinih samokretnih strojeva u razliĉitim granama poljoprivredne proizvodnje



349



Sanacija i obnova oštećenih tala


P 34; S 12; V 14


Prof.dr.sc. Ivica Kisić, [email protected], doc.dr.sc. Ţeljka Zgorelec. [email protected], dr.sc. Vladislav Brkić, [email protected], dr.sc. Aleksandra Jurišić, [email protected]

Cilj:

Primarna je namjena tla tvorba organske tvari putem prirodne ili voljom ĉovjeka osnovane i odrţavane vegetacije (usjevi, nasadi, travnjaci, tratine, parkovi, perivoji, sportski i rekreacijski tereni za djecu i odrasle). Oštećenja u incidentu, hotimiĉno premještanje ili pedocid traţe na mjestu dogaĊaja sanaciju i rekultivaciju tla odnosno privoĊenje u prvotno stanje. Sadrţaji modula upoznaju studenta s izradom studijske i projektne dokumentacije koja je preduvjet sanacije, rekultivacije i rehabilitacije, a zatim s postupcima njihove djelotvorne provedbe. Sanacija tala u antropogenim incidentima, oštećenih razliĉitim gospodarskim djelatnostima, napose u rudarstvu, gradnji i cestogradnji, u urbanim prostorima, tala „divljih“ odlagališta otpada, skijaških staza, tala uz prometnice, zraĉne, rijeĉne i morske luke. Remedijacija tala oštećenih u intenzivnoj poljoprivredi, zaštita tala od erozije vodom i vjetrom, zaštita tala na pokosima uz prometnice, sanacija tala na otvorenim kopovima u eksploataciji pijeska, gline, boksita, nafte, plina. Posebnosti su sanacija tala u ekološki osjetljivim podruĉjima (Nacionalni parkovi ili Parkovi prirode, vodozaštitna podruĉja).

Nakon završetka modula studenti će moći demonstrirati temeljno znanje i razumijevanje problematike uloge tla, posljedica oštećenja i naĉina sanacije najĉešćih oštećenja tala u razliĉitim djelatnostima i na mjestima ekoloških incidenata odnosno najvaţnije stupnjeve oštećenja tla – izvore oštećenja, posljedice za korisnika tla u poljoprivredi, urbanizmu, prostornom planiranju, graĊevinarstvu, rudarstvu drugim srodnim strukama, ranjivost i obnovljivost tla - mjere zaštite tla od oštećenja (inventarizacija stanja-trajno motrenje-informacijski sustav) i naĉin obnove tla.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Koordinirati izvoĊenje nastave, definirati ciljeve izvoĊenja nastave, biti na raspolaganju za konzultacije, dostupnost putem emaila.

Oblici nastave: predavanja – nastava se izvodi PPT prezentacijama; seminari – studentima se zadaju zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku; vjeţbe

Ispravljanje ispita

Obaveze studenata:

Dolazak na nastavu, sudjelovanje u izvoĊenju anstave, izrada seminara

Predavanja – redovno pohaĊanje nastave (uvjet za potpis)

Seminari – uredeno ispunjene obaveze unutar zadanih zadataka

Vjeţbe - redovno pohaĊanje nastave (uvjet za potpis)






350


Prepoznati i imenovati temeljne uzroke oneĉišćenja tla i izvore oštećenja

- Opisati vrste prirodnih i antropogenih oneĉišćenja tla,

- Grupirati vrste, naĉine, tehnike i tehnologije sanacije tla

- Prezentirati tehnike uzorkovanja oneĉišćenih tala

- Primijeniti vaţeću zakonsku regulativu i smjernice na nacionalnoj i europskoj razini.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Zavšni ispit 100 %

50 65%

65-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

60 180 6




Seminarski rad

Studentima se jednom tokom semestra zadaje zadatak vezan uz nastavnu tematiku. Da bi se seminarski rad smatrao izvršenim, student mora ispuniti obavezu zadanu seminarskim radom.

15 tjedana Neograniĉeno – do ispunjenja obaveze

Završni ispit

Odrţava se samo usmeni ispit. Uvjet za izlazak na usmeni ispit (potpis o izvršenim obavezama tijekom semestra), završen i predan seminarski rad i uredno pohaĊanje nastave i vjeţbi.


3+1



1. IU

Pitanja na usmenom ispitu iz nastavih cjelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja

2. IU

3. IU

4. IU

5. IU


351



Senzorna svojstva i ocjenjivanje vina




Ana Jeromel, [email protected]; Ivana Puhelek, [email protected]; Ana Marija Jagatić Korenika,

[email protected]; Marin Mihaljević Ţulj, [email protected]

Cilj:

Cilj modula Senzorna svojstva i ocjenjivanje vina je omogućuiti studentima usvajanje temeljnih znanja o senzornim svojstvima vina, naĉinu i metodama senzornog ocjenjivanja te definiranju kakvoće vina temeljem mirisnih i okusnih svojstava

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:



Nabrojati osnovna senzorna svojstva vina

Identificarti prisutnost pojedine mane i/ili bolesti vina

Rangirati vina zavisno od njegovih mirisnih i okusnih svojstava

Odabrati i primijeniti odgovarajuću metodu senzornog ocjenjivanja vina

Demonstrirati pravilan naĉin ocjenjivanja vina

Ustanoviti senzorne razlike meĊu vinima razliĉitih kultivara

Isplanirati tijek senzornog ocjenjivanja vina






352

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Završni test 100% 0-30 1-5 2 30 1

UKUPNO 100%

60%

75%

85%

95%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

- 30 1




- -



Nabrojati osnovna senzorna svojstva vina Završni test

Identificarti prisutnost pojedine mane i/ili bolesti vina Aktivno kušanje vina tijekom ocjenjivanja vina u sklopu vjeţbi

Rangirati vina zavisno od njegovih mirisnih i okusnih svojstava

Aktivno kušanje vina tijekom ocjenjivanja vina u sklopu vjeţbi

Odabrati i primijeniti odgovarajuću metodu senzornog ocijenjivanja vina

Završni test

Ustanoviti senzorne razlike meĊu vinima razliĉitih kultivara Aktivno kušanje vina tijekom ocjenjivanja vina u sklopu vjeţbi

Isplanirati tijek senzornog ocjenjivanja vina Aktivno kroz vjeţbe te pasivno, teorijski, putem završnog testa


353



Senzorno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda




Neven Antunac, koordinator modula, [email protected] ; Nataša Mikulec, suradnik, [email protected]; Darija Bendelja Ljoljić, suradnik, [email protected] ; Dubravka Samarţija, suradnik, [email protected]

Cilj:

Mlijeko i mlijeĉni proizvodi imaju definirani vanjski izgled, konzistenciju, boju, miris i okus. Terminologiju ocjenjivanja propisuje International Dairy Federation (1997). U okviru modula studenti će steći teoretska i praktiĉna znanja o senzornim svojstvima mlijeka i mlijeĉnih proizvoda, te ĉimbenicima koji na njih utjeĉu. TakoĊer, provodit će se testiranje razlikovanja i rangiranja intenziteta okusa (slano, kiselo, gorko i slatko). Za procjenu senzornih svojstava mlijeka i mlijeĉnih proizvoda studenti će koristiti Interni Pravilnik za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mlijeĉnih proizvoda (2004). Za senzorno ocjenjivanje koristit će se sustavno bodovanje pojedinih parametara s maksimalnim brojem bodova za svako pojedino svojstvo (1-12 bodova) ovisno o vrsti proizvoda, ukupno 20 bodova. Nakon odslušanih modula na diplomskom studiju „Proizvodnja i prerada mlijeka“ studenti će biti osposobljeni za samostalnu prosudbu kvalitete svih mlijeĉnih proizvoda sukladno terminologiji koju propisuje IDF. TakoĊer jedan od ciljeva modula je stjecanje osnovnih teoretskih i praktiĉnih znanja u senzornoj ocjeni kvalitete mlijeka i mlijeĉnih proizvoda (mlijeko, dehidrirani mlijeĉni proizvodi, fermentirana mlijeka, maslac, svjeţi, polutvrdi i tvrdi sirevi, sirni namazi).

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Predavaĉi izvode predavanja u power point prezentaciji, koje su studentima dostupne u elektronskom obliku u pdf formatu na Merlinu. Tijekom 15 tjedana predviĊeno je vrijeme za interaktivnu nastavu sa studentima.

Vjeţbe se izvode kao praktiĉne u dvorani ili u Referentnom laboratoriju za mlijeko i mlijeĉne proizvode Zavoda za mljekarstvo, uz nazoĉnost nastavnika odnosno struĉnog suradnika. Studenti će na vjeţbama praktiĉno ocjenjivati sve mlijeĉne proizvode sukladno Pravilniku o senzornom ocjenjivanju mlijeka i mlijeĉnih proizvoda. TakoĊer, predviĊena je i praktiĉna nastava u pogonu jedne sirane.

Teme seminarskih radova obraĊuju razliĉita tematska podruĉja, od pogrešaka sirovog mlijeka do senzorne ocjene kvalitete mlijeka, fermentiranih mlijeka, maslaca, dehidriranih mlijeĉnih proizvoda i sireva (formiranja okusa i mirisa). Tijekom semestra, teme seminarskih radova dodjeljuju se studentima (1 tema za dvoje studenata). Krajem semestra, studenti prezentiraju svoje seminarske radove pred troĉlanim povjerenstvom. Seminarski rad studenti su duţni predati u elektronskom i pisanom obliku. Svaki student dobiva ocjenu za svoj seminarski rad, koja se uzima u obzir pri konaĉnoj ocjeni.






354

Obaveze studenata:

Predavanja za studente su obvezna, a tijekom semestra su dozvoljena dva izostanka tj. ukupno 4 sata. Vodi se evidencija o dolasku na predavanja i vjeţbe. Dolazak studenata na vjeţbe je obvezan. Vjeţbe se izvode u skupinama ovisno o broju upisanih studenata (max. 10 u jednoj skupini).

Seminarske radove studenti pripremaju i prezentiraju u Power Point prezentaciji (u trajanju od 10 minuta) a pisana verzija u Word dokumentu mora sadrţavati cca 5-10 stranica.


- prepoznati kvalitetu mlijeĉnih proizvoda sa i bez pogreške,

- odabrati kvalitetu mlijeka za odreĊenu namjenu,

- identificirati i objasniti uzrok pogrešaka mlijeka i pojedinih mlijeĉnih proizvoda

- integrirati usvojena znanja u cilju samostalne prosudbe kvalitete mlijeĉnih proizvoda,

- biti osposobljen za izlaganje seminarskog rada.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Predavanja 0% Unesi tekst Pravo na potpis

18 18 0,5

Vjeţbe 0% Unesi tekst Pravo na potpis

30 30 0,5

Seminarski radovi 20%

5 bodova

6-7 bodova

8-9 bodova

10 bodova

Dovoljan(2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

12 20 2

Usmeni ispit 80%

65-74%

75-84%

85-94%

95-100%

Dovoljan(2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 80 3



355



Usmeni ispit

Usmenom dijelu ispita mogu pristupiti studenti koji su poloţili pismeni ispit. Usmeni ispit je organiziran na naĉin da provjerava znanje, razumijevanje i povezivanje gradiva na temelju 5 postavljenih pitanja.


Unesi tekst

Seminarski rad

Kriteriji ocjenjivanja seminarskih radova su slijedeći: sadrţaj rada, kvaliteta prezentacije, obim prouĉene literature, sposobnost definiranja kljuĉnih pojmova, razumijevanje, jasnoća izraţavanja studenata. Bodovima od 1-10 ocjenjuju se seminarski radovi po navedenim kriterijima ocjenjivanja.

13. i 14. tjedan nastave u semestru

Unesi tekst



prepoznati kvalitetu mlijeĉnih proizvoda sa i bez pogreške Usmeni ispit i seminarski rad

identificirati i objasniti uzrok pogrešaka mlijeka i pojedinih mlijeĉnih proizvoda (fermentirana mlijeka, maslac, sirevi itd),

Usmeni ispit

integrirati usvojena znanja u cilju samostalne prosudbe kvalitete mlijeĉnih proizvoda,

Seminarski rad

biti osposobljen za izlaganje seminarskog rada Seminarski rad


356



Sirarstvo


Predavanja 28, seminari 12 i vjeţbe 20


Izv. prof. dr. sc. Samir Kalit, [email protected],; dr. sc. Nataša Mikulec, [email protected] ; Iva Dolenĉić Špehar, dip. inţ. agr., [email protected]

Cilj:

Savladati teoretska i praktiĉna znanja iz tehnologije proizvodnje sireva u industrijskim uvjetima. Savladati teoretska i praktiĉna znanja o tome kako proizvesti zdravstveno ispravan proizvod i zaštititi okoliš u proizvodnji sira. Planiranje proizvodnje sira u objektima srednjeg i velikog kapaciteta.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Prenošenje teoretskih i praktiĉnih znanja iz sirarstva. Prezentacija praktiĉnog rada u pogonima srednjeg kapaciteta.

Obaveze studenata:

Svladavanje teoretskih i praktiĉna znanja iz tehnologije proizvodnje sira u srednjim i velikim pogonima: postupci proizvodnje sira, organizacija rada u pogonu, osiguranje zdravstveno ispravnog proizvoda i zaštita okoliša.


1. Nabrojiti i iskazati tehnološke postupke u proizvodnji sira.

2. Identificirati kontrolne toĉke i kritiĉne kontrolne toĉke u proizvodnji sira od prijema sirovine do finalnog proizvoda.

3. Izraĉunati i planirati proizvodnju sira u pogonima razliĉitog kapaciteta.

4. Ustanoviti indikatore utjecaja izgradnje, ureĊenja i opremanja sirarskog pogona na okoliš (intenzitet i trajanje pojedinih utjecaja) te zakljuĉiti program zaštite okoliša.

5. Demonstrirati postupke u proizvodnji sira.





357

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Test znanja I dio 25 1-5 5 22 44 2,2


Seminar 25 1-5 5 12 18 1,2

Usmeni ispit 25 1-5 5 4 4 0,4

UKUPNO 100% 1-5 60 110 6



Test znanja I i II dio

Testovi se sastoji od 8 pitanja, svako pitanje nosi 2 boda. Za poloviĉan odgovor student dobiva 1 bod, a za potpuni odgovor 2 boda. Stoga je ukupan broj bodova 16, a skala raspona ocjena je: 9 i 10 bodova = dovoljan (2), 11 i 12 bodova = dobar (3), 13 i 14 bodova = vrlo dobar (4) i 15 i 16 bodova = odliĉna (5).

Nakon odslušane cjeline i u ispitnim rokovima

Prilikom slijedećeg testa znanja ili u ispitnom roku

Seminari Ocjenjuje se da li je student seminarom obuhvatio sve zadane cjeline i njegov naĉin izlaganja (da li ĉita sa slajdova ili je pripremio izlaganje).

Zadnji tjedan prije kraja cjeline

U ispitnom roku

Usmeni ispit Postavljaju se tri pitanja kako bi se utvrdilo da li student razumije i povezuje gradivo.

Zadnji tjedan u semestru

U ispitnim rokovima



Nabrojiti i iskazati tehnološke postupke u proizvodnji sira.

Izraĉunati i planirati proizvodnju sira Test znanja I i usmeni ispit

Identificirati kontrolne toĉke i kritiĉne kontrolne toĉke u proizvodnji sira od prijema sirovine do finalnog proizvoda.

Ustanoviti indikatore utjecaja izgradnje, ureĊenja i opremanja sirarskog pogona na okoliš te zakljuĉti program zaštite okoliša.

Test znanja II i usmeni ispit

Demonstrirati postupke u proizvodnji sira Seminari i usmeni ispit


358



Sistematika tla




Stjepan Husnjak [email protected]

Vedran Rubinić [email protected]

Cilj:

Cilj modula je da studenti steknu aktivna znanja o tipovima tla, njihovim svojstvima i rasprostranjenosti, o postojećoj klasifikaciji tla, kao i o meĊunarodnim klasifikacijama i korelacijama tla.

Način rada:

Obaveze nastavnika

Odrţavanje predavanja, seminara i vjeţbi. Praćenje prisutnosti studenata na nastavi. Pruţanje konzultacija.

Organizacija i provoĊenje testova znanja i ispita. Organizacija i provoĊenje terenske nastave.

Obaveze studenata

Uredno pohaĊanje predavanja i vjeţbi te izrada seminarskih radova.

Polaganje parcijalnih ispita znanja tijekom semestra ili cjelovitog ispita u redovitim ispitnim rokovima.


Po uspješnom završetku modula Sistematika tla, studenti će moći:

- Razumjeti vaţnost, potrebe i naĉine razvrstavanja tla

- Prepoznati i izdvajati pedogenetske horizonte na terenu i razumjeti njihov nastanak i razvoj

- Identificirati graĊu pedološkog profila

- Odrediti tipološku pripadnost tla, te objasniti njegova fizikalna, kemijska i biološka svojstva uz procjenu njegovog proizvodnog potencijala

- Samostalno kreirati kriterije i normative za namjenske klasifikacije

- Planirati naĉine odrţivog gospodarenja pojedinim tipovima tala s aspekata njihove rasprostranjenosti u RH

- Korelirati tipološku pripadnost tla prema RH klasifikaciji s meĊunarodnim klasifikacijama




359

Navedeni ishodi uĉenja povezani su sa sljedećim ishodima uĉenja studijskog programa MS Agroekologija:

Definirati obiljeţja zemljišnih i vodnih resursa te racionalne naĉine njihovog korištenja, kao i korištenja novih tehnologija u poljoprivredi, zbrinjavanju otpada i zaštiti okoliša

Opisati i primijeniti terenske i analitiĉke postupke za prepoznavanje i izdvajanje vrsta tla, analizirati i interpretirati svojstva tla

Analizirati djelovanje fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa na postanak i razvoj pedosfere

Integrirati podatke vezane uz agroekološke ĉimbenike te kreirati naĉine ureĊenja zemljišta

Razviti vještine cjeloţivotnog obrazovanja

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Parcijalni ispit (PI1) 33,33%

60-69,9%

70-79,9%

80-89,9%

90-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 40 1,3

Parcijalni ispit 2 (PI2) 33,33%

60-69,9%

70-79,9%

80-89,9%

90-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 40 1,3

Parcijalni ispit 3 (PI3) 33,33%

60-69,9%

70-79,9%

80-89,9%

90-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 43 1,5

UKUPNO 100% (PI1 + PI2 + PI3) / 3 60 180 6




Na nastavi se biljeţe nazoĉni studenti.

Moguć izostanak s do 20% predavanja.

Vjeţbe obavezne 100%.

Semestar Moguća putem samostalnog zadatka

Seminar Studenti u manjim grupama (veliĉina ovisi o ukupnom broju studenata na modulu) obraĊuju zadanu temu vezanu za programske cjeline modula. Nastavnik prati uspješnost studenata u pripremi pisanog rada i njegovog oralnog izlaganja.

11-13. tjedan -


360


Pisani ispit. Obuhvaća prvi programski dio modula, odnosno slijedeće cjeline: Uvod, Principi sistematike (klasifikacije) tla, Struktura pojedinih klasifikacija, Klasifikacija koja se koristi u Hrvatskoj, Nerazvijena automorfna tla, Humusno akumulativna tla.

Ispitna pitanja:


- orijentirana na testiranje razumijevanja općih naĉela klasifikacije tla i poznavanja temeljnih kriterija za razvrstavanje tala.

5. tjedan -


Pisani ispit. Obuhvaća drugi dio modula, odnosno slijedeće cjeline: Kambiĉna tla, Eluvijalno iluvijalna tla, Antropogena i tehnogena tla, Klasifikacija hidromorfnih tala, Nerazvijena hidromorfna tla, Semiglejna tla, Pseudoglejna tla.

Ispitna pitanja: vidi pod PI1

10. tjedan -


Pisani ispit. Obuhvaća treći dio programa modula, odnosno cjeline: Glejna tla, Tresetna tla, Halomorfna i Subakvalna tla, WRB i FAO klasifikacije tla te njihove korelacije s klasifikacijom tla u Hrvatskoj.

Ispitna pitanja: vidi pod PI1

15. tjedan -


Ukoliko student izostane s nastave više nego je dopušteno, moguća je izrada dodatnog samostalnog seminarskog rada o temi s koje je izostao i izlaganje pred nastavnikom.

Tijekom ispitnih rokova, prije izlaska na ispit

-

Cjeloviti ispit Pisani ispit. U sluĉaju da student ne poloţi ispit putem parcijalnih ispita tijekom semestra, polaţe cjeloviti pisani ispit koji ukljuĉuje cjelokupno gradivo modula.

Ispitna pitanja: vidi pod PI1, PI2 i PI3


-



Razumjeti vaţnost, potrebe i naĉine razvrstavanja tla Parcijalni ispit 1

Prepoznati i izdvajati pedogenetske horizonte na terenu i razumjeti njihov nastanak i razvoj

Rasprave tijekom nastave, Parcijalni ispiti 1, 2 i 3

Identificirati graĊu pedološkog profila Rasprave tijekom nastave, Parcijalni ispiti 1, 2 i 3

Odrediti tipološku pripadnost tla, te objasniti njegova fizikalna, kemijska i biološka svojstva uz procjenu njegovog proizvodnog potencijala

Rasprave tijekom nastave, Seminar, Parcijalni ispiti 1, 2 i 3

Samostalno kreirati kriterije i normative za namjenske klasifikacije Rasprave tijekom nastave, Seminar

Planirati naĉine odrţivog gospodarenja pojedinim tipovima tala s aspekata njihove rasprostranjenosti u RH

Seminar, Parcijalni ispit 1, 2 i 3

Korelirati tipološku pripadnost tla prema RH klasifikaciji s meĊunarodnim klasifikacijama

Rasprave tijekom nastave, Seminar


361



Sjemenarstvo oraničnih kultura


Predavanja 52; terenska nastava 4; seminari 4


doc.dr.sc. Klaudija Carović-Stanko, [email protected]

prof.dr.sc. Jasminka Butorac, [email protected]

prof.dr.sc. Milan Pospišil, [email protected]

Cilj:

Studenti dobivaju neophodna teorijska i praktiĉna znanja o sjemenu koja su temelj za razumijevanje i organizaciju sjemenske proizvodnje. Osposobljeni su za rad u, sjemenskim kućama, institutima, fakultetima, inspekcijskim sluţbama i za pokretanje vlastite proizvodnje.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja i voĊenje terenske nastave. Pomoć pri izradi seminara.

Obaveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi. Izrada i prezentacija seminarskog rada.


- poznavati sjeme izabranih oraniĉnih vrsta

- opisati kategorije i sastavnice kakvoće sjemena

- osmisliti sjemensku proizvodnje u razliĉitim agroekološkim uvjetima

- objasniti samooplodnju, stranooplodnju

- opisati tehnologiju proizvodnje sjemena samooplodnih i stranooplodnih vrsta

- nabrojati metode sušenja, dorade i ĉuvanja sjemena

- kreirati i planirati sjemenske projekte te njihovu izvedbu





362

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


25%

Do 59

60 do 69

70 do 79

80 do 89

90 do 100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

16 30 1,5

Usvojenost programskog sadrţaja – završni pismeni ispit

65%

Do 59

60 do 69

70 do 79

80 do 89

90 do 100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

40 120 3

Izrada seminara 10%

Do 11

12 do 13

14 do 16

17 do 18

19 do 20

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

4 30 1


0 0 0 0 0 0,5





Nakon odrţane nastave iz djela modula student pristupa pismenom polaganju meĊuispita. MeĊuispit se sastoji od 10 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja.

U sklopu nastave

Na redovitim ispitnim rokovima kao završni pismeni ispit


Nakon odrţane nastave student pristupa pismenom polaganju završnog ispita. Završni ispit se sastoji od 20 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja.



Izrada seminara

Seminarski rad se izvodi pojedinaĉno i za studente je obavezan. Teme seminara su vezane uz tehnologiju proizvodnje sjemena odabrane biljne vrste. Oĉekuje se samostalna obrada teme uz javnu prezentaciju.

Zadnja predavanja

Nije moguće


Dolazak studenata na nastavu se provjerava i uvjet je za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu.

Zadnje predavanje

Nije moguće


363



poznavati sjeme izabranih oraniĉnih vrsta

pismeno

opisati kategorije i sastavnice kakvoće sjemena

osmisliti sjemensku proizvodnje u razliĉitim agroekološkim uvjetima

objasniti samooplodnju, stranooplodnju

opisati tehnologiju proizvodnje sjemena samooplodnih i stranooplodnih vrsta

nabrojati metode sušenja, dorade i ĉuvanja sjemena

kreirati i planirati sjemenske projekte te njihovu izvedbu


364



Socioekonomske i rodne analize i ruralni razvoj




Prof. dr. sc. ĐurĊica Ţutinić, [email protected],+385 1 239 3742

Prof. dr. sc. Ramona Franić, [email protected], +385 1 239 3757

Doc. dr. sc. NatašaBokan, [email protected] +385 1 239 4071

Cilj:

Kolegij osposobljava studente za razumijevanje koncepta roda i razliĉitih uloga i potreba ţena i muškaraca u ruralnim zajednicama te za razumijevanje povezanosti roda i rodnih odnosa s ruralnim razvojem te s društvenim (ekonomskim, kulturnim, demografskim) procesima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, vjeţbi, seminarske nastave te konzultacija

Obaveze studenata:

PohaĊanje nastave, sudjelovanje u diskusijama, izrada i izlaganje seminarskog rada, sudjelovanje na vjeţbama, polaganje parcijalnih ili završnog ispita.



- definirati i opisati koncept roda i jednakosti spolova

- opisati i objasniti povezanost rodnih i socioekonomskih analiza i ruralnog razvoja

- prepoznati i objasniti varijable u rodnim i socioekonomskim analizama na primjerima konkretnih lokalnih zajednica

- primijeniti alatke za socioekonomske i rodne analize na primjerima konkretnih lokalnih zajednica

- raspraviti i izabrati adekvatne metode i alatke za ruralno razvojne ciljeve na primjerima konkretnih lokalnih zajednica

- predloţiti i sastaviti plan metoda za brzu procjenu te za motiviranje i ukljuĉivanje lokalnog stanovništva u planiranju ruralnog razvoja





365

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispit/

Predavanja 40%

36-40

31-35

26-30

22-25

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

20 70 2,25

Seminarski rad 20%

18-20

16-17

14-15

12-13

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

16 40 1,5

Vjeţbe 40%

36-40

31-35

26-30

22-25

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

24 70 2,25

UKUPNO 100%

86-100

77-85

68-76

60-67

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

60 180 6



Usvojenost dijela nastavnog gradiva Parcijalni ispit 1

Mogućnost polaganja ispita iz prvog dijela gradiva – razina lokalne zajednice

Nakon 1. polovice semestra

Polaganje cjelovitog završnog ispita u redovitim ispitnim rokovima

Usvojenost dijela nastavnog gradiva Parcijalni ispit 2

Mogućnost polaganja ispita iz drugog dijela gradiva – makroekonomska razina

Nakon 2. polovice semestra

Polaganje cjelovitog završnog ispita u redovitim ispitnim rokovima







Ocjene:

Odliĉan (5) – rad je logiĉki dobro strukturiran, ĉinjeniĉno toĉan i pojmovno dobro definiran, podcjeline su povezane i rad je koherentan, korištena je relevantna i recentna literatura koja je ispravno citirana, ideje u radu su originalne i naslanjaju se na opseţno znanje iz proĉitane literature te je vidljiv pristup temi iz razliĉitih perspektiva. Stil pisanja je znanstven, koncizan, gramatiĉki i pravopisno besprijekoran. Izlaganje je jasno, visoko informativno, teorijski utemeljeno i obogaćeno primjerima,


Dodatni pismeni seminar


366

aţurnim podacima, a odgovori na pitanja toĉni i kreativni.


Dobar (3) – u radu su prikazani samo neki od relevantnih aspekata teme, a oni koji su prikazani ukazuju da je proĉitana literatura obraĊena korektno, ali samo djelomiĉno. Nedostaje objašnjenje nekih od osnovnih pojmova i nema konzistentnog disciplinarnog niti kritiĉkog pristupa. Rad nije originalan, no korektan je iako jednostran. Korišten je manji broj bibliografskih jedinica. Citirani su izvori, ali nedosljednim stilom. Znanstveni i struĉni vokabular je baziĉan, nedostatno razvijen te van discipline (društvenih znanosti). Postoji manji broj pravopisnih grešaka. Izlaganje je jasno i informativno, ali bez sposobnosti povezivanja teorije s društvenim fenomenima, sposobnost odgovaranja na jednostavnija pitanja no ne i ona kompleksnija.

Dovoljan (2) – u radu postoje sadrţajni nedostaci. Vidljivo je proĉitana literatura, no osnovni pojmovi su površno objašnjeni i nema dubljeg poznavanja teme, nedostaje povezanost meĊu osnovnim pojmovima i kritiĉki pristup. Nema originalnosti u iznesenim idejama te je u radu samo prepriĉan sadrţaj iz proĉitane literature. Veći broj pravopisnih grešaka i neznanstven vokabular. Izlaganje je zasnovano na proĉitanom tekstu i odgovori na pitanja su oskudni - samo definicije, bez primjene teorijskog znanja na primjerima, student ĉita i u stanju je odgovoriti na samo 50% postavljenih pitanja.

Vjeţbe - savladavanje metoda i alatki za socioekonomske rodne analize

Praktiĉne vjeţbe u kojem se ocjenjuje primjena teorijskih znanja i SEAGA alatki na danim primjerima. Organiziraju se u manjim grupama studenata.

Ocjene kvalitete obavljenih vjeţbi:

Odliĉan (5) – uspješno primijenjena teorijska znanja i alatke socioekonomskih rodnih analiza na zadanim primjerima/vjeţbama

Vrlodobar (4) – većim dijelom uspješno primijenjena teorijska znanja i alatke socioekonomskih rodnih analiza na zadanim primjerima/vjeţbama

Dobar (3) – djelomiĉno uspješno primijenjena teorijska znanja na zadanim primjerima/vjeţbama

Dovoljan (2) – u manjoj mjeri uspješno primijenjena teorijska znanja na zadanim primjerima/vjeţbama

Provjera na kraju semestra

Pismena vjeţba s primjerima u završnom ispitu u redovitim ispitnim rokovima

Zalaganje na satu Praćenje sudjelovanja u diskusijama na predavanjima i seminarskoj nastavi i samostalnost studenata u rješavanju zadaća na vjeţbama.

Tijekom semestra

Nema nadoknade

Prisutnost nastavi Praćenje prisustva na nastavi (predavanjima, vjeţbama i seminarima)

Tijekom semestra

Nema nadoknade


367



Definirati i opisati koncept roda i jednakosti spolova Parcijalni ispit i/ili završni ispit, seminarski rad

Opisati i objasniti povezanost rodnih i socioekonomskih analiza i ruralnog razvoja

Parcijalni ispiti i/ili završni ispit, seminarski rad pismene vjeţbe

Prepoznati i objasniti varijable u rodnim i socioekonomskim analizama na primjerima konkretnih lokalnih zajednica- opisati i objasniti povezanost rodnih i socioekonomskih analiza i ruralnog razvoja

Seminarski rad, Vjeţbe

Primijeniti alatke za socioekonomske i rodne analize na primjerima konkretnih lokalnih zajednica

Vjeţbe, Seminarski rad

Raspraviti i izabrati adekvatne metode i alatke za ruralno razvojne ciljeve na primjerima konkretnih lokalnih zajednica

Vjeţbe, Seminarski rad, Parcijalni ispiti i/ili završni ispit

Predloţiti i sastaviti plan metoda za brzu procjenu te za motiviranje i ukljuĉivanje lokalnog stanovništva u planiranju ruralnog razvoja

Vjeţbe, Seminarski rad, Parcijalni ispiti i/ili završni ispit


368



Specifičnosti tehnologije čuvanja i pakiranja voća


P 36 S 8 V 16


Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić, [email protected]; Goran Fruk, dipl. ing., [email protected]

Cilj:

Razumjeti fizološke i biokemijske procese u plodovima glavnih skupina voćaka poslije berbe. Poznavati specifiĉnosti tehnologije odrţavanja kakvoće pojedinih vrsta voća poslije berbe. Prepoznati simptome fizioloških poremetnji plodova glavnih skupina voća poslije berbe.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, vjeţbi i seminara

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave, redovito izlaţenje na ispite, uredno izvršavanje obveza, uredno odraĊen laboratorijski zadatak, pozitivno ocijenjen seminar


- poznavati fiziološke procese u glavnim vrstama voća poslije berbe

- razlikovati sustave ĉuvanja voća prilagoĊene za pojedine vrste voća

-objasniti i primijeniti steĉena znanja i vještine u ĉuvanju plodova raznih vrsta voća

-prezentirati rezultate pojedinih provedenih aktivnosti vezanih za ĉuvanje voća




369

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Laboratorijski zadatak

15 % 1-5 1-5 20 8 2

Seminar 10 % 1-5 1-5 4 8 1

I. meĊuispit 38 % 1-5 1-5 18 16 1.5

II. meĊuispit 37 % 1-5 1-5 18 16 1.5

Završni ispit 75 % 1-5 1-5 36 32 3

UKUPNO 100% 1-5 60 48 6



Laboratorijski zadatak

Samostalno izraditi analize plodova u laboratoriju ili izraditi projektni zadataka analize stanja u hladnjaĉi, napisati laboratorijsko izvješće i postaviti ga na sustav za e-uĉenje

Prema dogovoru s nastavni-kom

Obvezna odrada vjeţbi

Seminar Izraditi seminar s najmanje 15 relevantnih referenci iz znanstvene literature u skladu s dobivenim uputama i u zadanom roku postaviti ga na sustav za e-uĉenje



I. meĊuispit Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja u sustavu za e-uĉenje


Obvezno polaganje

II. meĊuispit Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja u sustavu za e-uĉenje


Obvezno polaganje

Završni ispit Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja u sustavu za e-uĉenje ili zadovoljavajuće odgovoriti usmeno na postavljena pitanja


Ako su poloţeni meĊuispiti, nije potrebno izaći na završni ispit.



poznavati fiziološke procese u glavnim vrstama voća poslije berbe pismeni ili usmeni ispit

-razlikovati sustave ĉuvanja voća prilagoĊene za pojedine vrste voća pismeni ili usmeni ispit, laboratorijski zadatak

objasniti i primijeniti steĉena znanja i vještine u ĉuvanju plodova raznih vrsta voća

pismeni ili usmeni ispit

prezentirati rezultate pojedinih provedenih aktivnosti vezanih za ĉuvanje voća

laboratorijski zadatak, seminar


370



Specijalna herbologija


P-36;S- 20; T-4


Klara Barić, [email protected]

Maja Šćepanpović, [email protected]

Cilj:

Upoznati specijalne i aktualne teme u podruĉju suzbijanja korova. Poseban naglasak na ekološki prihvatljive naĉine suzbijanja korova, odnosno na napredne sustave suzbijanja I naĉine racionalne primjene herbicida (s gledišta višekratne primjene smanjenih dozacija, roka primjene, aplikacije, procjene potrebe primjene, primjene adjuvanata). Seminarski radovi su iz podruĉja analize rezultata istraţivanja i donošenja zakljuĉaka na temelju rezultata.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

- upoznavanje studenta s ciljevima i ishodima uĉenja (ukupno za predmet i za pojedine nastavne cjeline), kriterijima i naĉinima ocjenjivanja, proceduri odrţavanja parcijalnih ispta znanja

- planiranje nastave na temelju ciljeva i ishoda uĉenja,

- priprema:predavanja, zadataka za grupni i individualni samostalni rad, testova,

- dostavljanje nastavnih materijala (prezentacija, separata i sl.) putem Merlina

- ocjenjivanje studenata

- evidencija studenata prema: (i) pohaĊanju nastave, (ii) aktivnosti na nastavi, (iii) ocjenama parcijalnih ispita

- komuniciranje sa studentima (grupno i pojedinaĉno)

- odrţavanje konzultacija (usmeno i putem e-maila)

Obaveze studenata:

- redovito pohaĊanje nastave (dozvoljeno max. 3 izostanka, )

- aktivno sudjelovanje na nastavi (izraţavanje mišljenja, postavljanje pitanja, prijedlozi)

- obavljanje samostalnih zadataka,

- polaganje pismenog ispita

- polaganje usmenog ispita

- etiĉno ponašanje




371


Nakon uspješno svladanog modula studenti će moći:

- formulirati trendove u podruĉju suzbijanja korova

- odabrati ekološki prihvatljive naĉine suzbijanja korova

- utvrditi, usporediti rezultate i donijeti zakljuĉke istraţivanja herbicidnog uĉinka

- osmisliti i voditi program zaštite od korova

- identificirati posljedice primjene herbicida.

Povezanost ishoda uĉenja predmeta s ishodima uĉenja studijskog programa:

- Objasniti osnovna naĉela fitomedicine i prikazati mjesto fitomedicine u biljnoj proizvodnji.

- Procijeniti znaĉaj pesticida u odnosu na zaštitu okoliša, kontaminaciju tla, voda, poljoprivrednih proizvoda i biološku raznolikost te interpretirati zakonske propise koji se odnose na biljno zdravstvo i sredstva za zaštitu bilja.


- Provesti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja (štetnika, bolesti i korova) po naĉelima konvencionalne, integrirane i ekološke zaštite bilja.

- Planirati i provesti istraţivanje uĉinaka sredstava za zaštitu bilja na štetoĉinje, tretiranu biljku i korisnu i indiferentnu faunu.

- Preporuĉiti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja u novim /nepoznatim okolnostima.

- Ocijeniti uspješnost mjera borbe protiv štetoĉinja.

- Kreirati i prezentirati programe zaštite pojedinih kultura od korova, bolesti i štetnika.


Ishodi uĉenja i zapošljivost: predmet omogućuje studentu kompetencije u podruĉju suzbijanja korova u poslovnim subjektima, u drţavnim institucijama ili za samozapošljavanje (konzultantski poslovi, poljo-ljekarna i sl.). Stjeĉe vještine za edukaciju u srednjim školama ili za nastavak osobnog znanstvenog usavršavanja. Kompetentan je za dobivanje licence za istraţivanje herbicida prema uvjetima dobre istraţivaĉke prakse.

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje svih oblika nastave

10 od 0 do 3 izostanka

0 izost.=10 bodova;

1 izost.=5 bodova

P-36, S-20, T-4

Unesi tekst 0,6


30 oznake plusevima od 0 do 3 „+“

+++=30,

++=25,

+=10 bodova

P-36, S-20, T-4

54 1,8


25

21-25

16-20

11-15

do 10

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

Unesi tekst

45 1,5


372


10

10

8-9

6-7

do 5

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

Unesi tekst

18 0,6

Pismeni ispit

(fakultativno usmeni)

25

60-70%

71-80%

81-90%

više od 90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

Unesi tekst

54 1,8

UKUPNO 100% postignuti rezultat x udio u

ocjeni/100 60 180

Unesi tekst



PohaĊanje nastave Prisustvo na nastavi se evidentira. Više od tri izostanka smatra se ne upisanim predmetom. Opravdane izostanke je potrebno dokumentirati.

- -

Aktivnost na nastavi Nastava je interakativna. Prati se ukljuĉivanje u diskusiju, postavljanje pitanja, izraţavanje mišljenja i sl.

tijekom izravne nastave

-

Seminarski rad-pisani dio

Ocjenjuje se cjelovitost teme, razumjevanje, struktura, relevantnost literature i pravilnost citiranja, gramatiĉka i pravopisna ispravnost.

Prije pisanja pismenog ispita.

Unesi tekst

Seminarski rad-izlaganje

Ocjenjuje se jasnoća u izraţavanju, struĉna terminologija, raspolaganje predviĊenim vremenom.


Unesi tekst

Pismeni ispit Ispitom su pokrivene sve nastavne jedinice. Pitanja su esejsko tipa.

U ispitnim rokovima.

Unesi tekst

Usmeni ispit (fakultativno)

Za studente koji ţele povećati ocjenu postignutu na prikazanim elementima praćenja.

U ispitnim rokovima.

Unesi tekst



-formulirati trendove u podruĉju suzbijanja korova

-odabrati ekološki prihvatljive naĉine suzbijanja korova

-identificirati posljedice primjene herbicida.

Pismeni ispit i aktivnost na nastavi

-utvrditi, usporediti rezultate i donijeti zakljuĉke istraţivanja herbicidnog uĉinka

Seminarski rad-pisani dio

-osmisliti i voditi program zaštite od korova Seminarski rad-izlaganje


373



Strateški menadžment u agrobiznisu


Predavanja: 30; auditorne vjeţbe: 10; seminar: 20


Doc.dr.sc. Mario Njavro; [email protected] ; prof.dr.sc. Vjekoslav Par; [email protected]

Cilj:

Upoznati studente s teoretskim i praktiĉnim znanjima strateškog menadţmenta. Predmet osposobljava za razumijevanje naĉina i oblikovanja, provedbu i ocjenu poslovne strategije poduzeća u agrobiznisu.

Modul upoznaje studente sa konceptom strateškog menadţmenta. Kroz proces oblikovanja strategija studenti se upoznaju sa vizijom, misijom i odreĊivanjem ciljeva poduzeća. Upoznaju se sa metodama za ocjenu vanjskog okruţenja i konkurentnosti kompanije te ocjenama snaga i slabosti kompanije. Kroz modul se obraĊuju razliĉite poslovne strategije (širenje kroz rast, spajanja i akvizicije, diversifikacija, obrambene strategije) kao i naĉini njihove provedbe (menadţerski aspekti), ocjene i kontrole. Analiza i odabir strategija usmjerena je na primjenu razliĉitih matrica (SWOT, SPACE, BCG i QSPM)

Modul daje naglasak na okruţenje u suvremenom agrobiznisu i mogućnosti hrvatskih kompanija na EU i svjetskom trţištu. Osim kroz predavanja, znaĉajan udio u nastavi ĉini rješavanje poslovnih sluĉaja iz prakse.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, seminara i vjeţbi. Pomoć pri izradi seminara

Obaveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi. Izrada seminarskog rada


Protumaĉiti proces strateškog menadţmenta

Analizirati ekonomske, socijalne, tehnološke i okolišne ĉimbenike koju utjeĉu na poslovanje, konkurentnost i odrţivost kompanija u agrobiznisu

Primijeniti prikladne metode i alate u izradi strateškog plana

Razviti strategije za organizacije u agrobiznisu i/ili poduzetnike u ruralnom podruĉju

Odrediti ciljeve organizacije i pripadajuće strategije za ispunjenje ciljeva

Primijeniti metodu studija sluĉaja (case study) u analizi poslovanja




374

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Seminar 80%

1

2

3

4

5

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

40 120 4

Završni ispit 20% Unesi tekst

Unesi tekst

20 60 2




Seminar

Seminar predstavlja izradu strateškog plana za odabrani poslovni subjekt iz agrobiznisa. Studenti su duţni primijeniti sve tehnike strateškog planiranja s kojima se upoznaju tijekom semestra. Seminar ima propisani sadrţaj (template)

Ocjena se formira prema sljedećim pravilima:

Odliĉan (5)

Seminar prati preporuĉeni sadrţaj

Svi dijelovi sadrţaja (okruţenje, konkurencija, trţište, finacijsko-ekonomska ocjena) su podrobno analizirani i

potkrijepljeni relevantnim podacima i literaturom

Seminar sadrţi sve traţene izraĉune i oni su toĉni i logiĉni

Tehniĉko ureĊenje teksta je na visokoj razini

Ideje i prijedlozi rješenja su inovativni

Vrlo dobar (4)


Svi dijelovi sadrţaja (okruţenje, konkurencija, trţište, finacijsko-ekonomska ocjena) su uglavnom analizirani i dijelom potkrijepljeni relevantnim podacima i literaturom

Seminar sadrţi sve izraĉune i oni su uglavnom toĉni i

logiĉni

Tehniĉko ureĊenje teksta je na zadovoljavajućoj razini

Dobar (3)


Samo neki dijelovi sadrţaja (okruţenje, konkurencija,

trţište, finacijsko-ekonomska ocjena) su analizirani i samo dijelom potkrijepljeni relevantnim podacima i


Prvi tjedan ispitnog roka


375

literaturom

Seminar ne sadrži sve izraĉune i oni su tek dijelom toĉni

i logiĉni

Tehniĉko ureĊenje teksta je na niskoj razini

Dovoljan (2)

Seminar ne prati preporuĉeni sadrţaj

Rijetki dijelovi sadržaja (okruţenje, konkurencija,

trţište, finacijsko-ekonomska ocjena) su analizirani i te uglavnom nisu potkrijepljeni relevantnim podacima i

literaturom

Seminar sadrži manji dio izraĉuna i oni su uglavnom netočni i nelogični

Tehniĉko ureĊenje teksta je na ispod prihvatljive razini

Nedovoljan (1)

Seminar niti jednim svojim dijelom ne zadovoljava kriterije za ocjenu dovoljan.

Seminar nije predan u zadanom roku!

Završni ispit Završni ispit je usmeno ispitivanje. Provjera se razmijevanje primjenjenih alata strateškog menadţmenta u seminaru

Nakon uredno ispunjenih obveza prema seminaru

Unesi tekst



Protumaĉiti proces strateškog menadţmenta Seminar/završni ispit

Analizirati ekonomske, socijalne, tehnološke i okolišne ĉimbenike koju utjeĉu na poslovanje, konkurentnost i odrţivost kompanija u agrobiznisu

Seminar

Primijeniti prikladne metode i alate u izradi strateškog plana Seminar

Razviti strategije za organizacije u agrobiznisu i/ili poduzetnike u ruralnom podruĉju

Seminar

Odrediti ciljeve organizacije i pripadajuće strategije za ispunjenje ciljeva

Seminar/završni ispit

Primijeniti metodu studija sluĉaja (case study) u analizi poslovanja Seminar


376



Strojevi i oprema u mlinarstvu


Sati nastave: 60: predavanja: 44; laboratorijske vjeţbe: 8; terenska nastava: 4; seminar: 4


Izv. prof. dr. sc. Ţeljko Jukić, tel.:+385 01 239 3781; [email protected]; prof. dr. sc. Duška Ćurić, tel.: +385

01 4605 164; [email protected] ; dr. sc. Ana Matin, tel.: +385 01 239 3625; [email protected]

Cilj:

Studenti će nakon predavanja, laboratorijskih vjeţbi i terenske nastave vladati vještinama upravljanja i voĊenja procesa mljevenja ţitarica, poznavati će kriterije kakvoće zrna ţitarica i mlinskih proizvoda te njihovu namjenu.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Pouĉavati studente i na jednostavan i razumljiv naĉin, prezentirati obrazovni sadrţaj predmeta. Provoditi laboratorijske i terenske vjeţbe te organizirati i provesti seminare. Provoditi parcijalne ispite/kolokvije i usmene ispite te procijeniti i ocijeniti znanje studenata.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave. Aktivno sudjelovanje u nastavi kroz postavljanje pitanja tijekom predavanja, vjeţbi i seminara. Samostalno i u manjim grupama rješavanje teorijskih i praktiĉnih zadataka. Izrada seminarskih radova samostalno ili u manjim grupama te aktivno sudjelovanje u raspravama. Polaganje parcijalnih pismenih ispita/kolokvija te usmenog ispita.



- Prepoznati parametre kakvoće ţitarica koji se koriste u mlinskoj industriji.

- Objasniti povezanost hektolitarske mase i oblika zrna s izbrašnjavanjem kod pšenice.

- Prepoznati i objasniti kako se dijele sorte pšenica prema kakvoći.

- Objasniti kako nastaju mlinski proizvodi i kako se koriste.

- Objasniti kako se provodi analiza kakvoće pšeniĉnog brašna.

- Objasniti povezanost nekih agrotehniĉkih zahvata i kakvoće mlinskih proizvoda.

- Prepoznati i objasniti kako se odreĊuju tipove pšeniĉnog i raţenog brašna.

- Opisati, ukratko, dijagram izmeljavanja s oznakama strojeva.

Zapošljivost po ishodima uĉenja: Magistar/magistra biljnih znanosti





377

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi



-

Korektivni bodovi

-


54 45

(30)

1

(1)

Seminarski rad Struktura sadrţaj pisanog rada 40%


6 25 1

Parcijalni ispit (P/1) 25 51-60%

61-70%

71-80%

81 - 100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 25 1

Parcijalni ispit (P/2) 25 51-60%

61-70%

71-80%

81-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 25 1

(Nadoknada) ** (25%) - - - (25) (1)

Usmeni ispit (U) 50 51-60%

61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0

30

30

1

1

UKUPNO 100% (S+P/1+P/2+UI)/4 60 180 6





PohaĊanje nastave


Na predavanjima i vjeţbama utvrĊuje se nazoĉnost studenata (poĉetak i kraj) i prati aktivnost studenata.

Moţe se opravdati izostanak 20% predavanja, 15% vjeţbi, 15% seminara (ĉl. 12., Pravilnik o studiranju).




Prouĉava se aktivnost studenata kroz sudjelovanje u raspravama i prezentacijama ideja i problemskih rješenja. .



(1ECTS)


378


Seminarski rad, samostalno ili u manjoj grupi (3-5 studenata). Tema se odreĊuje na poĉetku semestra i kontinuirano se obraĊuje tijekom semestra. Pisani rad predaje se na pregled dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad predaje se neposredno prije prezentacije i usmenog izlaganja. Seminarski radovi prezentiraju se u 14. i 15. tjednu nastave po dogovorenom tematskom rasporedu. Ocjenjuje se razumijevanje sadrţaja, priprema prezentacije (power point), postupak izvoĊenja prezentacije te sposobnost zakljuĉivanja

1. tjedan

14. tjedan

15. tjedan

Moguća putem samostalnog zadatlka (1ECTS)

Parcijalni ispit 1 (P/1) Ispit, programski obuhvaća 5 (pet) predavanja i dio nastave odraĊene kroz terensku nastavu.


Parcijalni ispit 2 (P/2) Ispit, programski obuhvaća 6 (šest) predavanja i dio nastave odraĊene kroz laboratorijske vjeţbe.





-

Usmeni ispit (UI) Usmeni ispit sastoji se od pet pitanja prema programskim cjelinama predmeta. Uvaţava se evaluacija aktivnosti tijekom nastave.Testira se teorijsko znanje, analitiĉnost i rješavanje praktiĉnih problema.

Ispitni rokovi -



Prepoznati parametre kakvoće ţitarica koji se koriste u mlinskoj industriji.

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad.

Objasniti povezanost hektolitarske mase i oblika zrna s izbrašnjavanjem kod pšenice.

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit, usmeni ispit.

Prepoznati i objasniti kako se dijele sorte pšenica prema kakvoći.

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit, usmeni ispit.

Objasniti kako nastaju mlinski proizvoda i kako se koriste. Sudjelovanje u raspravama, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit.

Objasniti kako se provodi analiza kakvoće pšeniĉnog brašna. Seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit.

Objasniti povezanost nekih agrotehniĉkih zahvata i kakvoće mlinskih proizvoda.

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit.

Prepoznati i objasniti kako se odreĊuju tipovi pšeniĉnog i raţenog brašna te opisati ukratko dijagram izmeljavanja s oznakama strojeva.

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit.


379



Studiji slučaja u agrobiznisu




Prof.dr.sc. Zoran Grgić, [email protected]; dr.sc.Branka Šakić Bobić, [email protected]

Cilj:

Primjena metodologije analize sluĉaja za ispitivanje pravila ekonomije, financija, rizika upravljanja, te procesa odluĉivanja u agrobiznisu. Sva predavanja i analize sluĉaja bit će usmjerene prema uspješnom upravljanju poslovnih sustava u agrobiznisu. Studenti će razviti poduzetniĉke vještine upravljanja resursima i poslovnog odluĉivanja, utemeljenja, razvijanja poslovanja i povećanja investiranjem na temelju konkurentnih primjera farmi, zadruga, poduzeća i korporacija u agrobiznisu.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje auditornih vjeţbi i predavanja. Pomoć pri izradi seminara

Obaveze studenata:



- identificirati probleme u poslovanju

- dizajnirati poslovne skice i modele poslovanja u studiju sluĉaja, kao i anketne upitnice za pripremu studija sluĉaja

- ustanoviti posebnosti u razliĉitim poslovnim sustavima i granama poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda

- prezentirati studije sluĉaja u agrobiznisu

- zakljuĉiti uzroke i posljedice poslovnih odluka




380

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


100%

Do 11

12-13

14-16

17-18

19-20

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

15 60 2









Nakon odrţane nastave student pristupa pismenom polaganju završnog ispita u trajanju od sat vremena. Završni ispit se sastoji od 4 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja, tri pitanja nose po 4 boda, dok je jedno kompleksno i nosi 8 bodova.





Zadnje predavanje

Nije moguće



Zadnje predavanje

Nije moguće



identificirati probleme u poslovanju pismeni

dizajnirati poslovne skice i modele poslovanja u studiju sluĉaja, kao i anketne upitnice za pripremu studija sluĉaja

pismeni

ustanoviti posebnosti u razliĉitim poslovnim sustavima i granama poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda

pismeni

prezentirati studije sluĉaja u agrobiznisu pismeni

zakljuĉiti uzroke i posljedice poslovnih odluka pismeni


381



Štetnici i bolesti ljekovitog i aromatičnog bilja


16P+12V+2S


Prof. dr. sc. Renata Baţok, [email protected]; izv. prof. dr. sc. Dinka Grubišić, [email protected]; izv. prof.

dr. sc. Tihomir Miliĉević, [email protected]; doc. dr. sc. Darko Vonĉina, [email protected]; Maja

Ĉaĉija, dipl. ing. [email protected]; dr. sc. Joško Kaliterna, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je upoznati studente s najvaţnijim štetnicima i bolestima najznaĉajnijeg ljekovitog i aromatiĉnog bilja te osposobiti studente da mogu samostalno procijeniti veliĉinu štete na biljkama domaćinima i donijeti odluku o vremenu i naĉinu suzbijanja štetnika i bolesti.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnik je duţan izvoditi nastavu u skladu s izvedbenim planom, omogućiti studentima potrebne materijale za izvoĊenje nastave. Nadalje, nastavnik je obvezan omogućiti studentima dovoljno ispitnih rokova te ih pravovremeno obavijestiti o istima.

Obaveze studenata:

PohaĊanje nastave obvezno je za studente. Da bi dobili potpis studenti moraju prisustvovati na minimalno 80% predavanja i 80 % vjeţbi te 100% seminara.

Opravdani izostanak potrebno je dokumentirati. Ukoliko je student izostao s nastave više od propisanog, a bez opravdanog razloga, potpis će mu biti uskraćen, a predmet treba ponovno upisati u sljedećoj akademskoj godini. Sutdenti će dobiti teme za seminare te će samostalno pripremati seminare i aktivno sudjelovati na izlaganjima istih. Tijekom izvoĊenja vjeţbi studenti će promatrati štetnike i bolesti pod binokularnom lupom te će iste crtati.


Studenti koji ne poloţe ispit putem parcijalnih ispita duţni su u vrijeme ispitnih rokova izaći na pisani ispit.


1. Protumaĉiti ţivotni ciklus i ekologiju najznaĉajnijih štetnika i bolesti ljekovitog i aromatiĉnog bilja.

2. Determinirati štetnike i patogene temeljem morfoloških znaĉajki.

3. Procijeniti veliĉinu štete temeljem simptoma napada na biljkama domaćinima.

4. Donijeti odluku o vremenu i naĉinu suzbijanja štetnika i bolesti.








382

5. Odabrati ekološki i ekonomski najprihvatljivije mjere suzbijanja.

Povezanost ishoda uĉenja predmeta s ishodima uĉenja studijskog programa Fitomedicina:

1. Determinirati bolesti, štetnike i korove u poljoprivrednim kulturama i na ukrasnom bilju (2).

2. Protumaĉiti ţivotni ciklus i ekologiju štetoĉinja (1).

3. Primijeniti odgovarajuće metode procjene visine napada štetnika, bolesti i korova i temeljem utvrĊene brojnosti ili opasnosti od infekcije preporuĉiti uĉinkovite mjere suzbijanja (3, 4).

4. Provesti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja (štetnika, bolesti i korova) po naĉelima konvencionalne, integrirane i ekološke zaštite bilja (4, 5).

5. Kreirati i prezentirati programe zaštite pojedinih kultura od korova, bolesti i štetnika (1-5).

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Crteţi s vjeţbi 10% Unesi tekst Unesi tekst 12 9 0,3

Seminarski radovi 10% Unesi tekst Unesi tekst 2 9 0,3

I. meĊuispit: pismeni 40%

90-100%

80-89,9%

70-79,9%

60-69,9%

Odliĉan

Vrlo dobar

Dobar

Dovoljan

13 36 1,2

II. meĊuispit: pismeni 40%

90-100%

80-89,9%

70-79,9%

60-69,9%

Odliĉan

Vrlo dobar

Dobar

Dovoljan

13 36 1,2




Crteţi s vjeţbi Na vjeţbama studenti promatraju pod binokularnom lupom štetnike i bolesti te iste crtaju tijekom sata.

Do kraja semestra svi crteţi trebaju biti predani na uvid.

Dozvoljen je izostanak s 20% vjeţbi pa nema potrebe za nadoknadom.

Seminarski radovi

Studenti usmeno izlaţu radove prema zadanim temama.

Do kraja semestra seminarski radovi trebaju biti predani u pisanom obliku i prezentirani tijekom nastave.

Svaki student mora izraditi seminarski rad


Pismeni ispit odreĊeneg dijela nastavnog gradiva. Pitanja ukljuĉuju:nadopunjavanje, prepoznavanje ili opisno odgovaranje. Prepisivanje se kaţnjava sukladno pravilnicima institucije te se u tom sluĉaju ispit poništava.

Na polovici semestra. Tijekom redovitih ispitnih rokova.


383


Pismeni ispit odreĊeneg dijela nastavnog gradiva. Pitanja ukljuĉuju:nadopunjavanje, prepoznavanje ili opisno odgovaranje. Prepisivanje se kaţnjava sukladno pravilnicima institucije te se u tom sluĉaju ispit poništava.

Na kraju semestra. Tijekom redovitih ispitnih rokova.



Protumaĉiti ţivotni ciklus i ekologiju najznaĉajnijih štetnika i bolesti ljekovitog i aromatiĉnog bilja.

Tijekom usmenog izlaganja seminarskih radova i pismenim ispitom.

Determinirati štetnike i patogene temeljem morfoloških znaĉajki. Pregledavanjem crteţa te tijekom ispita.

Procijeniti veliĉinu štete temeljem simptoma napada na biljkama domaćinima.

Tijekom usmenog izlaganja seminarskih radova i pismenim ispitom.

Donijeti odluku o vremenu i naĉinu suzbijanja štetnika i bolesti. Pismenim ispitom.

Odabrati ekološki i ekonomski najprihvatljivije mjere suzbijanja. Pismenim ispitom.


384



Štetočinje povrća




Izv.prof.dr.sc. Tihomir Miliĉević, [email protected], 00 385 1 2393732; izv.prof.dr.sc. Tanja Gotlin

Ĉuljak, [email protected], 00 385 1 2393968; doc.dr.sc. Klara Barić, [email protected], 00 385 1 2393776;

dr.sc. Joško Kaliterna, [email protected], 00385 1 2393730

Cilj:

Upoznati studente s najvaţnijim štetoĉinjama (uzroĉnici bolesti, štetnici i korovi) povrća koje se uzgaja na podruĉju Republike Hrvatske, ekonomski i ekološki prihvatljivim mjerama suzbijanja u razliĉitim sustavima uzgoja i proizvodnje.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja i vjeţbi. Tijekom predavanja studenti trebaju biti zainteresirani te aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih ideja, mišljenja, stavova i problemskih rješenja. Tijekom vjeţbi, studenti trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad te su duţni odraditi postavljene radne zadatke.


1. Prepoznati najvaţnije bolesti na povrću na temelju njihove simptomatologije i procijeniti intenzitet zaraze

2. Odrediti i provesti ekonomski i ekološki prihvatljive mjere suzbijanja utvrĊenih bolesti

3. Prepoznati najvaţnije štetnike na povrću na temelju simptoma oštećenja biljaka i morfologije štetnika i procijeniti intenzitet napada štetnika

4. Odrediti i provesti ekonomski i ekološki prihvatljive mjere suzbijanja utvrĊenih štetnika

5. Prepoznati najvaţnije korove u nasadima povrća i procijeniti njihovu zastupljenost

6. Odrediti ekonomski i ekološki prihvatljive mjere suzbijanja korova

Povezanost sa sljedećim ishodima uĉenja studijskog programa:

1. Planirati programe konvencionalne, integrirane i organsko- biološke proizvodnje povrća te zaĉinskog, aromatiĉnog i ljekovitog bilja, na otvorenom i u zaštićenom prostoru






385

2. Kritiĉki vrednovati tehnološka rješenja uvaţavajući naĉela dobre poljoprivredne prakse

3. Prepoznati najvaţnije štetoĉinje povrtnih kultura i preporuĉiti toksikološki, ekološki i ekonomski optimalan naĉin suzbijanja

4. Voditi ili sudjelovati u multidisciplinarnom istraţivaĉkom, upravnom ili proizvodnom timu u nacionalnom i meĊunarodnom okruţenju

5. Prezentirati rezultate znanstveno-istraţivaĉkog i struĉnog rada te sudjelovati u programima cjeloţivotnog obrazovanja iz podruĉja hortikulture

6. Kvalificirati se za usavršavanje na poslijediplomskim doktorskim i specijalistiĉkim studijima i ostalim oblicima cjeloţivotnog uĉenja

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave

(predavanja) - - - 24 24 1


Korektivni bodovi


24 12 0,4


15 %

Kontinuirano pohaĊanje vjeţbi. Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i odraĊivanje radnih zadataka.

1-15 bodova

6 6 0,6

Parcijalni ispit (PI)

(3)

85 %

PI 1 33,3 %

PI 2 33,3 %

PI 3 33,3 %

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst

48 1

Završni ispit ZI (PI ili UI) - pristupaju studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite tijekom semestra

85 %

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst

48 1



386



PohaĊanje nastave

(predavanja)

Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 20 % s predavanja (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u)

Unesi tekst

Unesi tekst




Unesi tekst

Unesi tekst


Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 15 % s vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…na AFZ-u). Studenti su obvezni odraditi postavljene radne zadatke tijekom vjeţbi.

Unesi tekst

Unesi tekst


Obuhvaća prvi programski dio modula – bolesti povrća iz porodica Solanaceae, Brassicaceae, Apiaceae, Liliaceae, Fabaceae, Asteraceae i Cucurbitaceae

Unesi tekst

Unesi tekst


Obuhvaća drugi programski dio modula – najvaţniji štetnici na povrću iz reda Thysanoptera i Heteroptera, podreda Homoptera, reda Hymenoptera, Coleoptera i Lepidoptera

Unesi tekst

Unesi tekst

Treći parcijalni ispit (PI 3)

Obuhvaća treći programski dio modula – korovna flora i suzbijanje korova u povrću.

Unesi tekst

Unesi tekst

Završni ispit (PI ili UI) Studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite, polaţu ispit u cijelosti. Unesi tekst

Unesi tekst



Prepoznati najvaţnije bolesti na povrću na temelju njihove simptomatologije i procijeniti intenzitet zaraze


Odrediti i provesti ekonomski i ekološki prihvatljive mjere suzbijanja utvrĊenih bolesti


Prepoznati najvaţnije štetnike na povrću na temelju simptoma oštećenja biljaka i morfologije štetnika i procijeniti intenzitet napada štetnika


Odrediti i provesti ekonomski i ekološki prihvatljive mjere suzbijanja utvrĊenih štetnika


Prepoznati najvaţnije korove u nasadima povrća i procijeniti njihovu zastupljenost


Odrediti ekonomski i ekološki prihvatljive mjere suzbijanja korova



387



Tehnologija vina




Ana Jeromel, [email protected]; Ivana Puhelek, [email protected]; Ana Marija Jagatić Korenika,

[email protected]; Marin Mihaljević Ţulj, [email protected]

Cilj:

Cilj modula Tehnologija vina je omogućujiti studentima nadogradnju i proširivanje temeljnih znanja o pojedinim tehnološkim procesima vinarske proizvodnje i njihovom utjecaju na kakvoću vina.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:



Isplanirati i analizirati cijelokupan tehnološki proces proizvodnje zavisno od kultivara i tipa vina koji se ţeli proizvesti

Identificirati razloge primjene enološka sredstva dozvoljenih u procesu proizvodnje vina

Preporuĉiti i objasniti tehnologiju proizvodnje za bijela, roze i crna vina zavisno od uvjeta proizvodnje i specifiĉnosti proizvodne godine

Odabrati i prezentirati prikladan tehnološki proces dorade vina zavidno od njegovog kemijskog sastava i organoleptiĉnih svojstava

Argumentirati mišljenje o prednostima/nedostacima primjene pojedinog tehnološkog procesa na kemijski sastav i organoleptiĉna svojstva vina

Demonstrirati rad pojedinih strojeva vezanih uz tehnologiju proizvodnje vina






388

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Završni test 100% 0-30 1-5 2 30 1

UKUPNO 100%

60%

75%

85%

95%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

- 30 1




- -



Isplanirati i analizirati cijelokupan tehnološki proces proizvodnje zavisno od kultivara i tipa vina koji se ţeli proizvesti

Završni test

Identificirati razloge primjene enološka sredstva dozvoljenih u procesu proizvodnje vina

Preporuĉiti i objasniti tehnologiju proizvodnje za bijela, roze i crna vina zavisno od uvjeta proizvodnje i specifiĉnosti proizvodne godine

Odabrati i prezentirati prikladan tehnološki proces dorade vina zavidno od njegovog kemijskog sastava i organoleptiĉnih svojstava

Argumentirati mišljenje o prednostima/nedostacima primjene pojedinog tehnološkog procesa na kemijski sastav i organoleptiĉna svojstva vina

Demonstrirati rad pojedinih strojeva vezanih uz tehnologiju proizvodnje vina Aktivno kroz vjeţbe te pasivno, teorijski, putem završnog testa


389



Tehnologije i tehnički procesi u proizvodnji mlijeka i mesa


Sati nastave 60: predavanja 38; vjeţbe (terenske) 22


Nositelj predmeta: prof. dr. sc. Marija Đikić, tel: 385 1 239 3799; e-mail: [email protected]

Suradnici:prof. dr.sc. Danijel Karolyi, tel: 385 1 2394013; e-mail. [email protected]; prof. dr. sc. Boro Mioĉ, tel: 385 1 239 3867; e-mail: [email protected]; prof.dr.sc. Stjepan Muţic, 385 1 239 3912, e-mail: [email protected], prof. dr. sc. Krešimir Salajpal, tel: 385 1 239 4038

Cilj:

Cilj modula je osposobiti studente identificirati biološka svojstva razliĉitih vrsta ţivotija te struĉno i samostalno postavljanje i provedbu proizvodnje mlijeka, mesa i jaja u razliĉitim tehnologijama i sustavima drţanja. TakoĊer razmotriti opće i specijalno zakonodavstvo poljoprivrede/stoĉarstva kao društveno ekonomski okvir za postavljanje odreĊene proizvodnje.

Program modula: Definiranje osnova i znaĉaj potreba odreĊene proizvodnje mlijeka, mesa i jaja kao i odreĊenih tehnologija i sustava proizvodnje. Definirati biološki resurs proizvodnje/kapacitet ţivotinje kao fenotip u funkciji genotipa i okolišnih ĉimbenika. Razmotriti fiziološko metaboliĉka svojstva za proizvodnju mlijeka, mesa i jaja kod razliĉitih vrsta ţivotinja posebno goveda ovaca, svinja, koza, peradi i drugih. Utjecaj općih i specijalnih zakona (poljoprivreda, stoĉarstvo, ekologija, etika) na korištenje ţivotinja i provedbu odreĊene tehnologije. Metode mjerenja proizvodnih svojstava kod razliĉitih vrsta ţivotinja u procesu proizvodnje mlijeka i mesa; Tehnologije i tehniĉki procesi u proizvodnji: a) mlijeka (kravljeg, ovĉjeg, kozjeg, i drugih vrsta ţivotinja), b) mesa (goveda, ovaca, koza, svinja, peradi) c) jaja peradi. Vjeţbe (terenske) provesti će se na terenu u farmama otvorenih i zatvorenih sustava drţanja ţivotinja, pogonima mlijeĉne i mesne industrije. Polaganje ispita provodi se parcijalnim testovima i završnim usmenim ispitom.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Pouĉavati studente i prezentirati na jednostavan i razumljiv naĉin obrazovni sadrţaj modula za koje treba imati kompetencije. Procijeniti u kojoj su mjeri studenti savladali obrazovne ciljeve i ostvarili oĉekivane ishode uĉenja. Ocijeniti ishode uĉenja studenata kroz zadane kriterije vrednovanja postavljenog u našem sustavu ocjenjivanja (ocjene od nedovoljan (1) do odliĉan (5)) i kompatibilne s ECTS sustavom, a koristeći tehnike ispitivanja u obliku postavljenih pitanja pismenog i usmenog ocjenjivanja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊati nastavu. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljati pitanja na predavanjima te analizirati rezultate problemskih rješenja s ciljem primjene u praksi.. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktiĉnih problema. Seminarske radove pripremati samostalno ili grupno te aktivno sudjelovati u raspravi.







390


- identificirati zahtjeve i potrebe potrošnje pojedinih vrsta mlijeka i mesa po glavi stanovnika kao parametar potrebe postavljanja i razvoja pojedine proizvodnje,

- definirati resurse za proizvodnju, biološke (fenotip/genotip) kapacitet ţivotinja i okoliša kao osnove za mogućnost proizvodnje odreĊene vrste mlijeka i mesa,

- razmotriti zakonodavne mjere za postavljanje odreĊenih tehnologija i proizvodnji mlijeka mesa i jaja,

- definirati biološke i okolišne parametre za odreĊene tehnologije i sustave proizvodnje,

- razmotriti parametre proizvodnje mlijeka mesa i jaja u našoj zemlji i usporediti s proizvodnjama i zemljama EU i drugim zemljama svijeta,

- specificirati parametre u izradu strategije razvoja proizvodnje mlijeka, mesa i jaja s posebnim naglaskom na novopostavljene uzgojne ciljeve u pojedinim populacijama razliĉitih vrsta ţivotinja, a povezuju se s dijelom ishoda uĉenja studijskog programa Genetika i oplemenjivanje ţivotinjakao što su genetski i okolišni izvori prekidne i neprekidne varijabilnosti, oplemenjivanje ţivotinja i i procjene uzgojnih vrijednosti.

Ishodi uĉenja i zapošljivost: Magistar/magistra genetike i oplemenjivanja ţivotinja.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio

u ocjeni




studenta

ECTS bodovi


- - 60 60 1


Korektivni bodovi


20 1


61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlodobar(4)

Odliĉan (5)

0 25 1

Parcijalni ispit(PI2) 25

51-60%

61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 25 1

(Nadoknada)** (25%) - - - (25) (1)


61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0

50 2

UKUPNO 100% (PI1+PI2+UI)/3 60 180 6

*Studenti su obavezni zaraditi minimalno 3 ECTSboda kao preduvijet za izlazak na završni ispit

** jedan bod je moguće nadoknaditi izradom samostalnog zadatka


391



PohaĊanje nastave



Moţe se opravdati izostanak 20% predavanja, 15% vjeţbi (ĉl. 12., Pravilnik o studiranju….na AFZ).




Studenti se potiĉu sudjelovati u raspravama prezentaciji ideja i problemskih rješenja. Prati se usvajanje teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, kritiĉkog mišljena, samostalnog i timskog rada i rada rješavanja radnih zadataka.

Zapaţena aktivnost se biljeţi u studentskoj evidenciji (+) što omogućuje korekciju konaĉne ocjene na više (++) ili beneficiju na usmenom ispitu (+++).


Moguća putem samostalnog zadatka(1ECTS)

Parcijalni ispit 1 (PI1) Ispit, programski obuhvaća uvodni dio i teorijsku osnovu s praktiĉnim zadacima iz tehnolojgija u procesu proizvodnje mlijeka, mesa i jaja po razliĉitim vrastama ţivotijna (preţivaĉi, nepreţivaĉi i perad).

Pitanja iz teorijskog dijela ispituju poznavanje i razumijevanje osnovna fizioloških svojstava razliĉitih ţivotinja za proizvodnju mlijeka, mesa i jaja, a primjena zadatke/pitanja tehnoloških parametara za postavljanje odreĊenje proizvodnje u odreĊenim ssustavima drţanja. Ispit je pismeni putem kolokvija.


Parcijalni ispit 2 (PI2) Ispit programski obuhvaća drugi dio pitanja proizvodnje odreĊenih proizvoda i metode ocjene, procjene razvoja knkurentnosti jedne proizvodnje s drugom kao i zakonodavne mjere vaţne za stoĉarstvo i stoĉarske proizvode. Ispit je pismeni putem kolokvija.





-

Usmeni ispit(UI) Usmeni ispit sastoji se od pet pitanja prema programskim cjelinama predmeta. Uvaţava se evaluacija aktivnosti tijekom nastave (+++)


Ispitni rokovi -


392



Identificirati zahtjeve i potrebe potrošnje pojedinih vrsta mlijeka i mesa po glavi stanovnika kao parametar potrebe postavljanja i razvoja pojedine proizvodnje

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave analize proizvodnje i potrošnje pojedinih stoĉarskih proizvoda, pismeni ispit, usmeni ispit

Definirati resurse za proizvodnju, biološke (fenotip/genotip) kapacitete ţivotinja i okoliša kao osnove za mogućnost proizvodnje odreĊene vrste mlijeka i mesa


Razmotriti zakonodavne mjere za postavljanje odreĊenih tehnologija u proizvodnji mlijeka mesa i jaja


Definirati biološke i okolišne parametre za postavljanje odreĊene tehnologije i sustave proizvodnje


Razmotriti parametre proizvodnje mlijeka mesa i jaja u našoj zemlji i usporediti s proizvodnjama i zadaci zemljama EU i drugim zemljama svijeta

Radni zadaci i analize izvora podataka, usmeni ispit

Specificirati parametre, uz analizu zakonodavstva stoĉarstvu/poljoprivrede i izrada strategije razvoja proizvodnje mlijeka, mesa i jaja s posebnim naglaskom na novo postavljene uzgojne ciljeve u pojedinim populacijama razliĉitih vrsta ţivotinja

Radni zadaci tijekom nastave, usmeni ispit


393



Temelji voćarstva


P 44 S 8 V 8


Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić, [email protected]; prof. dr. sc. Boris Duralija, [email protected] ; Goran

Fruk, dipl. ing., [email protected]

Cilj:

Razumijevanje osnovnih principa i tehnika uzgoja voća te osnovnih postupaka tretiranja i ĉuvanja plodova..

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, vjeţbi i seminara

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave, redovito izlaţenje na ispite, uredno izvršavanje obveza, pozitivno ocijenjen seminar


- razumijevati povezanost temeljnih znanja o uzgoju voćaka sa specifiĉnim zahtjevima pojedinih proizvodnih podruĉja,

- vrednovati vaţnost primjene steĉenih znanja (odabir poloţaja proizvodnog nasada, odabir odgovarajućih sorta, priprema tla i sadnja, agrotehniĉki i pomotehniĉki zahvati u voćnjaku, branje i ĉuvanje plodova) u pripremi slijeda tehnoloških procesa u voĊenju trţišno orijentiranog plantaţnog voćnjaka,

- kreirati slijed pojedinih aktivnosti u godišnjem ciklusu i ukupnom proizvodnom trajanju voćnjaka (od sadnje do krĉenja),

- sintetizirati steĉena znanja i vještine o agrotehniĉkim i pomotehniĉkim zahvatima u uzgoju pojedinih vrsta voćaka,

- primijeniti osnovne metode odreĊivanja zrelosti plodova i klasificirati stupanj zrelosti ploda uzevši u obzir rezultate primijenjenih metoda.





394

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Seminar 25 % 1-5 1-5 8 16 1

I. meĊuispit 38 % 1-5 1-5 26 16 1

II. meĊuispit 37 % 1-5 1-5 26 16 1.5

Završni ispit 75 % 1-5 1-5 60 32 3

UKUPNO 100% 1-5 60 48 6



Seminar Izraditi seminar s najmanje 15 relevantnih referenci iz znanstvene literature u skladu s dobivenim uputama i u zadanom roku postaviti ga na sustav za e-uĉenje



I. meĊuispit Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja Prema dogovoru s nastavni-kom

Obvezno polaganje

II. meĊuispit Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja Prema dogovoru s nastavni-kom

Obvezno polaganje

Završni ispit Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja ili zadovoljavajuće odgovoriti usmeno na postavljena pitanja


Ako su poloţeni meĊuispiti, nije potrebno izaći na završni ispit.



razumijevati povezanost temeljnih znanja o uzgoju voćaka sa specifiĉnim zahtjevima pojedinih proizvodnih podruĉja,


vrednovati vaţnost primjene steĉenih znanja (odabir poloţaja proizvodnog nasada, odabir odgovarajućih sorta, priprema tla i sadnja, agrotehniĉki i pomotehniĉki zahvati u voćnjaku, branje i ĉuvanje plodova) u pripremi slijeda tehnoloških procesa u voĊenju trţišno orijentiranog plantaţnog voćnjaka,

pismeni ili usmeni ispit, seminar

kreirati slijed pojedinih aktivnosti u godišnjem ciklusu i ukupnom proizvodnom trajanju voćnjaka (od sadnje do krĉenja),


sintetizirati steĉena znanja i vještine o agrotehniĉkim i pomotehniĉkim zahvatima u uzgoju pojedinih vrsta voćaka,

pismeni ili usmeni ispit, seminar

primijeniti osnovne metode odreĊivanja zrelosti plodova pismeni ili usmeni ispit


395



Trajnice u sustavu gradskog zelenila




Ines Han Dovedan, tel. 239 3708; e-mail: [email protected]

Miroslav Poje, tel. 239 3782; e-mail: [email protected]

Cilj:

Upoznati biljne zajednice trajnica u primjeni na gradskim površinama zelenila te principe oblikovanja s trajnicama.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:



Studenti dobivaju neophodna teorijska i praktiĉna znanja koja će biti sposobni primijeniti u rasadniĉarskoj proizvodnji trajnica te u njihovoj primjeni na javnim površinama zelenila.




396

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

8 15 0.5


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

8 15 0.5


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

9 21 0.7


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

9 21 0.7

Kolokviji (5) 33 1.1

Seminar (S) 40%



26 60 2.0


UKUPNO 100% (P1+P2+P3+P4+S+UI)/6 60 180 6



Seminarski rad


U prezentaciji rada ocjenjuje se korištenje struĉne terminologije, struktura seminara (primjeren uvod, dobro strukturiran glavni dio, logiĉan zakljuĉak), pridrţavanje zadanog vremena trajanja izlaganja.

7. tjedan

8. tjedan

11. tjedan

12. tjedan

13. tjedan


397

Parcijalni ispiti

Studenti tijekom semestra pišu ĉetiri parcijalna pismena ispita. Ukoliko poloţe sva ĉetiri, nakon usmenog ispita upisuje se ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe sve parcijalne pismene ispite moraju polagati cjelokupno gradivo pismeno i usmeno.

3. tjedan

6. tjedan

9. tjedan

12. tjedan


Kolokviji Usmena provjera prepoznavanja glavnih rodova cvjećarskih kultura.

3. – 7. tjedna

Usmeni ispit Sastoji se od pet pitanja kojima se testira sposobnost studenta za povezivanje ĉinjenica i sposobnost zakljuĉivanja.

Ispitni rokovi



Definirati staništa za sadnju trajnica prema modelu Hansen-a i Stahl-a na javnim zelenim površinama.


Prepoznati trajnice koje su preporuĉljive za primjenu na pojedina staništa. Kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit

Objasniti kompleksnost interakcijskih odnosa biljke i staništa kao i utjecaj ekoloških uvjeta i antropogenog djelovanja na strukturu i funkciju cvjetnih gredica u javnom prostoru.

Pismeni ispit, usmeni ispit

Izraditi prijedlog sadnje cvjetne gredice s trajnicama za pojedina staništa u sustavu javnog zelenila.


Odrediti optimalan naĉin i vrijeme razmnoţavanja za pojedine grupe trajnica. Radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit

Provesti istraţivanja iz podruĉja proizvodnje i primjene trajnica. Radni zadaci tijekom nastave, seminarski rad


398



Travnjaštvo


Predavanja 37 sati; vjeţbe u praktikumu 10 sati; seminar 8 sati; terenske vjeţbe 5 sati


doc.dr. sc. Krešimir Bošnjak, [email protected] ; prof dr.sc. Josip Leto, [email protected] ; prof. dr. sc. Marina Vranić, [email protected]

Cilj:

Upoznati studente s obiljeţjima uzgoja i korištenja travnjaka

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave, izrada seminara, polaganje parcijalnih ispita tijekom semestra, polaganje usmenog ispita


Prepoznati stadije rasta i razvojne stadije trava i mahunarka

Objasniti osnovne principe rasta, formiranja prinosa i korištenja biljne mase na travnjaku

Procijeniti utjecaj strukture tratine i zahvata managementa na kakvoću biljne mase s travnjaka

Uzorkovati voluminoznu krmu, izabrati prikladne analitiĉke postupke, te objasniti analitiĉko izvješće hranidbene vrijednosti

Objasniti teoretske principe hranidbe na pašnjaku

Analizirati, usporediti i vrednovati razliĉite sustave proizvodnje i korištenja krme na travnjacima

Isplanirati proizvodnju i korištenje krme za potrebe farme

Objasniti korištenje GIS-a u inventarizaciji, evaluaciji i korištenju poluprirodnih travnjaka





399

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispiti 34%

>90%

80-89%

70-79%

60-69%

<60%

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

Nedovoljan (1)

60 180 6

Seminari 59 %

Prisustvo na nastavi 7 %




Pismeni ispit Ukupno 60 bodova, vrednovanje po bodovnoj skali iz tablice 1

Okvirno 7 i 14 tjedan nastave

Usmeni ispit

Semnarski rad

Kriteriji vrednovanja – relevantnost rada, dubina i kritiĉki osvrt, Izrada rada u skladu sa uputama, predaja rada u dogovorenom roku. Ukupno seminar nosi 70 bodova. Vrednovanje po skali iz tablice 1

Po dogovoru Unesi tekst

Prisustvo na nastavi

Dozvoljeni izostanci – prema Pravilniku o studiranju na preddiplomskim i diploiskim studijima AF. Redovito prisustvo na nastavi vrednuje se za dodatnih 15 bodova, što ĉini 7 % ukupne ocjene.




Prepoznati stadije rasta i razvojne stadije trava i mahunarka

Objasniti osnovne principe rasta, formiranja prinosa i korištenja biljne mase na travnjaku

Procijeniti utjecaj strukture tratine i zahvata managementa na kakvoću biljne mase s travnjaka

Uzorkovati voluminoznu krmu, izabrati prikladne analitiĉke postupke, te objasniti analitiĉko izvješće hranidbene vrijednosti

Objasniti teoretske principe hranidbe na pašnjaku

Objasniti korištenje GIS-a u inventarizaciji, evaluaciji i korištenju poluprirodnih travnjaka

Pismeni ispit

Analizirati, usporediti i vrednovati razliĉite sustave proizvodnje i korištenja krme na travnjacima

Isplanirati proizvodnju i korištenje krme za potrebe farme

Seminarski rad


400



Ukrasne biljne vrste ruralnih vrtova


30 + 14 + 26


Vesna Ţidovec, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, 2393705; [email protected]

Cilj:

Studente upoznati sa znaĉajem i povijesnim razvojem seoskog kućnog vrta i utjecajima na njegov razvoj, vaţnošću oĉuvanja ruralnog prostora, cvjećarskim i drvenastim vrstama uobiĉajenim u tradicijskom seoskom vrtu, s posebnim naglaskom na autohtone vrste te mogućim naĉinima njegovog oĉuvanja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, vjeţbi, seminara, ispita, konzultacija, praćenje rada i ocjenjivanje studenata.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave, vjeţbi, terenske nastave, izrada i prezentacija seminarskog rada.


- Prepoznati problem i ulogu biljnih vrsta kućnog vrta u krajobrazu;

- Odabrati adekvatnu literaturu i izvore podataka pri prouĉavanju biljnih vrsta okućnica;

- Odabrati adekvatne metode za prouĉavanje hortikulturne flore i njenog rasporeda na okućnici;

- Prepoznati uzroke promjena u odabiru biljnih vrsta kućnih vrtova;

- Interpretirati dobivene rezultate i svrsishodno ih upotrijebiti.



401

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Ispit 50%

50%

65%

75%

85%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

30 90 3

Esej 25%

50%

65%

75%

85%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 30 1

Seminarski rad 25%

50%

65%

75%

85%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

14 42 1,5

Kolokvij 0% Unesi tekst +/- 6 18 0,5




Kolokvij Analiza znanstvenog rada koji studenti trebaju analizirati prema zadanim toĉkama (word) i prikazati kao vlastito istraţivanje (power point).

Na vjeţbama tijekom semestra.

Nema

Seminarski rad

Tijekom semestra studenti tjedno obilaze zadani broj predvrtova unutar odreĊene ĉetvrti i biljeţe pojavu i raspored biljnih vrsta, identificiraju ih, klasificiraju s obzirom na trajnost, odrvenjelost, utilitarnost, porijeklo. Na kraju semestra prezentiraju kao vlastito istraţivanje.

Do kraja semestra. Nema

Esej Studenti raspravljaju odreĊenu temu na koju je ukazano na predavanjima.

Do kraja semestra Nema

Završni ispit Obuhvaća sadrţaj ĉitavog kolegija (gradivo predavanja). Na kraju semestra i u ispitnim rokovima.

Ispitni rokovi


402



- Prepoznati problem i ulogu biljnih vrsta kućnog vrta u krajobrazu. - Esej, pismeni ispit

- Odabrati adekvatnu literaturu i izvore podataka pri prouĉavanju biljnih vrsta okućnica.

- Esej, pismeni ispit

- Odabrati adekvatne metode za prouĉavanje hortikulturne flore i njenog rasporeda na okućnici

- Seminarski rad, pismeni ispit

- Prepoznati uzroke promjena u odabiru biljnih vrsta kućnih vrtova - Pismeni ispit

- Interpretirati dobivene rezultate i svrsishodno ih upotrijebiti - Seminarski rad


403



Ukrasne voćne vrste


Predavanja 22; vjeţbe 4; seminar 4


Nositelj predmeta/modula: doc.dr.sc. Martina Skendrović Babojelić (izvoĊaĉ predavanja, vjeţbi i seminara), e-mail: [email protected], telefon: 01 2394070

Suradnik: izv.prof.dr.sc. Đani Benĉić, izvoĊaĉ predavanja), e-mail: [email protected], telefon: 01 2393841

Cilj:

Analizirati mogućnost uzgoja voćaka u dekorativne svrhe na odreĊenom prostoru;odabrati voćne vrste pogodne za ukrašavanja eksterijera i interijera

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja sukladno sadrţaju predmeta, organizacija i izvoĊenje terenskih vjeţbi, provjera i ocjenjivanje steĉenog znanja i vještina kroz seminare, pismeni i usmeni ispit.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja, terenskih vjeţbi, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i prezentacija seminara, polaganje pismenog i usmenog ispita


Nakon uspješno savladanog predmeta i poloţenog ispita kao i ostalih steĉenih kompetencija tijekom studija student će biti osposobljen za zapošljavanje u sektoru vezanom za ukrasnu hortikultura odnosno moći će:

- iskazati povezanost temeljnih znanja o primjeni ukrasnih voćnih vrsta sa specifiĉnim zahtjevima njihove primjene

- primijeniti steĉena znanja (odabir odgovarajuće voćne vrste i sorte, lokaliteta i funkcije primjene) u pripremi slijeda tehnološko-estetskih procesa, u osmišljavanju optimalnog rješenja za krajnjeg korisnika

- isplanirati slijed pojedinih pomotehniĉkih i estetskih zahvata u godišnjem ciklusu i ukupnom biološkom ili korisniĉkom vijeku ukrasnih voćnih vrsta (od sadnje do krĉenja)

- objasniti i primijeniti steĉena znanja i vještine o pomotehniĉkim i estetskim zahvatima u uzgoju pojedinih vrsta voćaka, posebno njihovih sorta s naglašenom ukrasnom funkcijom,

- nabrojiti i analizirati vjerske konotacije odreĊenih voćnih vrsta u najzastupljenijim svjetskim religijama, te njihovu simboliku u pojedinim vrstama umjetnosti.




404

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispit 25%

60-70 %

71-80 %

81-90 %

91-100 %

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

26 30 1

Seminarski rad 50 % 50 % - strutura, sadrţaj i naĉin pisanja rada, 50 % naĉin izlaganja i prezentacija

4 30 1

Usmeni ispit (UI) 25%

60-70 %

71-80 %

81-90 %

91-100 %

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

Unesi tekst

30 1




PohaĊanje nastave (predavanje + vjeţbe)

Na nastavi se studenti upisuju i prozivaju. Opravdava se izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminari

Semestar (15 tjedana x 2 sata = 30 sati izravne nastave



Nastavnik potiĉe studente na aktivnost vezanu uz nastavnu temu. Otvara se rasprava u kojoj studenti iznose svoje mišljenje i stavove, kroz koje se onda prati sposobnost kritiĉkih izraţavanja i drugih vještina. Navedene aktivnosti se evidentiraju s (++ ili --) što pruţa mogućnost korekcije završne ocjene (++ -povećanje; -- smanjenje ili nadoknada).



Seminarski rad

Na poĉetku semestra studenti sami odaberu temu seminarskog rada (samostalan prijedlog ili s popisa tema prijedloga nastavnika) i prema unaprijed zakazanim rokovima predaju sminarski rad u elektronskom i tiskanom obliku. Ocjenjuje se kvaliteta napisanog rada, a nakon prezentacije i izlaganje rada (odrţava se obiĉno krajem semestra) ocjenjuje se i prezentacijske vještine i sposobnost zakljuĉivanja)

3. tjedan

15. tjedan


Pismeni ispit

Studenti pred kraj semestra pišu pismeni ispit Nakon poloţenog pismenog ispita studenti još moraju poloţiti usmeni ispit, nakon ĉega im se upisuje prosjeĉna ocjena u indeks (ili korigirana ocjena (zasluţena prethodnom aktivnošću u nastavi (++).

P – 14. tjedan

Ako studenti ne poloţe pismeni ispit, omogućuje im se polaganje popravnog pismenog ispita prije ispitnih rokova (samo je jedan rok za popravne pismene ispite)

Usmeni ispit

Sastoji se od tri do pet pitanja ovisno o ocjeni pismenog ispita. Na temelju odgovora ocjenjuju se znanje i sposobnost studenata u povezivanju usvojenih ĉinjenica kao i sposobnost logiĉnog zakljuĉivanja.



405



Nabrojiti i analizirati vjerske konotacije odreĊenih voćnih vrsta u najzastupljenijim svjetskim religijama, te njihovu simboliku u pojedinim vrstama umjetnosti.

Seminarski rad/Pismeni ispit

Iskazati povezanost temeljnih znanja o primjeni ukrasnih sorata voćaka sa specifiĉnim zahtjevima njihove primjene,

Sudjelovanje u raspravama/Seminarski rad, Pismeni ispit/usmeni ispit

Primijeniti steĉena znanja (odabir odgovarajuće voćne vrste i sorte, lokaliteta i funkcije primjene) u pripremi slijeda tehnološko-estetskih procesa, u osmišljavanju optimalnog rješenja za krajnjeg korisnika,

Isplanirati slijed pojedinih pomotehniĉkih i estetskih zahvata u godišnjem ciklusu i ukupnom biološkom ili korisniĉkom vijeku ukrasne voćke ili voćaka (od sadnje do krĉenja),

Seminarski rad/Pismeni ispit/Usmeni ispit

Objasniti i primijeniti steĉena znanja i vještine o pomotehniĉkim i estetskim zahvatima u uzgoju pojedinih vrsta voćaka, posebno njihovih sorta s naglašenom ukrasnom funkcijom

Usmeni ispit


406



Upravljanje rizikom u poljoprivredi


Predavanja: 20; auditorne vjeţbe: 25; seminar: 15


Doc.dr.sc. Mario Njavro; [email protected]; doc.dr.sc. Lari Hadelan, [email protected] ; prof.dr.sc.

Vjekoslav Par; [email protected]

Cilj:

Dati znanja iz analize rizika, primjenu teorija odluĉivanja u uvjetima neizvjesnosti i rizika i izgradnju poslovnih modela upravljanja rizikom koje studente, buduće menadţere u agrobiznisu osposobljava za racionalno, uĉinkovito i znanstveno utemeljeno donošenje odluka u uvjetima neizvjesnosti i rizika.

Rizik i neizvjesnost u poljoprivredi podruĉje su intenzivnog znanstvenog interesa zadnjih nekoliko desetljeća. Biološke osobine poljoprivrede zajedno s promjenama u okruţenju poput globalizacije i liberalizacije trţišta poljoprivrednih proizvoda i hrane, klimatske promjene, epidemije stoĉnih bolesti i bilja te zahtjevi za sigurnošću hrane dodatno naglašavaju komponentnu rizika. Preuzimanje rizika preduvjet je poslovnog uspjeha, odnosno profit je premija na preuzeti rizik. Odrediti i primijeniti uĉinkovito upravljanje rizikom je stoga imperativ. Kroz predavanja, vjeţbe i seminare/studije sluĉaja modul daje pregled suvremene analize rizika, upravljanja rizikom i teorije odluĉivanja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, seminara i vjeţbi. Pomoć pri izradi seminara.

Obaveze studenata:



Razumjeti proces upravljanja rizikom u poljoprivredi

Prepoznati razliĉite izvore rizika

Analizirati rizik primjenom kvantitativnih metoda poslovnog odluĉivanja (izraĉunati vjerojatnost pojave i utjecaj na poslovanje)

Usporediti strategije za upravljanje rizikom i njihovu uĉinkovitost u razliĉitim situacijama

Razviti model upravljanja rizikom za pojedine poljoprivredne proizvodnje

Samostalno i timski provoditi implementaciju upravljanja u sluĉaju kriza i katastrofa u tvrtkama i javnim insitutcijama





407

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Test znanja. Izvori rizika i analiza rizika

40%

Do 15

16-19

20-22

23-25

26-27

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

27 81 2,7

Test znanja- strategije za upravljanje rizikom

40%

Do 15

16-19

20-22

23-25

26-27

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

27 81 2,7

Završni ispit –pismeni 80

Do 15

16-19

20-22

23-25

26-27

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

54 162 5,4

Seminar: Studij sluĉaja- grupni rad

20%

1

2

3

4

5

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

6 18 0,6




Test znanja. Izvori rizika i analiza rizika

Studenti pristupaju testu znanja nakon što odslušaju dijelove modula koji se odnose na izvore rizika i analizu rizika. Test traje sat vremena. Sastoji se od zadataka, otvorenih pitanja i pitanja višestrukog izbora. Maksimalni broj bodova je 27.

Sredina semestra

Moguće je izaći na ponovljeni test znanja nakon 2 tjedna

Test znanja- strategije za upravljanje rizikom

Studenti pristupaju testu znanja nakon što odslušaju dijelove modula koji se odnose na strategije za upravljanje rizikom. Test traje sat vremena. Sastoji se od zadataka, otvorenih pitanja i pitanja višestrukog izbora. Maksimalni broj bodova je 27.

Kraj semestra

Moguća u prvom tjednu ispitnog roka

Završni ispit –pismeni

Studenti koji poloţe testove znanja osloboĊeni su pisanja završnog ispita.

Test traje sat vremena. Sastoji se od zadataka, otvorenih pitanja i pitanja višestrukog izbora. Maksimalni broj bodova je 27.

Ispitni rokovi

Mogućnost broja izlazaka definirana je Pravilnikom o studiranju


408

Seminar: Studij sluĉaja- grupni rad

Studij sluĉaja opisuje stvarnu poslovnu situaciju. Studij sluĉaja grupni je rad u kojemu su studenti duţni proĉitati dodjeljeni studij sluĉaja (case study) na neku od tema vezanih za upravljanje rizikom. Studenti su duţni analizirati studij sluĉaja i prezentirati ga pred drugim studentima-grupama.

Analiza mora sadţavati sljedeće elemente: uvod u poslovni problem, analiza problema (studenti moraju upotrijebiti razliĉite kvantitativne tehnike za analizu rizika kako bi podkrijepili svoja rješenja), strateške i taktiĉke odluke- prijedlozi rješenja.

Ocjenjivanje se temelji na uzajamnom ocjenjivanju i natjecanju izmeĊu grupa.

Tijekom semestra

Nije moguće



Razumjeti proces upravljanja rizikom u poljoprivredi Test znanja/završni ispit

Prepoznati razliĉite izvore rizika Test znanja/završni ispit

Analizirati rizik primjenom kvantitativnih metoda poslovnog odluĉivanja (izraĉunati vjerojatnost pojave i utjecaj na poslovanje

Test znanja/završni ispit

Usporediti strategije za upravljanje rizikom i njihovu uĉinkovitost u razliĉitim situacijama

Test znanja/završni ispit

Razviti model upravljanja rizikom za pojedine poljoprivredne proizvodnje seminar

Samostalno i timski provoditi implementaciju upravljanja u sluĉaju kriza i katastrofa u tvrtkama i javnim insitutcijama

seminar


409



Upravljanje troškovima u agrobiznisu




Prof.dr.sc. Zoran Grgić, [email protected], dr.sc.Branka Šakić Bobić, [email protected]

Cilj:

Studenti će ovladati znanjem i vještinama upravljanja troškovima, te optimizacijom troškova i maksimalizacijom prihoda u trţnim uvjetima, te biti obuĉeni za samostalnu izradu razliĉitih vrsta i metoda kalkulacija u agrobiznisu, kao i njihovu napredniju analitiku za potrebe managementa u trţišnim uvjetima i uvjetima proširenja poslovanja investiranjem.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje auditornih vjeţbi i predavanja; Pomoć pri izradi seminara.

Obaveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi. Izrada seminarskog rada


- usporediti tradicionalnu i modernu teoriju troškova, te razliĉite modele upravljanja troškovima

- ustanoviti prednosti i nedostatke primjene pojedinih metoda kalkulacija u agrobiznisu,

- prezentirati donošenje poslovnih odluka na temelju odnosa troškova i prihoda

- upravljati poljoprivrednim gospodarstvom u razliĉitim trţišnim situacijama

- argumentirati mišljenje o razliĉitim modelima upravljanja troškovima




410

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


55%

Do 16

17-19

20-24

25-28

29-30

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

30 90 3


0% Unesi tekst Unesi tekst 14 30 1


45%

do 14

15-19

20-24

25-28

29-30

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

16 60 2





Nakon odrţane nastave i poloţenog kolokvija student pristupa pismenom polaganju završnog ispita u trajanju od sat vremena.Završni ispit se sastoji od 15 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja, a svako pitanje nosi 2 boda.





Zadnje predavanje

Nije moguća


Kolokvij se izvodi u zadnjem tjednu odrţavanja nastave u terminu koji je predviĊen za vjeţbe. Studenti na kolokviju dobivaju 3 zadatka, od kojih svaki nosi 5 bodova. Poloţeni kolokvij je uvjet za izlazak na završni pismeni ispit.

Zadnje predavanje




usporediti tradicionalnu i modernu teoriju troškova te razliĉite modele upravljanja troškovima

ustanoviti prednosti i nedostatke primjene pojedinih metoda kalkulacija u agrobiznisu

prezentirati donošenje poslovnih odluka na temelju odnosa troškova i prihoda

upravljati poljoprivrednim gospodarstvom u razliĉitim trţišnim situacijama

argumentirati mišljenje o razliĉitim modelima upravljanja troškovima

pismeni


411



Urbana fitopatologija




Izv.prof.dr.sc. Tihomir Miliĉević, [email protected], 00 385 1 2393732; doc.dr.sc. Darko Vonĉina,

[email protected], 00385 1 2393731; dr.sc. Joško Kaliterna, [email protected], 00385 1 2393730;

Zdravka Sever, dipl.ing., [email protected], 00385 1 2393730

Cilj:

Upoznati studente s pojavom bolesti na ukrasnom bilju na urbanim površinama (gradski parkovi, perivoji, stambene ĉetvrti i dr.) te s mogućnostima njihovog suzbijanja u urbanim sredinama.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

IzvoĊenje nastave prema planu, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koju osiguravaju ishodi uĉenja i steĉene kompeticije studenata, omogućava kontaktiranje studenata s predmetnim nastavnicima i suradnicima.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja i vjeţbi te izrada i izlaganje seminarskog rada. Tijekom predavanja studenti trebaju biti zainteresirani te aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih ideja, mišljenja, stavova i problemskih rješenja. Tijekom vjeţbi, studenti trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad te su duţni odraditi postavljene radne zadatke.


1. Prepoznati simptome najvaţnijih i najĉešćih bolesti biljaka u urbanim prostorima

2. Poznavati epidemiologiju bolesti biljaka u urbanim prostorima

3. Ocijeniti zarazu bolestima na biljkama i utvrditi potencijalnu štetnost pojave bolesti

4. Poznavati mjere suzbijanja bolesti biljaka i njihovu primjenu na biljkama u urbanim prostorima






412

Polaganje ispita

Elementi praćenja


ocjeni




studenta

ECTS bodovi


- - - 24 24 1


Korektivni bodovi Aktivno sudjelovanje na nastavi korigira ocjenu naviše

24 12 0,5


25 %

Boduju se: struktura i sadrţaj pisanog rada 50% uvjerljivost prezentacije 50%.

5 bodova

6-7 bodova

8-9 bodova

10 bodova

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

6 10 0,5

Završni ispit ZI (PI ili UI)

75 % Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst

44 1





Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 20 % s predavanja i do 15 % s vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…na AFZ-u)


Unesi tekst


Studenti se potiĉu sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih mišljenja, stavova, ideja i problemskih rješenja. Studenti su obvezni odraditi postavljene radne zadatke tijekom vjeţbi.


Kontinuira-no tijekom nastave

Unesi tekst

Seminarski rad (priprema +prezentacija)


Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se poznavanje i razumijevanje odabrane tematike, sposobnost zakljuĉivanja, prezentacijske vještine i sposobnost timskog rada.


Završni ispit ZI (PI ili UI)

Obuhvaća abiotske bolesti, pseudomikoze, mikoze, viroze, bakterioze i fitoplazmoze ukrasnog bilja u urbanim sredinama.


Unesi tekst


413



Prepoznati simptome najvaţnijih i najĉešćih bolesti biljaka u urbanim prostorima


Poznavati epidemiologiju bolesti biljaka u urbanim prostorima Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbe, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Ocijeniti zarazu bolestima na biljkama i utvrditi potencijalnu štetnost pojave bolesti


Poznavati mjere suzbijanja bolesti biljaka i njihovu primjenu na biljkama u urbanim prostorima



414



Uređenje interijera biljem


10 + 12 + 8


Vesna Ţidovec, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, 2393705; [email protected]

Tatjana Prebeg, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, 2393707; [email protected]

Cilj:

Studente upoznati sa znaĉajem i povijesnim razvojem primjene bilja u interijerima, porijeklom najĉešće korištenih botaniĉkih porodica i rodova, asortimanom sobnog bilja te njihovim zahtjevima prema okolišu i ĉimbenicima za rast, te mjerama njege i odrţavanja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, vjeţbi, seminara, ispita, konzultacija, praćenje rada i ocjenjivanje studenata.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave, vjeţbi, terenske nastave, izrada i prezentacija seminarskog rada.


- prepoznati 100 komercijalno najvaţnijih vrsta za unutarnje ureĊenje, znanstvenu nomenklaturu, taksonomsku pripadnost, porijeklo i mogućnosti uporabe,

- Prilagoditi odabir vrsta uvjetima uzgoja,

- Preporuĉiti prikladne posude s obzirom na vrstu i naĉin primjene,

- Preporuĉiti mjere njege i odrţavanja bilja u interijeru,

- Isplanirati sadnju i odrţavanje nasada u interijeru.




415

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Ispit 50%

50%

65%

75%

85%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

16 48 1,5

Seminarski rad 50%

50%

65%

75%

85%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

14 42 1,5




Seminarski rad

Na poĉetku semestra studenti dobivaju zadatak koji se sastoji od 3 dijel: 1. Analiza zadanog interijera s obzirom na uvjete za smještaj sobnog bilja; 2. Odabir vrsta prema prostoru; 3. Konaĉno rješenje s troškovnikom za godinu dana odrţavanja zelenila u zadanom interijeru. Za svaki dio zadatka studenti izlaţu prezentaciju.

OdreĊeni datumi tijekom semestra.

Nema

Završni ispit Obuhvaća sadrţaj ĉitavog kolegija (gradivo predavanja). Na kraju semestra i u ispitnim rokovima.

Ispitni rokovi



- Prepoznati 100 komercijalno najvaţnijih vrsta za unutarnje ureĊenje, znanstvenu nomenklaturu, taksonomsku pripadnost, porijeklo i mogućnosti uporabe,

- Seminarski rad, pismeni ispit

- Prilagoditi odabir vrsta uvjetima uzgoja. - Seminarski rad, pismeni ispit

- Preporuĉiti prikladne posude s obzirom na vrstu i naĉin primjene. - Seminarski rad, pismeni ispit

- Preporuĉiti mjere njege i odrţavanja bilja u interijeru. - Seminarski rad, pismeni ispit

- Isplanirati sadnju i odrţavanje nasada u interijeru. - Seminarski rad


416



Uređivanje voda


20-2-8


Ivan Šimunić (nositelj), [email protected] ; Marina Bubalo (suradnik), [email protected]

Cilj:

Iskazati razloge ureĊenja voda u prostoru i prepoznati vaţnost upravljanja vodnim resursima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Predaje nastavno gradivo, povezuje teme predavanja s primjerima iz prakse, postavlja studentima tijekom predavanja kraća pitanja, potiĉe studente na komentare-raspravu, traţi odgovarajuće odgovore-rješenja u svezi odreĊenog problema obuhvaćenog temom predavanja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave, samostalna izrada vjeţbi te grupna izrada seminara.


Iskazati razloge ureĊenja voda u prostoru, povezati teorijska i praktiĉna znanja pojedinih disciplina koje su bitne za ureĊenje voda, prepoznati vaţnost upravljanja vodnim resursima- racionalno korištenje voda i zaštita od prekomjernog oneĉišćenja.

Ishodi uĉenja predmeta su dio ishoda uĉenja studijskog programa Krajobrazne arhitekture kojem je voda vaţan element. UreĊenjem voda u krajobrazu mijenja se slika krajobraza, prostor postaje privlaĉniji, unapreĊuje se kvaliteta ţivota te postiţu brojne ekonomske i ekološke koristi.

Nakon teorijskog i praktiĉnog znanja studenti su osposobljeni za planiranje i organiziranje ureĊenja voda u prostoru i planiranje slijeda odreĊenih postupaka pri ureĊivanju voda. Djelomiĉno su osposobljeni za izradu projektne dokumentacije melioracijskih graĊevina (kanala) i sustava navodnjavanja kišenjem. Osim toga, osposobljeni su odrediti koliĉinu vode koja se distribuira na površinu, pratiti promjene vlage u tlu tijekom vegetacije, uzorkovati i provjeriti u laboratoriju kakvoću vode. Ishodi uĉenja omogućuju zapošljavanje u poljoprivrednim tvrtkama -koncernima, tvrtkama koje se bave ureĊenjem voda, melioracijskom odvodnjom i navodnjavanjem javnih površina, sportskih terena, u trgovaĉkim društvima koja isporuĉuju opremu i instrumenate koji se koriste u sustavima odvodnje i navodnjavanja.




417

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni 50

50%

60%

70%

80%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 30 3

Usmeni 50

50%

60%

70%

80%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 30 3

UKUPNO 100% 40 60 3



Pregledavanje programa iz vjeţbi

Tijekom semestra izraĊuju se programi iz vjeţbi koje su sastavni dio odreĊene nastavne teme. Po završetku semestra slijedi pregledavanje vjeţbi. Ako su vjeţbe uspješno uraĊene, asistent u indeks stavlja potpis kao znak da student moţe pristupiti usmenom ispitu. Ako su vjeţbe manjkave slijedi njihova korekcija i ponovni pregled.



Seminarski radovi

Tijekom semestra studenti obraĊuju odreĊenu temu u sklopu seminarskih radova (manja skupina radi na jednoj temi). Neposredno nakon završetka semestra slijedi pregledavanje i rasprava na temu seminarskih radova. Ako su seminarski radovi uspješno obraĊeni, asistent potpisom u indeks stavlja znak da je seminarski rad uspješno obraĊen i obranjen i da moţe pristupiti usmenom dijelu ispita. Ako su seminarski radovi manjkavi upućuju se na doradu, a zatim slijedi ponovni pregled.



Pisani ispiti

Pisani ispit je oblik završnog ispit koji sadrţi sedam pitanja, odnosno ukupno sedam bodova. Za pozitivnu ocjenu treba skupiti ĉetiri boda, pet bodova vrednuje se ocjenom dobar, šest bodova ocjenom vrlo dobar i svih sedam bodova vrednuje se ocjenom odliĉan. Ocjena na završnom pisanom ispitu ĉini 50% ukupne ocjene predmeta, s tim da student mora biti pozitivno ocijenjen na usmenom ispitu

Pisani ispiti odrţavaju se tijekom ispitnih rokova. Postoje dva ljetna, dva jesenska i dva zimska ispitna roka. Ako je pisani ispit pozitivan isti dan pristupa se usmenom dijelu ispita.

Ako je pisani ispit negativan, student ponovno pristupa pismenom ispitu na jedan od ponuĊenih ispitnih rokova.


418

Usmeni ispiti

Nakon uspješno završenih vjeţbi, seminarskih radova i završnog pismenog ispita, student pristupa usmenom ispitu. Ako je usmeno ispitivanje pozitivno, student se ocjenjuje pozitivno, a konaĉna ocjena je prosjeĉna koja se sastoji od ocjene na pismenom i usmenom ispitu.

Dva ljetna ispitna roka, dva jesenska i dva zimska ispitna roka. Prema studentovu planu i programu pripremanja ispita, student prijavljuje i pristupa na jedan od ponuĊenih ispitnih rokova

Ako je usmeni ispit bio neuspješan, student pristupa ponovno pismenom ispitu na jedan od zadanih ispitnih rokova, a nakon uspješnog pismenog ispita u istom danu obavlja se usmeno ispitivanje.



Pismeni ispit-završni

Student(i) na jednom od zadanih ispitnih rokova pristupaju završnom pismenom ispitu. Pitanja na završnom pismenom ispitu obuhvaćaju odreĊena izraĉunavanja i teoriju iz nastavnih jedinica. Ako je test pismenog ispita pozitivan, onda student(i) pristupaju usmenom ispitu, ako je negativan onda ponavljaju pismeni test. Na usmeni dio ispita mogu pristupiti samo studenti koji su uspješno riješili završni pismeni ispit.

Usmeno ispitivanje

Nakon uspješno poloţenog završnog pismenog ispita, studenti pristupaju usmenom ispitu. Broj pitanja na usmenom ispitu zavisi o uspjehu na pismenom ispitu, okvirno se postavlja ĉetiri do šest pitanja koja su usmjerena na razumijevanje i povezivanje gradiva kao i rješavanje odreĊenih problema. Ako je usmena provjera znanja ocijenjena pozitivnom ocjenom, student je poloţio predmet. Ako je završni pismeni ispit pozitivno ocijenjen, a usmeno ispitivanje ocjenjeno negativno, student(i) se upućuju ponovno na pismeni ispit i kad poloţi pismeni ispit pristupa usmenom ispitu. Konaĉna ocjena na provjeri znanja obuhvaća rezultate (bodove) na pismenom ispitu i rezultate odgovora na usmenom ispitivanju, a dobije se izraĉunom prosjeĉne vrijednosti ocjene na završnom pismenom i ocjene na usmenom ispitu.


419



Uvod u hortikulturnu terapiju




Miroslav Poje, tel. 239 3772; e-mail: [email protected]

Martina Skendrović Babojelić, tel. 239 4070, e-mail: [email protected]

Cilj:

Studenti dobivaju neophodna teorijska i praktiĉna znanja o mogućnostima poboljšanja zdravstvenog i psiho-socijalnog stanja osoba s invaliditetom u radu s biljnim materijalom.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:

Uredno pohaĊanje predavanja, terenskih vjeţbi i vjeţbi u praktikumu, izrada seminara, aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje parcijalnih ispita tijekom semestra, polaganje usmenog ispita


1. Analizirati ulogu i prednosti hortikulturne terapije.

2. Identificirati specifiĉnosti razliĉitih vrsta invaliditeta.

3. Dizajnirati plan hortikulturne terapije za razliĉite grupe osoba s invaliditetom.

4. Izdvojiti biljne vrste pogodne za primjenu u sklopu vanjskih i unutarnjih prostora namijenjenih hortikulturnoj terapiji.

5. Dizajnirati funkcionalan terapeutski vrt.

6. Integrirati programe i zadatke prilagoĊene potrebama rehabilitacije i poboljšanju kvalitete ţivota osoba s invaliditetom.




420

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


24 24 0.8


55 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

0 20 0.6


55 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

0 20 0.6

Seminar (S) 30% Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%

Uvjerljivost prezentacije 50% 6 16 0.7


UKUPNO 100% (P1+P2+S+UI)/4 30 90 3



Seminarski rad


Izlaganja seminarskih radova odvijaju se u 13. tjednu nastave u semestru. Ocjenjuju se prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).

2. tjedan

13. tjedan

Parcijalni ispiti

Studenti tijekom semestra pišu dva parcijalna pismena ispita. Ukoliko poloţe oba, nakon usmenog ispita upisuje se ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe sve parcijalne pismene ispite moraju polagati cjelokupno gradivo pismeno i usmeno tijekom ispitnih rokova.

8. tjedan

14. tjedan


Usmeni ispit Sastoji se od tri pitanja kojima se testira sposobnost studenta za povezivanje ĉinjenica i sposobnost zakljuĉivanja.

Ispitni rokovi


421



Analizirati ulogu i prednosti hortikulturne terapije. Pismeni ispit, usmeni ispit

Identificirati specifiĉnosti razliĉitih vrsta invaliditeta. Seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Dizajnirati plan hortikulturne terapije za razliĉite grupe osoba s invaliditetom.


Izdvojiti biljne vrste pogodne za primjenu u sklopu vanjskih i unutarnjih prostora namijenjenih hortikulturnoj terapiji.

Radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit, usmeni ispit

Dizajnirati funkcionalan terapeutski vrt. Radni zadaci tijekom nastave, seminarski rad, pismeni ispit

Integrirati programe i zadatke prilagoĊene potrebama rehabilitacije i poboljšanju kvalitete ţivota osoba s invaliditetom.

Radni zadaci tijekom nastave, seminarski rad, pismeni ispit


422



Uzgoj goveda i sustavi proizvodnje goveđeg mesa


Predavanja 36; seminar 8; ttrenske vjeţbe 8; auditorne vjeţbe 8


prof.dr.sc. Ante Ivanković, [email protected]

doc.dr.sc. Miljenko Konjaĉić, [email protected]

doc.dr.sc. Ivica Kos, [email protected]

dr.sc. Nikolina Kelava Ugarković, [email protected]

Cilj:

Nakon apsolviranja predmeta student je osposobljen za kritiĉko i analitiĉko promišljanje o proizvodnji govedskog mesa, dizajniranje modela proizvodnje, prilagodbu proizvodnje okruţenju u pogledu kapaciteta i veliĉine gospodarstva, modeliranje koliĉine i kvalitete proizvoda (govedskog mesa) neposrednim i posrednim djelovanjem (hranidba, mikroklima, njega i drugo). Osposobljen je upravljanje procesom proizvodnje govedskog mesa u cilju podizanja kompetitivnosti i ciljane kvalitete trupova i mesa. Poznaje suvremene biotehnološke metode koje se koriste u proizvodnji govedskog mesa.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Izloţiti predviĊeni program predavanja, auditornih i terenskih vjeţbi. Pomoći u pripremi dodijeljenih tema seminara.

Obaveze studenata:

PohaĊati predviĊeni program predavanja i vjeţbi i usvojiti programom predviĊena znanja. Pripremiti i izloţiti dodijeljene teme seminara.


- ustanoviti poziciju proizvodnje govedskog mesa u ukupnoj stoĉarskoj odnosno poljoprivrednoj proizvodnji, njene posredne i neposredne koristi,

- argumentirati i prezentirati trendove u domeni tehnologija i sustava proizvodnje govedskog mesa,

- upravljati i organizirati proizvodnju govedskog mesa na tovnoj ili uzgojnoj farmi goveda, nadzirati sustav kontrole proizvodnje

- identificirati i argumentirati ograniĉavajuće ĉimbenike proizvodnje govedskog mesa, predlagati društveno i etiĉki odgovorna poboljšanja,

- integrirati razliĉite vidove i tehnologije proizvodnje govedskog mesa (i kravljeg mlijeka) u jedinstvenu gospodarsku cjelinu,






423

- analizirati konkretne probleme u praksi i rješavati ih u novim situacijama na temelju steĉenih znanja i vještina,

- identificirati, argumentirati prednosti i slabosti proizvodnje govedskog mesa posebnih trţnih marki (ekološka govedina, oznake izvornosti i drugo),

- ravnopravno sudjelovati u istraţivaĉkom i/ili timskom radu u procesima razvoja novih tehnologija proizvodnje govedskog mesa,

- procjenjivati zakljuĉke znanstvenih i struĉnih radova u domeni proizvodnje i prerade govedskog mesa,

- doseći razinu znanja i vještina iz podruĉja tehnologije proizvodnje govedskog mesa nuţnih za cjeloţivotno obrazovanje i/ili nastavak na trećoj razini studija.

Polaganje ispita

Elementi praćenja


ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Test znanja 1. 25%

< 60%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 40 1,35

Test znanja 2. 25%

< 60 %

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 40 1,35

Test znanja 3. 25%

< 60 %

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 40 1,35

Seminar 8%

Struktura i sadrţaj

pisanog rada (50%)

Prezentacija (50%)

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

- 15 0,6

Završni ispit 17%

< 50 %

50 – 62%

63 – 75%

76 – 88%

89 – 100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

- 40 1,35

UKUPNO 100% - 60 175 6,0


424







Test znanja 3. Polaganje ''Test znanja 3.'' obuhvaća izloţeno gradivo u trećem dijelu nastave.


Seminar


3. tjedan;

5. tjedan; 15. tjedan.


Završni ispit


Ispitni rokovi -



Ustanoviti poziciju proizvodnje govedskog mesa u ukupnoj stoĉarskoj odnosno poljoprivrednoj proizvodnji, njene posredne i neposredne koristi


Argumentirati i prezentirati trendove u domeni tehnologija i sustava proizvodnje govedskog mesa,

Upravljati i organizirati proizvodnju govedskog mesa na tovnoj ili uzgojnoj farmi goveda, nadzirati sustav kontrole proizvodnje

Identificirati i argumentirati ograniĉavajuće ĉimbenike proizvodnje govedskog mesa, predlagati društveno i etiĉki odgovorna poboljšanja

Integrirati razliĉite vidove i tehnologije proizvodnje govedskog mesa (i kravljeg mlijeka) u jedinstvenu gospodarsku cjelinu

Analizirati konkretne probleme u praksi i rješavati ih u novim situacijama na temelju steĉenih znanja i vještina

Identificirati, argumentirati prednosti i slabosti proizvodnje govedskog mesa posebnih trţnih marki (ekološka govedina, oznake izvornosti i drugo)

Ravnopravno sudjelovati u istraţivaĉkom i/ili timskom radu u procesima razvoja novih tehnologija proizvodnje govedskog mesa

Procjenjivati zakljuĉke znanstvenih i struĉnih radova u domeni proizvodnje i prerade govedskog mesa


425



Uzgoj vodne peradi i nojeva


Sati nastave 60: predavanja 40, auditorne vjeţbe 8, seminar 12


Prof. dr. sc. Zlatko Janjeĉić; 01/2393951 : [email protected]; doc. dr. sc. Jasna Pintar; 01/2393925 :

[email protected]; dr. sc. Dalibor Bedeković; 01/2394007 : dbedeković@agr.hr

Cilj:

Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim znaĉajkama, porijeklo i pasminama pataka, gusaka i nojeva te s općim znaĉajkama uzgoja pataka, gusaka i nojeva. Jedan od ciljeva je nauĉiti studente drţanju matiĉnih jata pataka, gusaka i nojeva te proizvodnji jednodnevnog podmlatka. Opis uzgojnih uvjeta, opreme, objekata i zemljišta koje je potrebno osigurati za uzgoj pataka, gusaka i nojeva ima za cilj osposobiti studente za voditelje farmi za uzgoj vodne peradi i nojeva.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:




- identificirati obiljeţja i ulogu proizvodnje vodne peradi i nojeva

- nabrojiti pasmine i hibride vodne peradi te pasmine nojeva s obzirom na proizvodne karakteristike

- ustanoviti sliĉnosti i razlike izmeĊu naĉina uzgoja razliĉitih vrsta vodne peradi

- prepoznati bolesti vodne peradi i nojeva

- izraĉunati konverziju stoĉne hrane u tovu vodne peradi i nojeva





426

- objasniti razlike izmeĊu inkubacije rasplodnih jaja vodne peradi i nojeva

- isplanirati hranidbeni pokus

- prepoznati i odabrati kvalitetne rasplodne ţivotinje

- isplanirati plan pripusta i reprodukcije vodne peradi i nojeva

- pripremiti opremu i objekte za drţanje, hranidbu i napajanje vodne peradi i nojeva

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


- - - 48 45 1


Korektivni bodovi


30 1



12 25 1

Parcijalni ispit (PI -1) 25 51-60%

61-70%

71-90%

91 - 100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan (5)

0 25 1

Parcijalni ispit (PI-2)

25

51-60%

61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 25 1

(Nadoknada)** (25%) - - - (25) (1)


61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 30

30

1

1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI)/4 60 180 6




427



PohaĊanje nastave



Moţe se opravdati izostanak 20% predavanja, 15% vjeţbi, 15% seminara (ĉl. 12., Pravilnik o studiranju….na AFZ).









Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta, a vezano uz programski sadrţaj predmeta studenti zaduţuju samostalno ili grupno (3-5 studenata ovisno o studiskoj grupi) na poĉetku semesta. Pisani rad predaju na pregled dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad se predaje neposredno prije prezentavije i izlaganja. Izlagannje seminarskih radova odrţava se u 13, 14. i 15. tjednu nastave po dogovorenom tematskom rasporedu. Svaki student pojedinaĉno izlaţe rad ili dio grupnog rada. Ocjenjuje se razumijevanje sadrţaja oblikovanje rada i prezentacije (power point), vještine prezentacije, kritiĉnost i analitiĉnost problematike te sposobnost zakljuĉivanja.

13. tjedan

14. tjedan

15. tjedan


Parcijalni ispit 1 (PI-1) Ispit, programski obuhvaća opće znaĉajke uzgoja pataka, gusaka i nojeva. Osnovni principi i zahtjevi za uspješnim uzgojem matiĉnih jata pataka, gusaka i nojeva koji je osnova za daljnju proizvodnju rasplodnih jaja. Inkubatori i rad s rasplodnim jajima u inkubatorskoj stanici. Postupci i rad s podmlatkom u valionicama; sortiranje, odvajanje po spolu, vakcinacija. Primjena novih spoznaja u hranidbi jednodnevne peradi.



Parcijalni ispit 2 (PI-2) Ispit programski obuhvaća drugi dio, uzgojni uvjeti, oprema, objekti i zemljište za ekstenzivni, poluintenzivni i intenzivni uzgoj pataka i gusaka. Oprema, objekti i zemljište potrebni za uzgoj nojeva u razliĉitim klimatskim podnebljima u Hrvatskoj. Hranidba i hranidbene potrebe pataka i gusaka u tovu za meso. Hranidba i tov pataka i gusaka za jetru. Hranidba i tov pataka na vodenim površinama i ribnjacima. Hranidba i hranidbene potrebe nojeva u tovu za meso. Izrada receptura za sastavljanje optimalnih krmnih smjesa od krmiva proizvedenih na gospodarstvima. Proizvodi dobiveni uzgojem pataka, gusaka i nojeva. Izraĉun ekonomiĉnosti, proizvodnosti, rentabilnosti, cijene koštanja, pokrića varijabilnih troškova i proizvodnog broja.






-



Ispitni rokovi

-


428



- identificirati obiljeţja i ulogu proizvodnje vodne peradi i nojeva

- nabrojiti pasmine i hibride vodne peradi te pasmine nojeva s obzirom na proizvodne karakteristike

- ustanoviti sliĉnosti i razlike izmeĊu naĉina uzgoja razliĉitih vrsta vodne peradi

- prepoznati bolesti vodne peradi i nojeva

- izraĉunati konverziju stoĉne hrane u tovu vodne peradi i nojeva

- objasniti razlike izmeĊu inkubacije rasplodnih jaja vodne peradi i nojeva

- isplanirati hranidbeni pokus

- prepoznati i odabrati kvalitetne rasplodne ţivotinje

- isplanirati plan pripusta i reprodukcije vodne peradi i nojeva

- pripremiti opremu i objekte za drţanje, hranidbu i napajanje vodne peradi i nojeva



429



Uzgoj i sustavi proizvodnje mesa peradi i jaja


Sati nastave 60: predavanja 40, auditorne vjeţbe 6, seminar 14


Prof. dr. sc. Zlatko Janjeĉić; 01/2393951 : [email protected]; dr. sc. Dalibor Bedeković; 01/2394007 :

dbedeković@agr.hr

Cilj:

Cilj predmeta je upoznati studente s povezanošću ĉovjeka i peradi kroz sociološko gospodarstvene pokazatelje s posebnim osvrtom na doprinos peradarske proizvodnje hrvatskom gospodarstvu. Studentima se ţeli ukazati na organizaciju i tehnologije proizvodnje, prerade i plasmana jaja i mesa kokoši i pura. Glavni je cilj osposobiti studente za rad u suvremenim industrijaliziranim subjektima za proizvodnju , plasman i kontrolu peradskih proizvoda.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:




- identificirati glavne znaĉajke i gospodarski poloţaj proizvodnje peradskog mesa i jaja

- imenovati specifiĉne organske sustave peradi posebice one vezane uz reprodukciju

- opisati glavna obiljeţja vertikalne integracije u peradarskoj proizvodnji

- odabrati vrstu peradi i tip hibrida obzirom na potrebu trţišta za specifiĉnim proizvodima

- objasniti ulogu hranidbe u uzgoju i tovu peradi




430

- izraĉunati potrebe na hrani i vodi za pojedine kategorije peradi

- prilagoditi mikroklimatske uvjete peradnjaka dobi peradi

- isplanirati redoslijed radnih operacije tijekom uzgoja i tova pilića, purića

- upravljati peradarskom farmom

- prilagoditi funkcioniranje peradarske farme zakonskim odredbama glede biološke sigurnosti i dobrobiti peradi

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave


-

- - 46 45 1


Korektivni bodovi


30 1



14 25 1

Parcijalni ispit (PI -1) 25 51-60%

61-70%

71-90%

91 - 100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan (5)

0 25 1

Parcijalni ispit (PI-2) 25 51-60%

61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 25 1

(Nadoknada)** (25%) - - - (25) (1)


61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0

30

30

1

1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI)/4 60 180 6

*Studenti su obavezni zaraditi minimalno 3 ECTS boda kao preduvijet za izlazak na završni usmeni ispit ** Jedan bod moguće je nadoknaditi izradom samostalnog zadatka


431



PohaĊanje nastave












Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta, a vezano uz programski sadrţaj predmeta studenti zaduţuju samostalno ili grupno (3-5 studenata ovisno o studiskoj grupi) na poĉetku semesta. Pisani rad predaju na pregled dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad se predaje neposredno prije prezentavije i izlaganja. Izlagannje seminarskih radova odrţava se u 9., 10., 14. i 15. tjednu nastave po dogovorenom tematskom rasporedu. Svaki student pojedinaĉno izlaţe rad ili dio grupnog rada. Ocjenjuje se razumijevanje sadrţaja oblikovanje rada i prezentacije (power point), vještine prezentacije, kritiĉnost i analitiĉnost problematike te sposobnost zakljuĉivanja.

9. tjedan

10. tjedan

14. tjedan

15. tjedan


Parcijalni ispit 1 (PI-1) Ispit, programski obuhvaća ulogu i znaĉaj peradarstva u hrvatskom gospodarstvu. Stanje i mogućnosti molekularne genetike u stvaranju pasmina i hibrida peradi. Posebnosti anatomije peradi, fiziologija probave i stvaranja jajeta. Tehnika i uvjeti inkubacije te njihov utjecaj na kakvoću i biološku sigurnost jednodnevnog podmlatka peradi. Mikroklimatski faktori prihvata jednodnevne peradi, rasta podmlatka i proizvodnje kokoši i pura.



Parcijalni ispit 2 (PI-2) Ispit programski obuhvaća graĊu, kemijski sastav i hranjiva vrijednost jaja i mesa peradi te parametre njihove tehnološke kakvoće. Organizacija i tehnologija proizvodnje konzumnih kokošjih jaja. Organizacija i Dobrobit peradi i biološka sigurnost.






-



Ispitni rokovi -


432



- identificirati glavne znaĉajke i gospodarski poloţaj proizvodnje peradskog mesa i jaja

- imenovati specifiĉne organske sustave peradi posebice one vezane uz reprodukciju

- opisati glavna obiljeţja vertikalne integracije u peradarskoj proizvodnji

- odabrati vrstu peradi i tip hibrida obzirom na potrebu trţišta za specifiĉnim proizvodima

- objasniti ulogu hranidbe u uzgoju i tovu peradi

- izraĉunati potrebe na hrani i vodi za pojedine kategorije peradi

- prilagoditi mikroklimatske uvjete peradnjaka dobi peradi

- isplanirati redoslijed radnih operacije tijekom uzgoja i tova pilića, purića

- upravljati peradarskom farmom

- prilagoditi funkcioniranje peradarske farme zakonskim odredbama glede biološke sigurnosti i dobrobiti peradi



433



Vinogradarstvo i vina svijeta


Predavanje 36 sati;, vjeţbe 12 sati; seminari 12 sati



Suradnici: doc.dr.sc. Darko Preiner, [email protected]; dr.sc. Zvjezdana Marković, [email protected]; Domagoj Stupić, dipl.ing.agr., [email protected]; Ţeljko Andabaka, mag.ing.agr.,[email protected]

Cilj:

Modul upoznaje studente s bogatstvom i raznolikošću vinogradarstva i vinarstva, kao vaţnim gospodarskim granama u svijetu kroz podatke o stanju na globalnoj razini, a zatim kroz pojedinaĉno izuĉavanje najvaţnijih vinogradarskih zemalja (povijest, okolinski uvjeti, površine, sortiment te tehnološke posebnosti u proizvodnji vina). Poseban naglasak je i na tradicionalnim i ĉuvenim regijama pojedinih zemalja, gdje se predstavljaju i njihova karakteristiĉna vina, opisno i senzorno – kušanjem. Tijekom predavanja i vjeţbi student će se upoznati i s vinskom legislativom najvaţnijih zemalja (posebno s EU propisima). Studenti će nakon odslušanih predavanja, vjeţbi, terenske nastave i izraĊenog seminarskog rada biti upoznati sa specifiĉnostima vinogradarstva u pojedinim dijelovima svijeta, najpoznatijim svjetskim vinima i posebnostima u tehnologiji njihove proizvodnje. Predmet će doprinijeti boljem poznavanju i valorizaciji ove proizvodnje, a dopunjuje znanja steĉena na drugim predmetima na studiju.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Prezentacija nastavnog sadrţaja, voĊenje zadataka iz vjeţbi, voĊenje rasprava vezano uz kritiĉku analizu vinogradarstva i vinarstva u razliĉitim dijelovima svijeta, priprema tema seminarskih radova, pomoć u izradi i prezentaciji seminarskih radova, konzultacije.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja, aktivno praćenje i sudjelovanje u raspravama, izrada seminarskog rada i predstavljanje istog pred studijskom grupom.


- prepoznati i preporuĉiti okolinske uvjete za proizvodnju vina u najznaĉajnijim vinogradarskim regijama u svijetu

- imenovati sorte vinove loze korištene u proizvodnji vina u razliĉitim vinogradarskim regijama, te znati njihove kvalitativne karakteristike

- opisati tehnologije proizvodnje vina u pojedinim vinogradarskim regijama svijeta







434

- odabrati odreĊene tehnologije iz svjetskih vinogradarskih regija i primijeniti ih u našim proizvodnim uvjetima

Opće kompetencije: Kroz ovaj predmet student se osposobljava za razumijevanje raznolikosti i tehnoloških specifiĉnosti vinogradarstva i vinarstva, kao vaţne gospodarske grane u svijetu kroz podatke o stanju u ovoj grani na globalnoj razini, a posebno u najvaţnijim vinogradarskim zemljama svijeta.

Polaganje ispita






studenta

ECTS bodovi


Korektivni bodovi +,0, - na konaĉnu ocjenu 48 20 1,5

Izrada seminara 33%

Pismeni dio 33%

Izlaganje 33%



12 60 1

Kolokvij 33%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 50 1,5


60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 50 2





Prati se aktivno sudjelovanje studenata kroz raspravu nakon svake tematske jedinice koja je prethodno izloţena. Dio predavanja predviĊa interaktivno sudjelovanje studenata kroz grupni rad.


ne


12.-14. tjedan ne


8. tjedan 10.tjedan

Usmeni ispit

Sastoji se od pet pitanja vezanih uz glavne cjeline gradiva. Ĉetiri pitanja testiraju usvojeno znanje, a jedno pitanje (zadatak) sposobnost kritiĉkog razmišljanja u rješavanju konkretnih problema.

Ispitni rokovi -


435



Razumjeti okolinske uvjete za proizvodnju vina u najznaĉajnijim vinogradarskim regijama u svijetu


Imenovati sorte vinove loze korištene u proizvodnji vina u razliĉitim vinogradarskim regijama, te znati njihove kvalitativne karakteristike


Opisati tehnologije proizvodnje vina u pojedinim vinogradarskim regijama svijeta


Odabrati odreĊene tehnologije iz svjetskih vinogradarskih regija i primijeniti ih u našim proizvodnim uvjetima.

Seminar, usmeni ispit, rasprave.


436



Zaštita uskladištenih poljoprivrednih proizvoda od štetočinja


Predavanja 24 (P 24), seminari 6 (S 6), vjeţbe 30 (PK 12, L 10, T 8)


Dinka Grubišić, Zavod za poljoprivrednu zoologiju, tel: 01 239 3967, e-mail: [email protected]

Renata Baţok, Zavod za poljoprivrednu zoologiju, tel: 01 239 3969, e-mail: [email protected]

Tajana Kriĉka, Zavod za poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport, tel: 01 239 3818, e-mail: [email protected]

Tihomir Miliĉević, Zavod za fitopatologiju, tel: 01 239 3732, e-mail: [email protected]

Tomislav Kos, Zavod za poljoprivrednu zoologiju, tel: 01 239 3804, e-mail: [email protected]

Ana Matin, Zavod za poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport, tel: 01 239 3625, e-mail: [email protected]

Zdravka Sever, Zavod za fitopatologiju, tel: 01 239 3730, e-mail: [email protected]

Cilj:

Kroz prvi programski dio predmeta koji sadrţajno obuhvaća tehnologije skladištenja poljoprivrednih proizvoda studenti će po pripremi i poloţenom ispitu steći teorijska znanja o vrstama i tipovima skladišta i silosa te sustavima skladištenja s naglaskom na ţitarice i uljarice te postupcima odreĊivanja temperature i vlage uskladištenih proizvoda koji su od vaţnosti za zbrinjavanje proizvoda, ali i za odreĊivanje preduvjeta za razvoj bolesti i štetnika. Kroz prikaz najvaţnijih štetnika i biljnih patogena koji se razvijaju na uskladištenim proizvodima te njihovu morfologiju, biologiju i ekologiju studenti će nauĉiti temelje njihova prepoznavanja. Za sve štetnike i biljne patogene studenti će nauĉiti izgled simptoma šteta na uskladištenim proizvodima, koji su od vaţnosti za pravovremeno prepoznavanje i rješavanje problema. Studenti će nauĉiti kako pravilno odabrati metode primjene pesticida prema pojedinim štetnicima i bolestima te objektima u kojima se provodi skladištenje proizvoda.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnici putem predavanja studentima prenose teorijske spoznaje o štetoĉinjama u skladišnim prostorima te mjerama suzbijanja. Putem vjeţbi u praktikumu te laboratorijskih i terenskih vjeţbi nastavnici pouĉavaju studente vještinama prepoznavanja štetnih vrsta na temelju morfologije i anatomije, oštećenja na uskladištenim proizvodima te odabiru najprikladnijih mjera suzbijanja.

Nastavnici biljeţe pohaĊanje, prate i potiĉu aktivnosti studenata u svim oblicima nastave. Pripremaju i osuvremenjuju nastavni materijal kojim pouĉavaju studente, pripremaju i provode pisane parcijalne ispite znanja tijekom semestra i ocjenjuje ih. Odabiru aktualne teme studentskih seminarskih radova, dodjeljuju ih studentima, pomaţu u njihovom oblikovanju te ocjenjuju pisani oblik i izlaganje rada. Pregledavaju studentske crteţe izraĊene u praktikumu, organiziraju, pripremaju i prate rad studenata u grupama u laboratoriju i na terenu. Pripremaju završni pisani ispit, ocjenjuju ga te donose zakljuĉnu ocjenu temeljem relevantnih elemenata praćenja.









437

Obaveze studenata:

Studenti redovito pohaĊaju i aktivno sudjeluju u svim oblicima nastave. Za ostvarenje prava na potpis studenti moraju nazoĉiti na 80% predavanja, 85% seminara i 85% vjeţbi. Ukoliko je student izostao s nastave više od propisanoga, a bez opravdanog razloga, potpis će mu biti uskraćen, a predmet treba ponovo upisati u sljedećoj akademskoj godini. IzraĊuju crteţe anatomije i morfologije te simptomatologije parazitacije štetoĉinja za vrijeme trajanja vjeţbi u praktikumu i daju ih na pregled nastavniku. Svi crteţi moraju biti izraĊeni kao dodatni uvjet za dobivanje potpisa. OdreĊuju fizikalne i psihrometarske karakteristike ţitarica i uljarica pod nadzorom nastavnika za vrijeme laboratorijskih vjeţbi. Nazoĉnost na terenskoj nastavi je obavezna. IzraĊuju seminarski rad u paru ili u grupi do troje studenata te isti prezentiraju pred ostalim studentima i nastavnikom. Pripremaju se i pristupaju parcijalnim pisanim ispitima znanja tijekom semestra ili završnom pisanom ispitu u ispitnim rokovima, ukoliko nisu poloţili parcijalne ispite znanja tijekom semestra.


1. razumjeti svojstva zrna za potrebe sušenja i skladištenja (9,13)

2. definirati fizikalno-kemijska svojstva ratarskih i ostalih znaĉajnijih kultura tijekom dorade i skladištenja (9,13)

3. identificirati opremu i strojeve za sušenje i skladištenje (9)

4. rješavati probleme tijekom skladištenja i odabrati optimalnu tehnologiju njihovoga sprjeĉavanja (9,13)

5.objasniti vrste šteta od štetnih kukaca, grinja, glodavaca i ptica i razlikovati primarne od sekundarnih šteta (2,7,11,13)

6. utvrditi jaĉinu zaraze štetnim kukcima, grinjama i glodavcima i identificirati ih s obzirom na vrstu i oblik štete (2,3,7,11,13)

7. opisati biologiju i razvojne osobine štetnih kukaca, grinja i glodavaca koje su bitne za njihovo suzbijanje u skladištima poljoprivrednih proizvoda (2,11)

8. znati prepoznati biljne patogene i simptome njihove parazitacije na uskladištenom voću, povrću i ţitaricama (2,3,7,13)

9. opisati raspoloţive metode zaštite robe u skladištu od štetnih kukaca, grinja, glodavaca, ptica i biljnih patogena s obzirom na jaĉinu napada i vrstu skladišta te odabrati odgovarajuću metodu suzbijanja (8,9,10,13).














438




Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


- - - 54 54 1.8

Seminarski rad (S)


20%

10 bodova

8-9 bodova

6-7 bodova

5 bodova

odliĉan 5

vrlo dobar 4

dobar 3

dovoljan 2

6 10 0.34

Parcijalni ispit 1

(PI 1) 40%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

0 58 1.93

Parcijalni ispit 2

(PI 2) 40%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

0 58 1.93


-student polaţe ukoliko nije poloţio parcijalne ispite tijekom semestra

80%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

0 116 3.86

UKUPNO 100% PI 1x0.4+PI 2 x0.4 +S x 0.2 ili PI x 0.8 + S x 0.2

60 180 6


439



PohaĊanje nastave

predavanja i vjeţbe

Na nastavi nastavnik redovito biljeţi nazoĉnost studenata. Prati se aktivnost studenata i praktiĉna izrada crteţa anatomije i morfologije štetnika u praktikumu te rad u laboratoriju i na terenu. Studenti moraju obavezno nazoĉiti terenskoj nastavi. Student mora pohaĊati 80% predavanja, 85% vjeţbi i 85% seminara. Kao dodatni uvjet za potpis jesu svi crteţi izraĊeni u praktikumu za vrijeme semestra.


-

Seminarski rad (S)


Temu seminarskog rada na poĉetku semestra zaduţuju skupine od 2-4 studenta.

Pisani dio rada predaje se na pregled nastavniku najmanje dva tjedna prije izlaganja. Usmeno izlaganje radova uz PP prezentaciju.

Ocjenjuje se pisani dio rada sadrţajno i tehniĉki te izlaganje kroz sposobnost timskog rada, prezentacijske vještine, tehniĉku izvedbu PP prezentacije, odgovore na postavljena pitanja.

1. tjedan

11. tjedan

13. i 14. tjedan

-

Tehniĉko oblikovanje rada:

-rad je oblikovan prema danim uputama – 2 boda

-rad ima manja formalna odstupanja od danih uputa – 1 bod

- rad ima velika odstupanja od danih uputa -0 bodova

Sadrţajno oblikovanje rada:

Problematika rada prikladno obraĊena, struĉna terminologija ispravno korištena, studenti pokazuju razumijevanje materije- 6 bodova

problematika rada djelomiĉno ispravno korištena, studenti djelomiĉno razumijevaju materiju – 3 boda

problematika neprikladno prikazana, studenti ne pokazuju razumijevanje materije – 0 bodova

Izlaganje seminarskog rada:

PP prezentacijasadrţajno i tehniĉki prikladno oblikovana, suradnja studenata u izlaganju primjerena, duţina trajanja izlaganjaprikladna- 2 boda

-PP prezentacija sadrţajno i tehniĉki djelomiĉno prikladna, studenti neravnomjerno sudjeluju u izlaganju, duţina trajanja izlaganja prekoraĉena- 1 bod

-PP prezentacija sadrţajno i tehniĉki neureĊena, studenti nespremni, duţina trajanja izlaganja neprimjerena- 0 bodova


Ispit obuhvaća prvi programski dio predmeta (tehnologije skladištenja poljoprivrednih proizvoda, vrste i tipovi skladišta i silosa, sustavi skladištenja, odreĊivanje fizikalnih i psihrometarskih karakteristika ţitarica i uljarica, postupci odreĊivanja temperature i vlage, sustavi ĉišćenja).

6. tjedan -


Ispit obuhvaća pregled najznaĉajnijih skladišnih štetnih kukaca, grinja, glodavaca, ptica i biljnih patogena, definiranje njihove štetnosti, simptomatologiju šteta na uskladištenim poljoprivrednim proizvodima, mjere suzbijanja prilagoĊene vrstama uskladištenih proizvoda i tipovima skladišta.

13. tjedan -

Završni pisani ispit (PI) Obuhvaća cjelokupno gradivo predavanja i vjeţbi prikazano kroz cijeli semestar.

Ispitni rokovi -


440



1. razumjeti svojstva zrna za potrebe sušenja i skladištenja Vjeţbe u laboratoriju, Parcijalni ispit 1, Završni pisani ispit

2.definirati fizikalno-kemijska svojstva ratarskih i ostalih znaĉajnijih kultura tijekom dorade i skladištenja

Vjeţbe u laboratoriju, Parcijalni ispit 1, Završni pisani ispit

3. identificirati opremu i strojeve za sušenje i skladištenje Parcijalni ispit 1, Završni pisani ispit

4. rješavati probleme tijekom skladištenja i odabrati optimalnu tehnologiju njihovoga sprjeĉavanja

Parcijalni ispit 1, Završni pisani ispit

5. objasniti vrste šteta od štetnih kukaca, grinja, glodavaca i ptica i razlikovati primarne od sekundarnih šteta

Seminarski rad, Parcijani ispit 2, Završni pisani ispit

6. utvrditi jaĉinu zaraze štetnim kukcima, grinjama i glodavcima i identificirati ih s obzirom na vrstu i oblik štete


7. opisati biologiju i razvojne osobine štetnih kukaca, grinja i glodavaca koje su bitne za njihovo suzbijanje u skladištima poljoprivrednih proizvoda

Parcijani ispit 2, Završni pisani ispit

8. znati prepoznati biljne patogene i simptome njihove parazitacije na uskladištenom voću, povrću i ţitaricama

Vjeţbe u laboratoriju, Parcijani ispit 2, Završni pisani ispit

9. opisati raspoloţive metode zaštite robe u skladištu od štetnih kukaca, grinja, glodavaca, ptica i biljnih patogena s obzirom na jaĉinu napada i vrstu skladišta te odabrati odgovarajuću metodu suzbijanja



441



Znanstvena dostignuća u vinogradarstvo i vinarstvu


Predavanje (20 sati), vjeţbe (4 sata), seminari (6 sati)


Nastavnik: doc.dr.sc. Darko Preiner, [email protected]

Suradnici: prof.dr.sc. Edi Maletić, [email protected]; prof. dr.sc. Ana Jeromel, [email protected]; dr.sc.

Zvjezdana Marković, [email protected]; dr.sc. Silvio Šimon, [email protected]

Cilj:

Osposobljavanje studenata za samostalno prikupljanje, procjenu, vaĊenje i sintezu informacija; korištenje najnovijih razultata razvojnih i primijenjenih istreţivanja u unaprijeĊenju proizvodnje groţĊa i vina; osposobiti studente za rad u istraţivaĉkim timovima; prijenos novog zananja i spoznaja u praksu. Stjecanje vještina potrebnih za provedbu istreţivanja potrebe diplomskog rada, korištenje baza podataka, bibliografskih programa kao i izrada preglednih radova. UnapreĊenje prezentacijskih vještina.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Prezentacija nastavnog sadrţaja, voĊenje zadataka iz vjeţbi, voĊenje rasprava vezano uz kritiĉku analizu sadrţaja najznaĉajnijih i novo-objavljivanih znanstvenih radova iz podruĉja vinogradarstva i vinarstva, priprema tema seminarskih radova, pomoć u izradi i prezentaciji seminarskih radova, konzultacije.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja, aktivno praćenje i sudjelovanje u raspravama, izrada seminarskog rada i predstavljanje istog pred studijskom grupom.


usporediti vrste i specifiĉnosti istraţivanja u vinogradarstvu i vinarstvu;

dizajnirati pokuse u vinogradarsko vinarskim istraţivanjima,

primijeniti prikladne metode uzorkovanja, prikupljanja podataka i njihove statistiĉke obrade;

opisati vrste i strukturu znanstvenih radova, znanstvene ĉasopise koji pokrivaju teme vezane uz vinogradarstvo i vinarstvo s naglaskom na primijenjena istraţivanja;

koristiti baze podataka i kritiĉki pristupiti rezultatima istraţivanja iz podruĉja vinogradarstva i vinarstva s ciljem njihovog korištenja u unaprjeĊenju tehnologije proizvodnje groţĊa i vina;

upravljati istraţivanjem u cilju unaprjeĊenja odreĊenih tehnoloških rješenja u proizvodnji groţĊa i vina.







442

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Korektivni bodovi

+,0, - na konaĉnu ocjenu 20 10 1

Izrada seminara 33%

Pismeni dio 33%

Izlaganje 33%



6 30 1

Kolokvij 33%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

2

3

4

5

0 25 0,5


60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

2

3

4

5

0 25 0,5





Prati se aktivno sudjelovanje studenata kroz raspravu nakon svake tematske jedinice koja je prethodno izloţena. Dio predavanja predviĊa interaktivno sudjelovanje studenata kroz grupni rad.


ne

Seminarski rad Grupni rad (2-3 studenata) koji u formi preglednog znanstvenog rada obraĊuje i nakon toga prezentira odreĊenu temu.

12.-14. tjedan ne


8. tjedan 10.tjedan

Usmeni ispit

Sastoji se od pet pitanja vezanih uz glavne cjeline gradiva. Ĉetiri pitanja testiraju usvojeno znanje, a jedno pitanje (zadatak) sposobnost kritiĉkog razmišljanja u rješavanju konkretnih problema.

Ispitni rokovi -


443



Usporediti vrste i specifiĉnosti istraţivanja u vinogradarstvu i vinarstvu.


Dizajnirati pokuse u vinogradarsko vinarskim istraţivanjima, primijeniti prikladne metode uzorkovanja, prikupljanja podataka i njihove statistiĉke obrade.

Sudjelovanje u raspravama, kolokvij.

Opisati vrste i strukturu znanstvenih radova, znanstvene ĉasopise vezane uz vinogradarstvo i vinarstvo s naglaskom na razvojan i primijenjena istraţivanja.

Sudjelovanje u raspravama, kolokvij.

Odabrati baze podataka i kritiĉki pristupiti rezultatima istraţivanja iz podruĉja vinogradarstva i vinarstva s ciljem njihovog korištenja u unapreĊenju tehnologije proizvodnje groţĊa i vina

Seminar, usmeni ispit, rasprave.

Upravljati istraţivanjem s ciljem unapreĊenja odreĊenih tehnoloških rješenja u proizvodnji groţĊa i vina.

Kolokvij, seminarski rad, usmeni ispit.


444



Zrnate mahunarke u ratarstvu


Sati nastave: 60: predavanja 38; terenske vjeţbe i vjeţbe u praktikumu 12; seminar 10


Ana Pospišil, tel. 239 3783; e-mail: [email protected]

Cilj:

Studenti će upoznati zrnate mahunarke, njihov uzgoj i cilj proizvodnje. Ovladat će znanjem i vještinama potrebnim za uspješnu proizvodnju zrnatih mahunarki u razliĉitim proizvodnim uvjetima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, izvoĊenje vjeţbi i seminara, ocjenjivanje seminara, provoĊenje pismenog i usmenog ispita.

Obaveze studenata:

Uredno pohaĊanje predavanja i vjeţbi, izrada i prezentacija seminara, aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje pismenog i usmenog ispita.


Prikupiti podatke i analizirati proizvodnju zrnatih mahunarki u svijetu i Republici Hrvatskoj.

- Opisati zrnate mahunarke i identificirati faze raste i razvoja.

- Analizirati mogućnost proizvodnje zrnatih mahunarki ovisno o agroekološkim uvjetima.

- Objasniti utjecaj biotskih i abiotskih stresova na rast i razvoj zrnatih mahunarki.

- Samostalno kreirati tehnologiju proizvodnje zrnatih mahunarki.

- Izraditi plodored povezujući karakteristike zrnatih mahunarki s ostalim ratarskim i industrijskim kulturama.

- Planirati i izraĉunati potrebe za repromaterijalom ovisno o planiranom plodoredu i proizvodnji zrnatih mahunarki

- Prikupiti podatke i analizirati potrebe trţišta za zrnatim mahunarkama, potrebe prehrambene industrije i industrije stoĉne hrane.

- Prikupiti nove informacije vezane za proizvodnju zrnatih mahunarki korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije.

- Primijeniti nove znanstvene spoznaje u planiranje proizvodnje zrnatih mahunarki.



445

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


Seminar 30%


Prezentacija 50%

10 30 1

Pismeni ispit 30%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

4 50 2

Usmeni ispit 40%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

Unesi tekst

50 2







Seminar

Studenti na poĉetku semestra dobiju temu seminarskog rada i pišu ga samostalno. Seminarski rad u pisanom obliku moraju predati najkasnije 10 dana prije izlaganja. Nakon pregleda seminarski rad se vraća studentu koji ga izlaţe putem prezentacije. Ocjenjuje se samostalnost pri izradi seminarskog rada, sposobnost zakljuĉivanja i naĉin prezentacije.

Tijekom semestra prateći teme predavanja

Unesi tekst

Pismeni ispit Pismeni ispit obuhvaća rješavanje zadataka vezanih za izvoĊenje vjeţbi iz podruĉja planiranja sjetve zrnatih mahunarki.


Usmeni ispit Usmeni ispit sastoji se od tri do pet pitanja. Testira se sposobnost studenta da poveţe usvojene ĉinjenice i sposobnost zakljuĉivanja.



446



Prikupiti podatke i analizirati proizvodnju zrnatih mahunarki u svijetu i Republici Hrvatskoj


Opisati zrnate mahunarke i identificirati faze raste i razvoja. Seminarski rad. Usmeni ispit.

Analizirati mogućnost proizvodnje zrnatih mahunarki ovisno o agroekološkim uvjetima.


Objasniti utjecaj biotskih i abiotskih stresova na rast i razvoj zrnatih mahunarki.

Usmeni ispit.

Samostalno kreirati tehnologiju proizvodnje zrnatih mahunarki. Rješavanje zadataka tijekom nastave. Pismeni i usmeni ispit.

Izraditi plodored povezujući karakteristike zrnatih mahunarki s ostalim ratarskim i industrijskim kulturama.

Rješavanje zadataka tijekom nastave. Usmeni i pismeni ispit.

Primijeniti nove znanstvene spoznaje u planiranje proizvodnje zrnatih mahunarki.

Seminarski rad

Documents

Modeli praćenja rada i ocjenjivanja studenata - agr.unizg.hr · praktiĉne vještine i znanja iz aktualnih meĊunarodnih odnosa u agrobiznisu. ... Seminarski rad (S) (priprema