MJERENJE BUKE CESTOVNIH VOZILA PRI UBRZANJU – INŽENJERSKA METODA

Ismar Jamaković,

dipl. ing. maš. CETEOR doo Sarajevo

Put života bb, 71000 Sarajevo 033 563 587, 061 809 436

ijamakovic@ceteor.ba Sažetak Ovim radom je predstavljen Međunarodni standard ISO 362 ''Akustika Mjerenje buke cestovnih vozila pri ubrzanju - Inženjerska metoda'' (''Acoustics — Measurement of noise emitted by accelerating road vehicles - Engineering method) kojim se opisuje inženjerska metoda određivanja nivo buke koju proizvode cestovna vozila pri uslovima vožnje u gradu. Ova metoda je pogodna za:

− određivanje nivoa buke vozila u ovlaštenim servisima za tehničke preglede − mjerenja buke u fazi proizvodnje automobila − specifičnim vrstama mjerenja buke cestovnih vozila

Abstract This paper represents International standard ISO 362 ''Acoustics — Measurement of noise emitted by accelerating road vehicles - Engineering method, which describes engineering method for determination of noise levels generated by road vehicles in city traffic conditions. This method is suitable for:

− Determination of noise levels generated by vehicles in authorized services for technical inspection

− Measuring of noise in the phase of vehicle production − Specific types of noise measurements generated by road vehicles

Ključne riječi: Buka, saobraćaj, vozilo, mjerenje, ispitivanje Key words: noise, traffic, vehicle, measurement, test

2

Uvod Naglom ekspanzijom autoindustrije u 90-tim godinama prošlog vijeka koja traje i do danas, pored problema sa povećanjem zagađivanja vazduha ispusnim plinovima iz automobila pojavio se problem i sa povećanjem buke prouzrokovane od strane saobraćaja, posebno u gradskim sredinama. Novije procjene pokazuju da je preko 30% građana Evropske

Unije danju a 10% noću izloženo većoj saobraćajnoj buci nego što je to prihvatljivo od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije (World Health Organisation – WHO). Na sljedećoj slici su prikazani rezultati ankete među građanima Holandije koji pokazuju koja vrsta buke najviše smeta anketiranima. Ankete su provedene 1993., 1998. i 2003. godine.

0

5

10

15

20

25

30

35

1993 1998 2003

Godina

Pos

totn

i niv

o bu

ke Cestovni saobraćajŽeljeznički saobraćajZračni saobraćajIndustrijaRekreacijaSusjedstvo

Slika 1. Rezultati ankete

Iz dijagrama je vidljivo da saobraćajna buka u odnosu na ostale vrste buke smeta najvećem broju stanovništva. S tim u vezi se zadnjih godina posebno se vodi računa, kako od strane proizvođača automobila, tako i od strane kuća zaduženih za tehnički pregled vozila, da buka vozila ne smije prelaziti određenu granicu. Razvijene su različite metode mjerenja nivoa buke vozila. Međunarodnim standardom ISO 362 ''Akustika Mjerenje buke cestovnih vozila pri ubrzanju - Inženjerska metoda'' ('' Acoustics — Measurement of noise emitted by accelerating road vehicles - Engineering method) se opisuje inženjerska metoda određivanja buke koju proizvodi vozilo u uslovima gradskog saobraćaja. Ovim standardom je obuhvaćeno određivanje nivoa buke koju proizvode sve vrste vozila osim vozila kategorija L1 i L2 (mopedi) koji su

obuhvaćeni standardom ISO 9645. Zadnja verzija ovog standarda je objavljena 1998. godine. Samim time što je propisana od strane Međunarodne organizacije za standardizaciju (International Organization for Standardization - ISO) ova metoda je važeća u skoro svim zemljama Evrope. Ona je pogodna za:

− određivanje nivoa buke vozila u ovlaštenim servisima za tehničke preglede

− mjerenja buke u fazi proizvodnje automobila

− specifičnim vrstama mjerenja buke Opis standarda Standard ISO 362 daje upute za mjerenje nivoa buke cestovnih vozila pomoću inženjerske metode za uslove vožnje u gradu. S tim u vezi dat je i pregled podjele vozila po kategorijama i

za svaku kategoriju je dat opis uslova koji se trebaju ispuniti na traci za mjerenje buke vozila.

Sam standard ima 8 tački. Kao i u svakom ISO standardu u prvoj tački je dat cilj standarda, dok su u tački broj 2. data normativna upućivanja.

3

U tački 3. su date definicije mjernih veličina kojih se tiče u ovaj standard. U poglavlju 4. je data tabela sa svim korištenim simbolima u standardu. Poglavlje 5. propisuje specifikacije instrumenata za mjerenje zvuke i kalibraciju, brzine vozila i uređaja za mjerenje meteoroloških uslova. U tački 6. su opisani zahtjevi koje treba da ispunjava teren na kojem se vrše ispitivanja, meteorološki uslovi i dozvoljena pozadinska buka. Tačka 7. opisuje procedure ispitivanja zavisno od kategorije vozila, kao i stanje vozila, poziciju mikrofona, ispitivanje mase vozila, radne uslove i mjernu nesigurnost. U poglavlju 8. navedeni svi podaci koji moraju biti uneseni u izvještaj o ispitivanju. Pored pobrojanih 8. poglavlja u standardu su data i tri priloga u kojima se daju preporuke za:

- mjernu nesigurnost - tehničke informacije sa primjerima

procedura za ispitivanje zvuka vozila za različite kategorije

- tehničke podatke Kategorije vozila kategorija L, motorna vozila sa manje od četiri kotača L1 and L2: mopedi (vidjeti ISO 9645 za tačnije detalje), L3: motorna vozila na dva točka sa kapacitetom cilindra motora > 50 cm3 ili maksimalnom brzinom > 50 km/h, L4: motorna vozila na tri točka sa kapacitetom cilindra motora > 50 cm3 ili maksimalnom brzinom > 50 km/h, točkovi su vezani asimetrično dužinom osovine vozila, L5: motorna vozila na tri točka sa kapacitetom cilindra motora > 50 cm3 ili maksimalnom brzinom > 50 km/h, koja imaju veliku masu < 1000 kg i točkove simetrično povezane dužinom osovine vozila. Kategorija M, motorna vozila sa najmanje četiri točka koja se koriste za prevoz putnika M1: vozila koja se koriste za prevoz putnika koja uključuju ne više od osam sjedišta zajedno sa vozačevim sjedištem,

M2: vozila koja se koriste za prevoz putnika koja uključuju ne više od osam sjedišta zajedno sa vozačevim sjedištem, i koja imaju maksimalnu masu koja ne prelazi 5000 kg, M3: vozila koja se koriste za prijevoz putnika koja uključuju ne više od osam sjedišta zajedno sa vozačevim sjedištem, i koja imaju maksimalnu masu koja prelazi 5000 kg. Kategorija N, motorna vozila sa najmanje četiri točka koja se koriste za prevoz robe N1: vozila koja se koriste za prijevoz robe i čija maksimalno dozvoljena masa ne prelazi 3500 kg, N2: vozila koja se koriste za prijevoz robe i čija maksimalno dozvoljena masa prelazi 3500 kg ali ne prelazi 12000 kg, N3: vozila koja se koriste za prijevoz robe i čija maksimalno dozvoljena masa prelazi 12000 kg Korišteni simboli Simboli sa objašnjenjima koji su korišteni u standardu su dati u tabeli 2.

4

Tabela 2. Simboli iz standarda ISO 362 Simbol Jedinica Objašnjenje

VAA’ km/h brzina vozila na liniji AA’ (prilazna brzina) VBB’ km/h brzina vozila na kraju testne trake (izlazna brzina) VPP’ km/h brzina vozila na PP’ Vmax km/h maksimalna brzina vozila deklarisana od strane

proizvođača Vtest km/h brzina vozila pri ispitivanju nAA’ 1/min brzina obrtanja motora vozila, kada referentna tačka

prelazi liniju AA’ nBB’ 1/min brzina obrtanja motora vozila, kada referentna tačka

prelazi liniju BB' S 1/min nazivna brzina motora u obrtajima u minuti, Pn kW nazivna snaga motora (ISO 1585:1992; ISO 4106) mt kg testna masa vozila mkerb kg rubna masa vozila

mref kg rubna masa + 75 kg za vozača (75 ± 5 kg u slučaju kategorije L)

PMR - Indeks odnosa snage i mase vozila koji se koristi za proračune

l m referentna dužina l veh m dužina vozila Lwot rep dB izvještena buka vozila Lwot dB buka vozila sa

Lcrs rep dB izvještena buka vozila pri ispitivanju konstantne brzine

Lcrs dB buka vozila pri ispitivanju konstantne brzine awot ref m/s² vrijednost referentnog ubrzanja za ispitivanje awot i m/s² Ubrzanje u brzini i awot i+1 m/s² Ubrzanje u brzini i+1 awot test m/s² Ubrzanje u slučaju ispitivanja jedne brzine

aurban m/s² Ciljno ubrzanje koje odgovara ubrzanju u gradskom saobraćaju

brzina (prijenos) i Prva od dvije brzine koje se koriste za ispitivanje vozila

brzina (prijenos) i+1 Druga od dvije brzine sa manjom brzinom motora od

brzine i kP parcijalni faktor snage k Faktor za određivanje brzine (prijenosa) Referentna tačka na vozilu U tabeli 3. su u zavisnosti od dizajna vozila date definicije referentne tačke na vozilu pri mjerenju nivoa buke.

Tabela 3. Referentna tačka zavisno od kategorije vozila

Kategorija vozila Referentna tačka L prednji kraj vozila

M1, N1 za vozila sa prednjim motorom - prednji kraj vozila za vozila sa motorom u sredini - centar vozila za vozila sa stražnjim motorom - stražnji kraj vozila

M2, M3, N2, N3 rub motora koji je najbliži prednjem dijelu vozila

5

Ubrzanje Sva ubrzanja u ovom standardu se računaju korištenjem različitih brzina vozila na stazi za ispitivanje. Date formule se koriste za proračun awot i, awot i+1 i awot test. Brzine vAA’ i vPP’ su definirane brzinom vozila pri kojoj referentna tačka prelazi liniju AA’ ili PP’. Brzina vBB’ je definirana brzinom kada stražnji dio vozila prelazi liniju BB’. Metoda korištena za određivanje brzine bi trebala biti prikazana u izvještaju ispitivanja. U toku definiranja referentne tačke vozila dužina vozila se smatra različitom po sljedećem značenju. Ukoliko je referentna tačka na prednjem dijelu vozila, l = lveh je dužina vozila, na srednjem dijelu: l = ½ lveh je 1/2*dužina vozila i stražnjem dijelu: l=0. vozila kategorija L, M and N Ubrzanje za vozila sa ručnim prijenosom, automatskim prijenosom, adaptivnim prijenosom i CVT sa mogućnošću blokade prijenosnog odnosa se računa na osnovu formule: awot = ((vBB/3.6)² - (vAA/3.6)²) / (2*(20+l)) Ubrzanje za vozila sa sa automatskim prijenosom, adaptivnim prijenosom i CVT sa nemogućnošću blokade prijenosnog odnosa se računa na osnovu formule: awot = ((vBB/3.6)² - (vPP/3.6)²) / (2*(10+l)) Predubrzanje se ne koristi. Ciljno ubrzanje Ciljno ubrzanja aurban definiše tipično ubrzanje u gradskom saobraćaju izračunato iz statističkih istraživanja. To je funkcija koja ovisi o odnosu snage i mase vozila. Ta funkcija je različita za različite kategorije vozila. Kategorija L aurban = 0.80 * log(PMR) – 0.20 za 25 < PMR ≤ 50 aurban = 1.03 * log(PMR) – 0.64 za PMR > 50

Kategorija M1 i M2 sa maksimalnom dozvoljenom masom koja ne prelazi 3500 kg, N1 aurban = 0.63 * log(PMR) - 0.09 Kategorija M2 koja sa maksimalnom dozvoljenom masom koja prelazi 3500 kg, M3, N2, N3 Funkcija nije predviđena za ispitivanje vozila ovih kategorija. Referentno ubrzanje Referentno ubrzanje awot ref definiše potrebno ubrzanje za vrijeme ispitivanja na traci za ispitivanje. To je funkcija koja ovisi o odnosu snage i mase vozila i ona je različita za specifične kategorije vozila. Vozila kategorije L awot ref = 2.47 * log(PMR) – 2.52 za 25 < PMR ≤ 50 awot ref = 1.99 * log(PMR) – 1.83 za PMR > 50 Vozila kategorije M1, M2 sa maksimalnom dozvoljenom masom koja ne prelazi 3500 kg, N1 awot ref = 1.59 * log(PMR) -1.41 za 25 <= PMR awot ref = aurban = 0.63 * log(PMR) - 0.09 za 25 > PMR Vozila kategorije M2 sa maksimalnom dozvoljenom masom koja prelazi 3500 kg, M3, N2, N3 Funkcija nije predviđena za ispitivanje vozila ovih kategorija. Parcijalni faktor snage kP Parcijalni faktor snage kP se koristi za procjenu kombinacije rezultata ispitivanja, ispitivanja ubrzanja i ispitivanja konstantne brzine za vozila kategorije L, M1 i N1. U ostalim slučajevima umjesto awot test treba koristiti awot ref. kP = 1 – (aurban / awot test)

6

Teren za ispitivanje Dimenzije terena su date na slici 2. Površina terena treba da iznosi najmanje 460 m2. Lokacija terena na kojem se vrše ispitivanja bi trebala biti izgrađena od čvrstog materijala. Konstrukcija trake za ispitivanje i površine trebala bi biti u skladu sa ISO 10844.U okviru radijusa od 50 m oko centra trake prostor bi trebao biti

slobodan od velikih reflektirajućih objekata kao što su ograde, stijene, mostovi ili zgrade. Traka površina terena bi trebali biti suhi i očišćeni od apsorbirajućih materijala kao što su snijeg ili otpaci. U blizini mikrofona, ne bi trebalo biti smetnji koje bi ometale akustično polje i ništa se ne bi smjelo nalaziti između mikrofona i izvora buke. Čitač mjerača bi trebao bit pozicioniran tako da ne utječe na očitavanja.

XP

PX

A B

A B

C C

1010

10 10 10 10

7,5

7,5

R=50

Minimalna povr terena potrebnog za mjerenješina

X Pozicija mikrofona (visina 1,2 m)

Dimenzije su u metrima≥

3

Slika 2. Dimenzija terena za ispitivanje

Uređaji za mjerenje zvuka Uređaji koji se koriste za mjerenje nivoa zvuka moraju biti precizni mjerač nivoa zvuka ili ekvivalentni mjerni sistem koji zadovoljava zahtjeve instrumenata Tipa 1 (uključujući i preporučeni vjetrobran ukoliko se koristi). Ovi zahtjevi su opisani u standardu IEC 61672-1:2002 ''Precizni mjerači nivoa zvuka", izdat od strane Međunarodna elektrotehnička komisija (International Electrotehnical Commission - IEC), Mjerenja bi trebala biti izvedena korištenjem “brzog” odaziva instrumenta za akustično mjerenje i “A” faktora mjerne krive, također opisanih u IEC 61672-1:2002. Kada se koristi

sistem koji se bazira na periodično mjerenje nivoa pritiska A-mjerne krive očitavanje bi trebalo biti u vremenskom intervalu ne većem od 30 ms. Instrumenti bi trebali biti čuvani i kalibrirani u skladu sa instrukcijama proizvođača instrumenata. Kalibracija Na početku i na kraju svake serije mjerenja, Cijeli mjerni sistem bi trebao biti kalibriran pomoću kalibratora zvuka koji zadovoljava zahtjeve Klase 1 u skladu sa IEC 60942:2003. Razlika između očitanja bi trebala biti manja ili jednaka 0.5 dB. Ako je ova vrijednost

7

premašena, rezultati mjerenja dobiveni nakon prethodno zadovoljavajuće kalibracije bi trebali biti odbačeni.

Danas postoje mnogi proizvođači opreme za ispitivanje nivoa buke koju proizvode vozila pri ubrzanju. Na slici 3. je prikazan primjer softvera za obradu svih podataka potrebnih za pravilno ispitivanje.

Slika 3. Softverska obrada podataka

Princip mjerenja buke Auto se približava tački C ubrzavanjem (zavisno od kategorije vozila) i uređaj za mjerenje buke počinje da bilježi nivo buke. Poslije prolaza kroz tačku C vozilo nastavlja sa ubrzanjem i prolazi kroz liniju AA' prethodno utvrđenom brzinom. Maksimalnu brzinu treba da dostigne na liniji PP'. U tačkama P su postavljeni mikrofoni koji bilježe prolaz automobila kroz liniju. U tom mjestu bi uređaj trebao da pokaže maksimalnu vrijednost buke pri testiranju vozila i koja se unosi u izvještaj o ispitivanju kao što je prikazano na prvom dijagramu na slici 3. Poslije prolaska kroz liniju PP' vozilo bi trebalo da smanjenom brzinom prođe i kroz izlaznu liniju

BB'. Tokom mjerenja vozač automobila treba da vozi što je više moguće tačno po liniji CC'. Usklađenost sa zahtjevima Usklađenost uređaja za kalibraciju zvuka, sa zahtjevima IEC 60942:2003, trebali bi biti verificirani jednom godišnje. Usklađenost sistema za mjerenje zvuka sa zahtjevima IEC 61672-1:2002, bi trebali biti verificirani najmanje svake dvije godine. Sva ispitivanja usklađenosti moraju biti provedeni u laboratoriji koja je ovlaštena da provodi kalibracije kojima se može dokazati mjerna sljedivost do odgovarajućih etalona.

8

Uređaji za mjerenja brzine Brzina obrtanja motora bi trebala biti mjerena sa instrumentima koji zadovoljavaju mjernu nesigurnost od najviše ± 2 %. Brzina vozila na putu bi trebala biti mjerena sa instrumentima koji zadovoljavaju mjernu nesigurnost od najviše ± 0,5 km/h. Uređaji za mjerenje meteoroloških uslova Potrebna tačnost za uređaje za praćenje meteoroloških uslova za vrijeme ispitivanja bi trebala zadovoljiti sljedeće uslove: - +/-1 °C ili manje za uređaj za mjerenje temperature - +/-1,0 m/s za uređaj za mjerenje brzine vjetra - ± 5 hPa za uređaj za mjerenje barometarskog pritiska - ± 5 % ili za uređaj za mjerenje relativne vlažnosti Meteorološki uslovi Instrumenti za mjerenje meteoroloških uslova bi trebala biti pozicionirana u blizini područja ispitivanja kako bi pokazivali validne podatke o meteorološkim uslovima. Mjerenje bi se trebalo izvoditi kada je temperatura okolnog zraka u području od 5 °C do 40 °C. Ispitivanja ne bi trebalo biti izvođeno napolju ukoliko brzina vjetra (uključujući i udare) na mjestu mikrofona prelazi vrijednost od 5 m/s, za vrijeme intervala mjerenja zvuka. Također, vrijednosti temperature, brzine i smjera vjetra, relativne vlažnosti i barometarskog pritiska bi trebali biti zabilježeni tokom mjerenja buke vozila. Pozadinska buka Preporučljivo je da A-vrijednosna pozadinska buka (uključujući i buku koju proizvodi vjetar) bude 15 dB ispod nivoa zvuka proizvedenog od strane testiranog vozila, ali bi uvijek trebala biti najmanje 10 dB niže. Pozadinska buka bi trebala biti mjerena u trajanju od 10 sekundi neposredno prije i poslije serije testiranja vozila. Maksimalni nivo buke trebao bi biti zapisan kao nivo pozadinske buke.

Pozicije mikrofona Udaljenost između pozicije mikrofona na liniji mikrofona PP normalne na referentnu liniju CC (pogledati sliku 1) na ispitnoj traci bi trebao biti 7,5 m ± 0,05 m. Mikrofon bi trebao biti postavljen na visini od 1,2 m ± 0,02 m iznad nivoa zemlje. Kalibracija mikrofona treba biti izvršena prije i poslije serije testiranja. Rezultati trebaju biti odbačeni ukoliko vrijednosti variraju više od 0,5 dB. Stanje vozila Vozilo bi trebalo biti u stanju kako je specificirano od strane proizvođača vozila. Prije nego mjerenje počne, vozilo treba biti u svojim normalnim uslovima rada. Mjerenja bi trebala biti rađena na vozilima testne mase mt određene u odnosu na tabelu 3. Tabela 3. Testna masa vozila Kategorija

vozila Testna masa vozila

L, M1 mt=mref=mkerb+75 kg za vozača (75±5 kg za kategoriju L)

N1<=2500 kg Ukupna dozvoljena masa N1>2500 kg Ukupna dozvoljena masa

mt=mref=mkerb+75 kg za vozača mt=mref=mkerb+75 kg za vozača+korisna nosivost (gdje je 50% max nosivosti-75 kg)

M2, M3 mt=mref=mkerb+75 kg za vozača

Odabir guma Gume bi trebale biti odgovarajuće za vozilo i napuhani pod pritiskom preporučenim od strane proizvođača guma u odnosu na testnu masu vozila. Radni uslovi U pretposljednjoj tački standarda ISO 362 su dati i zahtjevi za radne uslove za svaku

9

kategorije vozila posebno. U ovom radu će biti opisani radni uslovi za vozila kategorije L3. Kategorija L3 sa PMR > 25 Vozilo bi se trebalo približiti liniji AA’ središnjom stazom prateći koliko je god to moguće više liniju CC’. Ukoliko vozilo ima ugrađen pomoćni manualni prijenos treba biti korištena pozicija za normalnu gradsku vožnju. Brzina ispitivanja vtest treba biti: 40 km/h ± 1 km/h za 25 < PMR ≤ 50 50 km/h ± 1km/h za PMR > 50 Brzina ispitivanja mora biti postignuta kada referentna tačka prelazi liniju PP’. Brzina ispitivanja bi trebala biti smanjena sa dodatnih 10% od VPP u slučaju da izlazna brzina VBB prelazi 75% od Vmax. Brzina ispitivanja vtest može biti približna ulaznoj brzini VAA koja se računa korištenjem formule: VAA’ = (vx – vk ) km/h ± 1km/h Gdje je: vk = vx – (vx² - awot ref * 20 * 3.6²)1/2 Gdje je: vx = 40 za 25 < PMR ≤ 50 vx = 50 za PMR > 50 Odabir brzine za manualni prijenos Namijenjeni prijenosni odnos bi trebao biti onaj koji za vrijeme ubrzanja ispitivanja daje proračun ubrzanja koji je u okviru odstupanja ±10% od referentnog ubrzanja. U slučaju da prijenosni odnos ne postoji u okviru tolerancije, trebala bi biti odabrana dva prijenosna odnosa:

− prijenosni odnos i sa većim ubrzanjem i − prijenosni odnos i+1 sa manjim

ubrzanjem od referentnog ubrzanja. Mjerni odnos u relaciji sa referentnim ubrzanjem awot,ref se računa kao: k = (awot,ref - awot,i+1)/(awot,i - awot,i+1)

Odabir brzine za automatski prijenos Za normalnu gradsku vožnju bi se trebao koristiti prijenos sa odabirom pozicije. Test bi tako mogao uključiti promjenu prijenosa na niži nivo i veće ubrzanje. Međutim promjena prijenosa u prijenosni odnos koji se ne koristi u gradskom saobraćaju bi se trebao izbjeći. Stoga je dopušteno da se postave i koriste elektronski ili mehanički uređaji. Ali svi ostali uslovi bi trebali biti zadovoljeni. Adaptivni prijenos i prijenos sa promjenjivim prijenosnim odnosom Da bi se osigurala reproduktivnost dozvoljeno je uspostaviti i upotrebljavati elektronske ili mehaničke uređaje za zaključavanje prijenosnog odnosa za normalnu gradsku vožnju. Ubrzanje Ubrzanje bi trebao biti provedeno za sve prijenosne odnose i sa brzinom za ispitivanje. Jedinica za kontrolu ubrzanja bi trebala biti uključena potpuno i praktično što je brže moguće kada referentna tačka vozila dođe na AA' i održava se na toj poziciji dok zadnja strana vozila ne prođe liniju BB'. Konstantna brzina Konstantna brzina za ispitivanje bi trebala biti provedena sa istim prijenosnim odnosom kao i za ubrzanje za ispitivanje specificirano u 7.3.1.1.4 i sa brzinom za ispitivanje specificiranom u 7.3.1.1.2. Za vrijeme konstantne brzine za ispitivanje jedinica za kontrolu ubrzanja bi trebala biti pozicionirana tako da održava brzinu za ispitivanje između AA’ i BB’ ili brzinu vozila PP’ za vrijeme ubrzanja za ispitivanje u slučaju vozila sa ograničenom prilaznom brzinom VAA kako bi se osiguralo da VBB koja ne prelazi 75% od Vmax. Tolerancija brzine za ispitivanje bi trebala biti ± 1 km/h. Kategorija L3 sa PMR ≤ 25 Za kategoriju vozila L3 sa PMR ≤ 25, uslovi rada ovise jedino od ubrzanja za ispitivanje. Trebali bi biti korišteni opći uslovi specificirani kao i za kategoriju L3 sa PMR>25.

10

Početna brzina za ispitivanje bi trebala biti kako je specificirano i za kategoriju L3 sa PMR>25. Brzina za bi trebalo biti redukovana na povećanje od 10% u slučaju da izlazna brzina VBB prelazi 75% od Vmax. Odabrani prijenosni odnos bi trebao biti najniži bez prekoračenja broja obrtaja motora S za vrijeme ispitivanja. Izvještaj o ispitivanju Izvještaj o ispitivanju mora uključivati sljedeće informacije:

a. upućivanje na međunarodni standard ISO 362;

b. detalje mjesta ispitivanja, mjesta orijentacije i vremenskih uslova uključujući brzinu vjetra i temperaturu zraka, smjer vjetra, barometarski pritisak i vlažnost.

c. vrstu opreme za mjerenje uključujući i vjetrobran

d. pozadinsku buku e. identifikaciju vozila, njegovog motora,

sistema prijenosa, uključujući postojeći odnos prijenosa, veličinu i vrstu točkova, pritisak, širinu površine i vrstu izrade guma, snagu, ispitnu masu, odnos snage i mase, težinu vozila i mjesto referentne tačke

f. prijenosni odnos korišten za vrijeme ispitivanja

g. brzina vozila i brzina motora na početku perioda ubrzavanja i mjesto početka ubrzavanja;

h. brzina vozila PP’ i brzina obrtaja motora na kraju ubrzanja;

i. metoda koja je korištena za proračun ubrzanja;

j. pomoćna oprema vozila i uslovi rada; k. svi validni izmjereni nivoi buke mjereni

za svako pojedinačno ispitivanje, poredani u odnosu na stranu vozila i pravac kretanja vozila.

Literatura

[1] ISO 362:1998 ''Acoustics — Measurement of noise emitted by accelerating road vehicles - Engineering method’’.

[2] ISO 10844:1994 ‘’Acoustics - Test surface for road vehicle noise measurements’’

[3] IEC 61672-1:2002, ‘’Electro acoustics Sound level meters: part 1’’

[4] ''Noise classification of road pavements-Task 1: Technical background information'', European Commission Directorate-General Environment, June 2006

11