Model za izradu procjene rizika od katastrofa za

područje jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave

v1.0

METODOLOGIJA

Upotreba scenarija unutar standardiziranog modela kao alata za identifikaciju prijetnji i neželjenih

događaja, procjenu rizika te kasnije vrednovanje i prioritizaciju primjer je metode procjene i analize

rizika koja može imati i širu upotrebu. Problem takvih modela je ljudski faktor tj. subjektivnost i

pouzdanost dobivenih rezultata što je obilježje kvalitativnih analiza. Zbog toga je dodan kvantificirani

dodatak koji smanjuje subjektivnost procjene i omogućuje potrebnu usporedivost i značajnost

rezultata između općina, gradova i županija. Također, upotreba standardiziranog modela omogućuje

jednoobrazan prikaz rezultata. Navedeni model u skladu je sa svim važećim propisima vezanih uz

sustav civilne zaštite, EU smjernicama i ISO normama.

Riječ je o hibridnom modelu, izrađenog na temelju polukvantitativne metode Preliminary Hazard

Analysis uz dodavanje kvantificiranog dodataka po područjima od interesa i kao takav, prvi je model

za procjenu općih rizika određenog područja u Republici Hrvatskoj napravljen za potrebe izrade prvih

procjena rizika na lokalnoj razini. Kasnije verzije imati će u sebi i alate regulacije rizika u svrhu

Strategije smanjenja rizika od katastrofa.

Svrha procjene rizika i analize ranjivosti sustava je stvaranje temelja za preventivno planiranje

analiziranog područja, kao i planiranje odgovara u smanjenju posljedica nakon nastanka neželjenog

događaja. Također, povećava se znanje o prijetnjama na određenom području, njihova vjerojatnost

pojave i opseg neželjenih posljedica te omogućuje njihova međusobna usporedba, donošenje odluka

u vrednovanju, prioritizaciji i regulaciji procjenjenih rizika.

Slika 1. Pojednostavljena shema kriznog modeliranja

Vjerojatnost događaja uz njegove posljedice su faktori na temelju kojih se određuje potrebna razina

sposobnosti i spremnosti sustava na odgovor i potrebna razina preventivnih mjera.

Pri procjeni vjerojatnosti i posljedica moguće je koristiti domaće ili strane primjere navedenih

događaja, iskustva iz prijašnjih kriznih situacija, većih nesreća ili katastrofa (statistički pokazatelji iz

prošlosti, izvješća, knjige, open source, vježbe, događaji iz prošlosti, naučene lekcije, itd.).

Procjena rizika pomoću ovoga modela znači procjenu svakog scenarija određivanjem vjerojatnosti

njegove pojave i posljedica njegove realizacije. Integracija dobivenih rezultata obavlja se u matrici

rizika. Analiza ranjivosti sustava provodi se na temelju procjene rizika te služi smanjenu rizika

jačanjem kapaciteta odgovora.

1. IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI

Ovaj model kao polazište analize uzima izvanredne događaje opisane u scenarijima. Svha

identifikacije prijetnji je odrediti moguće scenarije onih rizika koji predstavljaju realnu prijetnju.

Scenarijem se ne obuhvaćaju sve potencijalne prijetnje već samo one koje vjerojatnošću nastanka ili

opsegom svojih posljedica zadovoljavaju barem jedan od sljedećih kriterija.

Kriteriji:

ozbiljan utjecaj na život i zdravlje ljudi (mrtvi, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti)

ozbiljni poremećaji po društvenu stabilnost i politiku

ozbiljni poremećaji u radu kritičnih infrastruktura

ozbiljne posljedice po gospodarstvo na području odgovornosti

posljedice sa prekograničnim utjecajem

velika vjerojatnost nastanka događaja

Scenarij mora biti realističan u najvećoj mogućoj mjeri zbog čega je dobro bazirati ga na stvarnim

događajima. Također, može biti i izmišljen događaj za kojeg se smatra da je moguć u budućnosti.

Trebao bi precizno opisati inicijalni događaj, daljnji razvoj situacije i opseg neželjenih posljedica. Opis

mora biti dovoljno detaljan kako bi omogućio procjenu rizika i ranjivosti. Prijašnja iskustva igraju

važnu ulogu pri provedbi preventivnih mjera, identifikaciji prijetnji, rizika i procjeni spremnosti i

sposobnosti sustava za učinkovitom reakcijom. Prilikom opisa scenarija važno uzeti u obzir kaskadno

djelovanje i međuovisnost.

Scenarij je opis:

neželjenog događaja (njegovog razvoja i posljedica) jednog ili više povezanih događaja koji u

konačnici imaju neželjene posljedice

što je prethodilo događaju? (uzrok i okidač)

značajnost događaja, okolnosti koje su dovele do posljedica po društvene vrijednosti

neželjenih posljedica događaja i odgovora na događaj

Osobine scenarija:

vjerojatan (osim worst case)i moguć događaj u bližoj ili daljnjoj budućnosti potkrijepljen

stvarnim podacima

dosljedno opisan i što sličniji stvarnim događajima (preporučljivo da je temeljen na stvarnom

događaju)

mora imati vremenski slijed prateći zadanu tematiku

inicijalni događaj mora biti opisan do detalja koji omogućuju određivanje naknadnih

preventivnih mjera ili operativnih postupaka

mora sadržavati stvarno stanje sustava civilne zaštite

u skladu s važećim zakonima i operativnim postupcima

mora sadržavati informacije koje omogućuju procjenu vjerojatnosti i procjenu posljedica

mora sadržavati identifikaciju glavnih okidača razvoja događaja

REDNI BROJ RIZIKA RIZIK

NAZIV SCENARIJA

NOSITELJ

RADNA SKUPINA

SCENARIJ

Opis scenarija:

U Tablicu 1. u desni stupac upisuju se karakteristike područja po navedenim naputcima.

Tablica 1.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA

Lokacija događaja Mjesto nastanka neželjenog događaja

Opseg područja Područje utjecaja događaja (koordinate), površina

zahvaćenosti/područja odgovornosti, opis i utjecaj terena, oblik pojavnosti (točkasto, šireće u prostoru itd.)

Prekogranični utjecaj Predviđeni stupanj zahvaćenosti susjednih JLP(R)S

Intenzitet Jačina događaja (brzina širenja)

Upozoravanje Rano upozoravanje, obaviještenost stanovništva, pripravnost operativnih snaga, preventivne mjere (provedene i potrebne)

Vrijeme događaja Sat/dan/mjesec/godina ukoliko je moguće (ili razdoblje povećanog

rizika na temelju statističkog praćenja pojava npr. proljeće zbog otapanja snijega što uzrokuje porast vodostaja i sl.)

Trajanje Očekivano trajanje događaja i izravnih posljedica

Razvoj događaja Mogući razvoj daljnje situacije, sekundarni i posljedični događaji,

brzina narastanja i potencijal ranog suzbijanja

Kod opisa karakteristika od značaja navode se potrebni podaci, područja/objekti čije bi uništenje ili onesposobljavanje dovelo do izuzetno teških posljedica (npr. spomenici kulture čije bi uništenje/razaranje dovelo do smanjenja turističke vrijednosti određenih povijesnih cjelina ili područja).

Karakteristike od značaja

Broj stanovnika

Iznos proračuna JLP(R)S

Gustoća naseljenosti

Broj kućanstava na zahvaćenom području, popis zahvaćenih naselja

Zaštićena područja

Poljoprivredne površine

Značaj za gospodarstvo (gospodarstvene grane na zahvaćenom području)

Infrastruktura opskrbe vodom

Infrastruktura opskrbe električnom energijom

Infrastruktura opskrbe naftnim derivatima

Telekomunikacijska infrastruktura

Kulturna dobra

Povijesni primjeri Događaji iz prošlosti i naučene lekcije odnosno implementirane mjere za smanjenje rizika (npr. djelomična izgradnja nasipa na

području...) od posljednjeg događaja

Posebnost područja Posebnosti područja uzimajući u obzir i gospodarski značaj (turizam, industrija, objekti kritične infrastrukture, teren,

klimatske prilike, itd.)

Operativne snage Popis uključenih operativnih snaga

Logistika Pristupačnost i procjena mogućnosti/samodostatnost

Administrativna složenost i međudržavna suradnja

Moguće zapreke zbog blizine granice, navođenje zajedničkih SOP-ova ili zajedničkih planova razrađenih sa susjednim državama o

međusobnoj pomoći – ukoliko postoje ili navođenje potrebe ostvarivanja suradnje ukoliko postoji

2. VJEROJATNOST

Za svaki scenarij izračunava se vjerojatnost njegove pojave (realizacije). Korištenje statističkih

pokazatelja iz prošlosti omogućava kvantitativni izračun rizika u svrhu osiguranja značajnosti i

usporedivosti same procjene. Vjerojatnost se mora najvećim dijelom temeljiti na kvantitativnom

izračunu gdje god je moguće te kvalitativno u što manjoj mjeri. Razlog je smanjivanje razine

subjektivnosti analize tj. nepouzdanosti što onemogućuje usporedivost s drugim istovrsnim

analizama i valjanost dobivenih rezultata.

Određivanje analize:

procjena mora biti bazirana na znanstvenim (statističkim) podacima

izračun je jasno strukturiran i transparentan

procjena je metodološki dosljedna i može biti ponovljena sa istim ili vrlo sličnim rezultatima

od druge radne skupine koristeći iste podatke i metodologiju

ishod koji će podržavati određivanje rizika

ishod koji će omogućiti daljnju regulaciju rizika

ishod koji će omogućiti usporedivost rezultata s drugim JLP(R)S

Tablica 2. Procjena vjerojatnosti

Kategorija

VJEROJATNOST/FREKVENCIJA

Kvalitativno Vjerojatnost

/godina Odabrati

Kvantitativni

podinterval Frekvencija

1 Iznimno mala < 1% - 1 događaj u 100 godina i

rjeđe

2 Mala 1 – 5 %

(A) 1-2%

(B) 2-3.5%

(C) 3.5-5%

1 događaj u 20 do 100

godina

3 Umjerena 5 – 50 %

(A) 5-10%

(B) 10-25%

(C) 25-50%

1 događaj u 2 do 20

godina

4 Velika 50 – 98 %

(A) 50-65%

(B) 65-80%

(C) 80-98%

1 događaj u 1 do 2

godine

5 Iznimno velika 98% > - 1 događaj godišnje ili

češće

Kvantitativni podinterval1

1 Kvantitativni podinterval (primjer 17% = 3B) služi kako bi se osigurala usporedivost dobivenih podataka sukladno članku 3. Pravilniku o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok za potrebe ove analize i izrade matrice rizika koristi se samo vrijednost kategorije.

3. POSLJEDICE

Procjena posljedica je predviđanje izravnih i neizravnih negativnih utjecaja događaja određenog

scenarijem. Za procjenu štete preporučljivo je koristi vrijednosne odredbe Državnog zavoda za

statistiku.

Slika 2. Kriteriji (elementi) izračuna posljedica

Svaki scenarij analizira se po navedenim kriterijima Slike 2. Kriteriji život i zdravlje ljudi, gospodarstvo,

društvena stabilnost i politika omogućuju određivanje utjecaja na kategorije društvenih vrijednosti.

Pojedinačni rezultati unutar kategorija društvenih vrijednosti se spajaju u zajednički rezultat koji se

prikazuje u matrici rizika (izračun posljedica je prosjek izračuna svih utjecaja određenih kriterijima).

Glavno obilježje procjene posljedica je što rezultira procjenom operativnih snaga i ostalih resursa

(ranjivost sustava) tj. jesu li dostatni za učinkovito otklanjanje posljedica.

3.1. ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI

Posljedice po život i zdravlje ljudi procjenjuju se na temelju tri zasebna kriterija te se ukupne posljedice procjenjuju njihovim zajedničkim prosjekom tj. ukupnim posljedicama na život i zdravlje ljudi. Život i zdravlje ljudi trebali bi od prijetnji i rizika zaštićeni u najvećem mogućem obliku. Posljedice se opisuju temeljem izravnog utjecaja na život, uzimajući u obzir i utjecaj na zdravlje opterečenošću sustava ili pojavom lošijih životnih uvjeta izazvanih neželjenim događajem.

Slika 3. Shematski prikaz elemenata za procjenu posljedica na život i zdravlje ljudi

U Tablici 3., Tablici 4. i Tablici 5. prema broju nastadradalih ljudi određuje se kategorija posljedica. U Tablici 6. računa se prosječna vrijednost kategorija prethodnih tablica te se ukupna kategorija iz Tablice 6. koristi za izradu matrice rizika.

Tablica 3. Kategorizacija - poginuli

KATEGORIJA POSLJEDICE

ODABRATI

ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI (poginuli)

1 Neznatne 0

2 Malene 1 - 5

3 Umjerene 6 - 20

4 Značajne 21 - 50

5 Katastrofalne 51 >

Tablica 4. Kategorizacija - ozlijeđeni i oboljeli

KATEGORIJA POSLJEDICE

ODABRATI

ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI (ozlijeđeni i oboljeli)

1 Neznatne 0 - 10

2 Malene 11 - 30

3 Umjerene 31 - 100

4 Značajne 101 - 400

5 Katastrofalne 401 >

Tablica 5. Kategorizacija - evakuirani i zbrinuti

KATEGORIJA POSLJEDICE

ODABRATI

ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI (evakuirani i zbrinuti)

1 Neznatne 0 - 10

2 Malene 11 - 50

3 Umjerene 51 - 300

4 Značajne 301 - 800

5 Katastrofalne 800 >

Tablica 6. Kategorizacija - ukupno

KATEGORIJA POSLJEDICE ODABRATI ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI (ukupno)

1 Neznatne

Prosječna vrijednost kategorija Tablice 2., Tablice 3. i Tablice 4.

2 Malene

3 Umjerene

4 Značajne

5 Katastrofalne

Ukupan broj nastradalih ljudi

% od ukupnog broja stanovnika

JLP(R)S

3.1.1 MATRICA RIZIKA - ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI

U matricu rizika upisuje se kategorija vjerojatnosti Tablice 2. i kategorija posljedica životi zdravlje ljudi - ukupno. Više o matrici rizika obuhvaćeno je Poglavljem 4.

Katastrofalne

Po

slje

dic

e

5

Vrlo visok rizik

Visok rizik

Značajne 4

Umjeren rizik

Nizak rizik

Umjerene 3

Malene 2

Neznatne 1

1 2 3 4 5

Vjerojatnost

Izn

imn

o m

ala

Mal

a

Um

jere

na

Vel

ika

Izn

imn

o v

elik

a

3.2. GOSPODARSTVO

Posljedice po gospodarstvo su negativan utjecaj na učinkovitost i sposobnost gospodarstva. Utjecaj na gospodarstvo (ukupna materijalna šteta) određuje se u kunama i odnosi se na štetu, dodatne troškove i gubitak prihoda. Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije nastanka neželjenog događaja, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije nastanka događaja. Procjena štete utjecaja na okoliš odnosi na izravnu štetu uzrokovanu događajem i troškove povrata okoliša u stanje nastanka neželjenog događaja ukoliko je takav povrat moguć, odnosno troškove sanacije posljedica štete u okolišu.

Slika 4. Shematski prikaz elemenata utjecaja na gospodarstvo

3.2.1. DRUŠTVENI UTJECAJ

U sljedećim tablicama opisuje se negativan ujecaj po zadanim kriterijima te se procjenjuje šteta/gubitak prihoda/troškovi. Pod stupac negativni utjecaj opisuju se utjecaji po elementima kriterija. U Tablici 11. računa se ukupna materijalna šteta zbrajanjem iznosa prethodnih tablica. Tablica 11. koristi prilikom računanja ukupne materijalne štete po gospodarstvo u Tablici 14. U Tablici 15. procjenjuje se kategorija ukupnog utjecaja na gospodarstvo koja se koristi u matrici rizika.

Tablica 7. Materijalna šteta

MATERIJALNA ŠTETA NEGATIVAN UTJECAJ ŠTETA (kn)

Građevine i infrastruktura, inventar i robne zalihe,

mehanizacija, vozila, šteta na komunikacijskim i

informacijskim sustavima, itd.

Tablica 8. Troškovi zdravstva

TROŠKOVI ZDRAVSTVA NEGATIVAN UTJECAJ TROŠKOVI (kn)

Trošak smrtnih slučajeva, troškovi zdravstvene skrbi, troškovi bolničkog liječenja,

dodatni troškovi djelovanja u uvjetima veće nesreće ili

katastrofe

Tablica 9. Izravni financijski gubitak

IZRAVNI FINANCIJSKI GUBITAK NEGATIVAN UTJECAJ GUBITAK PRIHODA (kn)

Gubici u prekidu poslovanja vezano uz štetu na imovini ili

nedostatak radne snage, posljedice prekida komunikacija

ili prometne infrastrukture, nedostatak ponude i potražnje

Tablica 10. Troškovi djelovanja

TROŠKOVI DJELOVANJA NEGATIVAN UTJECAJ TROŠKOVI (kn)

Troškovi operativnih snaga, pružanja pomoći, smještaja,

troškovi evakuacije i zbrinjavanja ugroženog

stanovništva, troškovi oporavka

Tablica 11. Procjena posljedica - društveni utjecaj

DRUŠTVENI UTJECAJ UKUPNA ŠTETA (kn)

Zbroj šteta/gubitka prihoda/troškova društvenog

utjecaja

3.2.2. UTJECAJ NA OKOLIŠ

Kriteriji:

negativan utjecaj na zaštićena područja zaštićeno područje zahvaćeno događajem (strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture), km/ha

negativni utjecaj na vodno dobro površinske (kopnene) vode i vode mora zahvaćene događajem, km/ha

negativni utjecaj na podzemne vode vode ispod površine tla i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem zahvaćene događajem, ha

negativni utjecaj na poljoprivredne površine poljoprivredne površine zahvaćene događajem, ha

negativni utjecah na šume i šumska zemljišta šume i šumska zemljišta zahvaćene događajem, ha

negativni utjecaj na biljne i životinjske vrste i njihova staništa staništa biljnih i životinjskih vrsta zahvaćenih događajem, ha

Procjena posljedica negativnog utjecaja na okoliš kategorizira se ukupnom materijalnom štetom negativnog utjecaja događaja, odnosno promjenom na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u funkcioniranju prirodnih dobara (mjerljiv štetni učinak). Ukupna materijalna šteta odnosi se na zbroj svih šteta uzrokovanih događajem.

Tablica 12. Elementi (kriteriji) utjecaja na okoliš

Utjecaj na zaštićena područja Utjecaj na vodno dobro

Utjecaj na podzemne vode Utjecaj na poljoprivredne površine

Utjecaj na šume i šumska zemljišta

Utjecaj na biljne i životinjske vrste i njihova staništa

Tablica 13. Procjena posljedica na okoliš

REDNI BROJ

KRITERIJ UTJECAJA NA OKOLIŠ

NEGATIVAN UTJECAJ ZAHVAĆENA

POVRŠINA (ha,km) MATERIJALNA

ŠTETA (kn)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

UKUPNA MATERIJALNA ŠTETA (kn)

UKUPNA ZAHVAĆENA POVRŠINA

ha km

3.2.3. UTJECAJ NA GOSPODARSTVO

Ukupni utjecaj na gospodarstvo računa se zbrajanjem štete društvenog utjecaja i štete utjecaja na okoliš u Tablici 14.

Tablica 14. Ukupna materijalna šteta - gospodarstvo

UKUPNA MATERIJALNA ŠTETA UTJECAJA NA GOSPODARSTVO

kn

Zbroj štete društvenog utjecaja i utjecaja na okoliš

Tablica 15. služi za određivanje ukupne kategorije utjecaja na gospodarstvo i koristi se za izradu matrice rizika.

Tablica 15. Procjena posljedica - gospodarstvo

KATEGORIJA POSLJEDICE %

PRORAČUNA JLP(R)S

ODABRATI UTJECAJ NA

GOSPODARSTVO

1 Neznatne < 1 % Ukupna materijalna šteta -

zbroj štete materijalnih dobara, troškova zdravstva,

izravnog financijskog gubitka i troškova

djelovanja u odnosu na proračun JLP(R)S

2 Malene 1 – 5 %

3 Umjerene 5 – 15 %

4 Značajne 15 – 25 %

5 Katastrofalne 25 % >

3.2.3.1. MATRICA RIZIKA - GOSPODARSTVO

U matricu rizika upisuje se kategorija vjerojatnosti Tablice 2. i kategorija posljedica utjecaj na gospodarstvo - ukupna materijalna šteta. Više o matrici rizika je obuhvaćeno Poglavljem 4.

Katastrofalne P

osl

jed

ice

5

Vrlo visok rizik

Visok rizik

Značajne 4

Umjeren rizik

Nizak rizik

Umjerene 3

Malene 2

Neznatne 1

1 2 3 4 5

Vjerojatnost

Izn

imn

o m

ala

Mal

a

Um

jere

na

Vel

ika

Izn

imn

o v

elik

a

3.3. DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA

Utjecaj na društvenu stabilnost i politiku najjednostavnije je opisati kao poremećaje u svakidašnjem životu, narušavanje demokratskog sustava uz značajan socijalno-psihološki utjecaj. Utjecaj je podijeljen u tri cjeline:

poremećaji u radu kritičnih infrastruktura

šteta na građevinama javne i duštvene namjene

negativni utjecaj na kritične funkcije društvene stabilnosti

Slika 5. Elementi (kriteriji) utjecaja na društvenu stabilnost i politiku

3.3.1. KRITIČNA INFRASTRUKTURA

U Tablici 16. označava se svaki sektor kritičnih infrastruktura pod negativnim utjecajem događaja uzimajući u obzir i međuovisnost i kaskadno djelovanje te se upisuje u Tablicu 17. U Tablici 17. pod negativnim utjecajem opisuju se svi negativni utjecaji događaja po elementima sektora, procjenjuje se šteta i vremenski interval trajanja poremećaja. U rubrici ukupna materijalna šteta zbraja se šteta svih sektora kritičnih infrastruktura pod utjecajem događaja. U Tablici 18. procjenjuje se kategorija posljedica po kritičnu infrastrukturu odnosom ukupne materijalne štete i proračuna JLP(R)S.

Tablica 16. Sektori kritičnih infrastruktura

energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos,

skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)

komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos

podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim

putovima)

zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)

vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne

vodne građevine)

hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)

financije (bankarstvo, burze, investicije,

sustavi osiguranja i plaćanja)

proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni

materijali)

javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna

medicinska pomoć) nacionalni spomenici i vrijednosti

Tablica 17. Procjena posljedica po sektorima kritičnih infrastruktura

REDNI BROJ

SEKTOR KRITIČNE INFRASTRUKTURE

NEGATIVAN UTJECAJ TRAJANJE

POREMEĆAJA (dani)

MATERIJALNA ŠTETA (kn)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

UKUPNA MATERIJALNA ŠTETA (kn)

Tablica 18. Procjena posljedica po kritičnu infrastrukturu

KATEGORIJA POSLJEDICE %

PRORAČUNA JLR(P)S

ODABRATI OŠTEĆENA KRITIČNA

INFRASTRUKTURA

1 Neznatne < 1 %

Ukupna materijalna šteta u odnosu na proračun

JLP(R)S

2 Malene 1 – 5 %

3 Umjerene 5 – 15 %

4 Značajne 15 – 25 %

5 Katastrofalne 25 % >

3.3.2. GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE

Građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica. U Tablici 19. navode se građevine pod utjecajem neželjenog događaja te se opisuje negativan utjecaj i procjenjuje materijalna šteta. U rubrici ukupna materijalna šteta zbrajaju se sve štete građevina javne i društvene namjene.

Tablica 19. Procjena posljedica građevina javne i društvene namjene

REDNI BROJ

GRAĐEVINA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE

NEGATIVAN UTJECAJ MATERIJALNA

ŠTETA (kn)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

UKUPNA MATERIJALNA ŠTETA (kn)

3.3.3. KRITIČNE FUNKCIJE DRUŠTVENE STABILNOSTI I POLITIKE

Označava se svako područje kritičnih društvenih funkcija pod utjecajem događaja (Tablica 20.). Svaka označena društvena funkcija pojedinačno se kategorizira po vremenskom intervalu u Tablici 20. uz opis negativnog utjecaja. U Tablici 21. procjenjuje se ukupna kategorija posljedica po kritične funkcije društvene stabilnosti i politike izračunom prosjeka kategorizacija obuhvaćenih Tablicom 22. te se navedeni podatak ne koristi za izradu matrice rizika.

Tablica 20. Elementi kritičnih funkcija društvene stabilnosti i politike

Telekomunikacije (fiksne i mobilne, Internet) Nafta, benzin, loživo ulje

Električna energija Prirodni plin

Poštanske usluge Opskrba pitkom vodom

Televizijsko i radijsko emitiranje (zemaljska infrastruktura)

Kontrola kvalitete i kvantitete pitke vode i/ili

zraka

Javni red i mir Dostupnost hrane i osiguranje kvalitete

Mogućnost poslovanja Dostupnost lijekova i bolničke skrbi

Korištenje prometnica i javnog prijevoza Skladištenje i prijevoz opasnih tvari

Mogućnost odlaska u školu i/ili posao Teritorijalna cjelovitost

Nepovjerenje u javnu vlast i pojava straha Poremećaji u djelovanju javnih tijela i službi

Pojava zaraznih bolesti i epidemija Ustanove od javnog značaja

Tablica 21. Procjena posljedica negativnog utjecaja na kritične funkcije društvene stabilnosti i politike

REDNI BROJ

KRITIČNA FUNKCIJA DRUŠTVA

NEGATIVAN UTJECAJ

VREMENSKI INTERVAL

POREMEĆAJA (dani)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

PROSJEČNA VRIJEDNOST TRAJANJA POREMEĆAJA (dani)

Tablica 22. Kategorizacija posljedica vremenskog intervala kritičnih funkcija društvene stabilnosti i politika

KATEGORIJA POSLJEDICE VREMENSKI INTERVAL

NEGATIVNOG UTJECAJA (dani)

ODABRATI KRITIČNE FUNKCIJE

DRUŠTVENE STABILNOSTI I POLITIKE

1 Neznatne 0 - 2

Prosječna vrijednost trajanja poremećaja

društvenih funkcija

2 Malene 3 - 10

3 Umjerene 11 - 20

4 Značajne 21 - 30

5 Katastrofalne 30 >

Navedena kategorizacija Tablice 22. se ne koristi prilikom izrade matrice rizika društvene stabilnosti i politike, nego se podatak koristi za izradu planskih dokumenata obzirom na važnost vremenske komponente negativnog utjecaja na kritične funkcije društvene stabilnosti i politike.

3.3.4 UTJECAJ NA DRUŠTVENU STABILNOST I POLITIKU

U Tablici 23. zbraja se ukupna šteta utjecaja na društvenu stabilnosti i politiku te se u Tablici 24. procjenjuje kategorija posljedica po društvenu stabilnost i politiku.

Tablica 23. Ukupna šteta - društvena stabilnost i politika

UKUPNA ŠTETA DRUŠTVENE STABILNOSTI I POLITIKE

kn

Zbroj štete kritične infrastrukture (Tablica 17.)i građevina od javnog i društvenog značaja

(Tablica 19.)

Tablica 24. Kategorizacija posljedica na društvenu stabilnost i politiku

KATEGORIJA POSLJEDICE %

PRORAČUNA JLR(P)S

ODABRATI DRUŠTVENA STABILNOST I

POLITIKA

1 Neznatne < 1 %

Ukupna materijalna šteta - Zbroj štete kritične

infrastrukture i građevina od javnog i društvenog

značaja u odnosu na proračun JLP(R)S

2 Malene 1 – 5 %

3 Umjerene 5 – 15 %

4 Značajne 15 – 25 %

5 Katastrofalne 25 % >

3.3.4.1. MATRICA RIZIKA - DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA

U matricu rizika upisuje se kategorija vjerojatnosti Tablice 2. i kategorija posljedica društvena stabilnost i politika - ukupna materijalna šteta. Više o matrici rizika je obuhvaćeno Poglavljem 4.

Katastrofalne P

osl

jed

ice

5

Vrlo visok rizik

Visok rizik

Značajne 4

Umjeren rizik

Nizak rizik

Umjerene 3

Malene 2

Neznatne 1

1 2 3 4 5

Vjerojatnost

Izn

imn

o m

ala

Mal

a

Um

jere

na

Vel

ika

Izn

imn

o v

elik

a

4. MATRICA RIZIKA

Matrica rizika način je određivanja razine rizika uzimajući u obzir dvije dimenzije klasičnog definiranja rizika - vjerojatnost njegove pojave i opseg posljedica njegove realizacije. Sastoji se od vertikalne (posljedice) i horizontalne (vjerojatnost) osi, raspodijeljenih na pet vrijednosnih kategorija i matricu od dvadeset i pet polja (zeleno - nizak rizik, žuto - umjeren rizik, narančasto - visoki rizik, crveno - vrlo visoki rizik). Matrica rizika namijenjena je vrednovanju i prioritizaciji procjenjenih rizika na temelju vjerojatnosti i neželjenih posljedica. Korištenjem matrice rizika za prikaz dobivenih rezultata na jednostavan način prikazuje se njihov međusobni odnos.

Slika 6. Elementi izračuna matrice rizika

4.1. MATRICA RIZIKA - UKUPNI RIZIK

Rizik se izračunava odnosom kategorija vjerojatnosti i posljedica. Za kategoriju posljedica uzima se prosječna vrijednost kategorija život i zdravlje ljudi, gospodarstvo i društvena stabilnost i politika. Za kategoriju vjerojatnosti koristi se procjena vjerojatnosti Tablice 2.

Slika 7. Elementi izračuna matrice rizika - ukupni rizik

Tablica 25. Kategorizacija ukupnog rizika

KATEGORIJA POSLJEDICA

KATEGORIJA

ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI

VJEROJATNOST

GOSPODARSTVO

POSLJEDICE (ukupno)

DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA

Navedene kategorije koriste se za izradu matrice rizika ukupnog rizika

POSLJEDICE (ukupno)

Kategorija ukupnih posljedica određuje se prosječnom vrijednošću kategorija posljedica život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvena stabilnost i politika te se koristi u matrici rizika ukupnog rizika

Katastrofalne

Po

slje

dic

e

5

Vrlo visok rizik

Visok rizik

Značajne 4

Umjeren rizik

Nizak rizik

Umjerene 3

Malene 2

Neznatne 1

1 2 3 4 5

Vjerojatnost

Izn

imn

o m

ala

Mal

a

Um

jere

na

Vel

ika

Izn

imn

o v

elik

a

UČINKOVITOST TRENUTNIH MJERA REGULACIJE RIZIKA VIDLJIVIH IZ MATRICE RIZIKA

Iznimno mala

Mala

Srednja

Visoka

5. VREDNOVANJE RIZIKA

Vrednovanje rizika je razvrstavanje procjenjenih rizika upotrebom razine rizika određenom

matricom rizika i provodi se uz primjenu ALARP načela (As Low As Reasonably Practicable).

Rizici se razvrstavaju u tri razreda:

1. Prihvatljive

Prihvatljivi rizici su svi niski, za koje uz uobičajene nije potrebno planirati poduzimanje

dodatnih mjera.

2. Tolerirane

Tolerirani rizici (društveno prihvatljivi) su svi:

umjereni koji se mogu prihvatiti iz razloga što troškovi smanjenja rizika

premašuju korist/dobit)

visoki koji se mogu prihvatiti iz razloga što je njihovo umanjivanje nepraktično

ili troškovi uvelike premašuju korist/dobit

3. Neprihvatljive

Neprihvatljivi rizici su svi vrlo visoki koji se ne mogu prihvatiti, izuzev u iznimnim

situacijama

Slika 8. Shema vrednovanja rizika razinom matrice rizika (lijevo), prema ALARP načelu (desno)

U Tablici 26. rizici se razvrstavaju po rednom broju obilježavanjem pripadajućeg razreda.

Tablica 26. Razvrstavanje prema ALARP načelu

REDNI BROJ RIZIKA I NAZIV

PRIHVATLJIV TOLERIRANI NEPRIHVATLJIV

5.1. PRIORITIZACIJA RIZIKA

Prioritizacija rizika predstavlja osnovu za odabir mjera obrade rizika, odnosno vodi prema izradi Strategije smanjenja rizika od katastrofa. Primjerice, matrica rizika ne nudi mogućnost prioritizacije rizika kategorija 3*4 i 4*3 radi čega se koristi sljedeća tablica kao pomoć u određivanju prioritizacije rizika. U tablici se rizici međusobno uspoređuju po važnosti njihove regulacije gdje se u međusobnoj usporedbi u prazno polje upisuje rizik veće važnosti obrade (npr. u prazno polje između R1 i R2 upisuje se R1). Prioritizacija se određuje preko broja upisa pojedinog rizika u polja na način da rizik s najviše upisa ima najveću važnost regulacije. Ukoliko više rizika ima jednaki broj upisa, prioritizacija se mora ponoviti.

Tablica 27. Prioritizacija pomoću ranga

R1 R2 R3 R4 R5

R1

R2

R3

R4

R5

Slika 9. Oblici regulacije (smanjivanja) rizika

6. NEPOUZDANOST PROCJENE RIZIKA

Određivanje kategorije nepouzdanosti procjene rizika je samoprocjena provedene analize prema kriteriju prikazanim u Tablici 28. te se odabire pripadajuća kategorija.

Tablica 28. Procjena nepouzdanosti

KATEGORIJA RAZINA NEPOUZDANOSTI ODABRATI KRITERIJ

1 niska nepouzdanost

Procjena je podržana pouzdanim iskustvom,

statističkim i drugim podacima Mala

vjerojatnost za moguću netočnost procjene

2 srednja nepouzdanost

Djelomična dostupnost

statističkih i drugih podataka. Procjena je prihvatljiva s mogućim

greškama

3 visoka nepouzdanost

Nedostatak statističkih i ostalih izvora podataka

nužnih za izradu procjene. Vjerojatnost

pogreške je visoka

7. ANALIZA RANJIVOSTI SUSTAVA

Analiza ranjivosti sustava procjenjuje se na temelju dva kriterija: sposobnost i spremnost. Sposobnost sustava je mogućnost odgovora sustava na događaj, dok je spremnost sustava razina preventivne i operativne spremnosti na događaj.

7.1. SPOSOBNOST

Za opću percepciju sposobnosti odgovora na događaj analizira se ukupna sposobnost odgovora svih sudionika sustava na njihovom području odgovornosti.

Tablica 29. Analiza sposobnosti sustava

KATEGORIJA

RAZINA SPOSOBNOSTI

ODGOVORA NA DOGAĐAJ

ODABRATI OPIS

1 potpuna

sposobnost

rutinsko djelovanje

2 dobra sposobnost

postojeći kapaciteti su u većoj mjeri dostatni

za pravovremeno reagiranje i otklanjanje posljedica događaja

3 umjerena

sposobnost

postojeći kapaciteti sadrže određene

nedostatke za pravovremenu reakciju i otklanjanje posljedica događaja

4 nedovoljna sposobnost

postoji određena sposobnost odgovora, ali kapaciteti su ukupno nedovoljni za nošenje sa situacijom (potrebna pomoć više razine)

5 nesposobnost odgovora na

događaj

zbog karaktera događaja kapaciteti nisu

dostatni za odgovor od samog nastajanja (automatsko aktiviranje više razine sustava)

OPIS SPOSOBNOSTI I NEDOSTATAKA

7.2. SPREMNOST

Analiza spremnosti sustava temelji se na 2 kriterija: preventivne spremnosti i operativne spremnosti. U tablice se pod kategoriju upisuje brojčana vrijednost kriterija.

KRITERIJ

Vrlo niska spremnost 4

Niska spremnost 3

Visoka spremnost 2

Vrlo visoka spremnost 1

Tablica 30. Analiza preventivne spremnosti sustava

PREVENTIVNA SPREMNOST

PODRUČJE ELEMENT KATEGORIJA

Koordinacija

Postojanje planskih dokumenata

Osposobljenost i uvježbanost

Robusnost komunikacijskog sustava (uključujući i alternativne oblike

komunikacije)

Razina koordinacije

Obavješćivanje javnosti

Međusobna koordinacija na lokalnoj razini i sa višim

razinama

Upozoravanje

Sustav ranog upozoravanja (omogućuje ranu informaciju i

brzo širenje potrebnim stranama)

Propisi

Jasno zakonsko određenje

Stanje prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih

planova

Jasni planovi djelovanja i operativnih postupaka

Jasni ugovori koji se primjenjuju u navedenoj situaciji

Fiskalna situacija i njezina perspektiva za potrebe

preventivnog djelovanja

Jasno određene nadležnosti

Iskustvo

Sličnost sa događajima koji se dogodili u prošlosti

Provedba vježbi navedene tematike

Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina,

upravljačkih i odgovornih tijela o suvremenim rizicima

PROSJEČNA VRIJEDNOST

KATEGORIJE PREVENTIVNE SPREMNOSTI

Tablica 31. Analiza operativne spremnosti sustava

OPERATIVNA SPREMNOST

PODRUČJE ELEMENT KATEGORIJA

Opće katrakteristike

Upozoravanje na događaj

Pripravnost i aktiviranje

Učinkovitost u otklanjanju neželjenih posljedica

Materijalni resursi

Pomoć nastradalom i ugroženom stanovništvu

Psihološka pomoć

Vođenje i zapovijedanje odgovornih i upravljačkih

kapaciteta

Sposobnost vodstva operativne razine u provođenju obveza iz

njihove nadležnosti

Jasan i pouzdan sustav komunikacije

Spremnost na svim razinama ustrojavanja

Resursi

Potrebni resursi za otklanjanje posljedica (materijalna i

tehnička sredstva)

Brza dotupnost u prvotnoj fazi razvoja događaja

Logistička podrška od barem tjedan dana

Sposobnost distribucije pomoći i primanja dodatne pomoći

Ljudski faktor

Osposobljenost i uvježbanost operativnih snaga

Brzina reakcije

Mogućnost nadopune dodatnim snagama

Provedba vježbi navedene tematike

PROSJEČNA VRIJEDNOST

KATEGORIJE PREVENTIVNE SPREMNOSTI

U sljedećoj tablici određuje se razina spremnosti sustava prosječnom vrijednošću svake od kategorije

Tablica 32. Razina spremnosti sustava

PREVENTIVNA SPREMNOST

OPERATIVNA SPREMNOST

Vrlo niska spremnost

4 Vrlo niska spremnost

4

Niska spremnost

3 Niska

spremnost 3

Visoka spremnost

2 Visoka

spremnost 2

Vrlo visoka spremnost

1 Vrlo visoka spremnost

1

8. KVANTIFIKACIJA

Podaci navedeni u ovom poglavlju služe kako bi se osigurala usporedivost dobivenih rezultata sukladno članku 3. Pravilniku o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Tablica 33. Podaci od značaja za usporedivost procjena i analiza rizika

JLP(R)S

REDNI BROJ I RIZIK

VJEROJATNOST

KVANTIFICIRANI PODINTERVAL

POSLJEDICE

ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI

UKUPAN BROJ NASTRADALIH LJUDI

% OD UKUPNOG BROJA STANOVNIKA

JLP(R)S

GOSPODARSTVO

UKUPNA MATERIJALNA ŠTETA UTJECAJA

NA GOSPODARSTVO

UKUPNA ZAHVAĆENA POVRŠINA UTJECAJA

NA OKOLIŠ ha km

DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA

UKUPNA ŠTETA DRUŠTVENE STABILNOSTI I

POLITIKE

TRAJANJE NAJDUŽEG POREMEĆAJA

SEKTORA KRITIČNE INFRASTRUKTURE dani

KATEGORIJA VREMENSKOG INTERVALA

KRITIČNIH FUNKCIJA DRUŠTVENE STABILNOSTI I POLITIKE

9. DODATAK

Preventivne mjere (nabrojati postojeće preventivne mjere)

Mjere odgovora (nabrojati postojeće mjere odgovora)

Popis mogućih događaja koji zbog svog intenziteta i razornosti nalažu automatsko aktiviranje snaga CZ više razine (potrebno u slučaju da zbog okolnosti najniža razina ne može tražiti pomoć više pa se nalaže automatsko aktiviranje snaga više razine bez gubljenja vremena na administrativne zapreke

Popis mjera za smanjenje rizika od katastrofa iz postojećih planskih dokumenata ili strategija institucija zaduženih za monitoring pojava i djelovanje u slučaju prijetnje ili pojavnosti neželjenih događaja

OBJAŠNJENJE: Popis potrebnih (odnosno planiranih) mjera za smanjenje rizika koji se nalaze raspršeni u više različitih dokumenata i strategija na lokalnoj i državnoj razini. Na taj način se na jednom mjestu nalazi popis svih planiranih mjera/intervencija za smanjenje rizika na točno određenom zemljopisnom području te lakše omogućava planiranje financijskih sredstava i detektiranje prioriteta, sukladno veličini ugroženog područja, gustoći stanovništva, broju postrojenja kritične infrastrukutre na ugroženim područjima itd.

Moguća ograničenja i problematika prilikom izrade procjene i analize rizika

10. KARTOGRAFSKI PRIKAZ

Karte rizika izrađuju se za područje županije u mjerilu 1:200 000 ili krupnije, a za gradove i općine u mjerilu 1:50 000 ili krupnije. Odabrano mjerilo mora biti izabrano na način da rizici budu jasno vidljivi i prepoznatljivi u prostoru. Boje kojima se prikazuju rizici na karti moraju biti identične bojama iz matrica. Kartografski prikaz posljedica potrebno je koristiti slijedeću skalu boja, neznatne posljedice – svijetlo plava, malene posljedice – svijetlo zelena, umjerene posljedice – žuta, značajne posljedice narančasta te katastrofalne posljedice – crvena.