HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Odjel za povijest

Diplomski studij, 1. godina

Usmjerenje: Suvremena povijest

Kolegij: Hrvatska i Prvi svjetski rat

Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Ivan Buli

Miroslav Krlea i Josip Horvat o Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu

(seminarski rad)

Mentor: doc. dr. sc. Ivan Buli Student: Luka ari

Zagreb, prosinac 2014.

2

Sadraj:

1. Uvod ............................................................................................................................... 3

2. ivot Miroslava Krlee prije izbijanja Prvog svjetskog rata .......................................... 3-4

3. Ratni put Miroslava Krlee u Prvom svjetskom ratu ...................................................... 4

4. Miroslav Krlea o Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu .................................................... 4-8

5. ivot i djelo Josipa Horvata ............................................................................................. 8

6. Josip Horvat o Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu .......................................................... 8-13

7. Zakljuak ......................................................................................................................... 13

8. Literatura ......................................................................................................................... 14

3

1. Uvod

U ovome radu pisat u o tome to su i na koji nain o Prvom svjetskom ratu pisali

Miroslav Krlea i Josip Horvat. Predstavit u ove dvije povijesne i kulturne linosti hrvatskog

naroda, njihov ivot prije i za vrijeme Prvog svjetskog rata, sve u cilju kako bismo se upoznali sa

njihovim ivotom i djelom. Analizirat u njihova najpoznatija i najznaajnija djela koja govore o

tom ratu, usporedit u stil njihova pisanja i nain na koji su gledali na dogaaje iz rata. Rad u

temeljiti na njihovim djelima, iznosit u citate i njihova promiljanja o dogaajima iz ratnih dana

te u davati i svoje komentare na njihov doivljaj rata. Kada bismo sakupili sva njihova djela o

Prvom svjetskom ratu, imali bi to za itati i istraivati. I jedan i drugi paljivo su i s velikim

zanimanjem pratili dogaaje iz rata te su radili na izvjetavanju o ratu ili su bili izravni svjedoci

ratnih operacija. Zbog toga to su sudionici tog vremena, treba uzeti u obzir da su pisali s

odreenom dozom subjektivnosti, ponekad manje, a ponekad vie. U svakom sluaju, za

povjesniara su njihova djela neizostavna kada se istrauje ili prouava povijest Hrvata u Prvom

svjetskom ratu.

2. ivot Miroslava Krlee prije izbijanja Prvog svjetskog rata

Miroslav Krlea, hrvatski knjievnik i kroniar, roen je u Zagrebu 7. srpnja 1893. godine.

Podrijetlom je iz siromane graanske obitelji. Nakon zavrene nie gimnazije u Zagrebu,

pohaao je kadetski zavod u Peuhu, te je 1911. dobio stipendiju za vojno uilite Ludoviceum u

Budimpeti, koje je napustio ve 1913. Nakon povratka u Zagreb, poinje raditi u novinskim

redakcijama, objavljujui prve knjievne priloge.1

Tijekom svibnja 1912. Krlea je boravio u Srbiji elei se ukljuiti u balkanske ratove na

strani Srbije. Doekan je sa sumnjom i nije uspio uvjeriti srbijansku vojsku da je doao s

najboljim namjerama, te se vratio u Monarhiju gdje je protiv njega pokrenuta istraga nakon koje

je dobio est dana strogog zatvora i druge kazne. U travnju 1913. Krlea je preko Soluna

otputovao u tek osloboeno Skoplje, gdje je po drugi put ponudio svoje usluge srpskoj vojsci.

Optuen je za pijunau te je sproveden do Beograda i Zemuna odakle je predan austrougarskoj

1 Vlaho BOGII, Krlea, Miroslav, Hrvatski leksikon, I. svezak, Zagreb, Naklada Leksikon d. o. o., 1996., 650.

4

graninoj policiji kao vojni bjegunac. Ovi dogaaji razoarali su Krleu koji je Srbiju smatrao

Piemontom osloboenja i ujedinjenja.2

3. Ratni put Miroslava Krlee u Prvom svjetskom ratu

Kad je zapoeo Prvi svjetski rat Krlea nije bio mobiliziran te je cijelu 1915. godinu uspio

ostati civil. U prosincu 1915. mobiliziran je u Priuvnoj asnikoj koli u Zagrebu, a od 1.

sijenja do kraja oujka 1916. rasporeen je u 25. domobransku pukovniju gdje je postavljen na

jedno od niih zapovjednih mjesta sa zadatkom obuavanja vojnika koji su se spremali za

odlazak na bojite. Od travnja do lipnja 1916. Krlea boravi po zagrebakim bolnicama s

dijagnozom tuberkuloze. Nakon oporavka, u lipnju 1916., poslan je na bojinicu u Galiciju,

neposredno pred poetak Brusilovljeve ofenzive. Nakon ponovnog lijenikog pregleda,

osloboen je vojne slube i od 1917. do kraja rata obavljao je sporedne vojne dunosti. Meutim,

opasnost od ponovnog polaska na bojite i dalje mu je prijetila. Od ponovne mobilizacije spasio

ga je sveuilini profesor Josip ilovi koji mu je dao posao u Uredu za pomo postradalima u

ratu, gdje je i doekao kraj Prvog svjetskog rata.3

4. Miroslav Krlea o Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu

Nakon objave rata, u Hrvatskoj je na snazi bila vojna i politika cenzura i u takvim je

uvjetima pisao Krlea tijekom Prvog svjetskog rata. U sluaju da bi novinari prekrili propisana

pravila vojne cenzure, dobivali bi visoke kazne, a esto bi bili mobilizirani i poslani na

bojinicu.4

U asopisu Obzor, 28. travnja 1915. Krlea je objavio lanak Barun Konrad kojim je

izazvao estoku reakciju vojnih vlasti jer je to bio prvi lanak koji je kritizirao austrougarsku

vojsku, uz injenicu da je objavljen pod ve spomenutom vojnom cenzurom. Urednik Obzora,

Vladimir Lunaek, danima je uvjeravao vojne vlasti da je lanak objavljen s namjerom da se

postigne suprotan efekt. Krlea je u lanku na satirian nain kritizirao Conradove vojne

sposobnosti jer je austrougarska vojska ve osam mjeseci bila u defanzivi, a pod ugrozom su bili

2 Ivan BULI, Miroslav Krlea o Hrvatskoj u Prvome svjetskom ratu (Izmeu kronike i interpretacije), asopis za suvremenu povijest, God. 39., br. 3., 2008., 690.-691. 3 Isto, 691.-692. 4 Isto, 692.

5

Be i Peta.5 Ivo Frange je o tome rekao kako je Krlea, ovim ironinim lankom o barunu

Konradu i njegovoj taktici napredovanja dvjestakilometarskim povlaenjem, elio prikazati rat

kao uasan i besmislen in, odnosno elio ga je liiti ukrasnih lai i cinine patetike. Bojinica

prikazana kao polje slave zapravo je nita drugo nego sudar eljeza i vatre, krvavo blato i bitka

materijala u kojoj dvadesetogodinjak gubi ivot za strane interese.6 Sam Krlea je rekao: Ja

sam taj lanak o Konradu tampao nepotpisan i bez ifre prije deset godina i ja sam piui ga

bio duboko uvjeren da piem aprilsku alu.7

Krlea je imao jasan i nedvosmislen stav o Prvom svjetskom ratu. Za njega je taj nesretni

rat bio najobinija klaonica, a ljudi koji su ga glorificirali i vodili za njega su bili predmet ale.

Ovim lankom Krlea se proslavio u javnosti i pokazao hrabrim kada se suprotstavio vojnim

vlastima. Zasigurno je znao da e snositi posljedice kada se lanak objavi.

Za istraivanje povijesti Hrvatske u Prvom svjetskom ratu, neizostavno je Krleino djelo

Davni dani, odnosno dnevnik u kojemu je Krlea zapisivao dogaaje i doivljaje iz svog ivota

od 1914. do 1921. godine. Krlea pie o raznim temama, ne samo o ratu, ali budui da se ovaj

rad bavi Hrvatskom u Prvom svjetskom ratu, izdvojit u jedan citat iz njegovog dnevnika iz

kojeg se moe vidjeti kako je Krlea pisao i to je mislio o ratu u kojem je sudjelovao: Mi

kaemo soldateska, i time nismo rekli mnogo. Glupa rije kao gatalinka. A zapravo oni

nose otre noeve i doista putuju u pokolj. Bit e zaklani. Mizerije od ena s njima u povorci.

Konji i ene u historiji podjenako su pasivne pojave. Asistiraju bitkama. (2. XII. 1917.)8 Iz

ovoga se jasno moe iitati ta uvijek pristutna odbojnost prema ratu koju Krlea stalno istie u

svojim djelima, esto puta u ironinom obliku.

O besmislenosti rata i njegovoj realnosti Krlea je sve rekao u svojoj noveli Baraka pet

Be, koja je objavljena u Knjizi Hrvatski bog Mars koja sadri i ove novele: Bitka kod Bistrice

Lesne, Kraljevska ugarska domobranska novela, Tri domobrana, Domobran Jambrek, Smrt

Franje Kadavera i Hrvatska rapsodija. Novela Baraka pet Be zapoinje biografijom grofa

Maksimilijana Axelrodea, pripadnika Maltekog reda, plemia koji eli izvui ma u bitci i

postati jo jedan u nizu svojih predaka koji su se iskazali u bitci svojom hrabrou i odvanou.

5 Isto, 695. 6 Miroslav KRLEA, Ratne teme, priredio Ivo Frange, Sarajevo: Osloboenje, Zagreb: Mladost, 1983., 238. 7 Isto, 21. 8 Miroslav KRLEA, Davni dani, Zagreb, Zora, 1956., 332.

6

Grof Axelrode postao je efom velikog maltekog pitala sastavljenog od etrdeset i dvije velike

drvene barake. U sreditu pozornosti je i ranjeni student Vidovi koji je dobio metak u plua te je

zbog toga obilno krvario. Ono to je bitno za ovaj rad jest pokazati kako Krlea pie o ratu, a

najbolje je to uiniti navoenjem jednog opisa iz spomenute novele: U betoniranom bazenu

bukala je smrdljiva uta voda, pjenila se sivozelena sapunica i plivali krvavi zavoji i vata.

Gnojna vata. Pui se voda i smrdi po blatu i po ilovai, pljute parni tuevi, a u gustoj pari vide

se crne sjene to tre amo-tamo u magli, i sva su lica ljudska nateena i krvava, i dinamo negdje

zvrnda, i podne je u kolovozu. Tu umire pod tuem na staklenom stolu jedan ovjek, tamo drugi

jaue, ventilatori zuje kao insekti nevidljivi, a Rusi u kaki rubaama nose novi ranjeniki

materijal kao vree, i sestre, i ranjenici i doktori, svi viu, svi tre, svi su izgubili glave.9

Krlea je elio to vjernije doarati realnost rata, a opisivanjem te surove stvarnosti

bojinice i ratne bolnice htio je itatelju rei to je to zapravo rat i to donosi krv i smrt.

Zanimljiv je poetak novele u kojem Krlea opisuje plemenitost i slavnu prolost obitelji

Axelrode. Grof je elio iskusiti slavu rata i doprinijeti obitelji u odlijima i pobjedi u bitci. Samo

stranicu dalje, slijedi ovaj muan i stravian opis bolnice. Iz ovoga citata moda se najbolje moe

vidjeti na koji je nain Krlea pisao o ratu.

Kada govorimo o Krlei i njegovom pisanju o Prvom svjetskom ratu moramo uzeti u

obzir injenicu da je Krlea prije svega bio knjievnik. Povijesne teme i podatke koristio je

iskljuivo kao materijal za knjievno stvaralatvo. Nadalje, njegova su djela obiljeena i

njegovim politikim i ideolokim stajalitima, to nam je vrlo bitno kako bismo razumijeli zato

je pisao tako kako je pisao.10

S druge strane, Ivo Frange o njemu kae, osim to je bio knjievnik, da je bio i kolovani

vojnik i vojni strunjak. itao je klasine tekstove strategije i uope ratne vjetine: Cezara i

Klausewitza prije svega. Krlea je samo jednu bojinicu smatrao isto hrvatskom talijansku, jer

ako Italija odnese pobjedu, primijenit e se Londonski ugovor koji za Hrvate znai katastrofu.11

Krleini ratni tekstovi strunog su karaktera i vrlo ih je teko itati ukoliko niste vojno

kolovani i dobro upueni u ratnu terminologiju i vojnu literaturu. Krlea detaljno opisuje napade

9 Miroslav KRLEA, Hrvatski bog Mars, Sarajevo: Osloboenje, Zagreb: Mladost, 1982., 215.-217. 10 I. BULI, n. dj., 687. 11 M. KRLEA, Ratne teme, 242.

7

vojski, reljef prostora i snage koje se koriste te daje sudove o taktici koja se primijenjuje. 1917.

godine o poloajima na Soi Krlea je zapisao: Na Soi ve dva tjedna navaljuju Talijani.

Poeli su openitim topovskim bojem od Tolminske mosne glave do mora. To je ema. Topovska

vatra, bubnjanje po cijeloj fronti, ima namjeru dezorijentacije. Ono poput vatrenog orkana

divlja na cijeloj fronti, i dri branioce u neizvjesnosti gdje e liznuti onaj glavni prodorni

plamen. Onda je u prvo vrijeme izgledalo da jurii koji su istodobno provalili na krakoj

visoravni, u dolini Vipave te izmeu Loge i Vrha na Soi imadu sluiti kao uvod glavnom

prodoru. Nije jo ni danas jasno je li taj prodor bio inicijativno samostalno i neovisno zamiljen,

bez obzira na eventualni uspjeh uvodnih juria. Izgledalo je da se udar sprema izmeu

Kostanjevice i Sela, sa namjerom zaobilaenja Grmade.12

Zanimljivo je to to je Krlea bio protiv rata te ga je smatrao besmislenim i barbarskim, a s

druge strane bio je kolovani vojnik i vrstan poznavatelj ratne taktike i strategije. Koliko je dobro

opisivao ratne strahote i uase na bojinici, toliko je bio dobar i u poznavanju i opisu ratnih

operacija.

Na kraju pregleda opusa Miroslava Krlee o Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu istaknuo

bih jo jedan vrlo vaan imbenik u stvaralatvu ovog knjievnika. Naime, Krlea je puno pisao

o hrvatskoj povijesti i hrvatskim povijesnim osobama. Pisao je o seljakoj buni, o hrvatskom

srednjovjekovlju, o Domagoju i Branimiru, o Dioklecijanovoj palai i o novijoj hrvatskoj

povijesti. U skladu s temom seminara donosim citat o Svetozaru Borojeviu: Na Soi i na

Doberdolu zloglasan graniarski krvnik, on umire u emigraciji kao habzburki legitimist.

Poasni doktor zagrebakog sveuilita, ovaj Svetozar von Bojna bio je komandant divizioner

naeg kolonijalnog VII. hrvatsko-slavonskog domobranskog okruja godine 1908., u momentu

bosanske aneksije i veleizdajnikog procesa, a kao takav narodna sramota.13

U Obzorovom lanku ajanka u poast srpskih oficira objavljena je informacija da je

istupio i protiv potpukovnika Slavka Kvaternika. O Krleinom svjetonazoru i ideologiji svjedoi

i njegovo prozno djelo Pijana novembarska no, u kojem je jasno i nedvosmisleno rekao kako se

divi pobjedonosnoj ruskoj Revoluciji. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, Krlea je

12 Isto, 46. 13 Miroslav KRLEA, Historijske teme, priredio Ivo Frange, Sarajevo: Osloboenje, Zagreb: Mladost, 1985., 175.-176.

8

esto naglaavao svoju privrenost idejama Oktobra.14 Sada u pisati o drugom znaajnom

kroniaru i publicistu koji je velik dio svog stvaralatva posvetio pisanju o Prvom svjetskom ratu

i ivotu Hrvatske u tom razdoblju.

5. ivot i djelo Josipa Horvata

Josip Horvat, novinar i kulturni povjesniar, roen je u epinu kraj Osijeka, 15. sijenja

1896. godine. U Zagrebu je zavrio Trgovaku akademiju 1914., te je postao lanom urednitva

asopisa Obzor. Od 1926. do 1941. glavni je urednik Jutarnjeg lista. U knjievnosti se istaknuo

povijesnim romanima 1848, Ikarov let, Pretorijanci i Na ugaru. Eruditski i pronicavo napisao je

nekoliko ivotopisa poznatih hrvatskih povijesnih linosti: Supilo, Ante Starevi i Hrvatski

panoptikum; objavio je i monografiju Ljudevit Gaj. Njegov ivot, njegovo doba. Bavio se i

politikom i kulturnom povijeu Hrvatske, a najznaajnija njegova djela su: Politika povijest

Hrvatske, I-II; Stranke kod Hrvata i njihove ideologije, Kultura Hrvata kroz 1000 godina, I-II;

Povijest novinstva Hrvatske te Prvi svjetski rat. Panorama zbivanja 1914-1918. Posmrtno su

objavljena njegova sjeanja i dnevnici Zapisci iz nepovrata. Kronika okradene mladosti 1900.-

1919. i Hrvatski mikrokozam izmeu dva rata (1919-1941) te djelo ivjeti u Hrvatskoj i

Preivjeti u Zagrebu. Moe se rei da je Josip Horvat bio kroniar i portretist svojeg vremena.15

6. Josip Horvat o Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu

O Prvome svjetskom ratu Josip Horvat pie u nekoliko svojih djela, a pozornost u

posvetiti sljedeim naslovima: Politika povijest Hrvatske, I. dio, ivjeti u Hrvatskoj. Zapisci iz

nepovrata 1900-1941. i Prvi svjetski rat. Panorama zbivanja 1914-1918. Analizirat u svako od

ova tri djela i predstaviti stil pisanja i pristup kojim se Josip Horvat sluio piui o Hrvatskoj u

Prvom svjetskom ratu.

U djelu Politika povijest Hrvatske, Horvat pie kao povjesniar te se bavi politikom,

vojnom i diplomatskom povijeu. Poglavlje je naslovio: Hrvatska politika u svjetskom ratu

1914-1918. Kad je izbio rat, pie Horvat, politiki je ivot u Monarhiji gotovo u potpunosti

prekinut, a glavnu ulogu u javnome ivotu preuzele su vojne vlasti. Tijekom prvih tjedana rata

14 I. BULI, n. dj., 702.-703. 15 Mira KOLAR-DIMITRIJEVI, Horvat (Horvath), Josip, Hrvatski leksikon, I. svezak, Zagreb, Naklada Leksikon d. o. o., 1996., 448.

9

niz istaknutih politiara i pristaa Hrvatsko-srpske koalicije je uhieno, a politiki ivot preselio

se u inozemstvo gdje su se u trenutku proglaenja rata nali Ivan Metrovi, Frano Supilo, braa

Gazzari, Ante Trumbi, Mie Mii i Hinko Hinkovi. Sve do travnja 1915., u Hrvatskoj i

Slavoniji trajao je prikriveni sukob vojnikih i civilnih vlasti, a vlada baruna dr. Ivana Skerlecza,

pie Horvat, odluno je pobijala presizanje vojnikih krugova na upravno podruje. Civilna vlast

ak je uspijela i osloboditi neke zatvorene politiare. Ono to Horvat primjeuje jest porast

maarskog ovinizma koji je utjecao na jaanje hrvatske narodne svijesti i hrvatsku borbenost. U

prvim mjesecima rata, pod pritiskom Rusa u Karpatima, u travnju 1915. dolazi do prvog ratnog

sastanka zajednikog sabora u Budimpeti. Tri tjedna nakon talijanske objave rata, sastao se 14.

lipnja 1915. i Hrvatski sabor na svoje prvo ratno zasjedanje. Horvat istie vanost ovoga prvog

ratnog saziva Hrvatskog sabora jer je na njemu dana intonacija cijeloj hrvatskoj politici za

vrijeme Prvog svjetskog rata.16

Ve iz prvih stranica ovoga poglavlja Horvatove knjige moemo vidjeti kako autor pie

kao povjesniar, odnosno kroniar; biljei podatke iz svoga vremena te daje vlastite sudove i

promiljanja o dogaajima iz prvih mjeseci Prvog svjetskog rata u Hrvatskoj. Poglavlje

obuhvaa 52 stranice politike, vojne i diplomatske povijesti Hrvatske.

Dr. Dragutin Pavlievi u predgovoru knjige pie o Horvatu kao o vrsnom piscu

publicistike povijesnog sadraja. Ukratko je opisao njegov ratni put koji je poeo na ruskom

bojitu gdje je Horvat doao kao domobran; zarobljen i odveden u Rusiju gdje je proivio obje

revolucije 1917. i vidio izbliza tekoe jugoslavenskih dobrovoljaca, te sve to opisao u svojim

memoarima. Kao novinara i publicista zanimale su ga kulturoloke teme, a poglavito teme iz

hrvatske povijesti 19. i 20. stoljea. Horvat nije bio kolovani povjesniar, ali je u viegodinjem

radu stekao neke temeljne metodoloke pretpostavke za znanstveni rad. Odlazio je u arhive,

sluio se izvorima i pratio literaturu na nekoliko europskih jezika. Njegov blizak prijatelj

Jaroslav idak, hvalio je njegovu sposobnost pisanja i itkost, ali mu je ipak zamjerao to se nije

uvijek drao kronolokog slijeda dogaaja, niti je uvijek pristupao problematici kao znanstvenik.

S druge strane, Horvat je govorio kako su novinarstvo i historiografija srodnije nego li bilo koje

druge dvije discipline. Novinar je u teem poloaju, tvrdio je Horvat, jer mora opaati i donositi

zakljuke o dogaajima i procesima u sadanjosti, dok povjesniar prouava prolost i gotove

16 Josip HORVAT, Politika povijest Hrvatske, I. svezak, Zagreb, August Cesarec, 1990., 332.-333.

10

procese. Nadalje, Pavlievi opisuje Horvata kao domoljuba i zaljubljenika u hrvatski narod i

njegovu prolost koji je iskoristio dar knjievnika i historiara; pisao je brzo, zanimljivo i

uvjerljivo i zato su ga mnogi voljeli itati.17

U djelu ivjeti u Hrvatskoj. Zapisci iz nepovrata, 1900-1941., objavljenom tek nakon

njegove smrti, Josip Horvat pie na drugaiji nain. Ovo je djelo prvenstveno memoarsko i stoga

ne zahtijeva znanstveni pristup niti potvrdu podataka iz arhivske grae. S druge strane, ovo djelo

je i kronika jer autor paljivo i detaljno zapisuje dogaaje koje smatra vanima za vrijeme u

kojem je ivio. Posluit u se s nekoliko stranica knjige kako bih pokazao stil kojim Horvat pie i

o emu pie kada govori o Prvom svjetskom ratu.

Horvat se prisjea poetka rata u Hrvatskoj: Zagreb je 1914. u kolovozu dobio nov ritam,

koji udarae topot eta u utkasto-sivim utkasto-sivo bijae slubeni domobranski prijevod

rijei hechtgrau odorama i sasvim neoekivana pjesma: Oj, hrvatski hrabri sine, Prevezi me

preko Drine! Osveena krv jo nije Ferdinanda i Sofije!... I nikome vidljivo nije bila ta pjesma

zazorna, sve ju je fukalo kao prije dvije godine Onam` onamo!... Bijeli rupii ushieno

domahuju vojsci, zagrebake joj gospoice pred stope sipaju cvijee. Sve je u nekom veselom

pijanluku, neodgovorno, nitko ne vidi stravino su rezonirali nekadanji aci-trajkai, sami

nikad ne raunavi s tom potresnom vjerojatnou da e u velikom obraunu morati izmijeniti

prve hitce upravo Hrvati i Srbi! Nitko se nije zgrozio nad tragikom uzajamnog prolijevanja

bratske krvi!18

Razlika izmeu ova dva spomenuta Horvatova djela je oita. Ovdje vidimo jedan

knjievni pristup, sjeanje na poetak rata i autorovo iskazivanje emocija povodom tih dogaaja.

Horvat koristi mnogo atributa kako bi opisao to stanje sree u ljeto 1914. godine, ali i tugu to e

se Hrvati i Srbi prvi upustiti u krvoprolie koje je zahvatilo cijelu svijet i odnijelo milijune

ivota. Osim to prepoznajemo ve poznati ushit koji je bio prisutan kod svih naroda Europe na

poetku rata, moemo iitati i lojalnost Hrvata prema Monarhiji i elju za borbom i

privoenjem pravdi onih koji su odgovorni za Sarajevski atentat. Horvat je zapisao raspoloenje

hrvatskog naroda na poetku rata to povjesniaru moe pomoi da shvati i upotpuni sliku svojeg

istraivanja povijesti Hrvata u Prvom svjetskom ratu.

17 Isto, 7.-11. 18 Josip HORVAT, ivjeti u Hrvatskoj. Zapisci iz nepovrata 1900-1941., Zagreb, SNL, 1984., 47.-48.

11

Nadalje, Horvat detaljno i realno opisuje stanje na bojinici, patnje vojnika i surovost

rata. Navodi datume ofenziva i tekih bitaka te razne pojedine dogaaje u rovu: pogibije vojnika,

djelovanje lijenika, pripremanje opreme, sklanjanje od neprijateljske topnike paljbe i slino.

Kako sve vie i vie itamo ovo djelo, dobivamo dojam da se radi o kakvom ratnom romanu, a

ne djelu jednog publicista, novinara i povjesniara koji se bavi kulturnom i politikom povijeu

Hrvatske.

Ovako je opisao jedan napad Rusa na austrougarske poloaje na Istonom bojitu:

Metalno zvee eksplozije diui u zrak sa zemljom nekakve krpe, prue, daske, vjerojatno svjee

mrtvace skupa sa starim kosturima iz razbijenih grobova. Kao streni brundaju iverci granata.

Bilo bi smijeno da nije strano. Tane probija tijelo elegantno poput igle, iver granate sadire

krpe mesa, razbija kosti. Noga gazi kroz napola zasuti rov. Lei u njemu udan mrtvac; pola mu

je lica uto kao vosak, druga pola crna kao ugalj. U rovu slatkasto-smradan vonj koji tjera na

bljuvanje.19

Josip Horvat u djelu Prvi svjetski rat. Panorama zbivanja 1914-1918. donosi kronoloki

pregled svih bitnih vojnih, diplomatskih i politikih zbivanja u Prvom svjetskom ratu. Pie kao

povjesniar, ali vidljiv je i njegov subjektivni pristup kada opisuje neke dogaaje iz rata. U ovoj

knjizi, kao i u prethodne dvije, ne navodi biljeke, literaturu i povijesne izvore iz kojih je crpio

informacije, ali ipak, djelo je izrazito dobro napisano i koncipirano. Naglasak je stavio na vojnu i

diplomatsku povijest glavnih drava i dravnika koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu.

Horvat ne pie mnogo o poloaju i ivotu Hrvata u ovom djelu, ali se povremeno osvre i na

stanje u Hrvatskoj.

Piui o sukobu austrougarske i srpske vojske u Srijemu i na Drini 1914. godine i porazu i

povlaenju carske vojske s tog podruja, Horvat opisuje jedan dogaaj iz Zagreba: Poraz u

Srbiji odjeknuo je naroito u jugoslavenskim krajevima. Kada su austrougarske jedinice

slubeno 2. prosinca ule u Beograd bio je to opet jedan carski dan, naime obljetnica

stupanja Franje Josipa na prijestolje po nalogu vlasti u Zagrebu svugdje su morale biti

istaknute zastave. No zastave su ostale visjeti i onda kada su austrougarske snage u bijegu

ispraznile Srbiju. Bila je to takoer demonstracija. Konano, kada je poraz i slubeno priznat,

19 Isto, 70.

12

policija je morala ii od kue do kue i nareivati da se zastave slave moraju odmah povui.

Slava je propala u nepovrat.20 Horvat je taj dogaaj uvrstio u poglavlje u kojem opisuje prvu

godinu rata sa Srbijom, te mu nije dao preveliko znaenje. Na tom primjeru vidimo kako su

Hrvati i Hrvatska u ovome djelu tek dio cjelokupnog konteksta o kojemu se govori. Meutim,

posebno poglavlje Horvat je posvetio kulturnom djelovanju u Hrvatskoj tijekom Prvog svjetskog

rata. Primjeuje da je rat, vie psiholoki nego politiki (cenzura), paralizirao umjetniko

djelovanje. ovjeanstvo se razoaralo tom koliinom nasilja i smrti koje se nikada prije nije

vidjelo, ili se zaboravilo u davnoj povijesti. Horvat nabraja i donosi citate hrvatskih i stranih

pjesnika: Frana Galovia, Dragutina Domjania, Milutin Bojia, McCraea, Vertinskoga i drugih.

Veliki umjetnici pretvorili su se, primijeuje Horvat, u pamfletiste u slubi ratne propagande.

Tek 1917. godine knjievnici i pjesnici se bude i poinju zauzimati jasne stavove o ratu. U tom

razdoblju pred kraj rata istaknuli su se Miroslav Krlea s djelom Hrvatska rapsodija i Ivo Andri

s lirskom prozom Ex Ponto. Kazalite se u Hrvatskoj moralo prilagoavati prilikama, a teatar je

sve vie postajao ustanova za zabavljanje. Domaa drama bila je rijetkost. Od likovnih umjetnika

dvojica su dirnula u ratnu tematiku. Oton Ivekovi naslikao je Prijelaz preko Drine, a Vladimir

Beci je pratio bitke srpske vojske. Istaknuo se i Ljubo Babi koji je 1916. uljem naslikao djelo

Crna zastava. Ovaj umjetniki pregled Horvat zavrava sa zakljukom da je umjetniko

stvaralatvo u Hrvatskoj za vrijeme rata pratilo europsku kulturu.21

Na kraju knjige, piui o kraju rata, Horvat pie i o stanju u Hrvatskoj. Hrvati u

austrougarskoj vojsci neorganizirano su se i u rasulu vraali svojim kuama, a Horvat je primjer

za to dao u Borojevievoj depei nadreenima u kojima ih pita treba li se jo boriti protiv

Talijana ili da se vojska vrati kui. Nije dobio konkretan odgovor, predbacio je to

zapovjednitvu, ali ve su se vojnici poeli vraati domovima i naputati bojinicu. U Monarhiji i

Hrvatskoj vladalo je katastrofalno stanje. Horvat je zapisao kako nitko nije mogao ni sanjati

takav raspad prije rata. Na kraju ovog poglavlja, Horvat je zapisao kako Hrvate oekuje

nesigurna i neizvjesna budunost, to zbog Londonskog govora, a to zbog Paieve koncepcije

ujedinjenja.22

20 Josip HORVAT, Prvi svjetski rat. Panorama zbivanja 1914-1918., Zagreb, Grafiki zavod Hrvatske, 1967., 191. 21 Isto, 241.-244. 22 Isto, 573.-578.

13

Uzimajui u obzir injenicu da Josip Horvat nije bio povjesniar, ve novinar i publicist,

njegova djela koja govore o Prvom svjetskom ratu su, prvenstveno, vrlo dobra povijesna vrela te

izrazito dobro koncipirane povijesne knjige. Horvat se nije pozivao na izvore, ali su njegova

djela u velikoj mjeri faktografski tona, te nam njegov stil pisanja djeluje kao da je bio

povjesniar.

7. Zakljuak

Miroslav Krlea i Josip Horvat dali su veliki doprinos hrvatskoj kulturi openito, a svojim

pisanjem i sudjelovanjem u Prvom svjetskom ratu, dali su nemjerljiv doprinos hrvatskoj

historiografiji. Razlikuju se po stilu pisanja i po ideologiji. Krlea je bio socijaldemokrat,

komunist i pobornik ruske Revolucije, dok je Horvat bio liberal i blizak hrvatskom domoljublju.

Krlea je ironizirao Prvi svjetski rat, austrougarsku vojsku, asnike i generale. inio je to iz

uvjerenja da je rat besmislen i nepotreban. Meutim, treba naglasiti injenicu da je srbijanskoj

vojsci u balkanskim ratovima nudio svoje vjetine koje je stekao u austrougarskim vojnim

kolama. Promiljajui o tome, moemo zakljuiti da je Krlea osjeao da se nalazi na krivoj

strani, to moe biti i razlog tome zato je na satirian nain opisivao austrougarsku vojsku.

Zanimljiva je i injenica da je bio protiv rata, a vrhunski je opisivao i komentirao ratne operacije.

Jedno od glavnih obiljeja Krleinog pisanja o Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu jest to to je

povijesne podatke koristio samo za knjievno stvaralatvo. S druge strane Josip Horvat je pisao o

Prvom svjetskom ratu kao povjesniar, pritom koristei svoju novinarsku profesiju. Nije navodio

povijesne izvore, ali je pisao izrazito dobro i njegova su djela vrlo itana i danas. Puno je

objektivniji od Krlee, ali je ipak znao iznositi vlastita subjektivna miljenja o dogaajima iz

rata. Miroslav Krlea i Josip Horvat neizostavni su element za povjesniare koji prouavaju

povijest Hrvatske u Prvom svjetskom ratu.

14

8. Literatura:

BOGII, Vlaho, Krlea, Miroslav, Hrvatski leksikon, I. svezak, Zagreb, Naklada Leksikon d. o. o.,

1996.

BULI, Ivan, Miroslav Krlea o Hrvatskoj u Prvome svjetskom ratu (Izmeu kronike i interpretacije),

asopis za suvremenu povijest, God. 39., br. 3., 2008.

HORVAT, Josip, Politika povijest Hrvatske, I. svezak, Zagreb, August Cesarec, 1990.

HORVAT, Josip, Prvi svjetski rat. Panorama zbivanja 1914-1918., Zagreb, Grafiki zavod Hrvatske,

1967.

HORVAT, Josip, ivjeti u Hrvatskoj. Zapisci iz nepovrata 1900-1941., Zagreb, SNL, 1984.

KOLAR-DIMITRIJEVI, Mira, Horvat (Horvath), Josip, Hrvatski leksikon, I. svezak, Zagreb, Naklada

Leksikon d. o. o., 1996.

KRLEA, Miroslav, Davni dani, Zagreb, Zora, 1956.

KRLEA, Miroslav, Historijske teme, priredio: Ivo Frange, Sarajevo: Osloboenje, Zagreb: Mladost,

1985.

KRLEA, Miroslav, Hrvatski bog Mars, priredio: Ivo Frange, Sarajevo: Osloboenje, Zagreb: Mladost,

1982.

KRLEA, Miroslav, Ratne teme, priredio: Ivo Frange, Sarajevo: Osloboenje, Zagreb: Mladost, 1983.