GLAVNI POKROVITELJ

broj 2 (6) • 1. lipnja 2009. MEDIJSKI POKROVITELJ

Revija izdana u suRadnji s MinistaRstvoM poljopRivRede, RibaRstva i RuRalnog Razvoja

Hrvatska mljekarska udruga

Prof. dr. sc. Jasmina Havranekglavna urednica

Riječ urednice

Dragi naši čitatelji,

Topli dani čine naš život ljepšim, ali u njima uži-vaju i sve naše životinje koje nam daju mlijeko,

koje je bogatije svim onim sa-stojcima što priroda pruža. Ovaj broj posvetili smo mlijeku s hr-vatskih farmi. Naša je proizvod-nja posljednjih godina uznapre-dovala i nadamo se da ćemo se ipak svrstati u one europske ze-mlje koje za sebe proizvode po-trebne količine, a onda uvoziti možemo proizvode, kako bismo zadovoljili potrebe “raznovrsne ponude”.

U ovom broju prikazat ćemo vam koliko je znanja potreb-

no u proizvodnji mlijeka, koli-ko može biti lijepo “imati

posao” u proizvodnji mlijeka, te kako se može dobro i pristoj-no živjeti od mlijeka.

Farme koje proizvode mlije-

ko u Hrvatskoj mogu biti smje-štene uz obalu (ili na otocima - proizvodnja ovčjeg ili kozjeg mlijeka), u planinskim ili ravni-čarskim predjelima. Svaka od tih regionalnih zona daje spe-cifi čne karakteristike mlijeku, a naravno i proizvodima. Naše je mlijeko sigurno i dobro kontro-lirano, te je područje mljekar-ske industrije (a to uključuje sve od farme do prerade) jedno od najbolje praćenih, laboratorijski analiziranih i čuvanih prehram-benih artikala za potrebe potro-šača!

Često nam se “objavi” neka-kav ugrozljiv čimbenik u proi-zvodnji hrane. Tada se digne “opća galama”, o tome rasprav-ljaju svi i svatko na svoj način (često i bez elementarnog zna-nja!?!) ali s puno “odlučne hra-brosti” da nas zaštiti. Zato molim potrošače - vas dragi čitatelji, morate razumjeti da proizvodnja hrane traži dugogodišnje obra-zovanje (raznih struka), studira se pet godina ali je tu i dugo-godišnje cjeloživotno obrazo-

vanje koje stavlja u ruke alate - “znati što radim”. Nije dovoljno biti “netko” pa se upustiti u pro-izvodnju, da, i to je moguće, ali uz uvjet zapošljavanja adekvat-nog osoblja.

Mnoge zemlje u svijetu slavi-le su mlijeko kao važnu hranu, a kako su ljetni dani pogodni za to, dogodilo se da su se sa svo-jim “feštama” nekako vrtili oko 1. lipnja. FAO (Food and Agricultu-ral Organization - Organizacija za hranu i poljoprivredu) odluči-la je taj dan proglasiti Svjetskim danom mlijeka! Bit će to prilika u mnogim zemljama pokazati svo-jim potrošačima što sve mlijeko može. Stoga ćemo u ovom bro-ju dati prilog o tome koliku važ-nost mlijeku daju razne zemlje s raznih strana svijeta i kontinena-ta, slaveći 1. lipnja - Svjetski dan mlijeka.

E pa sretan vam Svjetski dan mlijeka,

pozdravlja vas vaša mljekoljupka

SIGURNA HRANA OD POLJA DO STOLA

IMPRESSUMMlijeko i Ja

Prvi hrvatski časopis za edukaciju potrošača

mlijeka i mliječnih proizvoda

Izdavač i UredništvoHrvatska mljekarska udruga

Ilica 31/3, ZagrebVera Volarić, predsjednica

tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr

www.hmu.hr

Glavna urednicaJasmina Havranek

Izvršni urednikZoran Bašić

Novinar suradnikTomislav Šovagović

Urednički odborIrena Colić Barić, Ana Dakić, Jelena Đugum, Željko Ljubić,

Branka Magdalenić, Božica Marković, Ruža Meker,

Lea Pollak, Jasenka Špika, Elena Wolsperger

Koordinator projektaŽeljko Kučko

MarketingNada Rašpica

Grafičko oblikovanjeDizajn studio TOM

FotoVitomir Patko, Ivan Hren,

Shutterstock, HMU

LektoricaJadranka Vrbnjak-Ferenčak

TisakHlad – plus d.o.o.

Izdavanju časopisa pripomogli su:

Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo

Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i

šport Grada Zagreba i Gradski ured za zdravstvo,

rad, socijalnu zaštitu i branitelje Grada Zagreba

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

napisalaprof. dr. sc. Jasmina Havranek

Europa je već dulje vri-jeme napravila odmak od teme “osiguranja adekvatnog opskrblji-

vanja” na novo područje - sigur-nost hrane, životinjske i biljne do-brobiti, označavanja te sljedljivo-sti u proizvodnji i distribuciji. Te promjene bile su utemeljene na znanstvenim i tehnološkim una-

pređenjima u lancu hrane s jed-ne strane, te zdravlja (npr. poja-va bolesti ludih krava i dioxinske kontaminacije krme) ili ekoloških problema s druge strane.

Postoji odlučnost da se osi-gura sigurna i zdrava hrana za građane, te stoga Europska uni-ja preporuča trajnu procjenu EU politike u svakoj fazi lanca hrane. Najviše promjena zbilo se u za-konodavstvu u proizvodnji hrane i higijenskim pravilima, ali i novom

pristupu poticajima za rješava-nje problema okoliša, sigurnosti hrane te standardima u dobro-biti životinja. Vrlo često “bombar-dirani” smo informacijama da se nešto događa u proizvodnji hra-ne, od pojave nekih bolesti do možda nekih štetnih sastojaka koji se nađu u glavnom proizvo-du i tada nastaju rasprave “svih i svakog”, a znanstvena zajednica svoje doduše “za i protiv” čuva po znanstvenim radovima teško pristupačnim javnosti. Kad govo-rimo o hrani vežemo je ponajprije uz pojam održivosti, potom kvali-tete (želimo da nam hrana bude kvalitetna!), a na činjeničnoj razini hrana je jednostavno izvor “esen-cijalnih hranjiva”.

Lanac u kojem ne smije biti slabe karikeU svim nejasnoćama u svezi s hranom, poruka mora biti jasna i istinita, a potrošače je nužno dodatno informirati i obrazovati

Problemi vezani uz proizvodnju hrane dovode do raznih rasprava "svih i

svakoga", dok za to vrijeme znanstvena zajednica argumente čuva u znanstvenim radovima teško pristupačnim javnosti

Što može ugroziti hranu?

Prirodna toksičnost, toksičnost od kemikalija, do-

danih namjerno ili nenamjerno, kroz proizvodnju ili preradu. Isto tako tijekom prerade (kuhanje npr.) ili skladištenje, stvaraju se nove komponente ili interakcije koje mogu stvoriti toksične čim-benike.

Kontrola i sigurnost

U proizvodnji hrane može se dogoditi npr. patvorenje. Bilo je poznato dodavanje vode u mlije-ko, a zahvaljujući modernim i br-zim metodama utvrđivanja doda-taka danas je gotovo nemoguće dodati bilo što strano!

Bilo je pojava da se maslinovu ulju dodaje kokosovo ulje, ili mi-ješanja kave s mlijekom u prahu, miješanje margarina s visoko vri-jednim maslacem! Svemu tome stalo se na kraj stalnim kontro-lama i vrlo visokim kaznama za “krivo deklariranje” proizvoda.

Kontrolni laboratoriji, kao što je u mljekarskom sektoru Središ-nji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima te Referentni labo-ratorij za mlijeko i mliječne proi-zvode Zavoda za mljekarstvo na Agronomskom fakultetu Sveučili-šta u Zagrebu, najvažnija su kari-ka kontrole u proizvodnji i preradi mlijeka u RH.

Dnevno nas novinski članci obasipaju podacima o našoj te-žini (preteški smo!?), ponekad da je hrana previše procesuirana (pa se u njoj sve uništilo!?), preslana

je, pre-slatka je, pre-

zasićena i kao ta-kva ostavlja nas “pot-hranjenima”. Zbog toga je Među-narodna mljekarska organizacija (IDF - International Dairy Fede-ration) sa sjedištem u Bruxelle-su, pokrenula čitav niz projekata i čini stalne napore koji osigura-vaju sigurnost proizvoda, a po-trošači dobivaju točnu obavijest o proizvodima, njihovim hranjivim vrijednostima te kako se dobiva-ju. To je opskrbljivače toga sek-tora stavilo u novu zahtjevniju po-ziciju da moraju jasno znati čime opskrbljuju korisnike od farme do prerade, dakle povezanost svih proizvoda koji se koriste!

Zahvaljujući takvim praćenji-ma gotovo revolucionarne meto-de razvile su se o čišćenju, te su se pojavile nove generacije efek-tnijih i sigurnijih sredstava za či-šćenje ali i same metode čišće-nja od farme, proizvodnje mlijeka ali i daljnje prerade.

Jasna i istinita poruka

Temeljni je koncept u raspravi o sigurnosti hrane - sigurno, ha-zardno, toksično.

Apsolutna sigurnost osigu-rava da nema oštećenja ili pro-mjena u supstancijama. Narav-no da je ovaj termin gotovo ne-moguće postići, što može (ali bez razloga!) biti frustrirajuće za po-trošače koji očekuju 100% sigur-nost prije konzumacije hrane.

Relativna sigurnost. Ovo ćemo pojasniti jednim primjerom. Svi ćemo se složiti da je voda ne samo sigurna (u kontroliranoj proizvodnji) već i životna potre-

ba. No i čista voda može biti “štet-na” ako se ne

uzima na razu-man potrošač-

ki i količinski način. Poznat je slučaj jedne

žene iz Massachusettsa koja je umrla zbog toga što je pila pre-više vode!! Njezina majka umr-la je od raka, a ona je mislila da će bude li pila puno vode “očisti-ti” organizam te se majčin slučaj neće ponoviti. I nije, ali je umrla od zatajenja bubrega zbog litara i litara vode popijenih u kratkom vremenu.

Dakle, svaka supstancija bez obzira na to kako dobra bila ili kako god nisko toksična bila na određenoj razini ili u određenim uvjetima može biti štetna. Da-kako, sigurnost hrane reflektira se ne samo na hranu već i na osobu koja je konzumira. Hrana je sigurna za većinu ljudi kad se koristi razumno i potrošački opti-malno (zar nije tako i s vinom!!), ali može biti i toksična, štetna i smrtonosna za neke osjetljive ili alergične osobe. Npr., ispravno pripremljena riba sigurna je i hra-njiva! Dobar je izvor bjelančevina, bogata je omega-3 masnim ki-selinama te se smatra korisnom! Osobe s težim alergijskim bole-stima samo jednim zalogajem mogu ugroziti zdravlje ili… Dakle, odgovor na pitanje je li riba sigur-na - DA, ali ovisi tko je jede.

Posljednji termin u sigurnosti je toksičnost, a to je mogućnost nekog sastojka da prouzrokuje oštećenje ili ozljedu bilo koje vr-ste (kroničnu ili akutnu).

Hazard je relativna moguć-nost oštećenja ili ozljede, kad se hrana upotrebljava na neadekva-tan način ili količinski.

Dakle, informatičko doba do-nijelo je mogućnost da analitička kemija može preciznije mjeriti ra-zinu sastojaka - više je sofistici-rane analitike. Problem javnosti je najčešće nekompletno izvješće o nekoj temi! Dakle, u svim even-tualnim krizama s nekom hranom (ali bogme i “gripama”) poruka mora biti jasna i istinita, a potro-šače treba masovno obrazovati.

Sve bolji rezultati

Sve ovo traži i trajno investira-nje u javno zdravstvo kroz speci-jalizirane institucije, baze znanja, standarde i informacije, mogu-će intervencije te širenje pozitiv-nih obrazaca zdravstvenog po-našanja. Ovo traži i širu suradnju svih struka od primarne industri-je (farme), prerade, skladištenja i distribucije. Samo na taj način, sa sigurnom hranom i mi može-mo biti sigurni!

Hrvatska je država koja bilje-ži sve bolje i bolje rezultate i na tome području. Stoga dragi čita-telji uživajte u svakom zagrizu (ali i gutljaju) hrane koju unosite.

Moram istaknuti da je mljekar-ski sektor onaj s relativno vrlo malo incidenata uopće u nas!

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 3

Koncepti u raspravama

o sigurnosti hrane mogu biti apsolutna ili relativna sigurnost, hazardnost i toksičnost. Informatičko doba pomoglo je još izraženijoj analitici glede sastojaka hrane

Sigurnost hrane

reflektira se ne samo na hranu već i na osobu koja je

konzumira

MLIJEKO

Mlijeko i Ja4

Farme – mjesta zdrave mliječne budućnosti

Moderna prerada mlijeka u mljekarama traži i modernu proizvodnju mlijeka, kako bi se iz kvalitetne sirovine dobili kvalitetni mliječni proizvodi

napisaodr. sc. Ivan Jakopović

Mlijeko je važan sa-stojak prehrane naj-većeg broja ljudi ra-zličite životne dobi.

Ono je jedina namirnica koja se može zvati hranom jer sadržava sve hranjive sastojke dostatne za normalno fiziološko stanje živo-ga organizma. Svaka druga na-mirnica može biti samo sastav-ni dio potpunog obroka - hrane jer ne sadržava sve hranjive tvari potrebne organizmu.

Mlijeku se u Hrvatskoj pridaje u

prehrani velika važnost. Ponuda mlijeka i mliječnih proizvoda na tr-žištu sve je raznovrsnija, što pru-ža velike mogućnosti izbora onih mliječnih proizvoda koji su za po-jedinu osobu najprihvatljiviji.

Proizvodnja i prerada

Mlijeko proizvodi dio stanov-ništva koje ga na prodaju nudi ostalim stanovnicima kao mlije-ko za konzumaciju ili u obliku ra-zličitih mliječnih proizvoda. Ne-kad su se mlijeko i mliječni proi-zvodi s mliječnih gospodarstava nosili u gradove na prodaju po kućama ili trgovima. Dio ovoga

načina prodaje susrećemo još i danas na tržnicama većih gra-dova, gdje proizvođači prodaju određene mliječne proizvode, prije svega sir, vrhnje i maslac. Ova je prodaja u suglasju s pro-pisima i pod nadzorom je od-govarajućih službi, i to osigura-va njihovu kvalitetu i zdravstvenu ispravnost. Danas se, međutim, najveći dio konzumnog mlijeka i mliječnih proizvoda proizvodi u mljekarama koje ih nude stanov-ništvu putem trgovačke mreže.

Moderna prerada mlijeka u mljekarama traži i modernu pro-izvodnju mlijeka, kako bi se iz kvalitetne sirovine dobili kvalitetni mliječni proizvodi. Svima je inte-res da se na hrvatskim farmama proizvodi što je moguće kvalitet-nije mlijeko i tako osigura visoka kvaliteta i zdravstvena sigurnost mliječnih proizvoda.

Proizvodnja mlijeka na hrvatskim farmama

Suvremena mljekarska indu-strija u uvjetima otvorenog tržišta mora konkurentno proizvoditi, ne samo po cijeni već i po kva-liteti mliječnih proizvoda. Zbog toga se od proizvođača traži vi-soko kvalitetna sirovina, tj. svje-že mlijeko koje udovoljava svim traženim standardima, pri čemu se zdravstvenoj ispravnosti pri-daje posebna pozornost. Po-stavljeni uvjeti kvalitete mlijeka u Hrvatskoj danas su jednaki uvje-tima koji vrijede u zemljama Eu-ropske unije.

Raznolikost proizvodnje

Proizvodnja mlijeka postaje da-nas sve zahtjevnija, traži se više znanja i profesionalnosti. U njoj zbog toga opstaju samo oni koji se po obujmu proizvodnje i kva-liteti mlijeka mogu uklopiti u tako postavljene kriterije. Zbog toga

TEMA BROJA

Od 2004. godine u Hrvatskoj se provodi Operativni program razvitka govedarske

proizvodnje kojim se osiguravaju povoljna kreditna sredstva za izgradnju novih farmi kapaciteta od 20 do 200 krava

hrana s vlastitog imanja, često i paša, osigurani su uvjeti ne samo za zdravu proizvodnju već i uvjeti za zdravi proizvod - svje-že mlijeko. U takvoj proizvodnji stvara se neposredan odnos ži-votinje i proizvođača što prido-nosi ostvarenju više razine do-brobiti životinja, kojem potrošači u razvijenim europskim zemlja-ma pridaju veliki značaj. Iako je na velikim farmama postignuta značajno viša razina proizvodnje mlijeka po grlu, stručni rad oso-blja na farmi stvara uvjete za osi-guranje učinkovite proizvodnje, gdje briga za zdravlje životinja i proizvodnja kvalitetnog mlijeka

za tržište zauzima visok prioritet. Hrvatska se danas intenzivno

priprema za pristupanje u puno-pravno članstvo Europske uni-je, te se zbog toga na području sveukupnog gospodarstva kao i kod većine drugih djelatnosti mora prilagođavati novim uvje-tima koje će biti dužna poštivati nakon pristupanja.

Novi uvjeti proizvodnje

Govedarska će se proizvod-nja tada, a posebno proizvodnja mlijeka, naći u novim uvjetima otvorenog tržišta gdje je konku-rentnost jedan od temeljnih pre-duvjeta njezine uspješnosti. Isto

tako, tada će se kao i pred sva-ku drugu zemlju Europske unije u proizvodnji hrane postavljati vi-soki standardi koje će trebati u cijelosti zadovoljiti želi li se op-stati na tržištu. Uzme li se u obzir da su mliječni proizvodi od veli-kog značaja za zdravu prehranu stanovnika svake zemlje, te se njihova proizvodnja zbog velikog udjela vode u mlijeku gotovo uvi-jek temelji na sirovini proizvede-noj u vlastitoj zemlji, potrebno je u tranzicijskom razdoblju nizom mjera osigurati u Hrvatskoj učin-kovitu prilagodbu mliječnog sek-tora traženim uvjetima. U Hrvat-skoj se već niz godina ostvaruju

MLJEKARSKA REVIJA 5Mlijeko i Ja

se u proteklom

razdoblju javljaju značajne promjene u broju

proizvođača koji proizvode mlije-ko za preradu u mljekarama. Dok je 2003. godine 58 815 proizvo-đača isporučivalo 540 923 172 kg mlijeka, u 2008. godini 27 452 proizvođača isporučila su 657 753 865 kg mlijeka. Mlijeko se u Hrvatskoj proizvodi na goto-vo cjelokupnom području, u svim županijama (vidi tablicu). Iako se količina mlijeka razlikuje između pojedinih županija, njegove po-sebnosti glede područja - regi-je gdje se proizvodi, doprinos su raznolikosti i posebnosti mli-ječnih proizvoda koji su od nje-ga dobiveni (npr. sirevi pojedinih područja).

Zdrava proizvodnja mlijeka

U Hrvatskoj i dalje opada broj proizvođača te se danas mli-jeko za tržište proizvodi na oko 26 000 farmi, i to najvećim dije-lom na obiteljskim poljoprivred-nim gospodarstvima te na ma-njem broju velikih mliječnih farmi.

Mlijeko se na obiteljskim gos-podarstvima proizvodi najčešće uz druge proizvodnje, u tzv. mje-šovitom proizvodnom sustavu. U takvim se uvjetima proizvodni potencijal grla na farmi ne isko-rištava u cijelosti te ove životinje ne doživljavaju proizvodnju kao poseban napor (stres). Zbog toga kod njih tijekom proizvod-nog života ne dolazi do zna-čajnijih poremećaja zdravlja, pa stoga postoji manja potreba za njihovim liječenjem. Ovakvo sta-nje organizma značajno prido-nosi kvaliteti mlijeka. Uzme li se u obzir da se za hranidbu takvih životinja koristi najvećim dijelom

Pregled i struktura isporuke mlijeka u mljekare u 2008. godini

ŽupanijaBroj

proizvođačaIsporučena

količina mlijeka (kg)

Zagrebačka 3 019 48 958 312

Krapinsko-zagorska 956 14 168 864

Sisačko-moslavačka 1 973 37 056 745

Karlovačka 1 457 28 220 916

Varaždinska 1 452 22 594 996

Koprivničko-križevačka 4 415 94 829 999

Bjelovarsko-bilogorska 4 706 106 120 227

Primorsko-goranska 108 1 515 092

Ličko-senjska 1 577 12 321 472

Virovitičko-podravska 1 072 24 403 720

Požeško-slavonska 881 18 974 559

Brodsko-posavska 1 137 26 480 894

Zadarska 43 8 576 761

Osječko-baranjska 1 675 114 875 213

Šibensko-kninska 122 3 269 608

Vukovarsko-srijemska 1 442 57 105 126

Splitsko-dalmatinska 166 3 140 515

Istarska 343 9 790 170

Dubrovačko-neretvanska 1 67 358

Međimurska 791 23 541 755

Grad Zagreb 98 1 744 564

Ukupno 27 452 657 753 865

Izvor: HPA- Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka

ove prilagodbe, ne samo dono-šenjem odgovarajućih propisa i njihovom primjenom već i zna-čajnim restrukturiranjem mliječ-nog sektora.

Osiguranje visoke kvalitete

Uzimajući u obzir da se proi-zvodnja mlijeka odvija kod veli-kog broja malih proizvođača mli-jeka gdje su proizvodne jedini-ce - farme značajno manjih ka-paciteta nego je to slučaj u dru-gim zemljama Europske unije, od interesa je pružiti mogućnost onim proizvođačima koji žele us-postaviti nove moderne proi-zvodne sustave da koristeći po-voljna kreditna sredstva izgrade

nove farme. Od 2004. godine u Hrvatskoj se provodi Operativ-ni program razvitka govedarske proizvodnje kojim se osigurava-ju povoljna kreditna sredstva za izgradnju novih farmi kapacite-ta od 20 do 200 krava na ko-jima se može uspostaviti suvre-mena proizvodnja mlijeka, koja će udovoljavati svim propisanim uvjetima očuvanja okoliša, drža-nja životinja i osiguranja visoke kvalitete proizvedenog mlijeka.

Ulaskom Hrvatske u Europ-sku uniju značajne količine mli-jeka dolazit će upravo s ovakvih modernih farmi koje će u cijelo-sti zadovoljavati sve tada propi-sane uvjete proizvodnje. Na taj način ove će farme biti konku-rentne drugim proizvodnim jedi-nicama, pri čemu će se s njih is-poručivati kvalitetna sirovina za proizvodnju visoko vrijednih mli-ječnih proizvoda.

Od 2000. godine uvode se standardi kvalitete mlijeka su-kladno propisima Europske uni-je. Od 2003. formiranjem Sre-dišnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Hrvatskoj je uspostav-ljen novi sustav ispitivanja kvali-tete mlijeka u kojem se kao i u drugim zemljama Europske uni-

je utvrđuju svi parametri kvalite-te. Ovi parametri predstavljaju i osnovicu za obračun novčane vrijednosti isporučenog mlijeka.

Niža kvaliteta, niža cijena

U slučaju da je isporučeno mlijeko niže kvalitete, cijena je niža najmanje 30% u odnosu na mlijeko standardne kvalitete. Iako je u vrijeme uvođenja ovo-ga sustava bilo iskazanog neza-dovoljstva, danas je on prihva-ćen kako od proizvođača tako i od prerađivača mlijeka - mljeka-ra kao objektivna mjera utvrđiva-nja kvalitete. Ovaj je sustav utvr-đivanja kvalitete mlijeka akrediti-ran prema najvišim međunarod-nim standardima (HRN EN ISO/IEC 17025 norma), što znači da je prihvaćen od strane Europske unije kao sustav koji u cijelosti udovoljava postavljene kriterije.

Utvrđivanje kvalitete mlijeka na ovaj način pruža sigurnost da proizvod koji se od njega dobije može biti visoke kvalitete i siguran za potrošača. Tome u značajnoj mjeri pridonosi i naša mljekarska industrija koja u proizvodnji koristi visoke standarde kako kvalitete tako i zdravstvene ispravnosti.

Proizvodnji mlijeka i mliječnih

proizvoda u Hrvatskoj se po-svećuje posebna briga.

Nizom mjera već danas odre-đenih zakonskim propisima, nji-hovom primjenom u proizvodnji te ugradnjom kvalitete u sustav plaćanja isporučenog mlijeka, osiguravaju se uvjeti kvalitetne sirovine za proizvodnju mliječnih proizvoda.

Suvremene prerađivačke jedi-nice - mljekare, koristeći ovu si-rovinu proizvode kvalitetne i ra-znovrsne mliječne proizvode vi-soke zdravstvene sigurnosti.

Zbog toga danas potrošaču stoji na raspolaganju široka lepe-za kvalitetnih mliječnih proizvoda dobivenih od mlijeka s hrvatskih farmi. Svaki potrošač može iza-brati mlijeko za njega najpovoljni-jeg sastava - velik asortiman fer-mentiranih proizvoda i veliku ra-znolikost sireva kako glede vrste mlijeka (kravlji, ovčji ili kozji) tako i glede udjela suhe tvari u siru.

Uz sadašnje promjene u pro-izvodnji mlijeka ali i u dijelu pre-rade može se očekivati da će u idućem razdoblju ova kvaliteta mliječnih proizvoda dobivena od mlijeka s hrvatskih farmi biti još viša i asortiman mliječnih proi-zvoda još bogatiji.

MLJEKARSKA REVIJA6 Mlijeko i Ja

Govedarska će se proizvodnja,

a posebno proizvodnja mlijeka, s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju naći u novim uvjetima otvorenog tržišta gdje je konkurentnost jedan od temeljnih preduvjeta njezine uspješnosti

MLJEKARSKA REVIJA 7Mlijeko i Ja

8 Mlijeko i JaTEMA BROJA

Oznaka “Mlijeko

hrvatskih farmi” jamči kvalitetu, sigurnost i prepoznatljivost hrane proizvedene na hrvatskim poljoprivrednim gospodarstvima

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 9

od stručnih institucija, škola i fa-kulteta koji educiraju naše proi-zvođače u primjeni novih znanja i tehnologija do laboratorija koji kontroliraju kvalitetu tla i stočne hrane. Stočarstvo se nalazi pod posebnim nadzorom i pažnjom veterinarske struke koja osigu-rava zdravlje naših krava i opti-malnu proizvodnju mlijeka. Sre-dišnji laboratorij za kontrolu mli-jeka u sklopu Hrvatske poljopri-vredne agencije svojim susta-vom jamči kontrolu cjelokupne količine otkupljenoga mlijeka te sigurno i kvalitetno mlijeko na-šim mljekarama.

Modernim sustavima čuva-nja i prikupljanja mlijeka osigura-va se očuvanje kvalitete do do-laska na preradu. Prerađivački su pogoni registrirani i nalaze se pod nadzorom sustava sigur-nosti hrane. U svom poslova-nju primjenjuju visoke standar-de, nositelji su certifikata susta-va kvalitete. Primjenjujući visoku tehnologiju, veliko znanje i isku-stvo zaposlenika te stručnjaka, proizvode inovativne, kvalitetne i sigurne mliječne proizvode.

Cjelokupni sektor proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj kao specifi-čan i prepoznatljiv zaslužuje po-sebnu oznaku na ambalaži mli-ječnih proizvoda. Našim potro-šačima želimo pružiti mo-guć-

Mlijeko hrvatskih farmizajedničkom akcijom do veće potrošnje

hrvatskog mlijeka i mliječnih proizvoda

Mljekarstvo prestaje značiti samo posao već postaje načinom života i preduvjet opstanka ruralnih sredina

napisaoKrešimir Kuterovac, dipl. ing.

Oznaka “Mlijeko hrvat-skih farmi” našim po-trošačima predstavlja jamstvo kvalitete, si-

gurnosti i prepoznatljivosti mli-ječnih proizvoda proizvedenih od svježeg mlijeka s hrvatskih farmi.

Proizvodnja i prerada mlije-ka važna je gospodarska dje-latnost poljoprivrede i prehram-bene industrije koja stalno ili po-vremeno zapošljava više od 100 000 djelatnika. Tradicija djelat-nosti veoma je duga i uspješna, počevši od manufaktura za pre-radu - prvih industrijskih pogo-na u ovom dijelu Europe do da-našnjih modernih prerađivačkih tvornica koje proizvode suklad-no najzahtjevnijim standardima.

Prerada mlijeka razvijala se bazirana na kvalitetnom svje-žem mlijeku proizvedenom na velikim i malim gospodarstvi-ma poljoprivrednika diljem lijepe naše domovine od strane vri-jednih stočara i ratara te članova njihovih obitelji. Tijekom vreme-na mljekarstvo prestaje značiti samo posao već postaje nači-nom života i preduvjet opstanka

ruralnih sredina. Danas, u uvje-tima promjene i osuvremenjiva-nja proizvodnog procesa, izgra-đuju se moderne staje te uvo-de nove tehnologije. No, i dalje proizvodnja mlijeka predstavlja način života uvelike specifičan i zahtjevan, koji traži velika odri-canja. Zato je za ovu proizvod-nju osim ostalih preduvjeta ne-ophodno i puno ljubavi. Gospo-darstva koja ispunjavaju sve na-vedeno i koja žele prihvaćati no-vine te se educirati, uspješna su u proizvodnji mlijeka.

Visoki standardi

Daljnji razvoj sektora mljekar-stva ovisi o povezanosti proi-zvođača mlijeka, prerađivačke industrije i potrošača, a buduć-nost nam je vezana uz osigura-nje kvalitetne, sigurne i prepo-znatljive hrane.

U lancu proizvodnje mlijeka sudjeluju proizvođači mlijeka koji na svojim gospodarstvima proizvode kvalitetnu stočnu hra-nu za hranidbu zdravih kvalitet-nih krava, a one u dobrim uvje-tima proizvode vrhunski proi-zvod, MLIJEKO. Kako bismo bili sigurni da smo proizveli kvali-tetan i siguran proizvod, timovi stručnjaka nadziru cijeli proces -

Zajednički nam je cilj -

podržati domaću proizvodnju mlijeka tako što ćemo svakodnevno sa svojim obiteljima uživati u mlijeku proizvedenom na hrvatskim farmama

Oznaku “Mlijeko hrvatskih farmi” potrošači će moći prepoznati na ambalaži proizvoda

već u srpnju, a kupovinom će podržat proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj

nost da kupnjom proizvoda označenih oznakom “Mlijeko hrvatskih farmi” kupe doma-ći, kvalitetan, prepoznatljiv i ci-jenom konkurentan proizvod te ujedno podrže razvoj hr-vatske proizvodnje mlijeka.

Jamstvo kvalitete

Znak je razvijen u suradnji s proizvođačima mlijeka, prerađi-vačkom industrijom, stručnim i znanstvenim institucijama te Mi-nistarstvom poljoprivrede, ribar-stva i ruralnog razvoja. Ovlašte-nje za njegovo korištenje kao i kontrolu korištenja obavlja Hr-vatska poljoprivredna agencija, a prvi se znakovi na ambalaži mogu očekivati u srpnju.

Pozivamo sve potrošače da se upoznaju s oznakom i po-traže je na mliječnim proizvodi-ma jer jamči kvalitetu, sigurnost i prepoznatljivost hrane, a ujedno tako i podrže proizvodnju mlije-ka u Hrvatskoj.

Mlijeko i Ja10 REPORTAŽA

dijamant iz krune hrvatskog mljekarstva u srcu ravnih kotara

Dalmatinska kraljica mlijekaFarma Vigens u Ninskim Stanovima trebala bi postati prva koja će na većim površinama pokrenuti ekološku proizvodnju stočne hrane

Vigens je jedina naša farma koja je u proteklom razdoblju prodala

dvjestotinjak junica za daljnji uzgoj hrvatskim proizvođačima mlijeka

napisaoZoran Bašić

U ljepotu Dalmacije, koju svi prepoznajemo po čistom Jadranu i nje- govoj najljepše obliko-

vanoj obali na Mediteranu, ali i po ne manje lijepoj i oštroj Zagori, svakako možemo ubrojiti i Ravne kotare čijim plodnim ravnicama već nekoliko godina teče med i mlijeko, i to ne samo figurativno.

Izvrsni potencijali

Hrvatsko se mljekarstvo može podičiti još jednim fenomenom, farmom mliječnih krava na Bo-kanjcu u Ninskim Stanovima koja se nakon osam godina mu-kotrpnog rada novog vlasnika, tvrtke Vigens, poput feniksa po-dignula iz pepela i u novije vri-

jeme sjaji neobično lijepim sja-jem. Ne tako davno, 2001. go-dine, farma je bila u stečaju, na-žalost popularnom trendu kojim su krenule nekadašnje hrvatske najveće zadružne farme. A da-nas ostvaruje većinu visoko po-stavljenih ciljeva suvremenog menadžmenta mliječnih farmi.

Visoka razina dobrobiti živo-tinja, koja se najbolje očituje vi-sokom proizvodnošću mliječnih krava i kvalitetom mlijeka najbo-lje klase, suvremena oprema ali i primijenjena znanja i tehnologi-je, osnovni su preduvjeti uspje-ha. Naravno da ovoga ne bi bilo bez izvrsnih ljudskih potencija-la, tridesetak vrijednih djelatni-ka farme vođenih iskustvom i požrtvovnim radom direktorice i uspješne poduzetnice Elvire Sterle. Ona nam je prije svega,

kao svaka temperamentna Dal-matinka, s ponosom predstavila farmu i vizije njezine još bolje bu-dućnosti, te ukazala na moguća rješenja problema proizvođača mlijeka, ali i na mnogobrojne po-zitivne strane ovoga posla.

Veliki napredak

Na farmi se danas uzgaja 1360 goveda, od čega je 650 muznih krava i još to-liko junica i teladi. Ve-ćina krava koje su da-nas u proizvodnji uzgo-jene su na farmi, tako da bez ustručavanja može-mo reći da su krave pra-ve “Dalmatinke”. Vigens je jedina farma u Hrvatskoj koja je u proteklom raz-doblju prodala dvjestoti-njak junica za daljnji uzgoj hrvatskim proizvođačima mlijeka.

Posljednje godine rada Vigensa obilježio je veliki napredak u proizvodnji, tako da farmu možemo

slobodno istaknuti kao jedno od pozitivnih primjera ulaganja u hr-vatsko mljekarstvo. Farma je ap-solutno modernizirana, staje su obnovljene, instalirano je postro-jenje za izgnojavanje, nabavlje-na je najsuvremenija oprema za mužnju, koristi se TMR sustav hranidbe, a svakoj je kravi ugra-

đen čip pa se u svakom tre-nutku može doći

do po-da-

11MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja

taka o proizvodnosti i zdravstve-nom i reproduktivnom statusu mliječnih krava.

U prošloj je godini proizvede-no čak 5 milijuna kilograma mli-jeka I. razreda, dakle najviše kla-se. Krave prosječno daju više od 8 000 kg mlijeka godišnje, a uspjeh je to veći jer je razdoblje između teljenja krava u prosje-ku samo 99 dana. Usporedimo li taj podatak s velikim farmama vodećih europskih zemalja kod kojih je to razdoblje najčešće 220 dana, onda ne treba sum-njati da su na farmi osigurani svi preduvjeti za kvalitetnu proizvod-nju mlijeka.

Kvalitetno i zdravo mlijeko

Na pitanje kako tumači uspje-he Vigensa, ali samim tim i osob-ni uspjeh, direktorica Sterle od-govara: “Nije bilo jednostavno na ovome putu jer suvremena far-ma podrazumijeva gospodarsko umijeće, gdje se nalazite s jedne strane između činitelja kojima ne možete upravljati, a to su životinja

i priroda, i s druge strane između zakona, propisa i rada s ljudima s kojima morate upravljati. Teško je biti po-duzetnik, teže je biti poduzetnica, ali vjerujte - ipak je najteže biti po-duzetnica u poljoprivredi.”

Na oranicama, kojih je 513 hektara, proizvode krmiva koji-ma hrane krave. S obzirom na specifičnost podneblja i medi-teranski tip klime, koju karakte-riziraju umjereno hladni zimski mjeseci, umjereno topli i kišovi-ti proljetni i jesenski te sušni ljet-ni, u tijeku je realizacija projekta navodnjavanja oranica u suradnji s nadležnim institucijama. Ovo će biti dobar preduvjet za dalj-nje ostvarivanje planova. Naime, novost je da će Vigens biti prva hrvatska tvrtka koja će na većim površinama pokrenuti ekološku proizvodnju stočne hrane, tako da će u konačnici tržištu i sve zahtjevnijim potrošačima po-nuditi certificirano ekološki pro-izvedeno mlijeko, s obzirom na to da će krmivima proizvede-

nim na tim oranicama hraniti kra-ve, što je osnovni preduvjet eko-loške proizvodnje.

Realizacija ideja i postavljenih planova nije bila laka, međutim, svakodnevno prihvaćanje novosti iz svijeta mljekarskih tehnologija i suradnja s Agronomskim fakulte-tom u Zagrebu, stručnim služba-ma Ministarstva poljoprivrede, ri-barstva i ruralnog razvoja i osta-lim stručnim institucijama jamčili su dugoročan uspjeh ali i postav-ljanje još većih ciljeva, ponajprije u segmentu dobrobiti životinja.

Kvalitetno, zdravo i ekološki proizvedeno mlijeko proizvod je hrvatskih farmi, a hrana kojom

Hrvatska ima mnogo stručnih ljudi i sada kada smo napravili uzorne farme i imamo

dobru proizvodnu bazu moramo međusobno surađivati kako bi nadogradnjom stvorili kvalitetan proizvod“, ističe direktorica Elvira Sterle

hranimo naše krave dolazi sa hrvatskih oranica. Na hrvatskim farmama je najbolje vidljiva do-brobit životinja, tu su udobna le-žišta, prilagođena klima, izvrsna hrana… to su svakako dobri pre-duvjeti za proizvodnju “bezstre-snog mlijeka”, kaže Elvira Sterle te dodaje da moramo više raditi na promociji mlijeka s hrvatskih farmi i da svim posjetiteljima mo-ramo dati poruku da se u Hrvat-skoj proizvodi jednako kvalitetno mlijeko kao i u nekim europskim zemljama, jer ćemo na taj način postići da i oni počnu kupova-ti hrvatsko mlijeko i ne traže na policama svoj brend.

Mlijeko i Ja12 TEMA BROJA

Sigurni u svoje sposobnosti

Nakon dugotrajnih pregovo-ra i analize stručnosti i menad-žmenta, Vigens je dobio eksklu-zivan ugovor s kanadskom tvrt-kom Semex, svjetskim liderom u plasmanu bikovskoga sjemena holštajn pasmine. “Ovaj nam je ugovor priznanje za minuli mu-kotrpan rad, ali i poticaj za dalj-nji rad jer želimo postati referen-tni centar za druge hrvatske far-me - bez kvalitetnoga bikovskog sjemena nema dobre reproduk-cije krava”, kaže Elvira Sterle.

Započela je i suradnja s fran-cuskim srednjim poljoprivred-nim školama i fakultetima kako bi znanje i iskustvo vođenja moderne farme mliječnih kra-va prenijeli budućim francuskim stručnjacima. Tako desetak srednjoškolaca i studenata sva-ke godine dolazi na Vigens uči-ti o suvremenom farmerstvu, a u svoju zemlju vraćaju se ople-menjeni novim znanjima i vješti-nama. Možda ćemo se i pita-ti kako je moguće da Francuzi uče od nas, ali ovdje se zaista valja prisjetiti činjenice da se hr-

vatsko znanje i iskustvo najviše cijeni izvan granica domovine. Zašto ovo ne bi bio pravi trenu-tak prihvatiti činjenicu da najviše vrijedimo i najljepše se osjeća-mo onda kada svojim znanjem pridonosimo unapređenju svo-je zemlje.

Velik događaj bio je i poziv Agronomskog fakulteta u Mo-staru da predstave svoje veo-ma uspješne rezultate u menad-žmentu suvremene farme mliječ-nih krava. Ovo su zaista izvrsni primjeri koliko je hrvatsko mlje-karstvo priznato i izvan granica te da je upravo znanje hrvatskih stručnjaka još jedan konkurentan hrvatski izvozni proizvod. Imamo znanja, imamo iskustva i imamo volje domaću proizvodnju mlijeka učiniti još boljom i kvalitetnijom, a opet ne izgubiti se u okrutnom svijetu tržišta i ne brinuti se o do-brobiti naših proizvodnih životinja, dodala je Sterle.

Udruga MLIKO

Vigens je jedan od dijama-nata u kruni hrvatskog mljekar-stva koju, među ostalima, čine i Udruga velikih proizvođača mlije-

ka MLIKO koja predstavlja 15 vo-dećih najsuvremenijih farmi u Hr-vatskoj, a s obzirom na naše po-sjete farmama vodećih europskih zemalja, slobodno možemo reći i u Europi. Prema posljednjim sta-tističkim podacima, ova je udru-ga u posljednje četiri godine ot-kad postoji utjecala na poveća-nje hrvatske proizvođačke kvo-te za mlijeko za značajnih 20%, što je za ukupno hrvatsko gos-podarstvo od izuzetne važnosti. Ovih 15 farmi raspolaže s više od 30 000 grla stoke i više od 500 zaposlenih, a proizvodi čak 75 milijuna litara mlijeka godišnje.

Obilježavanje Svjetskog dana mlijeka

Vigens će kao i prijašnjih go-dina, poput svojih europskih ko-lega, obilježiti 1. lipnja - Svjetski dan mlijeka promocijom mlijeka kao zdravog obroka, i to druže-njem s djecom koja će posjetiti farmu, družiti se sa životinjama i identificirati s farmerima kao jed-nim od svojih budućih zanima-nja. Prošlih je godina bilo sport-skih natjecanja, glazbe i naravno mnogo mnogo mlijeka, a mnogo ga je donirano i zadarskoj dječ-joj bolnici.

Poštovani čitatelji, nemojte zaboraviti na svo- Xju čašu mlijeka, ne zaboravite na Svjetski dan mli-jeka. Uvjerite se da je proizvodnja mlijeka pleme-nit posao, nimalo jednostavan a opet pun izazova. Ako ste slučajni prolaznik ili pak posjetitelj namjernik, svakako posjetite farmu Vigens u Ninskim Stanovima, naučite opet nešto novo o proizvodnji mlijeka i kra-vi kao “maloj tvornici” toga najdražeg nam proizvo-da, a ako ste spriječeni doći, svakako popijte svoju čašu mlijeka proizvedenu na hrvatskoj farmi i priklju-čite nam se u kampanji “Mlijeko s hrvatskih farmi je najbolje mlijeko”.

MLJEKARSKA REVIJA 13Mlijeko i Ja

14 Mlijeko i JaREPORTAŽA

napisaoZoran Bašić

Uspješni poljoprivredni-ci Marija i Dragutin Be-štek iz Cirkvene pored Svetog Ivana Žabnog u

Koprivničko-križevačkoj županiji cijeli su svoj vijek posvetili proi-zvodnji mlijeka. Nekada se mli-jeko proizvodilo na “stari” način i držalo se do deset krava u tradi-cionalnoj štalici. Danas je situa-cija znatno drugačija, pa u novoj suvremenoj staji sa slobodnim

Kako je unuk krenuo djedovim stopama

misice-šampionke iz cirkvene

Obitelj Beštek na brojnim sajmovima sa svojim kravama redovito osvaja glavne nagrade

Nema ljepšeg prizora nego kad se Beštekove krave graciozno prošeću

po pisti, došapnuo nam je jedan član ocjenjivačkog suda...

lu u Križevcima za veterinarskog tehničara kako bi svoje zanima-nje upotpunio novim znanjima o proizvodnji mlijeka.

“Dok sam još bio dijete, jedva sam čekao vikend koji sam oba-vezno provodio kod bake Marije i djeda Drage u Cirkveni. Grad nije za mene, tamo nema niti krava niti konja. I zato mi nije bilo teško odlučiti se doći na selo i nastaviti djedov i bakin posao”, rekao nam je Alen koji se žur-no spremao za poslijepodnev-ne obveze u školi, a djed Dra-go na to je dodao: “Život na selu nije težak ako se dobro organi-zira i ako rade dvije generacije. Ovdje radimo samo supruga i ja, a naš unuk Alen, iako ide u ško-lu, odvaja puno vremena za rad

načinom držanja uzgajaju 45 muznih krava, 25 junica i 12 tela-di. Sve su simentalske pasmine izvrsne genetike i najvećim dije-lom iz domaćeg uzgoja.

Ljubav od malena

S obzirom na dugogodišnju tradiciju uzgoja simentalskoga goveda izgradnja suvremene staje bila je logično rješenje, to bolje jer je unuk Alen nakon za-vršene osnovne škole u Zagre-bu odlučio nastaviti obiteljsku tradiciju i pohađati srednju ško-

na farmi i zato nam je od velike pomoći. Naš radni dan počinje u pola šest ujutro i često traje do ponoći. Neki dan je Alen pripre-mao hranu za krave do dva sata poslije ponoći. Ponekad je teš-ko, ali ipak svi zajedno ovdje na-lazimo radost i nikada se ne bi-smo mijenjali ni s kim”, ponosno ističe djed Dragutin.

Dosadašnje uspjehe u pro-izvodnji mlijeka obitelji Beštek lako je opisati. Uloženo je mno-go rada, volje i znanja. Svima koji nešto znaju o govedarskoj proizvodnji poznati su dugogo-dišnji uspjesi ove obitelji, pa če-sto mnogi vole reći da Bešteko-vi uzgajaju samo šampionska grla. Od samih početaka, točni-je od 1993. godine predstavljaju

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 15

mljivo je da sva vrhunska grla iz jedne linije nazivaju imenima istim početnim slovom.

Kako bi bili ukorak s novosti-ma u proizvodnji mlijeka, često posjećuju stručne edukacije i či-taju stručna izdanja poput Mlje-karskog lista. Na temelju dobre suradnje sa stručnim službama Ministarstva poljoprivrede, ribar-stva i ruralnog razvoja, u staju Beštekovih, kao uspješnih sto-čara, često navraćaju i struč-njaci iz inozemstva. Tako je u sklopu 27. europskog kongresa Udruženja simentalskoga gove-da, održanog u Zagrebu, orga-niziran posjet ovoj farmi.

Život na selu

Čuvajući kvalitetni uzgoj hrvat-skog simentalca, obitelj Beštek kao i mnogi drugi proizvođa-či čuvaju stoljetnu baštinu i po-nos hrvatske poljoprivrede. Ula-skom u Europsku uniju možda nećemo konkurirati količinom, ali sigurno je da ćemo konku-rirati onim vrjednijim od količi-ne a to je kvaliteta stvarana ra-

dom mnogih generacije hrvat-skih poljoprivrednika. Tako je i na gospodarstvu obitelji Beštek još jedna priča dobila lijep na-stavak, pa će unuk Alen nasta-viti životnim putem svoga djeda Drage i generacija prije njega. Nastavit će oplemenjivati poljo-privrednu proizvodnju i život na selu koji je na žalost godinama mnogima bio nepopularan, ali na sreću selo je opet preživjelo po tko zna koji put i uspjelo se oduprijeti svim teškoćama koje su ga snašle u novijoj povije-sti. Obitelji Beštek poželimo još mnogo vrhunskih krava i mnogo kvalitetnog mlijeka, a sebi može-mo poželjeti više ovakvih obite-lji i da hrvatsko selo i dalje živi i daje nam sve ono što smo mož-da zaboravili a zaista je vrlo vri-jedno - proizvod hrvatskog sela sa čistih oranica i pašnjaka pre-točen u čašu zdravlja.

svoje kra-ve na sajmovi-

ma. Kažu da nije bilo godine da njihove krave nisu

osvojile nagradu. “U našoj su staji sve misice” - našalila se gospođa Marija na račun Gac-ke, Sare, Diane i drugih krava šampionki, o čemu svjedoče di-plome i priznanja koji ukrašavaju zidove kuće. “U proizvodnji mli-jeka ne smije se razmišljati na stari način. Treba zadržati tradi-ciju dobroga i kvalitetnog uzgoja i odnosa prema životinjama, ali je potrebno primijeniti nove teh-nologije. Samo je tako moguće opstati na tržištu. Svakako tre-ba slušati savjete stručnjaka o hranidbi i reprodukciji. Mi smo ih poslušali a rezultati su tu pred nama”, zaključuje gospodin Dra-gutin ponosno predstavljajući sve dosadašnje nagrade.

Dugogodišnja tradicija

Godinama su dobitnici brojnih nagrada s održanih stočarskih izložbi, što dovoljno govori o du-goj tradiciji i izvrsnoj kvaliteti uz-goja hrvatskog simentalca u Be-štekovim stajama. Tako je prošle godine najboljom na 16. jesen-skom međunarodnom bjelovar-skom sajmu proglašena krava Gacka u kolekciji bikovskih majki, koja je u maksimalnoj drugoj lak-taciji proizvela gotovo 7,5 tisuća litara mlijeka sa 4,64% mliječne masti i 3,44% proteina. Da bi kra-ve bile u najboljoj kondiciji i dobro proizvodile, važno je brinuti se o

kvali-teti obroka koji

čine trave i djeteline, kuku-ruz, pšenica, ječam, zob, sunco-kretova sačma i soja proizvedeni na vlastitim oranicama. Bez kva-litetne hranidbe krava, u kojoj svi sastojci moraju biti u odgovara-jućim omjerima, nema proizvod-nje kvalitetnog mlijeka. U proljeće kada na pašnjacima, koji se oko staje prostiru na čak 27 hektara, krene rasti mlada i sočna zelena trava krave slobodno biraju uku-sne zalogaje pune zdravih i hra-njivih sastojaka.

Uzgajali su i druge pasmine krava, međutim, odlučili su se za simentalsku pasminu koja je dav-no postala zaštitni znak i ponos ovoga kraja Koprivničko-križe-vačke županije, gdje se organizi-rano uzgaja dulje od jednog sto-ljeća. Stoga i ne čudi emotivna veza Beštekovih sa simentalskim kravama. Koliko su dobre govori i činjenica da su neke krave koje su prije desetak godina stigle na gospodarstvo danas ponosne majke već pet-šest kćeri. Zani-

Za nagrade naših krava

ponajprije je zaslužna dobra genetika, uz to naravno i odgovarajuća hranidba. Pratimo nove tehnologije i svakodnevno surađujemo sa znanstvenicima i stručnjacima, jer od njih kreću sve korisne informacije“, ponosno ističu djed Dragutin i unuk Alen

Mlijeko i JaINTERVJU16

Danas, kad je Hrvatska u situaciji opravdati atribut idealne zemlje za poljoprivredu i proizvodnju hrane, naći se na čelu Ministarstva poljoprivrede nije nimalo lako niti jednostavno. Oči naših proizvođača u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje svakodnevno su usmjerene prema ministarstvu i ministru mr. sc. Božidaru Pankretiću osobno. Tako neki traže rješenje za opstanak života na selu, a neki moralnu i materijalnu podršku u prilagodbi i uvođenju novih tehnologija i načina rada na svojim poljoprivrednim gospodarstvima. Stoga smo u razgovoru s ministrom doznali što sve nadležno ministarstvo čini u svrhu još kvalitetnijeg razvoja poljoprivrede i boljeg života poljoprivrednih proizvođača.

Naš ruralni prostor s prirodnim i

kulturnim bogatstvima jedna je od naših najvećih vrijednosti, a u njemu živi gotovo pola ukupnoga stanovništva Hrvatske

Razgovarala Vera Volarić, dipl. ing.

Na početku našeg razgovora o posti-gnutim rezultatima i promjenama u sek-

toru poljoprivrede unatrag godinu dana, želim napome-nuti našim čitateljima da Vam je ovo drugi mandat kao mi-nistra poljoprivrede…

Da, točno, i moram reći da sam znao što me čeka, ali ja sam uvijek spreman na izazove jer ovaj posao shvaćam vrlo od-govorno. Dakako da će mi isku-stvo koristiti. Nismo gubili vrije-me na ono uobičajeno uhoda-vanje, nego smo već prvi dan počeli operativno raditi, drugi dan odmah imali kolegij... što je po meni značajno jer ako netko poznaje sektor, nema gubitka vremena za upoznavanje pro-blematike. Mi smo odmah po-čeli raditi.

Veliku pozornost posvetili • ste našem ruralnom razvoju, koji je po prvi put i u nazivu samog ministarstva. Može li program za selo oživjeti ru-ralni prostor, te je li moguć povratak života na selo?

Moram reći da nitko nema ča-robni štapić. Vjerujem da taj pro-stor možemo oživjeti, jer kao što vidite, i kod nas je trend, kao i u europskim zemljama, da ljudi sve više odlaze živjeti u ruralna po-dručja, žele biti u dodiru s priro-dom. Program za selo naš je vi-šegodišnji program koji će konti-nuiranim i novim investiranjem poveća-

ti deficitarnu poljoprivrednu proi-zvodnju i kapacitete za apliciranje sredstava iz nacionalnih mjera i predpristupnih programa Europ-ske unije, te ne samo oživjeti ru-ralni prostor nego ga i pretvoriti u mjesto poželjno za život i rad.

Program za razvoj sela

Naš ruralni prostor s prirodnim i kulturnim bogatstvima jedna je od naših najvećih vrijednosti i čini više od 90% površine Republike Hrvatske, a u njemu živi gotovo pola ukupnoga stanovništva Hr-vatske. Današnja poljoprivredna politika, uvažavajući taj prirodni kapital a time i konkretni razvojni potencijal u poželjnom ubrzanom razvoju, kroz program za selo sve više se skrbi i o ukup nom odr-živom razvoju ruralnog prostora. Naš program nije samo baziran na proizvodnji hrane i potpori u poljoprivredi, nego imamo širi se-gment koji se zove seoski prostor i razvoj sela.

Kolika su sredstva izdvo-• jena za ruralni razvoj?

U ministarstvu smo u protekloj godini izdvojili značajna sredstva za razvoj poljoprivrednih te ula-zak i nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralni prostor. Pored izdašnih redovnih poticanja poljoprivred-ne proizvodnje, a do danas smo isplatili 1,800.000.000 kn, mode-la potpore dohotku, modela ka-pitalnih ulaganja, te pored redov-nog programa očuvanja izvor-nih i zaštićenih pasmina u sklo-pu modela ruralnog razvoja za 2008. godinu, kroz 18 natječaja

sufinancirali smo 1535 projekata u ukupnom iznosu od 168 miliju-na kuna. Isto tako, kroz natječaj za dodjelu financijske potpore or-ganizatorima gospodarskih ma-nifestacija, sajmova i znanstve-nih skupova dano je dodatnih 4,8 milijuna kuna s ciljem potica-nja promoviranja domaćih proi-zvoda, proizvođača i proizvodnih područja, upoznavanja s novim znanstvenim i stručnim dostignu-ćima te njihov transfer prema po-tencijalnim korisnicima.

Uz već postojeće programe ruralnog razvoja, značajna sred-stva izdvojila su se za školova-nje i edukaciju seoskog stanov-ništva, očuvanje kulturne bašti-ne, izgradnju tematskih cesta, poboljšanje turističke ponu-de i izravne prodaje proizvoda koji imaju tradicijsku vrijednost i veću dodatnu vrijednost na trži-štu, te kao tradicionalni i inova-tivni proizvodi predstavljaju zna-čajnu dohodovnu alternativu za ruralni prostor.

Sufinanciranjem poboljšanja obrazovanja odraslih u ruralnom prostoru podižemo razinu ospo-sobljenosti poljoprivrednih proi-zvođača za djelatnosti kojima se bave kao i informatičku pisme-nost, što su zapravo uvjeti op-ćeg napretka. Setom natječaja vezanih za sufinanciranje udruga želi se postići bolja organizira-nost i strukovna povezanost po-ljoprivrednika, kao i povezanost s drugim činiteljima bitnim za ra-zvoj ruralnih područja. U svrhu veće učinkovitosti proizvodnje u

ruralnom pro-

storu, kroz natječaje sufinancira-nja i razvoja ruralne infrastruktu-re (promet, vodoopskrba, kana-lizacija ruralnim područjima) su-financirani su projekti u 119 lo-kalnih zajednica u iznosu od 25 milijuna kuna.

Povećanje konkurentnosti

Sufinanciranjem obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i prerade na gospodarstvu veći broj malih poljoprivrednih gospo-darstava želi se potaknuti i opre-miti za komercijalnu proizvodnju, a već postojećim pomoći da se opreme i postanu konkurentniji. Tako je prošle godine sufinanci-rano 381 obiteljsko poljoprivred-no gospodarstvo, a ove godine možemo očekivati domaće proi-zvode 207 novouređenih i opre-mljenih vinarija, 99 mini sirana, 38 pogona za preradu mesa i 28 pogona za preradu voća i povrća.

Mogu li se hrvatski proi-• zvođači hrane na tržištu na-metnuti kvalitetom?

Hrvatska poljoprivreda može biti konkurentna i tu treba otklo-niti sve dvojbe! Hrvatska ima tra-diciju i kvalitetu proizvodnje, a imperativ hrvatske poljoprivrede upravo i jest konkurentna pro-

izvodnja u na-

Hrvatskoj trebaju mlijeko i proizvođači mlijeka

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 17

razgovor s ministrom poljoprivrede mr. sc. boŽidarom pankretićem

Odlučni smo da svi zajedno

krenemo u akciju promocije mlijeka s hrvatskih farmi

šem podneblju, dok bismo, kao što je to slučaj i u drugim eu-ropskim državama, uvozili jedi-no proizvode koji ne uspijeva-ju na ovim prostorima. To bi u praksi značilo 90 - 95% samo-dostatnost. Naravno, ne može se očekivati da budemo kon-kurentni u proizvodnji proizvoda koji ne uspijevaju u našem pod-neblju (primjerice tropsko voće, kava, čaj, začini ili riža), ali ima-mo cijeli niz proizvoda s kojima jesmo konkurentni na svjetskom tržištu. Prvenstveno su tu kuku-ruz, pšenica, zatim vina, masli-novo ulje i mandarine. Uz ratar-sku proizvodnju komplementar-na je i stočarska, u kojoj leži ve-liki potencijal s obzirom na našu tradiciju, ali i sve veću tehnološ-ku opremljenost zahvaljujući in-vesticijama u ovaj sektor. Bilje-žimo i rekordan izvoz tune, naši su izvozni proizvodi i proizvodi prehrambene industrije (poput šećera, cigareta, umaka, piva, kakaa).

Male proizvođače muči • problem s plasiranjem robe na tržište. Kako im pomoći s obzirom na to da potpore nisu izravno namijenjene pla-siranju proizvoda na tržište?

Sajmom proizvoda hrvatskog sela koji je nedavno održan u

Zagrebu pokazali smo da radimo na tome za-

jedno s našim partne-

rima koji su to organizirali. No, moram reći da trgovine, čak i u velikim gradovima, koje su nudi-le proizvode hrvatskog sela nisu uspjele opstati. Moramo privika-vati ljude na te proizvode. Postoji grupa ljudi koja si takve proizvo-de može priuštiti, no, pitanje je ima li ih dovoljno. Moramo zna-ti da su to proizvodi s dodanom vrijednošću, oni su ili ekološki ili tradicijski proizvedeni i zbog toga su skuplji. Mnogi ljudi koji dolaze na sajmove tamo si priušte do-maći špek, sir ili slično, no, ne mogu to kupovati redovito. Upra-vo na tome radimo te mjerama ruralnog razvoja potičemo pro-izvođače da krenu s pronalaže-njem kupaca, za početak od vla-stitog praga. Svatko od proizvo-đača mora biti svjestan da mora proizvoditi za kupca koji mu je poznat, a ne da ne zna kome će se proizvod prodati.

Praćenje svjetskih trendova

Udruživanje poljoprivredni-ka u interesne skupine, kao što su udruge i zadruge, jedan je od važnih dijelova razvojne po-litike poljoprivrede. Da bi opstali na zahtjevnom tržištu, mali proi-zvođači moraju biti konkurentni i kvalitetni, a najpogodniji oblik za udruživanje gospodarskog su-bjekta je zadruga.

Ministarstvo je putem mje-ra razvoja raspisalo natječaj za mjeru 3. Osnivanje i razvoj po-ljoprivrednih zadruga i za natje-čaj izdvojilo 8,4 milijuna kuna. Cilj mu je poticanje osnivanja novih poljoprivrednih zadruga, povezivanje malih proizvođača te poticanje i promoviranje za-jedničkog rada poljoprivrednih gospodarstava kao članova za-druge. Isto tako, jedan od ciljeva je i profesionalizacija upravljačke funkcije u zadruzi što će pridoni-jeti razvoju i prepoznatljivosti po-ljoprivrednih zadruga, kao i stva-ranju prepoznatljivog zadružnog

proizvoda te poveća-

nju prometa putem zadruge. Za 39 zadruga odobrena su sred-stva za profesionaliziranje uprav-ljačke funkcije zadruge i financira se 100% bruto osobni dohodak profesionalnog upravitelja poljo-privredne zadruge tijekom tri go-dine u iznosu od najviše 8.000 kuna mjesečno, što ukupno iznosi 8,128.169,71 kuna. Za 35 zadruga ministarstvo je odobrilo financijska sredstva za sufinan-ciranje 50% opravdanih troško-va kupnje računalne opreme za opremanje novih poljoprivred-nih zadruga osnovanih u 2007. i 2008. godini u ukupnom iznosu 253.709,27 kuna.

Unatoč svim problemima hr-vatskog zadrugarstva, zadru-ga je prepoznata kao moderan svjetski trend koji unaprjeđuje gospodarstvo matične zemlje i lokalne zajednice budući da imovina zadruge ostaje u zajed-nici. Tako će ministarstvo i dalje poticati ovakav vid udruživanja, kako bi se unaprijedila obiteljska gospodarstva, njihovo poslova-nje i konkurentnost.

Na koja sredstva mogu • računati poljoprivrednici ula-skom RH u EU? Hoće li hr-vatski seljak ulaskom u EU dobivati više ili manje pot-pora?

Novim Prijedlogom zakona, koji smo izradili zajedno s pred-stavnicima poljoprivrednih proi-zvođača i predstavnicima stru-ke, pokušali smo dati odgovor na izazove koji očekuju naše po-ljoprivrednike i poljoprivredu ula-skom RH u EU. Ulazak hrvatske poljoprivrede pod okrilje Zajed-ničke poljoprivredne politike EU i jedinstveno tržište poljoprivred-no-prehrambenih proizvoda do-nosi goleme promjene - strogo definirane mehanizme kontrole ponude i potražnje proizvoda na unutrašnjem tržištu, uvozne pri-stojbe i izvozne subvencije, jedin-stven režim standarda kakvoće, zdravstvene ispravnosti te zajed-

nički sustav potpora sektoru po-ljoprivrede i ruralnom prosto-ru. Još uvijek tzv. mjere I. stupa Zajedničke poljoprivredne politi-ke, a posebice izravna plaćanja, igraju glavnu ulogu u definiranju odnosa na EU tržištu i u osigu-ranju stabilnosti dohotka europ-skih poljoprivrednih proizvođača. Mi se u ovom kratkom vremenu do ulaska u EU moramo što bo-lje pripremiti za novu situaciju.

Ministarstvo je donije-• lo novi Zakon o poljoprivred-nom zemljištu. Možete li nam nabrojati neke novosti?

U novom Zakonu o poljopri-vrednom zemljištu razgraničili smo proizvođače koji žive isklju-čivo od poljoprivredne proizvod-nje od onih koji su mješoviti od-nosno imaju još neki drugi izvor prihoda. Donedavno je postojala mogućnost da špekulanti dođu do zemlje kako bi je preproda-li. Državno i privatno zemljište je kroz novi Zakon usmjereno na okrupnjavanje zemljišta, odno-sno prednost će imati kupci s okolnih parcela, te oni koji ima-ju veću stočarsku proizvodnju a nedostaje im zemlje za proi-zvodnju hrane za stoku.

Pokazalo se u proteklim godi-nama da je primjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu pozitiv-na. Imali smo podatke da drža-va raspolaže sa 250 000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Aktivi-ranjem rada lokalne samoupra-ve ukupan broj državne zemlje je udvostručen. To je poljoprivred-no zemljište za koje se nije znalo i sada je stavljeno u punu funkci-ju. Problema ima no oni su poje-dinačni i treba imati povjerenja u ljude na lokalnoj razini koji situa-ciju na terenu bolje poznaju.

Prema Zakonu o poljoprivred-nom zemljištu, općine i gradovi mogu dati u zakup do tri godine neobrađeno poljoprivredno zemlji-šte, a zemljište obraslo višegodiš-njim raslinjem na rok do 10 godi-na. Predviđe-

18 Mlijeko i JaINTERVJU

Ministarstvo izdvaja značajna

sredstva za razvoj poljoprivrednih djelatnosti, ali i nepoljoprivrednih koje su ušle u ruralni prostor

MLJEKARSKA REVIJA 19Mlijeko i Ja

Hrvatska ima tradiciju i kvalitetu

proizvodnje i nema dvojbe – naša poljoprivreda može biti konkurentna

na je novčana kazna od 10.000 do 30.000 kuna za pravnu oso-bu i od 500 do 15.000 kuna za fi-zičku osobu koja ne obrađuje po-ljoprivredno zemljište. Ta kaznena odredba treba stupiti na snagu 1. siječnja 2010. godine. Počevši od iduće godine, ako vlasnik pri-vatnoga poljoprivrednog zemljišta ponudi u zakup ili proda svoje po-ljoprivredno zemljište jedinici lokal-ne samouprave, neće platiti kaznu za neobrađeno zemljište. Ako se na dva uzastopna javna natječa-ja za neobrađeno zemljište ne javi nitko, jedinice lokalne samoupra-ve mogu dati to zemljište u zakup neposrednom pogodbom. Sred-stva ostvarena od zakupa neo-brađenoga poljoprivrednog ze-mljišta u privatnom vlasništvu mo-raju se isplatiti vlasniku u roku 15 dana od uplate na poseban račun općine ili grada. Ako je vlasnik ne-poznat, općina ili grad može dati u zakup neobrađeno poljoprivred-no zemljište, a sredstva se izdva-jaju na rok od godinu dana na po-sebnu poziciju proračuna općine ili grada.

Došlo je i do promjene • operativnih programa. Sma-trate li da su naši mljekari u posljednje vrijeme značajno unaprijedili proizvodnju mli-jeka?

Već u polovici prošle godine izmijenili smo operativne pro-grame s ciljem kako bi što više naših poljoprivrednika ušlo u iz-gradnju i opremanje modernih staja za proizvodnju mlijeka, ali i za sustav krava-tele u kojem imamo veliki potencijal razvoja. Tako smo proširili obuhvat pri-hvatljivih investicija (izgradnja i opremanje objekata, ali i ula-ganje u temeljnu infrastruktu-ru), povećali maksimalan iznos kredita na 11 milijuna kuna, po-većali vrijednost kapitalnog ula-ganja do 50% povrata, produžili rok otplate na 15 godina.

U zadnjih nekoliko godina naši mljekari značajno su una-prijedili proizvodnju mlijeka i to me izuzetno veseli, jer smo po-kazali da kvalitetnim programi-ma i edukacijom možemo po-stići dobre rezultate. Evo, pro-

izvodnju mlijeka povećali smo za 120 milijuna litara, a više od 70% mlijeka je I. razreda. Tako-đer, kada gledamo mjesec tra-vanj ove godine u odnosu na prošlu vidimo da je došlo do povećanja proizvodnje mlijeka za 6%.

Važnost proizvodnje mlijeka

Želim naglasiti da Hrvatskoj trebaju mlijeko i proizvođači mli-jeka, a naš je osnovni cilj: po-dizanje konkurentnosti sektora, povećanje proizvodnje, pove-ćanje kvalitete mlijeka te zašti-ta ulaganja. Proizvodnja mlijeka predstavlja najvažniju granu go-vedarske proizvodnje od koje u značajnoj mjeri ovisi i proizvod-nja goveđeg mesa.

Kao što je poznato, Hr-• vatska mljekarska udruga prošle je godine pokrenu-la izlaženje mljekarske revije Mlijeko i Ja, sa svrhom edu-kacije i informiranja potro-šača mlijeka i mliječnih proi-zvoda. Smatrate li da je i ovo

dobar način podizanja svije-sti hrvatskih građana o važ-nosti veće potrošnje mlijeka u svakodnevnoj prehrani?

Drago mi je da je Hrvatska mljekarska udruga pokrenula izlaženje revije Mlijeko i Ja, što smatram da je i cilj podizanja svijesti, ali i edukacije građana o mlijeku i mliječnim proizvo-dima koji zauzimaju značajno mjesto u prehrani. Mi smo na našem Savjetu za praćenje sta-nja u sektoru mljekarstva s na-šim proizvođačima i prerađiva-čima dogovorili da moramo što više promovirati kvalitetu našeg mlijeka, te ćemo svi zajedno krenuti u akciju promocije mlije-ka s hrvatskih farmi.

napisaoZoran Bašić

Je li teže biti znanstvenik istraživač ili ozbiljan poljo-privrednik, ili je jednostav-no lakše biti oboje? Ovo

je vjerojatno jedinstven i možda na prvu loptu neobičan primjer

Svojim stručno-istraživačkim radom mr. Konjačić već godinama pridonosi

unapređenju proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, putem Mljekarskog lista te Udruge uzgajivača simentalskoga goveda iz Križevaca

Poljoprivredna praksa znanstvenikaznanost pretočena u proizvodnju mlijeka

Miljenko Konjačić se nakon stečenih sveučilišnih znanja posvetio rodnom križevačkom kraju, gdje je s obitelji proširio i modernizirao proizvodnju mlijeka

posao suvremenoga poljopri-vrednog proizvođača, istražili smo u malom idiličnom mjestu Marinovcu nedaleko od Križe-vaca, na poljoprivrednom gos-podarstvu 34-godišnjeg Miljen-ka Konjačića, magistra znanosti i asistenta na Agronomskom fa-kultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Najbolji student generacije

Mliječne krave, tovna junad, svinje, kokoši i pure i svakodnev-no svježi i ukusni domaći proi-zvodi bila su Miljenkova svakod-nevica dok je još bio dijete. Nije trebao dugo razmišljati što želi

mladog čovjeka koji je od po-ljoprivrednog proizvođača teš-kim radom i velikim odricanjem stigao u visoku znanost, me-đutim, i dalje ostao vjeran ono-me što ga čini sretnim - poljo-privrednoj proizvodnji. Kako je moguće uskladiti posao znan-stvenog radnika na fakultetu i

postati u životu i zato je odlučio svoj životni poziv usmjeriti prema poljoprivredi, ali na jedan sasvim drugačiji način. Nakon završene Više poljoprivredne škole u Kri-ževcima upisuje studij Stočarstva na Agronomskom fakultetu Sve-učilišta u Zagrebu, koji uspješno završava 2000. godine. Kao naj-bolji student generacije nagrađen je Dekanovom nagradom, a već sljedeće godine zapošljava se kao znanstveni novak u Zavodu za specijalno stočarstvo. Magi-starski rad “Fenotipske i genetske odlike buše u Hrvatskoj” uspješ-no je obranio četiri godine kasnije.

20 Mlijeko i Ja20 REPORTAŽA

telji i razvoju obiteljskoga poljo-privrednoga gospodarstva, na kojem obavlja većinu poslova vezanih za proizvodnju mlijeka. Postala je pravi stručnjak za pri-pravljanje mliječnih proizvoda za vlastite potrebe, kao što su svje-ži i kuhani sir, vrhnje, kiselo mlije-ko i ostali proizvodi koje ukućani svakodnevno i vrlo rado jedu. U stajama Konjačićevih oduvijek je bilo iznimno kvalitetnih mliječnih krava i bikova u tovu. Tako da-nas uzgajaju 90 junadi i deset krava koje su prošle godine pro-izvele čak 48 000 kg mlijeka naj-višeg razreda kvalitete. Hranu za životinje proizvode na oko četr-deset hektara oranica, na kojima najčešće siju kukuruz za silažu, zatim djeteline, djetelinsko-trav-ne smjese, ječam, zob, a imaju i nekoliko kultiviranih livada.

Nasljednici već pomažu

Kako je to oduvijek bivalo na našem selu da mladi članovi se-oskoga gospodarstva nastavlja-

ju s obiteljskom tradicijom poljo-privrednog proizvođača, tako je i kod Konjačićevih. Miljenko je bez obzira na životni poziv sveu-čilišnog predavača i znanstveni-ka ostao na selu, gdje je zasno-vao obitelj kao što su činile i ge-neracije prije njega. Da nam ovaj tekst i završi u još ljepšem ras-položenju, predstavit ćemo i naj-mlađe članove gospodarstva, četverogodišnjeg i dvogodiš-njeg Matiju i Luku, Željkine i Mi-ljenkove sinove, koji se već pola-ko privikavaju na poljoprivredne radove, pa tako često s rodite-ljima hrane krave i telad. Ne tre-bamo sumnjati da i njih dvojica neće jednog dana izabrati za-nimanje poljoprivrednika. Krenu li pak u nekom drugom smjeru, očev primjer znanstvenika i po-ljoprivrednika uvijek će im dobro doći - moguće je biti uspješan na mnogo različitih životnih ko-losijeka.

Znan-st veno i

stručno djelovanje vezao je za uzgoj i hra-

nidbu goveda, menadžment stočarske proizvodnje kao i za-štitu autohtonih pasmina gove-da. Svojim stručno-istraživačkim radom već godinama pridonosi unapređenju proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, kao jedan od auto-ra i član Uredničkog odbora Mlje-karskog lista te Udruge uzgajiva-ča simentalskoga goveda iz Kri-ževaca. Aktivno je sudjelovao na mnogim domaćim i međunarod-nim stručnim i znanstvenim sku-povima, a kao autor i koautor objavio više od 60 znanstvenih i stručnih radova.

Bezrezervna potpora obitelji

Kako bi znanje temeljeno na novim znanstvenim dostignući-ma iskoristio na gospodarstvu svoje obitelji, koja se odavna bavi proizvodnjom mlijeka i to-vom junadi, Miljenko Konjačić je odlučio uz bezrezervnu potpo-ru obitelji unaprijediti proizvod-nju te je danas u tijeku prošire-nje i modernizacija proizvodnih kapaciteta na gospodarstvu. Za izgradnju i opremanje tehnološ-ki suvremene staje za tov juna-di koristit će kreditna sredstva Hrvatske banke za obnovu i ra-zvoj, koja u sklopu Operativnog programa razvitka govedarske

proizvodnje Mi-nistarstva poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja daje povoljnu kreditnu liniju. Ovakva kreditna sredstva učinkovito pri-donose stvaranju održivoga i europski konkurentnoga obitelj-skoga poljoprivrednoga gospo-darstava, ali i daljnjem razvoju hrvatskog sela kao pozitivnom i dugoročno održivom planu mla-dih koji svoj životni poziv vide ili planiraju upravo na selu.

Četrdeset hektara bogatih oranica

Na gospodarstvu Miljenku pomaže supruga Željka, veteri-narska tehničarka koja je završi-la i policijsku akademiju. Miljen-kov otac Đuro godinama poha-đa stručna predavanja tako da mu niti jedna nova tehnologija nije strana. Stoga i ne čudi da je bez razmišljanja podržao sinovu ideju o proširenju i osuvremenji-vanju proizvodnje. Majka Marija čitav je svoj život posvetila obi-

U stajama

Konjačićevih oduvijek je bilo iznimno kvalitetnih mliječnih krava i bikova u tovu. Tako danas uzgajaju 90 junadi i deset krava koje su prošle godine proizvele čak 48 000 kg mlijeka najvišeg razreda kvalitete

MLJEKARSKA REVIJA 21Mlijeko i Ja

Mlijeko i JaREPORTAŽA22

napisalaVera Volarić, dipl. ing.

Obitelj Damira Evića iz Pofuka u Koprivnič-ko-križevačkoj župa-niji izvrstan je primjer

kako mlada obitelj s troje djece svoju budućnost može prona-ći na selu i uspješno ju graditi proizvodnjom mlijeka. Po zani-manju ugostitelj, tridesetosmo-

Uz potporu nadležnoga ministarstva i županije u izgradnju i obnovu farme obitelji

Ević uloženo je više od 3 milijuna kuna

Radost proizvodnje mlijekaobiteljski uspjeh uz znanje struke i nove tehnologije

Mlada obitelj Ević iz Koprivničko-križevačke županije uzoran je hrvatski poljoprivredni proizvođač i pokazatelj da se uz dobru volju mnogo toga može učiniti

bavila stočarstvom i proizvod-njom mlijeka.

Trenutak spoznaje

U trenutku te životne odluke ključna je bila Damirova ustraj-nost da je gotovo s tradicional-nom proizvodnjom i da treba na-praviti iskorak u svijet dostupnih znanja i tehnologija u mljekar-stvu. Tako je izgradio novu staju, polako je kupovao mehanizaci-ju i suvremenu opremu za svoje krave, da bi danas u proizvod-nji bila 41 visokomliječna krava, a još toliko ima junica i teladi. U prošloj su godini Evićeve krave

godišnji Damir svoju je buduć-nost prije dvadesetak godina odlučio pronaći, poput svojih sumještana iz potkalničkih sela, u tuđini, vjerujući da je negdje drugdje bolje negoli u njegovu rodnom selu. Ipak, nakon šest godina rada u inozemstvu po-čeo je sanjati drukčije i još ljep-še snove te se odlučio vratiti na selo, na seljačko gospodarstvo svoje obitelji koja se oduvijek

proizvele 200 tisuća kilograma mlijeka prvog razreda, odnosno najviše klase kvalitete. U izgrad-nju i opremanje farme uloženo je više od 3 milijuna kuna. Damir ovdje posebno ističe dobre pot-pore županije i Ministarstva po-ljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Naposljetku, ničega ne bi bilo da svoju potporu Damiru nije pru-žila supruga Štefica, vrijedna i brižna farmerica a još bolja majka. Danas je tu i potpora njihovo troje djece, Lucije, Domagoja i Josipa, koji svakodnevno pomažu rodite-ljima u obavljanju poslova na farmi.

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 23

Damir i Štefica te njihovo troje djece zaista su uzorna hrvatska poljoprivredna obitelj, oni su pravi predstavnici mladih sto-čara koji se nisu opredijelili za ovaj posao zato što nisu imali druge mogućnosti u životu, već zbog ljubavi prema selu i proi-zvodnji mlijeka te činjenici što je sve moguće postići u ovoj pro-izvodnji primjenom suvremene tehnologije.

Nove ideje

Cijelo vrijeme bavljenja proi-zvodnjom mlijeka kontinuirano su učili, pa se tako sa svakoga stručnog putovanja ili edukacije vraćaju bogatiji za još koju ideju ili viziju kako još više unaprijediti postojeću proizvodnju. Zato i ne čudi što su 2007. godine dobili diplomu Ministarstva poljoprivre-de za uzornoga hrvatskoga po-ljoprivrednog proizvođača.

“Djeca mo-raju sama doni-

jeti odluku o tome čime će se baviti u životu. Bili bi-

smo sretni da i oni nastave s proi-zvodnjom mlijeka, jer mi ne bismo mijenjali ovaj posao ni zašto na svijetu”, ističu supružnici Ević.

Nove tehnologije

Na 30 hektara zemlje, od čega je polovina u zakupu, Evići proizvode voluminozni dio obro-ka za krave pa tako siju kuku-ruz, ljulj i lucernu, dok koncen-tratni dio obroka kupuju. Dobra suradnja sa stručnim službama Ministarstva poljoprivrede, Za-vodom za hranidbu i Centrom za travnjaštvo Agronomskog fa-kulteta u Zagrebu rezultirala je

izvrsnim rezultatima u pro-

izvodnji. Naglašavaju kako je “tajna svake uspješne proi-zvodnje dobra organizacija po-sla. Ujutro dva sata i uvečer dva sata u samoj staji i nije mnogo vremena, ali tu su još i poslovi u polju, priprema hrane za krave, okućnica, vrt…”.

Evići nisu promijenili samo tradicionalne navike u proi-zvodnji, već su iskoristili znanja i iskustva hrvatskih mljekarskih stručnjaka, te prema preporu-kama struke počeli proizvodi-ti silažu, sjenažu i krave hraniti prema hranidbenim normativi-ma. I sami kažu da su na vrije-me shvatili da bez novih tehno-logija, kakve koriste proizvođači mlijeka u europskim razvijenim zemljama, nema budućnosti u proizvodnji mlijeka niti našim stočarima.

Na obiteljskoj

tradiciji nismo mogli graditi budućnost svoje obitelji. Trebalo je napraviti iskorak, poslušati struku i iskoristiti sva dostupna znanja i primijeniti nove tehnologije u proizvodnji mlijeka“, obrazlaže svoje odluke Damir Ević

napisaodoc. dr. sc. Samir Kalit

Moderna mljekarska industrija kakvu da-nas poznajemo svo-je početke nalazi na

malim obiteljskim farmama na kojima se mlijeko proizvodilo i

prerađivalo, prije svega u sireve, ali i mnoge druge mliječne pro-izvode kao što su maslac, vrh-nje, fermentirana mlijeka i dru-go. Prema tome, mnogi mliječ-ni proizvodi koji u sebi uključu-ju tradiciju, autohtonost ili izvor-nost zapravo potječu s malih obiteljskih farmi gdje je njihova

proizvodnja započela nekada u prošlosti, nastavila se do današ-njeg dana prenošenjem vještine prerade mlijeka s koljena na ko-ljeno - s bake na unuku.

Domaći okus proizvoda

Takav je velik broj autohtonih svjetskih, ali i hrvatskih sireva koji su na nekom području na-stali samoniklo kao rezultat inte-rakcije okoline, klime, pasmine mliječnih životinja, kulture i nači-na prerade i potrošnje mliječnih proizvoda. Danas su se mno-gi od tih sireva “industrijalizirali”. Bez obzira na prevođenje mno-

gih tradicijskih mliječnih proizvo-da u industrijsku proizvodnju, još uvijek je zadržana prerada mlije-ka na malim obiteljskim poljopri-vrednim gospodarstvima u mno-gim krajevima svijeta i Hrvatske. Osnovna značajka prerade mli-jeka na obiteljskim poljoprivred-nim gospodarstvima jest nepo-sredna prerada mlijeka nakon njegova dobivanja na uskom lo-kalitetu. Mlijeko je proizvedeno od manje populacije mliječnih ži-votinja kontroliranoga zdravstve-nog statusa. Zbog navedenog, u pravilu se mlijeko na mliječnim farmama prerađuje u sirovom,

od paškoga do podlivenog sira iz srijema

Lijepa naša riznica tradicijskih sireva Neovisno o industrijalizaciji proizvodnje, još uvijek je zadržana prerada mlijeka na malim obiteljskim gospodarstvima, što ima brojne prednosti

Mlijeko i Ja24

U pravilu se mlijeko na mliječnim farmama prerađuje u sirovom,

nepasteriziranom stanju zbog čega ti proizvodi pružaju izraženiji okus, miris i aromu koji potrošači doživljavaju kao “domaći okus”

SIR

nepasterizira-nom stanju zbog čega ti proizvodi pružaju izraženiji okus, miris i aromu koji naši potrošači doživljavaju kao “domaći okus”. Poznato je da su, primjerice, si-revi u pravilu fermentirani proi-zvodi. Fermentacija se u nepa-steriziranom mlijeku i siru odvi-ja zahvaljujući prirodnoj popula-ciji bakterija mliječne kiseline. U takvom mlijeku sačuvani su svi enzimi i vitamini. Veća je nutritiv-na i biološka vrijednost bjelan-čevina iz sireva proizvedenih iz nepasteriziranog mlijeka.

Mljekarska tradicija

Takvi sirevi postižu puniji i izra-ženiji okus u kraćem vremenu zrenja. Stoga velika populacija potrošača cijeni mliječne proi-zvode proizvedene na mliječnim farmama u kojima je istaknu-ta mljekarska tradicija i ekološ-ki predznak. Ovi sirevi proizvo-de se u malim serijama s puno ljudskog rada, a farme na kojima se oni proizvode zapravo čine sponu između prirode u kojoj na pašnjacima “nastaje” visoko vri-jedna sirovina - mlijeko koje se u svježem stanju u vrlo kratkom vremenu prerađuje u mliječne proizvode u kojima su sačuva-

ni najvr-jedniji sastojci mli-jeka nastali u prirodi kao inte-rakcija prirodnih pašnjaka, živo-tinje i čovjeka.

Na kraju valja spomenuti i eko-nomski aspekt ovakve proizvod-nje. U mnogim zemljama saču-vana je i njeguje se prerada mli-jeka na malim obiteljskim farma-ma, osobito tamo gdje su ogra-ničeni resursi proizvodnje mlije-ka kao što su planinski pašnjaci (alpska područja) i u mediteran-skom bazenu. Na takvim farma-ma moguć je veći prihod kroz proizvodnju proizvoda veće vri-jednosti - sireva u okvirima isto-ga proizvodnog kapaciteta, iste površine zemlje ili broja mliječ-nih životinja. Veći prihod ostva-ruje se kroz dodatno zapošljava-nje članova gospodarstva, kroz proizvodnju, preradu ali i izrav-nu prodaju mliječnih proizvoda. Prihod u siru koji se u industrij-skim uvjetima proizvodnje dijeli na tri dijela - proizvodnju mlijeka na farmi, preradu mlijeka u mlje-kari i prodaju mliječnih proizvo-da u trgovačkom lancu, ostaje na gospodarstvu. Veći prihod ovakvih farmi ključ je opstanka

mladih ljudi na takvim ruralnim prostorima, kao što su npr. područja Like, Gor-skog kotara ili jadranskih otoka što izravno utječe na smanjenje stupnja depopulacije ruralnog prostora. Kroz ovakvu proizvod-nju rješava se problem otkupa mlijeka. Poznato je da ne postoji otkup ovčjeg mlijeka na jadran-skim otocima, osim na Pagu. S druge strane baš na otocima nalazimo velik broj ovaca koje se ondje uzgajaju.

Hrvatska riznica

Stoga se preradom mlijeka na farmama omogućuje poljo-privrednim gospodarstvima pla-sman vlastitih proizvoda. Ko-načno, raste potražnja za takvim proizvodima kako među doma-ćim potrošačima koji žele mliječ-ne proizvode kakve su nekad jeli kod svojih baka na selu, tako i među turistima koji žele kušati ono što je naše originalno, izvor-no i različito od onog što oni ku-puju u svojim zemljama u velikim

trgovačkim lanci-ma.

Potrošači se žele uvje-riti u autentičnost tih proizvoda i prilikom kupnje, bit će zadovoljni kada njihovo dijete na farmi mazi janje ili kozu, a oni kroz prozorčić na mjestu prodaje gledaju mali, lijepo uređeni pogon u kojem je jučer proizveden sir koji sada ku-puju.

Hrvatska je riznica tradicijskih sireva koji se i danas proizvo-de na malim obiteljskim farma-ma ili malim obiteljskim pogoni-ma kao što su paški sir, lećevać-ki sir, istarski sir, bodulski krčki sir, brački sir, skuta, dubrovački sir, grobnički sir, tounjski dimljeni sir, bijeli kuhani sir i dimljeni kuha-ni sir, lički škripavac, lička basa, svježi sir i vrhnje, preveli sir Po-savine i Moslavine, sir iz mišine iz okolice Knina, podliveni sir Srije-ma i mnogi drugi. Prerada mlije-ka na malim obiteljskim farmama jamstvo je da će se ova bogata riznica sačuvati i za buduća po-koljenja.

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 25

Veći prihod manjih farmi ključ je

opstanka mladih ljudi i smanjenja depopulacije

na ruralnim prostorima

Mlijeko i JaINFO KUTAK26

pripremilaMaja Volarić

Svjetski dan mlijeka prvi put je obilježen u lipnju 2001. i od tada se sva-ke godine u mnogim dr-

žavama priređuju razna događa-nja i manifestacije u čast mlijeka. To je odlična prilika da se mlije-ko i mliječni proizvodi još više i na zabavniji način približe svima nama.

Noć mlijeka

Pod sloganom “zemlja u ko-joj teče med i mlijeko” Austrija je organizirala razne događaje u svim svojim pokrajinama. Pčela-

ri i mljekari na svojim su farma-ma ugostili djecu i druge posje-titelje, a u Salzburgu je održana “Noć mlijeka” pod pokrovitelj-stvom Ministarstva poljoprivre-de. TetraPak Arabia organizirao je brojna događanja u Bahreinu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Ujedi-njenim Arapskim Emiratima i Je-menu. Bilo je tu natjecanja u is-pijanju mlijeka, kvizova i drugih interaktivnih igara fokusiranih na kvalitetu i zdravlje samog mlijeka kao namirnice. Rodila se i nova ideja, “Kozmička krava”, koja je kao maskota obilazila škole i provodila edukaciju djece kroz igru i zabavu. Učenici su vidje-li kako se simpatična kravica ro-

dila, kako se zabavlja, slikali se sa smiješnom maskotom i odni-jeli kući poklon pakete s brojim zdravim mliječnim proizvodima.

U Čileu se slavila solidarnost kroz mlijeko i velika količina mli-jeka i mliječnih proizvoda doni-rana je stanovnicima malog sela na jugu zemlje u kojem je zbog erupcije vulkana lokalno sta-novništvo bilo prisiljeno napu-stiti svoje domove. I Kina je obi-lježila Svjetski dan mlijeka u hu-manitarnom stilu, pomažući mli-jekom i novcem više od milijun stanovnika provincije Si Chuan, koja je bila pogođena brojnim potresima, a na televiziji je pro-moviran spot “Pijte mlijeko s ci-

jelim svijetom”. U Finskoj je mli-jeko bila glavna tema u mediji-ma. Ministar zdravlja i socijalne skrbi i drugi cijenjeni stručnjaci govorili su o važnosti kalcija i o ulozi mlijeka i mliječnih proizvo-da u održavanju zadovoljavajuće tjelesne težine. Proslavili su i 50. godišnjicu Nacionalnog mljekar-skog nutritivnog vijeća i istaknuli kako je u Finskoj “svaki dan mli-ječni dan”.

Iskrena reakcija

Njemačka je Svjetski dan mli-jeka proslavila u jedanaest fe-deralnih država pod sloganom “Brži, jači, pametniji! To mlijeko čini!”. Na sajmovima veliki i mali

pijmo mlijeko 1. lipnja s cijelim svijetom

Svjetski dan mlijekaBrojna događanja u različitim državama približila su mlijeko i mliječne proizvode svim generacijama, posebno onima najmlađima

Mlijeko i Ja AKTUALNO 27

Austrija je doživjela „Noć mlijeka“, Azija vidjela „Kozmičku kravu“, Kina pila mlijeko s cijelim svijetom, a u Norveškoj su ispričane najoriginalnije mliječne priče

Mlijeko i Ja28 AKTUALNO

Open na ko-jem je sudjelova-lo 1200 mladih igrača iz 24 pro-vincije boreći se za osvajanje Mliječnog kupa.

Izrael je Svjetski dan mlijeka obilježio kao dio svog praznika - Shavuota, kada se tradicionalno jedu mliječni proizvodi a poseb-no torta od sira u svim oblicima. Dan se slavio i u dječjim vrtićima gdje je podijeljeno 8000 pake-ta s igrama i pričama, a namje-ra je bila da se već od najranije dobi djecu uči i istakne važnost i utjecaj mlijeka i mliječnih proi-zvoda u svakodnevnoj izbalansi-ranoj prehrani.

Koreja je u kampanji “ilove-milk” posvetila najveću pozor-nost osnovnoškolskoj djeci koja su na razne načine prezentira-

a nekolicina će ih biti i objavljena. Na Svjetski dan mlijeka Švedska je organizirala zanimljiv program predvođen Stefanom Karlsso-nom, prvim švedskim kuharom i dobitnikom mnogih prestižnih kulinarskih nagrada. Karlsson je Šveđane učio pripremiti ukusan nedjeljni ručak u kojem domini-raju proizvodi od mlijeka, otkri-vajući “male tajne velikih majsto-ra”. Podijeljene su bezbrojne ku-harice i leci o konzumaciji mlije-ka i mliječnih proizvoda u Šved-skoj te zanimljivim informacijama kako se Mliječni dan slavi u dru-gim zemljama svijeta.

Na Tajlandu pod sloganom “Zaštitimo dobro, pijmo mlije-ko” cijeli tjedan slavio se Svjetski dan mlijeka. Emitirane su brojne TV emisije s poznatim voditeljima i slavnim osobama koje su go-vorile o tome koliko i na koji na-čin konzumiraju mlijeko i mliječ-ne proizvode, doktorima i dru-gim stručnjacima koji su govori-li o mlijeku kao idealnoj sirovini i namirnici. Organizirana je povor-ka od četrnaest maskota koja je prolazila gradovima i na zabavan i šaljiv način nudila mlijeko djeci i odraslima. Postavljen je i simula-tor za mužnju i svi zainteresirani mogli su probati i naučiti kako se muze krava koja nam daje tu ču-dotvornu tekućinu - mlijeko.

Od prvog dana života

U Danskoj je DeLaval obilje-žio Mliječni dan nudeći svim za-poslenicima početak dana uz zdrav mliječni doručak. Zaposle-nici DeLavala u Brazilu skupljali su donacije u mlijeku i darivali in-stitucije kojima je to najpotrebni-je. U Argentini je organizirana se-rija predavanja o važnosti mlijeka u osnovnim školama i sportskim klubovima, stavljajući naglasak na mlijeko kao na bitan faktor u prehrani sportaša.

I tako su brojne zemlje na ra-zne, sebi specifi čne načine, sla-vile i slave Svjetski dan mlijeka, pridajući toj fi noj bijeloj tekućini pažnju i važnost koju i zaslužuje, uz koju se konstantno razvijamo i rastemo od prvih dana života.

posjetitelji mogli su demonstri-rati koliko su fi t i u formi, i nau-čiti kako i koliko mlijeko pomaže izbalansirati našu svakodnevnu prehranu. Hit je bila Emma - ži-čana krava koja reagira na dodir, koju su posjetitelji mogli testirati na raznorazne načine. U slučaju neodobravanja krava bi zasvije-tlila i glasno poručila “muuuu”.

Volim mlijeko

Indonezijski ministri poljopri-vrede, mladeži i sporta te zdrav-lja iskoristili su Svjetski dan mli-jeka kako bi potaknuli svoje su-narodnjake da piju više mlijeka te da postanu zdraviji kroz fi zič-ku aktivnost i sport, jer je Indo-nezija među najmanjim potroša-čima mlijeka u regiji. Organiziran je badmintonski turnir Tetra Pak

la svoje mišljenje i znanje o mlijeku na engleskom jezi-ku. Podijeljene su nagra-de a pobjednik je osvojio vrijednu stipendiju. Da bi se i prosječnom građani-nu približio život na farmi, svi su imali priliku prove-

sti jedan dan na farmi pa čak i proizvesti svoju vrstu

sladoleda i neki drugi mliječni proizvod. Prvi lipanj postao je nacionalni praznik za farme-re Malavija. Pripreme počinju puno ranije a glavni događaj je egzotičan ples žena mu-začica za koji se potroši i do 6 km specijalno dizajnirane

tkanine. U Maleziji je jakom promidž-

bom u svim medijima mlijeko stav-ljeno u prvi plan. Tamoš-nji stanov-nici nisu do sada bili svje-sni svih do-brobiti koje se nalaze u mli-jeku, a konzu-macija mlijeka i mliječnih pro-izvoda bila je slaba. Državna kampanja koja

ističe “Proširimo dobrotu mlijeka” utječe na svijest ljudi i mlijeko je sve prisutnija na-mirnica na policama trgovina. Te-tra Pak svojim sloganom “Mlije-ko te voli! Otkrij čudo!” ohrabru-je i potiče stanovnike Malezije da što više konzumiraju mlijeko i da ono postane uobičajena hrana, koja je zdrava ne samo u rastu i razvoju male djece već i u odra-slih ljudi.

Mliječna priča

Norveška je provela natječaj u potrazi za najboljom i najorigi-nalnijom mliječnom pričom. Gra-đani su pisali o raznim načinima kako koriste mlijeko, kako su ga koristili njihovi bake i djedovi, kako mlijeko liječi i pomaže. Naj-bolja priča bogato je nagrađena

29MLJEKARSKA REVIJA 29Mlijeko i Ja

napisalaVera Volarić, dipl. ing.

Već treću godinu za re-dom svjedoci smo pre-krasne manifestaci-je popularno nazvane

Bambino kup mladih uzgajiva-ča goveda koja se nekoliko puta

godišnje održava po županija-ma diljem Hrvatske, sa svrhom da se djeci već u najranijoj dobi usadi ljubav i zanimanje za dr-žanje i uzgoj goveda. To je do-gađaj vrijedan poštovanja i div-ljenja prema djeci od 3 do 15 godina, koji publiku i slučajnog promatrača ostavlja bez daha.

Djeca, odjevena u tradicional-ne narodne nošnje kraja iz kojeg dolaze, ponosno predvode svo-je ljubimce sa željom da osta-ve što snažniji dojam na publi-ku i ocjenjivački sud koji pomno prati svaki njihov korak, ali i ko-rak njihove teladi, ne bi li na kraju dao što objektivniju ocjenu op-ćeg dojma. U predvođenju te-ladi ocjenjuje se uređenost dje-teta, uređenost teleta, mirnoća teladi i poslušnost teleta, kako bi se na kraju zbrajali bodovi za ocjenu općeg dojma i proglasili pobjednici.

Za pokretanje ove priredbe, prema uzoru na razvijene stočar-ske zemlje u Europi, koje oduvi-jek njeguju i poštuju tradiciju sto-čarske proizvodnje i s ponosom ističu kulturnu baštinu sela, mo-žemo zahvaliti Hrvatskoj poljopri-vrednoj agenciji uz svesrdnu po-dršku Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ovih dana prisustvovali smo Bambi-no kupu mladih uzgajivača Po-dravine, održanog u Koprivnici u sklopu još jedne manifestacije naših poljoprivrednika nazvane Dani travnjaka, za područje Ko-

Bambino kup – ljubav prema životinjama od malih nogu

mladi uzgajivači goveda kao snaga hrvatskog sela

Radost djece je trenutak kada se roditelji vesele i barem na trenutak zaborave svakodnevne probleme i svu težinu seoskog života

Pobjednici na koprivničkom Bambino kupu su Elena Aragović iz Cirkvene, Katarina

Hubzin iz Čabraja, Vinko Babić iz Cirkvene, Jelena Habuzin iz Cepidlaka, Luka Krušić iz Damjana i Bojan Dukić iz Osijeka Vojakovačkog

Mlijeko i JaAKTUALNO30

privnič-ko-križevač-

ke županije, poznate kao jedne od najnaprednijih

stočarskih županija.Mališani odjeveni u tradicional-

ne narodne nošnje nestrpljivo su čekali poziv voditelja manifestaci-je gospodina Nikole Kostihe, koji ističe da je voditi ovakve dječ-je manifestacije zaista poseban osjećaj, jer su i najmlađa djeca veoma disciplinirana i pridržavaju se svih pravila natjecanja.

Dječje radosti

Natjecalo se 27 djece, u dvije dobne skupine. U prvoj skupini od 3 do 8 godina pobjednici su Elena Aragović iz Cirkvene, Ka-tarina Hubzin iz Čabraja i Vinko Babić iz Cirkvene. U drugoj sku-pini pobjedili su Jelena Habuzin iz Cepidlaka, Luka Krušić iz Da-mjana i Bojan Dukić iz Osijeka Vojakovačkog.

Nakon proglašenja pobjed-nika i podjele zasluženih peha-ra i sponzorskih nagrada, dje-ca su se zajednički fotografirala

kako bi im ostala još jedna draga uspome-

na, to više što je ovo slika s nji-hovim ljubimcima. Onima koji su ovaj put ostali bez nagrade, na-kon trenutnog razočarenja opet se vratio osmijeh na lice jer će zasigurno na godinu razviti još bolje vještine i svakako pobije-diti.

Radost djece trenutak je kada se roditelji vesele i barem na-kratko zaborave dnevnu proble-matiku i težinu života na selu. Te-žak je to i mukotrpan posao koji zahtijeva cjelodnevno bavljenje stokom s ponekad neizvjesnim rezultatima i financijskom dobiti. Ipak, gledajući s one uvijek nam draže pozitivne strane, biti pro-izvođač mlijeka znači raditi na korist cijeloj zajednici, a proizvo-diti ukusan i nadasve zdrav proi-zvod zaista je i plemenit posao.

Proizvodnja mlijeka je posao kojim se uspješno može bavi-ti samo onaj tko to zaista voli i čiji je to osobni izbor, a činjenica da se djeca raduju i vole životi-nje već u najranijoj životnoj dobi jamstvo je uspješnosti i opstan-ka života na selu. Uvjereni smo da će većina ovih mladih uzga-

Natjecanje se održalo u nekoliko hrvatskih županija, a bodovi za ukupnu ocjenu

zbrajaju se na temelju uređenosti djeteta, uređenosti teleta, te mirnoće i poslušnost teleta

Poštovani čitatelji, pozivamo vas - kad pročitate na- Xjavu održavanja Bambino kupa (Bundek, Gudovac - Bjelovar, Koprivnica, Vrbovec ...) ne propustite doći i uvjeriti se u vjerodostojnost ovoga teksta. Ovo je dobra prilika i gradskoj djeci da daju podršku svojim vršnjacima sa sela i posredno pomognu u oda-biru životnog zvanja, jer sve je više visoko obrazovanih mladih ljudi koji svoju budućnost žele graditi na selu i na dobrobit svih nas pridonijeti zdravoj prehrani cjelo-kupnog stanovništva Hrvatske. Nadamo se da će konačno i hrvatski mediji i njihovi urednici shvatiti da i ovo može biti vijest dostojna nji-hove pažnje i medijskog prostora, kako dnevnih novina tako i TV postaja. Ovom im prilikom najavljujemo slje-deći Bambino kup u Vrbovcu, 14. lipnja 2009. godine. Hrvatska je zemlja velikih neiskorištenih potencijala za proizvodnju zdrave hrane koja je godinama bila zapo-stavljana i podcjenjivana, ali to je danas na sreću samo dio povijesti jedne krive i propale prijeratne politike koja je Hrvatsku vodila u krivom smjeru, nezasluženo joj nametnuvši kompleks sela i seljaka.

jivača goveda izabrati najljepše zanimanje - zanimanje proizvo-đača mlijeka, a da će mlijekom proizvedenim na njihovim farma-ma mnoge nove generacije za-počinjati svoj dan i istinski vje-rovati da je čaša mlijeka zaista čaša zdravlja.

Nažalost, hrvatski mediji ne pokazuju preveliku zainteresi-ranost za ovakva hvale vrijedna događanja, koja ponekad mogu

biti presudna i pomoći djeci u traženju sebe i opredijeliti ih da se kvalitetno bave ovim lijepim, zdravim i unosnim poslom proi-zvodnje mlijeka na hrvatskim far-mama.

Čestitamo i zahvaljujemo mla-dim uzgajivačima i njihovim rodi-teljima na prekrasnom doživlja-ju te s nestrpljenjem očekujemo sljedeći Bambino kup u nekoj drugoj županiji.

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 31

Kravica sam Šara jau svemiru sam se izgubila.Put do Zemlje pronađi mi ti

da Svjetski dan mlijeka možemo proslaviti!

1

23 4

5

32 Mlijeko i JaRAZBIBRIGA32