Mini Vodici

7/22/2019 Mini Vodici

1/180

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA

Poboljavanje informiranostihrvatske poslovne zajedniceEU CARDS projekt

Javna nabavaMinivodi za poslovnu zajednicu


2/180

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva I www.mingorp.hr

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo I www.hamag.hr

Hrvatska gospodarska komora I www.hgk.hr

Hrvatska obrtnika komora I www.hok.hr

Hrvatska udruga poslodavaca I www.hup.hr


3/180


Poboljavanje informiranostihrvatske poslovne zajednice

Javna nabavaMinivodi za poslovnu zajednicu

EU CARDS projekt


4/180

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

04

Damir Polanec, dipl. ing.

PREDGOVOR

U procesu pridruivanja Europskoj uniji Republika Hrvatska provodi promjene zakona i pro-pisa koje e znatno utjecati na poslovnu zajednicu. Te su promjene nune kako bi hrvatsketvrtke zadovoljile standarde Europske unije i bile konkurentne kako na tritu EU-a tako i

na globalnom tritu.Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva svjesno je da zakonske promjene mogustvoriti potekoe hrvatskim tvrtkama i da im treba stalno davati pravodobne informacijekako bi uskladile poslovanje s novim propisima i standardima. Uz to, nova pravila donosetvrtkama dodatne trokove u pogledu vremena, opreme i zaposlenika.

Svjesni smo i specifine situacije u kojoj se nalaze nai mali i srednji poduzetnici, koji inegotovo 99% ukupnog poslovnog sektora. Za razliku od velikih tvrtki, oni uglavnom nemajuzaposlenike specijalizirane za praenje promjena zakona i propisa

Kako bi pomoglo malim i srednjim poduzetnicima da svoje poslovanje usklade sa zakon-skim promjenama, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva pripremilo je, uz pot-poru projekta BIZimpact, koji se financira sredstvima Europske unije, niz minivodia zasljedea zakonska podruja:

Zatita trinog natjecanja i dravne potpore

Javna nabava Norme za industrijske proizvode Prava intelektualnog vlasnitva Sigurnost hrane Zatita okolia Zatita potroaa.

Minivodii upoznaju male i srednje poduzetnike s nacionalnim zakonodavstvom i zakono-davstvom Europske unije, daju pregled izvora informacija i potpora koje su im dostupne uzemlji i ire te upozoravaju na ono to moraju uiniti kako bi se prilagodili novim pravilima.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva aurirat e minivodie svake godine i in-

formirati Vas o promjenama u svakome od spomenutih podruja. Nadamo se da e Vamovaj minivodi pomoi pri provedbi propisa i norma u poslovanju te i na taj nain pomoi priposlovanju i poveanju Vae konkurentnosti u ovom trenutku vanom za razvoj hrvatskogagospodarstva.

ZAHVALAOvaj minivodi naruio je projekt BIZimpact koji se financira sredstvima Europske unije, apripremili su ga strunjaci Uprave za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva, radai poduzetnitva.

POTPREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE HRVATSKEI MINISTAR GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA



5/180

05

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

VANOST JAVNE NABAVE ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO

Javna nabava vaan je segment svakog gospodarstva to se najbolje ogleda u podatku daje u Republici Hrvatskoj, prema statistikim izvjeima Ministarstva gospodarstva, radai poduzetnitva, ukupna vrijednost javnih nabava u 2007. godine iznosila 44,9 milijardi

HRK, odnosno 16,34 % BDP-a. Sustav javne nabave stoga mora osigurati ekonomine iuinkovite postupke te racionalno troenje novca poreznih obveznika pa su s ciljem njegovaunapreenja u 2008. godine uinjeni znaajni pomaci. Vlada Republike Hrvatske usvojila jeStrategiju razvoja sustava javne nabave s Akcijskim planom njene provedbe, a nadlenostnad sustavom preuzelo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva.

Ciljevi javne nabave

Kratkoroni ili primarni:racionalno i uinkovito troenje proraunskih sredstava. Dugoroni ili sekundarni:pravna sigurnost, spreavanje korupcije i kriminala, pozi-

tivni utjecaji na gospodarski razvoj i zapoljavanje (poticanje trinog natjecanja,

promicanje izvrsnosti), unaprjeenje upravljanja javnim financijama, ouvanjeokolia i dr.

ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR JAVNE NABAVE U REPUBLICIHRVATSKOJ

Zakonodavni okvir sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj tvore:

Zakon o javnoj nabavi (ZJN),

Zakon o koncesijama,Zakon o javno-privatnom partnerstvu i

Zakon o Dravnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.Zakon o javnoj nabavi (NN 110/07 i 125/08) ureuje postupke javne nabave svih vrijed-nosti u kojima naruitelji i ponuditelji sklapaju ugovore o javnim radovima/robi/uslugama,nadlenosti tijela nadlenog za sustav javne nabave (MINGORP) i Dravne komisije za kon-trolu postupaka javne nabave te pravnu zatitu u svezi s postupcima javne nabave. ZJNureuje i postupke davanja koncesija za javne radove te postupke sklapanja ugovora o

javnim radovima koje provode koncesionari koji nisu naruitelji u smislu ZJN-a.

Podzakonski propisi su:

Uredba o uvjetima primjene Jedinstvenog rjenika javne nabave (CPV) (NN 13/08); Uredba o nainu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama

(NN 13/08, 04/09);

Uredba o objavama i evidenciji javne nabave (NN 13/08, 77/08, 04/09); Uredba o provoenju nadzora kroz obavljanje preventivno-instruktivne djelatnosti

(NN 14/08);

Uredba o sadraju i nainu dostavljanja izvjea o javnoj nabavi (NN 14/08, 04/09);

Uredba o popisu obveznika primjene ZJN-a (NN 14/08);

Uredba o oblicima, nainima i uvjetima izobrazbe u sustavu javne nabave (NN 43/09).


6/180

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

06

Zakon o koncesijama (NN 125/08) kao krovni zakon kojim se ureuju koncesije propisujeope uvjete, pravila, postupke dodjele, prestanak te druga pitanja vezana za koncesije kojese dodjeljuju domaim i stranim fizikim i pravnim osobama.

Zakon o javno-privatnom partnerstvu (NN 129/08) ureuje postupak pripreme, predla-

ganja i odobravanja prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, prava i obveze javnihi privatnih partnera te nadlenosti Agencije za JPP.

Zakonom o Dravnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave (NN 117/03) osnovanaje Dravna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM).

Novim zakonodavnim okvirom u sustavu javne nabave uvedena je i jedinstvena pravnazatita u nadlenosti DKOM-a. Pravna zatita u sustavu javne nabave Republike Hrvatskesastoji se od:

provoenja kontrole postupaka javne nabave pred DKOM-om;

sudske zatite pred Upravnim sudom;prava na naknadu tete i kazneni postupak pred Opinskim sudom;

prekrajni postupak pred Prekrajnim sudom,nadzora nad provedbom ZJN-a, a temeljem ZKON-a DKOM kontrolira dodjelu ugo-vora o koncesijama za javne radove i koncesijama za pruanje usluga.

Povezano zakonodavstvo

Zakon o opem upravnom postupku (NN 53/91) primjenjuje se supsidijarno, kadaZJN nije uredio postupanje. Zakon o upravnim sporovima (NN 53/91, 9/92, 77/92) regulira upravni spor koji setubom pred Upravnim sudom pokree protiv odluke DKOM-a.

Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08) supsidijarno se primjenjuje u postupkunaknade trokova pred nadlenim opinskim sudom i regulira odgovornost ugovornihstrana pri ispunjavanju obveza iz ugovora o javnoj nabavi.

Za sustav javne nabave nadleno je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Upra-va za sustav javne nabave koja, meu ostalim, analizira provedbu propisa u podruju javnenabave kroz preventivno-instruktivnu djelatnost te je nadlena za izobrazbu i usavravanjeu javnoj nabavi.

Ministarstvo financija nadleno je za koncesije i fiskalne naknade u javno-privatnom part-nerstvu te vodi Registar koncesija koji predstavlja cjelovitu elektroniku evidenciju ugovorao svim koncesijama (dostupan na www.mfin.hr).

Agencija za javno-privatno partnerstvo u suradnji s nadlenim tijelima dravne upraveocjenjuje predloene projekte i donosi obvezujua miljenja o projektima koji se mogu pro-voditi prema modelu JPP-a.

Dravna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je samostalno i neovisno drugostu-panjsko dravno tijelo ija se nadlenost ostvaruje kroz rjeavanje albi u postupcimajavne nabave.


7/180

07

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

PRIMJENA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI

ZJN se primjenjuje na postupke javne nabave svih vrijednosti, u kojima naruitelji i ponu-ditelji sklapaju ugovore o javnim radovima, ugovore o javnoj nabavi robe i ugovore o javnimuslugama.

1. Obvezna primjena ZJN-a

a) Nabava male vrijednosti - procijenjena vrijednost nabave (bez PDV-a):

od 70.000,00 do 300.000,00 HRK - robe i usluge, od 70.000,00 do 500.000,00 HRK - radovi.

b) Nabava velike vrijednosti procijenjena vrijednost nabave (bez PDV-a):

vea od 300.000,00 HRK - robe i usluge, vea od 500.000,00 HRK - radovi.

2. Dispozitivna (ovisi o odabiru naruitelja)

Za procijenjenu vrijednost nabave do 70.000,00 kuna bez PDV-a naruitelj ne moraprovoditi postupke javne nabave.

Procijenjena vrijednost nabave vrijednost nabave bez PDV-a (l. 9. ZJN-a)

Izraun procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu bez PDV-a. Priizraunu procijenjene vrijednosti naruitelj mora uzeti u obzir ukupnu vrijednost nabave,koja ukljuuje sve opcije i mogua produenja ugovora. Procijenjena vrijednost nabave

mora biti valjano odreena u trenutku u kojem naruitelj alje objavu o javnoj nabavi, a usluajevima kada se takva objava ne trai, u trenutku u kojem naruitelj zapoinje postu-pak javne nabave. Naruitelj ne smije dijeliti vrijednosti nabave s namjerom izbjegavanjaprimjene propisanog postupka nabave. Nain odreivanja procijenjene vrijednosti na-bave propisan je Uredbom o objavama i evidenciji javne nabave.

Predmet nabave (l. 67. ZJN-a)

Predmet nabave odreuje naruitelj u planu nabave. Predmet nabave obuhvaa robu, us-luge, odnosno radove koji su odreeni po svojoj vrsti, svojstvima ili namjeni ili se odreuje

na nain da predstavlja tehniku, tehnoloku, gospodarsku, oblikovnu, funkcionalnu i/ ilidrugu cjelinu.

Naruitelj mora jasno, razumljivo i nedvojbeno opisati predmet nabave kako bi ponuditeljimogli ponuditi robu, usluge i radove usporedive po vrsti, kvaliteti i cijeni, te po drugimpotrebnim svojstvima i uvjetima. Opis predmeta nabave i postavljanje zadataka ne smijepogodovati odreenom ponuditelju.


8/180

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

08

POSTUPCI I NAINI JAVNE NABAVE

Naruitelj smije zapoeti postupak javne nabave onda kada su planirana sredstva za naba-vu, osim u sluajevima iz l.13. st. 3. ZJN-a. Postupak javne nabave zapoinje donoenjemodluke o poetku postupka javne nabave.

Postupci javne nabave:

otvoreni

ogranieni

pregovaraki (s prethodnom objavom ili bez prethodne objave) natjecateljski dijalog

Naini javne nabave(ne mogu se provoditi neovisno o postupcima javne nabave):

okvirni sporazum

elektronika draba dinamiki sustav nabave

JAVNI NARUITELJ- provoenje postupaka javne nabave sukladno ZJN-u

Postupci javne nabave Provoenje postupaka javne nabave

1. Otvoreni postupak javne nabaveJavni naruitelj slobodno bira izmeu otvorenog iogranienog postupka javne nabave.2. Ogranieni postupak javne nabave

3. Pregovaraki postupak (s prethod-nom objavom ili bez prethodneobjave)

U posebnim sluajevima i okolnostima nave-denima u odredbama l. 14., 15. i 16. ZJN-a javninaruitelj smije koristiti pregovaraki postupak sprethodnom objavom ili bez prethodne objave.

4. Natjecateljski dijalog U posebnim okolnostima navedenima u l. 20.ZJN-a javni naruitelj smije koristiti natjecateljskidijalog

5. Natjeaj Javni naruitelj moe ga provesti kao otvoreninatjeaj ili ogranieni natjeaj, sukladno pravilimastruke.

Javni naruitelji mogu sklapati okvirne sporazume, provoditi elektroniku drabu i us-postaviti dinamiki sustav nabave.


9/180

09

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

SEKTORSKI NARUITELJI - provoenje postupaka javne nabave sukladno ZJN-a

Postupci javne nabave Provoenje postupaka javne nabave

1. Otvoreni postupak javne nabave

Sektorski naruitelj slobodno bira izmeu ot-vorenog, ogranienog i pregovarakog postupkajavne nabave s prethodnom objavom.

2. Ogranieni postupak javne nabave

3. Pregovaraki postupak s prethod-nom objavom

4. Pregovaraki postupak bez pre-thodne objave

Sektorski naruitelji mogu primijeniti pregovarakipostupak javne nabave bez prethodne objave uposebnim sluajevima i okolnostima navedenimau odredbama l.116. ZJN-a.

5. Natjecateljski dijalog Nije predvien za sektorske naruitelje

6. Natjeaj Sektorski naruitelj moe ga provesti kao otvoreninatjeaj ili ogranieni natjeaj, sukladno pravilimastruke.

Sektorski naruitelji mogu sklapati okvirne sporazume, provoditi elektroniku drabu i us-postaviti dinamiki sustav nabave te uspostaviti i voditi sustav kvalifikacije gospodarskihsubjekata.

NABAVA MALE VRIJEDNOSTI provoenje postupaka javne nabave za javne i sektor-

ske naruitelje

Za nabave male vrijednosti, sukladno uvjetima odreenima ZJN-om, naruitelji (javni i sek-torski) mogu koristiti otvoreni, ogranieni, pregovaraki postupak javne nabave (s prethod-nom objavom i bez prethodne objave), natjeaj, okvirni sporazum te elektroniku drabu.

OBJAVE O JAVNOJ NABAVI

Naruitelji su obvezni objaviti:

u Elektronikom oglasniku javne nabave objave za sve nabave ija je procijenjenavrijednost jednaka ili vea od 70.000,00 HRK,

u Slubenom listu Europske zajednice objave za nabave ija je procijenjena vrijed-nost propisana Uredbom o objavama i evidenciji javne nabave (odredba stupa nasnagu na dan pristupanja Hrvatske u lanstvo u EU).

Objave o javnoj nabavi naruitelji mogu objaviti u ostalom tisku i drugim medijima, aline prije dana slanja objave EOJN-u.


10/180

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

10

UVJETI I DOKAZI SPOSOBNOSTI GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Radi utvrivanja sposobnosti gospodarskog subjekta naruitelj moe traiti samo onedokaze o sposobnosti koji su navedeni u ZJN-u. Obvezne dokaze o sposobnosti naruiteljmora traiti uvijek te ih navodi u dokumentaciji za nadmetanje i u objavi o javnoj nabavi.

Ukoliko zahtijeva neobvezne dokaze, takoer ih mora navesti u dokumentaciji za nad-metanje i u objavi te ih ponuditelj mora priloiti ponudi.

Dokazi i njihovi vrijednosni pokazatelji, koje naruitelj odreuje u svrhu utvrivanja spo-sobnosti gospodarskog subjekta, mogu se zahtijevati samo u mjeri opravdanoj predmetomnabave i procijenjenom vrijednou nabave.

Uvjeti sposobnosti

Naruitelj je obvezan odrediti uvjete za: Naruitelj moe po potrebi odrediti uvjete za:

pravnu i poslovnu sposobnost, uvjete nekanjavanja, uvjete za financijsku sposobnost sukladno

odredbi l. 51. st. 1. ZJN-a

financijsku sposobnost gospodarskogsubjekta sukladno odredbi l. 51.st. 2. ZJN-a,

tehniku i strunu sposobnost gospodar-skog subjekta.

Dokazi sposobnosti

Ponuditelj prilae izvornike, ovjerene ili neovjerene preslike dokaza sposobnosti, sukladno

traenju naruitelja. Naruitelj moe, ako je to odredio u dokumentaciji za nadmetanje,unutar roka mirovanja od odabranog ponuditelja zatraiti izvornike ili ovjerene preslikepriloenih dokaza o sposobnosti.

1. Dokaz pravne i poslovne sposobnosti(ne stariji od 6 mjeseci do dana slanja objave):

isprava o upisu u poslovni, sudski (trgovaki), strukovni, obrtni ili drugi odgovarajuiregistar, koji ne smiju biti stariji od est mjeseci do dana slanja objave;

ovlatenje, suglasnost i slino ako su gospodarskom subjektu potrebni u zemlji sjeditaza obavljanje djelatnosti povezane s predmetom nabave;

ispravu o lanstvu u odreenoj strukovnoj organizaciji ako je gospodarskom subjektupotrebna u zemlji sjedita za obavljanje djelatnosti povezane s predmetom nabave.

U sluaju nuenja zajednike ponude, lanovi zajednice ponuditelja obvezni su pojedinanodokazati postojanje sposobnosti iz toke 1.

Postojanje sposobnosti iz toaka 2. i 3. lanovi zajednice ponuditelja dokazuju ako je onapotrebna za obavljanje djelatnosti povezane s predmetom nabave, a ako je sposobnostpotrebna samo za izvrenje dijela predmeta nabave dokazuje je onaj lan zajednice ponu-ditelja koji e izvravati taj dio predmeta nabave.

2. Dokaz o nekanjavanju(ne stariji od 30 dana do dana slanja objave):

Izjava da gospodarskom subjektu ili osobi ovlatenoj za zastupanje gospodarskogsubjekta nije izreena pravomona osuujua presuda za jedno ili vie sljedeih


11/180

11

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

kaznenih djela: udruivanje za poinjenje kaznenih djela, primanje mita u gospodar-skom poslovanju, davanje mita u gospodarskom poslovanju, zlouporaba poloaja i ov-lasti, zlouporaba obavljanja dunosti dravne vlasti, protuzakonito posredovanje, pri-manje mita, davanje mita, prijevara, raunalna prijevara, prijevara u gospodarskomposlovanju ili prikrivanje protuzakonito dobivenog novca, odnosno za odgovarajua ka-

znena djela prema propisima zemlje sjedita gospodarskog subjekta.Izjavu daje osoba ovlatena za zastupanje gospodarskog subjekta za sebe i, kada se radio pravnoj osobi, za gospodarski subjekt, s ovjerenim potpisom kod javnog biljenika ilinadlenog tijela.

U sluaju nuenja zajednike ponude, svi lanovi zajednice ponuditelja obvezni supojedinano dostaviti izjavu.

3. Dokaz financijske sposobnosti(l. 51. ZJN-a)

potvrda porezne uprave o stanju duga ili istovrijedne isprave nadlenih tijela zemljesjedita gospodarskog subjekta (ne starija od 30 dana do dana slanja objave).

Uz navedeni dokaz, naruitelj kao dokaz financijske sposobnosti moe zahtijevati jedan ilivie dokaza navedenih u l. 51. st. 2. ZJN-a (npr. bilancu, raun dobiti i gubitka, dokumentizdan od bankarskih ili drugih financijskih institucija kojim se dokazuje solventnost gospo-darskog subjekta, jamstvo za ozbiljnost ponude, itd.)

U sluaju nuenja zajednike ponude, svi lanovi zajednice ponuditelja obvezni supojedinano dokazati da su podmirili sve dospjele porezne obveze i obveze za mirovinsko izdravstveno osiguranje.

4. Dokaz tehnike i strune sposobnosti(l. 52. ZJN-a) nije obvezno

Naruitelj moe, kao dokaz tehnike i strune sposobnosti, ovisno o vrsti, koliini ili opsegui namjeni predmeta nabave, zahtijevati dokaze koji su navedeni u l. 52. ZJN-a.

Dokaz sposobnosti drugih gospodarskih subjekata i zajednica ponuditelja. Gospodar-ski subjekt ili zajednica ponuditelja mogu se, u svrhu dokazivanja sposobnosti, koristitikapacitetima drugih gospodarskih subjekata, bez obzira na meusobni pravni odnos. Utom sluaju gospodarski subjekt mora dokazati naruitelju da e imati na raspolaganjuresurse nune za ispunjenje ugovora o javnoj nabavi.

Norme osiguranja kvalitete i norme upravljanja okoliem (l. 54. ZJN-a)

Naruitelj moe od gospodarskog subjekta zahtijevati dokaz o:

pridravanju odreene norme za osiguranje kvalitete.

usklaenosti gospodarskog subjekta sa odreenim normama upravljanja okoliem

DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE

Naruitelj u dokumentaciji za nadmetanje opisuje predmet nabave, odreuje vrstu postup-ka javne nabave kojeg e provesti radi odabira najpovoljnije ponude, odreuje uvjete spo-sobnosti i dokaze koje su gospodarski subjekti obvezni dostaviti uz ponudu radi dokazi-vanja sposobnosti izvrenja predmeta nabave, odreuje uvjete u svezi s oblikom ponude,


12/180

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

12

rok valjanosti ponude te ostale podatke potrebne za izradu ponuda i izvrenje ugovora ojavnoj nabavi.

U postupku javne nabave naruitelj moe od gospodarskog subjekta zahtijevati naknadutrokova za izradu dokumentacije za nadmetanje (za papir, ispis, umnoavanje, za nosa

podataka), kao i naknadu moguih potanskih trokova.Uredba o nainu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN13/08, 04/09) poblie ureuje nain izrade, sadraj dokumentacije i postupanje s doku-mentacijom za nadmetanje i ponudama.

PONUDA

Ponuda je pravno obvezujui dokument ponuditelja da je spreman isporuiti robu, obaviti

radove ili obaviti usluge koje trai naruitelj, po ponuenim cijenama i uz prihvat uvjetaodreenih u dokumentaciji za nadmetanje.

Ponuda se dostavlja za cjelokupan predmet nabave za grupu ili dio predmeta nabave, uko-liko je u dokumentaciji doputeno takvo nuenje. Pri izradi ponude ponuditelj ne smijemijenjati i dopunjavati propisani tekst dokumentacije. Dokumentacija koju pripremanaruitelj usmjerava ponuditelje kako da pripreme prihvatljive i usporedive ponude.

Ponuda se izrauje na hrvatskom jeziku, a cijene se izraavaju u kunama. No, u dokumen-taciji moe biti propisana i uporaba stranog ili stranih jezika pri izradi cijele ponude ilidijela ponude s time da naruitelj odreuje koji je to strani jezik ili jezici.

Ukoliko naruitelj doputa izraavanje cijena (jedininih i ukupne) u stranoj valuti, to moranavesti u dokumentaciji uz naznaku valute/a u kojoj/im se smije izraziti cijena. Uz ovenaznake nuno je navesti i valutu i financijsku instituciju iji e se teaj (s naznakom kojiteaj) primijeniti u preraunavanju cijena svih ponuda.

Ponuda mora biti uvezana u cjelinuna nain da se onemogui naknadno vaenje ili um-etanje listova ili dijelova ponude. Uzorci i sastavni dijelovi ponude koji ne mogu biti uvezaniu cjelinu ponude dostavljaju se zasebno, ali na isti nain kao i ponuda, obiljeeni nazivomuz naznaku da se radi o dijelu ponude uz koju se dostavljaju.

Stranice ponude moraju biti oznaene rednim brojem stranicekroz ukupni broj stranica iliukupan broj stranica kroz redni broj stranice. Ponuda se pie neizbrisivom tintom. Ispravciu ponudi moraju biti vidljivi i dokazivi (npr. cijena ne smije biti brisana ili prelakirana), auz ispravak se navodi datum, potpis ovlatene osobe i peat ponuditelja.

Cijena ponudepie se brojkama i slovima. Ukoliko se iznosi u brojkama i slovima razlikuju,mjerodavan je iznos izraen slovima. Cijena ponude izraava se za cjelokupan predmetnabave, a ukoliko je u dokumentaciji doputeno nuenje po grupama ili dijelovima pred-meta nabave cijena se izraava za grupu ili dio predmeta nabave. U cijenu ponude trebaju

biti uraunati svi trokovi i popusti bez PDV-a, koji se iskazuje zasebno iza cijene. Ukupnucijenu ponude ini cijena ponude s PDV-om.

Alternativna ponudaje ponuda kojom ponuditelj daje alternativni prijedlog za predmet na-bave. Naruitelj mora u dokumentaciji izrijekom dopustiti podnoenje alternativne ponude


13/180

13

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

i odrediti minimalne zahtjeve u odnosu na predmet nabave, koje mora ispunjavati alterna-tivna ponuda. Teret dokazivanja jednakovrijednosti ponuenog alternativnog rjeenja u al-ternativnoj ponudi jest na strani ponuditelja. Ponuditelj koji dostavlja alternativnu ponudus alternativnim rjeenjem za predmet nabave moe dostaviti samo alternativnu ponudu iliuz osnovnu ponudu i alternativnu ponudu. Ukoliko je doputeno podnoenje alternativnih

ponuda, kriterij odabira je uvijek ekonomski najpovoljnija ponuda.Zajednika ponudaje ponuda dostavljena od strane zajednice ponuditelja, koji se obvezujuda e naruitelju solidarno izvriti nabavu u skladu s ugovorom. Zajednika ponuda sadripodatke o nazivu i sjeditu svih ponuditelja, naznaku koji od ponuditelja je nositelj ponudete podatak o potpisniku ili potpisnicima zajednike ponude. Naruitelj ne moe zabranitipodnoenje zajednike ponude. Od zajednice ponuditelja naruitelj ne smije zahtijevatiformalnopravni oblik prije dostave ponude, no nakon to je ponuda zajednice ponuditeljaodabrana, naruitelj moe zahtijevati odreeni pravni oblik u mjeri u kojoj je to potrebno zaizvrenje ugovora, s time da je isto predvidio u dokumentaciji za nadmetanje.

Ponuda treba sadravati:

naziv i sjedite ponuditelja (kod zajednike ponude naziv i sjedite za sve ponuditelje,naznaku o nositelju ponude te podatak o potpisniku ili potpisnicima zajednike ponude),

adresu elektronike pote ponuditelja (slube ovlatene za zaprimanje ponuda),

dokaze o sposobnosti (osim kada se sposobnost ocjenjuje prije dostavljanja ponude),

obvezne dijelove i/ili priloge ponude (jamstva, tehnike specifikacije, tehnika doku-mentacija, izjave, nacrti, fotografije, skice, uzorci i sl.),

cijenu ponude,

rok valjanosti ponude,

potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma, ako je sastavni dio dokumentacijeza nadmetanje,

popis svih sastavnih dijelova i priloga ponude, ako su traeni,

ostale podatke traene u dokumentaciji za nadmetanje,

datum i potpis ponuditelja.

Naknada za izradu ponuda. U naelu, ponude se izrauju bez naknade. Ipak, naruitelj

moe predvidjeti naknadu trokova izrade posebnih uradaka, ako ih zahtijeva uz ponudu, alii tada e naruitelj nadoknaditi trokove izrade uratka samo ukoliko je uradak u skladu sazahtijevanim predmetom nabave. Ponuditelj moe zahtijevati povratak uratka, a naruiteljga je obvezan vratiti ponuditelju u sluaju kada nije predvidio naknadu za uradak.

Ponude se dostavljaju u zatvorenoj omotnici s naznakom:

naziva i adrese naruitelja,

naziva i adrese ponuditelja,

predmeta nabave ili grupe/dijela predmeta nabave za koji se podnosi ponuda,

evidencijski broj nabave koji je naruitelj dodijelio nadmetanju,

alternativna ponuda, ako se podnosi alternativna ponuda,

ne otvaraj.


14/180

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

14

Zaprimanje i pohrana ponuda.Ovlatena osoba naruitelja vodi Upisnik o zaprimanju po-nuda u koji upisuje pristigle ponude po redoslijedu zaprimanja, a istovremeno na zatvorenojomotnici ponude naznauje redni broj, datum i vrijeme zaprimanja ponude, prema redosli-

jedu zaprimanja. Upisnik o zaprimanju ponuda sastavlja i potpisuje za to ovlatena osobanaruitelja. Upisnik je sastavni dio Zapisnika o otvaranju ponuda. Na zahtjev ponuditelja

naruitelj je obvezan izdati potvrdu o zaprimanju ponude.Ponude se pohranjuju na si-gurno mjesto tako da su dostupne samo ovlatenim osobama naruitelja. Nije doputenodavanje nikakvih informacija u svezi sa zaprimljenim ponudama (npr. broj zaprimljenihponuda, nazivi ponuditelja). Do trenutka otvaranja ponuda (istek roka za dostavu ponuda)sadraj ponuda je tajan.

Otvaranje ponuda.U otvorenom i ogranienom postupku javne nabave, za nabavu robe iliusluga ija je procijenjena vrijednost vea od 300.000,00 HRK te za nabavu radova ija jeprocijenjena vrijednost vea od 500.000,00 HRK, obvezno je javno otvaranje ponuda. Ot-varanje ponuda odvija se na naznaenom mjestu i u naznaeno vrijeme, koje se podudaras istekom roka za dostavu ponuda. Ponude otvaraju najmanje dva ovlatena predstavni-

ka naruitelja, koje ine zaposlenici naruitelja i/ili druge ovlatene osobe. U otvorenom iogranienom postupku javnom otvaranju ponuda mogu prisustvovati ovlateni predstavni-ci ponuditelja, koji imaju aktivnu legitimaciju, osobe sa i bez statusa zainteresirane strane,koji nemaju aktivnu legitimaciju i na otvaranju su u ulozi promatraa te zapisniar. U os-talim postupcima javne nabave na otvaranju ponuda smiju prisustvovati samo ovlatenipredstavnici ponuditelja koji su predali konane ponude.

Ponude se otvaraju prema redoslijedu zaprimanja iz Upisnika o zaprimanju ponuda.Otvorene ponude oznaavaju se rednim brojem, koji je istovjetan s brojem iz Upisnika ibrojem s omota ponude.

Nakon otvaranja ponude utvruje se za svaku ponudu je li ponuda potpisana i od kolikose dijelova sastoji (uzorci, katalozi, nacrti i dr.). Na javnom otvaranju ponuda obvezno seitaju sljedei podaci:

predmet nabave,

ime i prezime nazonih ovlatenih predstavnika naruitelja i ovlatenih predstavnikaponuditelja,

naziv i sjedite ponuditelja ija je ponuda otvorena,

cijena ponude i ukupna cijena ponude,

podaci koje je mogue izraziti u brojkama a u vezi s kriterijima za donoenje odluke oodabiru na temelju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude.

Ponuda koja je pristigla nakon isteka roka za dostavu ponuda jest zakanjela ponudainaruitelj ju neotvorenu vraa gospodarskom subjektu koji je ponudu dostavio.

Raunska pogreka. Ukoliko se prilikom raunske kontrole ponude utvrdi da zbroj apso-lutnih iznosa svih raunskih pogreaka na vie ili manje iznosi vie od 5% cijene po-nude, ponuda je neprihvatljiva. Ukoliko je utvrena pogreka manja od 5%, od ponuditeljase pisanim putem trai prihvat ispravka raunske pogreke.

Neuobiajeno niska cijena ponude.Ukoliko naruitelj posumnja da je iskazana cijena po-nude neuobiajeno niska, mora od ponuditelja zatraiti pisano objanjenje o sastavnimelementima ponude koje smatra bitnima.


15/180

15

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

Pojanjenje ponude.Naruitelj moe od ponuditelja zahtijevati pisano pojanjenje ponudekoje se moe odnositi na dokumente koji su dostavljeni u svrhu ispunjenja uvjeta spo-sobnosti, normi osiguranja kvalitete, normi energetske uinkovitosti i normi upravljanjaokoliem. Ukoliko ponuditelj nije dostavio zadovoljavajue pojanjenje kojim bi bile uklon-

jene nejasnoe ili nedostatak naruitelj e takvu ponudu proglasiti neprihvatljivom.

Iskljuenje ponuda. Prije donoenja odluke o odabiru naruitelj je obvezan na temeljurezultata pregleda i ocjene ponuda iskljuiti ponudu iz razloga navedenih u l. 84. ZJN-a.

ROK MIROVANJA

Nakon dostave odluke ponuditeljima poinje tei rok mirovanja. Za vrijeme trajanja rokamirovanja naruitelj ne smije potpisati ugovor o javnoj nabavi odnosno nastaviti postu-pak (u sluaju sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B ZJN-a i pregovarakog

postupka javne nabave bez prethodne objave).

Rok mirovanja iznosi 15/5 dana od dana dostave odluke o odabiru ili odluke o ponitenjusvakom ponuditelju, odnosno od dana objave obavijesti o poetku postupka javne nabaveu sluaju sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B iz ZJN-a i pregovarakogpostupka javne nabave bez prethodne objave.

Rok mirovanja ne primjenjuje se:

ako je u postupku javne nabave sudjelovao samo jedan ponuditelj ija je ponuda ujednoi odabrana,

prije sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma ili dinamikogsustava nabave .

Naruitelj je obvezan odluku o odabiru dostaviti svim ponuditeljima. Nedostavljanje odlukeo odabiru svakom ponuditelju dovodi do nitetnosti te odluke.

ZAVRETAK POSTUPKA JAVNE NABAVE

Postupak javne nabave zavrava danom izvrnosti odluke o odabiru ili odluke o ponitenju.

Protekom roka mirovanja, ako nije pokrenut postupak pravne zatite, odnosno dostavomodluke DKOM-a kojom se alba odbacuje ili odbija, odluka o odabiru postaje izvrna tenastaje ugovorni odnos. Ako je nastanak ugovora uvjetovan suglasnou mjerodavnog ti-

jela, ugovorni odnos nastaje u trenutku njena pribavljanja. Ako u prethodno navedenomtrenutku istekne rok valjanosti ponude, ugovorni odnos nastaje pisanom izjavom ponu-ditelja o prihvatu ugovora. U svrhu davanja te izjave ponuditelju se daje primjereni rok.

Naruitelj moe, ako je to odredio u dokumentaciji za nadmetanje, unutar roka mirova-nja od odabranog ponuditelja zatraiti izvornike ili ovjerene preslike priloenih dokazasposobnosti.

Ako odabrani ponuditelj odbije potpisati ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazumili ne dostavi jamstvo za uredno ispunjenje ugovora kako je zatraeno u dokumentaciji za


16/180

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

16

nadmetanje, naruitelj moe raskinuti ugovor i donijeti novu odluku o odabiru sljedeeprihvatljive i prikladne ponude ili ponititi postupak javne nabave.

Ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum mora biti u skladu s odabranom ponu-dom i uvjetima odreenima u dokumentaciji za nadmetanje.

PRAVNA ZATITA U POSTUPKU JAVNE NABAVE

Pravna zatita javne nabaveureena je V. Dijelom ZJN-a i Zakonom o Dravnoj komisiji zakontrolu postupaka javne nabave.

Izjavljivanje albe.alba se izjavljuje DKOM-u, a predaje naruitelju u pisanom oblikuizravno ili preporuenom potanskom poiljkom. Istodobno jedan primjerak albe aliteljdostavlja DKOM-u na isti nain.

Pravo na izjavljivanje albeDKOM-u ima nezadovoljna strana: natjecatelj, ponuditelj, kaoi svaki drugi gospodarski subjekt koji ima pravni interes za dobivanje ugovora o javnojnabavi, odnosno koji je pretrpio ili bi mogao pretrpjeti tetu od navodnoga krenja subje-ktivnih prava.

albu moe izjaviti i Uprava za sustav javne nabave i/ili Dravno odvjetnitvo RepublikeHrvatske.

DKOM postupa u granicama albenih navoda. U odreenim sluajevima DKOM postupa po

slubenoj dunosti, neovisno na koji dio postupka je alba izjavljena (l.140., l.146. st. 2.,l.153. st. 5.) .

Rok za izjavljivanje albe. Rok je deset (10) dana, odnosno tri (3) dana u postupcima na-bave male vrijednosti, od dana:

objave o javnoj nabavi u odnosu na podatke, radnje, postupke i neinjenja iz objave,

javnog otvaranja ponuda u odnosu na radnje, postupke, neinjenja vezana uz dokument-aciju nabave te postupak otvaranja ponuda, a u sluaju kada nije bilo javnog otvaranjaponuda od dana dostave odluke kojom se odluuje o pojedinanom pravu iz javne na-

bave u odnosu na postupak pregleda i ocjene sposobnosti te postupak pregleda, ocjeneponuda i odabira ponude,

primitka odluke kojom se odluuje o pojedinanom pravu iz javne nabave u odnosuna postupak pregleda i ocjene sposobnosti te postupak pregleda, ocjene i odabira po-nude,

isteka roka za donoenje odluke o pojedinanim pravima iz javne nabave iz toke 3.,

saznanja za postupak nabave proveden na nain suprotan ZJN-u, a najkasnije u rokugodine dana od dana kada je taj postupak proveden.

Ako je alitelj propustio izjaviti albu u odgovarajuoj fazi postupka gubi pravo traitiispitivanje zakonitosti u kasnijoj fazi.

Sadraj albe.alba je podnesak alitelja kojom se pokree albeni postupak i sadri:

podatke o alitelju (ime, prezime, tvrtku ili naziv, adresu prebivalita, sjedite),


17/180

17

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

podatke o zastupniku ili punomoniku,

naziv, tvrtku i sjedite naruitelja,

broj i datum postupka javne nabave i podatke o objavi o javnoj nabavi,

broj i datum odluke o odabiru ponude, ponitenju nadmetanja ili druge odluke

naruitelja, druge podatke o radnji, proputanju radnje ili postupcima naruitelja koji su predmet

postupka, o predmetu nabave, te evidencijski broj nabave,

opis injeninog stanja,

opis nepravilnosti i obrazloenje,

prijedlog dokaza,

albeni zahtjev,

zahtjev za naknadu trokova postupka, potpis ovlatene osobe i peat.

Prilozi uz albu.Kad alitelj podnosi albu duan je uz albu priloiti:

dokaz o uplati upravne pristojbe;

dokaz o uplati naknade za voenje postupka;

prijedlog za odreivanje privremene mjere, ako alitelj namjerava staviti taj prijedlog,jer u protivnom e isti biti odbaen (l. 149. ZJN-a).

Poseban sluaj ponitenja postupka nabave. U sluaju da naruitelj ne dostavi DKOM-ualbu i pripadajuu dokumentaciju u roku 5 dana od dana zaprimanja albe, alitelj moeu roku 30 dana od dana podnoenja albe naruitelju zatraiti da DKOM donese odlukuo ponitenju cjelokupnog postupka javne nabave. Zahtjev koji se podnosi DKOM-u morasadravati:

podatke o alitelju (ime, prezime, tvrtku ili naziv, adresu prebivalita, sjedite),

naziv, tvrtku i sjedite naruitelja,

broj i datum postupka javne nabave i podatke o objavi o javnoj nabavi,

broj i datum odluke o odabiru ponude, ponitenju nadmetanja ili druge odlukenaruitelja,

druge podatke o radnji, proputanju radnje ili postupcima naruitelja koji su predmetpostupka, o predmetu nabave, te evidencijski broj nabave,

prijedlog dokaza,

albeni zahtjev,

potpis ovlatene osobe i peat,

dokaz o uruenju albe naruitelju (npr.dostavnica).

Zahtjev za nastavak postupka. Naruitelj moe postaviti zahtjev za nastavak postup-ka javne nabave u sluaju albe izjavljene protiv odluke o odabiru, obavijesti o poetkupostupka javne nabave u pregovarakom postupku javne nabave bez prethodne objave,


18/180

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

18

nabave javnih usluga iz Dodatka II B te postavljanja prijedloga za odreivanje privremenemjere osiguranja.

Zahtjev se podnosi istodobno s odgovorom na albu i dokumentacijom postupka nabave.

Zahtjev za nastavak postupka moe se postaviti zbog mogueg nastanka tete uzroko-vanog neprovoenjem nabave, a teta bi bila neproporcionalna vrijednosti nabave. Zahtjevpodrazumijeva potpisivanje ugovora o javnoj nabavi koji je predmet spora i mora sadravatiosnovne podatke koje sadri alba, obrazloenje i dokaz o injenicama koje se istiu.

DKOM e odluku o zahtjevu za nastavak postupka donijeti u roku 5 dana od dana dostavealbenog spisa ili u sluaju opravdanog razloga odgoditi donoenje odluke do odluivanjao glavnoj stvari.

Ovlasti naruitelja u vezi s izjavljenom albom. Naruitelju su dane ovlasti da nakonzaprimanja albe (a prije dostave albe DKOM-u) moe ispraviti radnju, poduzeti injenjeili moe postojeu odluku staviti izvan snage i zamijeniti je drugom odlukom, ili ponititipostupak javne nabave. Duan je o poduzetim radnjama, u roku 5 dana od primitka albe,obavijestiti sudionike postupka. Protiv nove odluke, injenja, neinjenja i postupka moese izjaviti alba.

Naruitelj je duan o poduzetim radnjama izvijestiti DKOM, uz dostavu izvornika nove od-luke ili odgovarajueg dokaza i dokaza o dostavi odluke svim sudionicima odabira. U tome sluaju DKOM, po slubenoj dunosti kontrolirati je li odlueno o svim zahtjevima, a akonije nastaviti albeni postupak.

Naruitelj nema ovlasti donijeti odluku kojom e odbaciti albu zbog nenadlenosti,nedoputenosti, neurednosti, nepravovremenosti ili zbog toga to je izjavljena odneovlatene osobe.

Odluke po albi (DKOM). Odluka po albi je konana i izvrna.

U postupku pravne zatite DKOM moe:

obustaviti postupak zbog odustanka od albe,

odbaciti albu zbog nenadlenosti, nedoputenosti, neurednosti, nepravovremenosti izbog toga to je izjavljena od neovlatene osobe,

odbiti albu zbog neosnovanosti,

ponititi odluku, postupak ili radnju u dijelu kojem je zahvaena nezakonitou,

proglasiti odluku o pojedinanim pravima ili postupak nitavim ako je u postupku javnenabave uinjena kakva nepravilnost koja je razlog nitavosti prema odredbama ZJN-a izakona kojim se ureuje upravni postupak,

odluiti o nagodbi sklopljenoj u postupku pred DKOM-om,

odluiti o zahtjevu za naknadu trokova albenog postupka,

odluiti o odreivanju privremene mjere na nain odreen ZJN-om, odluiti o prijed-logu za nastavak postupka javne nabave.


19/180

19

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

Trokovi postupka, naknada i pristojba.U postupku pred DKOM-om svaka strana pret-hodno snosi trokove uzrokovane svojim radnjama. Zahtjev za naknadu trokova mora bitiodreen, specificiran i dostavljen prije donoenja rjeenja. DKOM odluuje o trokovimapostupka, odreuje tko ih snosi, njihov iznos te kome se i u kojem roku moraju platiti.

Stranka na iju je tetu postupak okonan, duna je protivnoj stranci nadoknaditi oprav-dane trokove koji su za nju nastali sudjelovanjem u postupku. Ako doe do odustanka odalbe ili alba bude odbijena, alitelj je duan naruitelju nadoknaditi sve trokove nastalepodnoenjem albe.

U sluaju da alba bude djelomino usvojena, DKOM moe odluiti:

da svaka strana podmiri svoje trokove,

da se trokovi albenog postupka podijele na jednake dijelove ili

da se podijele razmjerno usvajanju albe.

U postupku pred DKOM-om alitelj, osim upravne pristojbe, plaa i naknadu za voenjepostupka koja je odreena prema visini procijenjene vrijednosti nabave.

alitelj plaa naknadu za voenje postupka u iznosu:

2.000,00 HRK za nabave do 300.000,00/500.000,00 kn ,

5.000,00 HRK za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veu od300.000,00/500.000,00 HRK do 2.000.000,00 HRK,

7.500,00 kn za procijenjenu vrijednost nabave jednaku ili veu od 2.000.000,00 HRK.

Sudska zatita i supsidijarna primjena propisa.Protiv odluke DKOM-a ne moe se izjavitialba, ali se moe pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom RH. Pred Upravnim su-dom ocjenjuje se zakonitost odluke DKOM-a u albenom postupku.

Tuba Upravnom sudu ne zaustavlja sklapanje ugovora o javnoj nabavi. Postupak po up-ravnoj tubi u predmetu nabave urne je naravi.

Nitetnost ugovora. Ugovor o javnoj nabavi je nitetan:

ako je sklopljen protivno ZJN-om propisanim postupcima i radnjama kojima je naruiteljrazdijelio vrijednost nabave da bi se izbjegla primjena ZJN-a,

ako je sklopljen zbog kompenzacije trabina i obveza bez provedenog postupka javnenabave,

ako naruitelj sklopi ugovor o javnoj nabavi suprotno odabranoj ponudi i uvjetimaodreenima u dokumentaciji za nadmetanje,

ako je sklopljen prije isteka roka mirovanja,

ako naruitelj provede postupak nabave ili za provedbu postupka ovlasti treu osobu iliosobu koja nije naruitelj da bi na taj nain izbjegao primjenu ZJN-a,

ako su sklopljene izmjene i dopune osnovnog ugovora u suprotnosti s odredbama ZJN-a,

ako je sklopljen suprotno odluci DKOM-a,

ako je sklopljen bez prethodno provedenog postupka javne nabave, a naruitelj ga jeprema odredbama ZJN-a morao provesti,


20/180

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

20

ako je sklopljen suprotno odreenoj privremenoj mjeri DKOM-a,

ako je sadraj ugovora o javnoj nabavi posljedica poinjenog kaznenog djela ponuditeljaili ovlatene osobe ponuditelja iz l. 46. st. 1. ZJN-a,

ako je sklopljen prije konanosti odluke.

Na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabaviprimjenjuju se odgovarajue odredbe Zakona o obveznim odnosima.

NAJEE POGREKE U PRIPREMI PONUDA

Prekoraenje roka za dostavljanje ponuda.Ponuditelj mora obratiti osobitu pozornostna rok za dostavu ponude! Najea pogreka je da se ponuda ne dostavlja pravodobnonaruitelju. Ponuditelj mora ponudu dostaviti najkasnije do datuma i vremena odreenogza otvaranje ponuda, a navedeni su u objavi o javnoj nabavi i/ili dokumentaciji za nad-metanje.

U predvienom roku za dostavu ponude, naruitelj mora zaprimiti ponudu u cijelosti, sasvim njenim sastavnim dijelovima. Ponuditelj mora uzorke i ostale sastavne dijelove po-nude koji ne mogu biti uvezani, obiljeiti nazivom, oznaiti ih kao dijelove ponude i dostavitiih s ponudom.

Nepridravanje propisanog oblika ponude, posebice nedostatak potpisa odnosno ovjere.Potrebno je paljivo prouiti uvjete propisane u objavi i dokumentaciji za nadmetanje!

Izmjene ili dopune ponudeIzmjene ili dopune ponude te odustajanje od ponude doputenisu samo do isteka roka za dostavu ponude i to pisanom izjavom (potpisanom). Izmjene i/ilidopune ponude tretiraju se kao ponuda. Ako zbog izmjene i/ili dopune ponude se mijenjacijena ponude, nova cijena ponude mora se navesti u brojkama i slovima uz naznaku uku-pne cijene ponude.

Odustajanje od ponude.Prije isteka roka za otvaranje ponuda moe se odustati od ponude,i to pisanom izjavom kojom se istovremeno moe zahtijevati povrat neotvorene ponude.

Nedostatak dijelova ponude ili zatraenih objanjenja.Ponuda se sastoji od vie dijelova.Uz obrazac ponude prilau se sva objanjenja, dokazi, uzorci te ostala dokumentacija kojuje naruitelj zatraio. Traeno se dostavlja do isteka roka za dostavu ponude.

Raunska pogreka.Ako naruitelj utvrdi raunske pogreke do pet posto cijene ponude,iste e ispraviti i o tome odmah obavijestiti ponuditelja. Od ponuditelja e zatraiti da u rokutri dana od dana primitka obavijesti potvrdi prihvaanje ispravka raunskih pogreaka. Po-nuda za koju pisanim putem nije prihvaen ispravak mora biti iskljuena.

Ako se u ponudi napravi raunska pogreka iji zbroj apsolutnih iznosa svih raunskihpogreaka, na vie ili manje, iznosi vie od pet posto cijene ponude, ponuda je neprih-

vatljiva te e biti iskljuena.


21/180

21

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

GDJE DO INFORMACIJA?

1. POPIS RELEVANTNIH INSTITUCIJA U RH

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva - Uprava za sustav javne nabave

Ulica grada Vukovara 78, ZagrebTel.(01)4677-178www.mingorp.hrwww.javnanabava.hr

Ministarstvo financijaKatanieva 5, ZagrebTel. (01) 4591-333www.mfin.hr

Agencija za javno-privatno partnerstvo

Hebrangova 34, ZagrebTel. (01) 5550-695www.ajpp.hr

Dravna komisija za kontrolu postupaka javne nabaveKneza Mutimira 5/I, ZagrebTel. (01) 4559-930www.dkom.hr

DORH Dravno odvjetnitvo RH; USKOK Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog

kriminalitetaGajeva 30a, ZagrebTel. (01) 4591-888www.dorh.hr

Dravni ured za revizijuTkalieva 19, ZagrebTel. (01) 4813-300www.revizija.hr

Narodne novineIvana ibla 1, ZagrebTel.(01) 6652-777www.nn.hr

Elektroniki oglasnik javne nabave u Narodnim novinamaTel.(01) 6652 899http://oglasnik-jn.nn.hr

Upravni sud Republike HrvatskeFrankopanska 16, Zagreb

Tel. (01) 4807 800www.upravnisudrh.hr


22/180

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

22

2. POPIS ADRESA RELEVANTNIH INSTITUCIJA U EU

Internetska stranica EU-a - www.europa.eu

Europski parlament

Rue Wierzt 60, B-1047 Bruxelles, BelgijaPlateau du Kirchberg, B.P. 1601, L-2929 Luxembourg, Luksemburg1, avenue du President Robert Schuman, CS 91024, F-67070 Strasbourg Cedex, Francuskawww.europarl.europa.eu

Vijee Europske unijeRue de la Loi/Wetstraat 175, B-1048 Bruxelles, Belgijawww.consilium.europa.eu

Europska komisijaRue Archimede 73, B-1000 Bruxelles, Belgijawww.ec.europa.eu

Opa uprava za unutarnje trite - Politika javnih nabavahttp://ec.europa.eu/internal_market/publicprocurement/index_en.htm

Europski sudCour de justice des Communauts europennes, L-2925 Luxembourg, LuksemburgTel: (00352)4303.1Fax: (00352) 4303.2600www.curia.europa.eu

Europski izdavaki uredhttp://publications.europa.eu

Dnevnik elektronikih natjeaja (Tenders Electronic Daily TED)http://ted.europa.eu

Mrea javnih nabava (PPN)www.publicprocurementnetwork.org


23/180

23

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

KAKO DO INFORMACIJA O JAVNIM NADMETANJIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ?

Elektroniki oglasnik javne nabave sastoji se od dva dijela.

Prvi dio slui za naruitelje, odnosno objavljivanje njihovih objava, i dostupan je na

http://oglasnik-jn.nn.hr. Uvjet za koritenje EOJN-a je registracija naruitelja, odnosno ko-risnika, a objave se objavljuju uz odreenu naknadu.

Drugi dioEOJN-a vaan je za ponuditelja, a nalazi se na http://ponuda-jn.nn.hr/WZOnli-neSearch.aspx. To je internetska stranica na kojoj se objave svakodnevno auriraju i beznaknade su dostupne svim naruiteljima, ponuditeljima i ostalim zainteresiranim strana-ma.

Ovaj on-linepopis objava takoer prua mogunost jednostavnog pretraivanja i filtriranjaobjava po vrstama obrazaca, naruitelju, CPV-u, itd., a do trailice se dolazi klikom nalink formular trai. Sve to je potrebno za ovakav pristup objavama je pristup internetu.U sluaju da je dokumentacija za nadmetanje stavljena na raspolaganje elektronikimputem u EOJN-u, za pristup dokumentaciji zainteresirani gospodarski subjekti, odnosnopotencijalni ponuditelji, moraju izvriti registraciju podataka. Na taj nain je osigurano dau sluaju izmjene u dokumentaciji, svi subjekti koji su preuzeli dokumentaciju budu pra-vovremeno obavijeteni.


24/180

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

24

NAJEA PITANJA

1. Koji su kriteriji za odabir ponude po Zakonu o javnoj nabavi?

Kriteriji za odabir ponude su ekonomski najpovoljnija ponuda ili najnia cijena (l.58.

ZJN-a).

2. to je CPV?

Oznaka iz Jedinstvenog rjenika javne nabave, a koristi se radi lakeg pretraivanjaobjava.

3. Kada se postupak nabave smatra postupkom male vrijednosti?

Postupak nabave male vrijednosti je postupak u kojem procijenjena vrijednost nabave

bez PDV-a iznosi: 300.000,00 HRK i manje za robe i usluge i 500.000,00 HRK i manjeza radove. Naruitelji mogu koristiti otvoreni, ogranieni, pregovaraki postupak javnenabave (s prethodnom objavom i bez prethodne objave), natjeaj, okvirni sporazum teelektroniku drabu za nabave male vrijednosti.

4. Kada se ne provodi postupak javne nabave?

Za procijenjenu vrijednost nabave do 70.000,00 HRK bez PDV-a naruitelj moe, ali nijeobvezan provoditi postupke javne nabave.

5. Gdje do informacija o nadmetanjima u RH?

U Elektronikom oglasniku javne nabave u Narodnim novinama. Naruitelj je obvezanobjaviti:

u Elektronikom oglasniku javne nabave u Narodnim novinama objave za sve na-bave ija je procijenjena vrijednost jednaka ili vea od 70.000,00 HRK.

naruitelj smije objaviti objavu u ostalom tisku i drugim medijima ali ne prije danaslanja objave u EOJN.

6. Smije li ponuditelj mijenjati/prilagoavati dokumentaciju za nadmetanje?

Tekst iz dokumentacije za nadmetanje se ne smije mijenjati i nadopunjavati, a ponudakoja je drugaija od propisane mora biti iskljuena.

7. to je okvirni sporazum?

Okvirni sporazum jest sporazum izmeu jednog ili vie naruitelja i jednog ili vie gos-podarskih subjekata svrha kojega je utvrditi uvjete pod kojima se sklapaju ugovori ti-

jekom odreenog razdoblja, posebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predvienihkoliina.

8. Koja je razlika izmeu neprikladne i nepravilne ponude?

Neprikladna ponuda je ona ponuda ija cijena prelazi planirana sredstva naruitelja,a nepravilna ponuda je ponuda koja ne ispunjava uvjete vezane za svojstva predmeta


25/180

25

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

nabave te time ne ispunjava u cijelosti zahtjeve naruitelja odreene u dokumentaciji zanadmetanje.

9. Kome se predaje alba?

lanak 145. stavak 1. ZJN-a propisuje da se alba izjavljuje Dravnoj komisiji, a predajenaruitelju u pisanom obliku izravno ili preporuenom potanskom poiljkom, kao ielektronikim putem ako su za to ostvareni obostrani uvjeti dostavljanja elektronikihisprava u skladu s odredbama o elektronikom potpisu. Stavak 2. istog lanka propisujeda je alitelj duan istodobno jedan primjerak albe na isti nain podnijeti Dravnojkomisiji.


26/180

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

26

BILJEKE


27/180

27

Minivodi:Javna

nabava

trava

nj2009.

Minivodii namijenjeni poduzetnicima su dostupni za preuzimanje naInternet stranicama projekta:

Javna nabavaNorme za industrijske proizvode

Prava intelektualnog vlasnitvaSigurnost hraneZatita okolia

Zatita potroaaZatita trinog natjecanja i dravne potpore

Poboljavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice

EU CARDS projekt: EuropeAid/121473/C/SV/HR

Pripremajui se za ulazak u Europsku uniju, Republika Hrvatska provodi znaajne izmjene

zakona i propisa koje e bitno utjecaj na hrvatsku poslovnu zajednicu. Ove su promjeneneophodne kako bi hrvatski poslovni sektor dostigao standarde Europske unije i postaokonkurentan u Uniji i na globalnom tritu. Stoga ovaj projekt, koji je financiran od Eu-ropske unije, ima za cilj unaprijediti poslovnu klimu u Hrvatskoj razvijanjem instrume-nata za procjenu uinaka zakonskih promjena na hrvatsku poslovnu zajednicu, te takoerpoboljati informiranost poslovne zajednice o tim promjenama.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitvaUlica grada Vukovara 78, HR-10000 Zagreb, Hrvatska

T: (0)1 610-9773

F: (0)1 610-9777E: [email protected]: www.bizimpact.hr


28/180

Ovaj minivodi izraen je u sklopu BIZimpact projekta Poboljavanje informiranosti hrvatske poslovne zajedniceuz financijsku potporu Europske unije. Iznesena stajalita ne odraavaju nuno stajalita Europske komisije.


29/180

Minivodi

:Normezaindustrijskeproizvode

trava

nj2009.



Norme za

industrijskeproizvode

Minivodi za poslovnu zajednicu


30/180







31/180



Norme za

industrijskeproizvode



32/180

Minivodi


trava

nj2009.

04



Damir Polan c, dipl. ing.

PREDGOVOR

U procesu pridruivanja Europskoj uniji Republika Hrvatska provodi promjene zakona ipropisa koje e znatno utjecati na poslovnu zajednicu. Te su promjene nune kako bi hr-vatske tvrtke zadovoljile standarde Europske unije i bile konkurentne kako na tritu EU-a

tako i na globalnom tritu.Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva svjesno je da zakonske promjene mogustvoriti potekoe hrvatskim tvrtkama i da im treba stalno davati pravodobne informacijekako bi uskladile poslovanje s novim propisima i standardima. Uz to, nova pravila donosetvrtkama dodatne trokove u pogledu vremena, opreme i zaposlenika.

Svjesni smo i specifine situacije u kojoj se nalaze nai mali i srednji poduzetnici, koji inegotovo 99% ukupnog poslovnog sektora. Za razliku od velikih tvrtki, oni uglavnom nemajuzaposlenike specijalizirane za praenje promjena zakona i propisa.


Javna nabava Norme za industrijske proizvode Prava intelektualnog vlasnitva Sigurnost hrane Zatita okolia

Zatita potroaa Zatita trinog natjecanja i dravne potpore

Minivodii upoznaju male i srednje poduzetnike s nacionalnim zakonodavstvom i zakono-davstvom Europske unije, daju pregled izvora informacija i potpora koje su im dostupne uzemlji i ire te upozoravaju na ono to moraju uiniti kako bi se prilagodili novim pravili-ma.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva aurirat e minivodie svake godine i in-formirati Vas o promjenama u svakome od spomenutih podruja. Nadamo se da e Vamovaj minivodi pomoi pri provedbi propisa i norma u poslovanju te i na taj nain pomoi priposlovanju i poveanju Vae konkurentnosti u ovom trenutku vanom za razvoj hrvatskogagospodarstva.

ZAHVALA

Ovaj minivodi naruio je projekt BIZimpactkoji se financira sredstvima Europske unije, a

pripremili su ga strunjaci Hrvatskog zavoda za norme, Ministarstva gospodarstva, rada ipoduzetnitva i Dravnog inspektorata Republike Hrvatske, te Ramon Rovira, strunjak zatehniko zakonodavstvo EU.


33/180


34/180

Minivodi


trava

nj2009.

06

sudjeluje u ispunjavanju zahtjeva za lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji iobveza koje e Republika Hrvatska imati kao lanica Europske unije.

Osnivanjem i poetkom rada Hrvatskog zavoda za norme 2005. godine ispunjen je zahtjevEuropske unije za odvajanjem zakonodavne funkcije od djelatnosti normizacije, akredi-

tacije i ocjene sukladnosti. To je bio preduvjet za usklaivanje s pravnom steevinom upodruju slobode kretanja roba i poetak pregovora o punopravnome lanstvu RepublikeHrvatske u Europskoj uniji u tome podruju. lanstvom u meunarodnim organizacijamaza normizaciju ISO i IEC, preuzimanjem uloge nacionalnoga normirnog tijela u Europskominstitutu za telekomunikacijske norme ETSI i pridruenim lanstvom u europskim organi-zacijama za normizaciju CEN i CENELEC osigurane su informacije i dokumenti tih organi-zacija u Republici Hrvatskoj, pravo na sudjelovanje hrvatskih predstavnika u njihovom radui pravo na prihvaanje tih dokumenata na nacionalnoj razini.

Strategija za primjenu pravne steevine u podruju slobodnoga kretanja roba utvrdila jeobvezu prihvaanja svih europskih normi u hrvatsku normizaciju. Hrvatski zavod za norme

je prihvatio do 31. prosinca 2008. godine vie od 90% europskih normi te ispunio jedan oddevet uvjeta za punopravno lanstvo u CEN-u i CENELEC-u. Punopravno lanstvo HZN-au tim organizacijama preduvjet je za lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Postu-pak prihvaanja europskih normi se sastojao iz:

prihvaanja europskih normi kao hrvatskih normi

povlaenja postojeih suprotnih dokumenata (propisa i normi)

Prihvaanje svih europskih normi kao hrvatskih i njihove primjene za ispunjavanje zahtjevanovih propisa omoguit e postizanje europske razine sigurnosti proizvoda i slobodnog

kretanja roba na bez tehnikih zapreka u trgovini.

Uporaba normi za industrijske proizvode omoguuje:

pristup novim tritima i poveanje izvoza,

inovativnost,

jame kvalitetu, sigurnost i pouzdanost.

Uporaba normi je vana za tek osnovane tvrtke kao i za uhodane tvrtke. One mogu pridoni-jeti da tvrtke koje se bave novim tehnologijama ostvare ranu konkurentsku prednost. Nor-

me postoje da tvrtkama olakaju provedbu zakonodavstva i omogue laki pristup tritu.Za uspjeh na tritu danas nije dovoljno imati najbolje tehnoloko rjeenje. Uporaba normizajedno s pouzdanim tehnolokim rjeenjem pridonosi povjerenju kupaca, upravlja rastomtrita i potpomae tehnoloki razvoj.

Do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili sklapanja meunarodnog sporazu-ma o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom(PECA/ACAA sporazum) primjenjuje se nacionalna oznaka sukladnosti C.

Oznaka C kojom se oznaavaju proizvodi i dokazuje njihova sukladnost s hrvat-skim propisima o sigurnosti proizvoda


35/180


36/180

Minivodi


trava

nj2009.

08

Novi (i Opi) pristup

Novi pristup obuhvaa direktive EU-a za skupine industrijskih proizvoda koji su se na raziniEU-a poeli zakonski regulirati nakon 1985. To je homogeniji, organiziraniji i razumljivijipristup industrijskim proizvodima. U njegovu okviru stvorena je i ocjena sukladnosti za

industrijske proizvode.Direktive EU-a u sklopu Novog pristupa imaju sljedea obiljeja:

pozivanje na bitne zahtjeve (ne norme) ukljuene u zakonodavstvo,

norme su dragovoljne,

kontrola prije stavljanje proizvoda na trite i/ili u uporabu,

kontrola nakon stavljanja proizvoda na trite i/ili u uporabu proizvoda na tritu(nadzor nad tritem),

odgovornost proizvoaa za neispravan proizvod.21 direktiva propisuje stavljanje oznake CE:

Elektrina oprema namijenjena za rad unutar odreenih naponskih granica(2006/95/EC)

Jednostavne tlane posude (87/404/EEC)

Sigurnost igraaka (88/378/EEC)

Graevni proizvodi (89/106/EEC)

Elektromagnetska kompatibilnost (89/336/EEC; 2004/108/EC) Sigurnost strojeva (98/37/EC, 2006/42/EC)

Stavljanje na trite osobne zatitne opreme (89/686/EEC)

Neautomatske vage (90/384/EEC)

Aktivne implantabilne medicinske naprave (90/385/EEC)

Plinski aparati (90/396/EEC)

Novi toplovodni kotlovi na tekue i plinovito gorivo (92/42/EEC)

Eksplozivi za civilnu uporabu (93/15/EEC) Medicinski ureaji (93/42/EEC)

Oprema i zatitni sustavi namijenjeni za uporabu u prostorima ugroenim eksploziv-nom atmosferom (94/9/EC)

Rekreacijska plovila (94/25/EC)

Sigurnost dizala (95/16/EC)

Tlana oprema (97/23/EC)

In vitrodijagnostiki medicinski ureaji (98/79/EC)

Radijski i telekomunikacijski krajnji ureaji (1999/5/EC)

Mjeriteljski i tehniki zahtjevi za mjerila (2004/22/EC)

iare za prijevoz ljudi (2000/9/EC)


37/180

09

Minivodi


trava

nj2009.

HRVATSKO ZAKONODAVSTVO

Doneseno je pet horizontalnih zakona i to:

Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03, 79/07),

Zakon o opoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09) Zakon o normizaciji (NN 163/03),

Zakon o akreditaciji (NN 158/03),

Zakon o mjeriteljstvu (163/03, 111/07).

Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (NN 158/03, 79/07) pred-stavlja pravnu osnovu za prenoenje direktiva Novog i Opeg pristupa i direktiva Starogpristupa u hrvatski pravni sustav.

Temeljem ovog Zakona doneseni su: Uredba o postupcima slubenog obavjeivanja u podruju normi, tehnikih propi-

sa, te propisa o uslugama informacijskog drutva (NN 28/09) i

Pravilnik o obliku, sadraju i izgledu oznake sukladnosti proizvoda s propisanimtehnikim zahtjevima (NN 46/08).

U nastavku dajemo pregled podruja obuhvaenih direktivama Novog pristupa prema nad-lenostima sredinjih tijela dravne uprave:

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Sigurnost dizala

Sigurnost strojeva

Tlana oprema i posude pod tlakom

Plinski ureaji

Niskonaponska oprema

Osobna zatitna oprema

Ministarstvo unutarnjih poslova Eksplozivi za civilnu uporabu i pirotehnika

ATEX

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graevinarstva

Graevni proizvodi

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Medicinski proizvodi

Sigurnost igraaka

Emisija od buke opreme koja se koristi na otvorenom


38/180

10

Minivodi


trava

nj2009.

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Elektromagnetska kompatibilnost (EMC)

Radijska oprema i telekomunikacijska terminalna oprema (RiTT oprema)

iare za prijevoz ljudi

Rekreacijska plovila

Dravni zavod za mjeriteljstvo

Mjerila

Neautomatske vage

U nastavku dajemo pregled podruja obuhvaenih direktivama Starog pristupa premanadlenostima sredinjih tijela dravne uprave.

Dravni zavod za mjeriteljstvo Motorna vozila

Pretpakovine

Emisije oneiivaa iz motora necestovnih pokretnih strojeva

Mjerila(npr. utezi, alkoholometri)


Tekstili

Obua Kristalno staklo

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Kemikalije

Prekursori za droge

Deterdenti

Lijekovi

Kozmetiki proizvodi

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Veterinarski lijekovi

Mineralna gnojiva

Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva

Drvo


39/180


40/180

12

Minivodi


trava

nj2009.

KOJE INSTITUCIJE PODUPIRU NOVE PROPISE?

Hrvatska

Nacionalne institucije zaduene za osiguranje infrastrukture kvalitete

Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) nadlena je za:

potvrivanje osposobljenosti neovisnih treih strana na nain da inspekcijskai certifikacijska tijela te ispitni i mjerni laboratoriji formalno dokazuju osposo-bljenost za specifino ocjenjivanje sukladnosti proizvoda i poslove ispitivanja i um-

jeravanja,

na temelju posebnog sporazuma s odgovarajuim hrvatskim ministarstvimapotvruje osposobljenost kandidata za status ovlatenog tijela.

Hrvatski zavod za norme(HZN) nadlean je za:

izradu nacionalnih normi,

predstavljanje hrvatskih interesa i stajalita u meunarodnim organizacijama (ISO,IEC) pri izradi meunarodnih normi,

prilagodbu meunarodnih normi hrvatskim uvjetima.

Dravni zavod za mjeriteljstvo(DZM) nadlean je za:

znanstveno mjeriteljstvo: bavi se organizacijom i razvojem mjeriteljskih normi (eta-lona) i njihovim odravanjem,

industrijsko mjeriteljstvo: osigurava pravilno funkcioniranje mjernih instrumenatakoji se koriste u industriji te u procesima proizvodnje i ispitivanja,

zakonsko mjeriteljstvo: bavi se mjerenjima koja utjeu na transparentnost ekonom-skih transakcija, zdravlje i sigurnost.

Ministarstva i druge dravne organizacije.

Sredinja tijela dravne uprave u okviru svojih nadlenosti odgovorna su za pravilnuprimjenu nacionalnog zakonodavstva vezano uz tehnike propise za jednu ili vie skupinaproizvoda.

Tijela za ocjenjivanje sukladnosti

Tijela za ocjenjivanje sukladnosti mogu obavljati poslove ocjenjivanja sukladnosti samona temelju rjeenja o ovlatenju koje donosi elnik nadlenog tijela dravne uprave koji jedonio tehniki propis.

Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti je o proizvoau, njegovom ovlatenom zastupniku,uvozniku i distributeru neovisni laboratorij, potvrdbeno tijelo, nadzorno ili drugo tijelo kojesudjeluje u postupku ocjenjivanja sukladnosti.

Prijavljeno tijeloje tijelo za ocjenjivanje sukladnosti koje je nadleno tijelo dravne upraveprijavilo Europskoj komisiji za obavljanje postupaka ocjenjivanja sukladnosti.


41/180

13

Minivodi


trava

nj2009.

Nadzor trita

Rad tijela odgovornih za nadzor trita utvren je posebnim zakonima. Djelokrug poslo-va temelji se na Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dravnih upravnih or-ganizacija (NN 199/03, 30/04, 136/04 i 22/05). Nadzor trita posebice regulira Zakon o

dravnom inspektoratu (NN 116/08, 123/08), a ovlast za provedbu veine inspekcijskih ak-tivnosti dodijeljena je inspektorima Dravnog inspektorata.

Dravni je inspektorat, u skladu s novim horizontalnim pravnim okvirom, zajedno s drugiminspekcijskim tijelima odgovoran i za nadzor trita, tj. provedbu Zakona o tehnikimzahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti te Zakona o opoj sigurnosti proizvoda.

Dravni inspektorat nadlean je za nadzor sukladnosti i sigurnosti proizvoda stavljenih natrite ili proizvoda koji se koriste u sljedeim podrujima : strojevi, elektrina oprema, en-ergetska uinkovitost kuanskih ureaja dizala, tlana oprema i jednostavne posude podtlakom, pokretna oprema pod tlakom, aerosolni rasprivai, toplovodni kotlovi na tekue iplinovito gorivo, graevinski proizvodi, plinski ureaji, neautomatske vage osobna zatitnaoprema, kristalno staklo, tekstil , kakvoa i deklariranje predmeta za opu uporabu, opasigurnost proizvoda, namjetaj, drvo, naftna i biodizel goriva, hlapivi organski spojevi uodreenim bojama i lakovima i vozilima za zavrnu obradu te homologacija motorna vozilai traktora

Ugradnju i uporabu graevinskih proizvoda nadziru graevinski inspektori. Gospodarskiinspektori Dravnog inspektorata nadleni su za nadzor graevinskih proizvoda koji sestavljaju na trite.

U skladu s Uredbom o sustavu razmjene obavijesti u pogledu proizvoda koji predstavljajurizik za zdravlje i sigurnost potroaa (NN 138/06) pri Dravnom inspektoratu je smjetenakontaktna toka za sustav RAPEX (EU-ov sustav brze razmjene obavijesti za sve opasneproizvode, izuzevi hranu, farmaceutske i medicinske proizvode).

Europska unija

CEN Europski odbor za standardizaciju (www.cen.eu) koordinira izradu europskih normi

CENELEC Europski odbor za elektrotehniku normizaciju (www.cenelec.eu) koordiniraizradu europskih normi na podruju elektrotehnike

EURAMET Europska udruga nacionalnih mjeriteljskih instituta (www.euramet.org) koor-dinira suradnju europskih Nacionalnih mjeriteljskih instituta (NMI) na podrujima kao tosu istraivanje mjeriteljstva, mogunost povezivanja mjerenja s meunarodnim sustavom

jedinica (SI), meunarodno priznavanje nacionalnih mjeriteljskih normi te osposobljenostza umjeravanje i mjeriteljstvo (CMC) njegovih lanova

EA Europska suradnja na akreditaciji koordinira i nadzire rad svih nacionalnih akredita-cijskih tijela, poput hrvatskoga HAA-a

EOQ Europska organizacija za kvalitetu (www.eoq.org), europska interdisciplinarna orga-nizacija, tei unapreenju upravljanja kvalitetom


42/180

14

Minivodi


trava

nj2009.

EuroLab Europska organizacija nacionalnih udruga za mjerenje, ispitivanje i analitikelaboratorije (www.eurolab.org) predstavlja, koordinira i ubrzava razmjenu informacija tepromie usluge europskih laboratorija

Sama Europska unija izdaje direktive, nadzire rad sustava ocjene sukladnosti, potvruje

osposobljenost novih prijavljenih tijela, upravlja mreom RAPEX za nadzor trita itd.

Meunarodna razina

IAF Meunarodni akreditacijski forum (www.iaf.nu); u certifikate koje izdaju tijela akre-ditirana od lanova IAF-ovog Sporazuma o multilateralnom priznavanju (MLA) pouzdaju sekupci diljem svijeta jer MLA osigurava njihovu vjerodostojnost

ILAC Meunarodna organizacija za akreditaciju laboratorija (www.ilac.org) osnovana jekako bi pridonijela uklanjanju tehnikih zapreka trgovini

ISO Meunarodna organizacija za normizaciju (www.iso.org) promie normizaciju nasvjetskoj razini te u suradnji s nacionalnim tijelima za normizaciju i drugim dionicimaizrauje meunarodne norme

OIML Meunarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo (www.oiml.org) osnovana jena temelju ugovora zemalja koje aktivno sudjeluju u tehnikim aktivnostima; objavljujesmjernice za proizvodnju i koritenje mjernih instrumenata za primjenu zakonskog mje-riteljstva


43/180

15

Minivodi


trava

nj2009.

NAJEA PITANJA

1. to je oznaka CE?

Oznaka CE je obvezna vidljiva oznaka na proizvodu za koji postoji smjernica koja upuujena obvezno oznaavanje. Ovom oznakom proizvoa ili njegov zakoniti predstavnik u EUiskazuje sukladnost s bitnim zahtjevima proizvoda koji se stavlja na trite i ili u uporabu.Oznaka CE nije oznaka kvalitete.

2. Je li mogue u RH dobiti oznaku CE?

U RH nije mogue dobiti oznaku CE dok se ne sklopi (PECA/ACAA) sporazum za odreenugrupu proizvoda ili dok RH ne ue u EU. Proizvodi obuhvaeni sporazumima PECA/ACAAmoi e slobodno ui na unutarnje trite EU, bez dodatnog ispitivanja i certifikacije, aisto tako proizvodi iz EU moi e bez dodatnog ispitivanja i certifikacije ui na trite RH.Oznaka sukladnosti u RH je oznaka C (Pravilnik o izgledu i upotrebi potvrdbenog (certi-fikacijskog) znaka NN, br. 88/98; 165/98).

3. to je prijavljeno tijelo (notified body) u EU?

Prijavljeno tijelo je tijelo za ocjenu sukladnosti koje je nadleno tijelo dravne uprave pri-javilo Europskoj komisiji za obavljanje postupaka ocjene sukladnosti. RH trenutno nema(dok ne sklopi PECA/ACAA sporazum ili dok ne ue u EU) niti jedno tijelo za ocjenu suklad-nosti prijavljeno u EU.

4. to je tijelo za ocjenu sukladnosti?

Tijelo za ocjenu sukladnosti je, o proizvoau, njegovom ovlatenom zastupniku, uvoznikui distributeru, neovisni laboratorij, potvrdbeno, nadzorno ili drugo tijelo koje sudjeluje upostupku ocjene sukladnosti.

5. to je potrebno da bi se proizvod izvezao na trite EU?

Ukoliko propis zahtjeva (smjernica vezano za odreeni proizvod ili grupu proizvoda) stavlja-nje oznake CE potrebno je koristiti usluge nekog od priznatih tijela za ocjenu sukladnosti uEU (notified body) i imati ovlatenog predstavnika u EU.

6. Tko je odgovoran za neispravan proizvod ukoliko se proizvoa ne nalazi napodruju RH?

Proizvoa je odgovoran za neispravan proizvod, a ukoliko se proizvoa ne nalazi napodruju RH za neispravan proizvod je odgovoran ovlateni zastupnik registriran u RH.Ukoliko nema ovlatenog zastupnika registriranog u RH za neispravan proizvod je odgo-

voran uvoznik. Kad se ne moe utvrditi tko je uvezao proizvod, proizvoaem se sma-tra svaka osoba koja proizvod stavlja u promet osim ako ta osoba u razumnom roku neobavijesti oteenika o osobi od koje je nabavila proizvod. (Zakon o obveznim odnosima,NN br.35/05).


44/180

16

Minivodi


trava

nj2009.

GDJE DO INFORMACIJA?

Organizacije nadlene za provedbu zakonskog usklaivanja s Novim i Opim pristupom su:


tel.: (01) 6106 111faks: (01) 6106 282e-mail: [email protected]

Ministarstvo unutarnjih poslovatel.: (01) 6122 111faks: (01) 6122 771e-mail: [email protected]

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstvatel.: (01) 3782-444faks: (01) 3772-822e-mail: [email protected]

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbitel.: (01) 4607 555faks: (01) 4677 091e-mail: [email protected]

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukturetel.: (01) 6169 111

faks: (01) 3784 521e-mail: [email protected]

Hrvatski registar brodovatel.: (021) 408 111faks: (021) 358 159e-mail: [email protected]

Nacionalna tijela koja osiguravaju infrastrukturu kvalitete su:

HAA Hrvatska akreditacijska agencijaTel.: (01) 610 63 22Faks: (1) 610 93 22E-mail: [email protected]

HZN Hrvatski zavod za normeTel.: (01) 610 60 90Faks: (01) 610 93 21E-mail: [email protected]

DZM Dravni zavod za mjeriteljstvo

Tel.: (01) 563 00 00Fax: (01) 563 00 01E-mail: [email protected]


45/180

17

Minivodi


trava

nj2009.

Ostala ukljuena dravna tijela:

Dravni inspektorat Sluba nadzora u podruju prometa robei usluga Odjel tehnikog zakonodavstvaTel.: (01) 369 64 68

Faks: (01) 369 65 97E-mail: [email protected]

ODABRANA LITERATURA I INTERNETSKE STRANICE S DODATNIMINFORMACIJAMA

Vodi Upute za primjenu direktiva utemeljenih na Novom i Opem pristupu (Blue Guide),izdan na svim glavnim jezicima EU-a, nalazi se na: http://ec.europa.eu/enterprise/newap-proach/legislation/guide/index.htm. Hrvatsko izdanje moe se nabaviti u Hrvatskom za-vodu za norme (HZN).

Norme se mogu nai na:

hrvatskom i engleskom: www.hzn.hr/english/indexen.html

engleskom: www.bsi-global.com

njemakom: www.din.de

francuskom: www.afnor.org/portail.asp

vie jezika: www.iso.org/iso/home.htm

Informacije o normama i propisima u Hrvatskoj i drugim zemljama:

Informativna sredinjica Svjetske trgovinske organizacije Hrvatski zavod za norme,www.hzn.hr

Informacije o izradi tehnikih propisa u Hrvatskoj:

www.hidra.hr

Informacije o direktivama zasnovanim na Novom i Opem pristupu:

www.newapproach.org

ec.europa.eu/enterprise/newapproach/standardization/harmstds/reflist.html(Sadri potpun i auriran popis direktiva EU-a te reference na odgovarajui popis ne sadraj normi po direktivi.)

Internetske stranice tijela zaduenih za osiguranje infrastrukture kvalitete i drugih nacio-nalnih hrvatskih tijela:

Hrvatska akreditacijska agencija (HAA): www.akreditacija.hr

Hrvatski zavod za norme (HZN): www.hzn.hrDravni zavod za mjeriteljstvo (DZM): www.dzm.hr

Dravni inspektorat (DI): www.inspektorat.hr


46/180


47/180

19

Minivodi


trava

nj2009.

Minivodii namijenjeni poduzetnicima su dostupni za preuzimanje naInternet stranicama projekta:

Javna nabavaNorme za industrijske proizvode

Prava intelektualnog vlasnitvaSigurnost hraneZatita okolia

Zatita potroaaZatita trinog natjecanja i dravne potpore

Poboljavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice

EU CARDS projekt: EuropeAid/121473/C/SV/HR

Pripremajui se za ulazak u Europsku uniju, Republika Hrvatska provodi znaajne izmjenezakona i propisa koje e bitno utjecaj na hrvatsku poslovnu zajednicu. Ove su promjeneneophodne kako bi hrvatski poslovni sektor dostigao standarde Europske unije i postaokonkurentan u Uniji i na globalnom tritu. Stoga ovaj projekt, koji je financiran od Eu-ropske unije, ima za cilj unaprijediti poslovnu klimu u Hrvatskoj razvijanjem instrume-nata za procjenu uinaka zakonskih promjena na hrvatsku poslovnu zajednicu, te takoerpoboljati informiranost poslovne zajednice o tim promjenama.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitvaUlica grada Vukovara 78, HR-10000 Zagreb, Hrvatska

T: (0)1 610-9773

F: (0)1 610-9777E: [email protected]

W: www.bizimpact.hr


48/180

Minivodi


trava

nj2009.

Ovaj minivodi izraen je u sklopu BIZimpact projekta Poboljavanje informiranosti hrvatske poslovne zajedniceuz financijsku potporu Europske unije. Iznesena stajalita ne odraavaju nuno stajalita Europske komisije.


49/180

Minivodi:Pravaintelektualnogvlasnitva

trava

nj2009.



Prava

intelektualnogvlasnitva



50/180







51/180



Pravaintelektualnogvlasnitva


DRAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNITVO


52/180


trava

nj2009.

04



Dami Polanec, dipl. ing.

PREDGOVOR

U procesu pridruivanja Europskoj uniji Republika Hrvatska provodi promjene zakona i pro-pisa koje e znatno utjecati na poslovnu zajednicu. Te su promjene nune kako bi hrvatsketvrtke zadovoljile standarde Europske unije i bile konkurentne kako na tritu EU-a tako i

na globalnom tritu.Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva svjesno je da zakonske promjene mogustvoriti potekoe hrvatskim tvrtkama i da im treba stalno davati pravodobne informacijekako bi uskladile poslovanje s novim propisima i standardima. Uz to, nova pravila donosetvrtkama dodatne trokove u pogledu vremena, opreme i zaposlenika.

Svjesni smo i specifine situacije u kojoj se nalaze nai mali i srednji poduzetnici, koji inegotovo 99% ukupnog poslovnog sektora. Za razliku od velikih tvrtki, oni uglavnom nemajuzaposlenike specijalizirane za praenje promjena zakona i propisa.


Javna nabava Norme za industrijske proizvode Prava intelektualnog vlasnitva Sigurnost hrane Zatita okolia

Zatita potroaa Zatita trinog natjecanja i dravne potpore

Minivodii upoznaju male i srednje poduzetnike s nacionalnim zakonodavstvom i zakono-davstvom Europske unije, daju pregled izvora informacija i potpora koje su im dostupne uzemlji i ire te upozoravaju na ono to moraju uiniti kako bi se prilagodili novim pravili-ma.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva aurirat e minivodie svake godine i in-formirati Vas o promjenama u svakome od spomenutih podruja. Nadamo se da e Vamovaj minivodi pomoi pri provedbi propisa i norma u poslovanju te i na taj nain pomoi priposlovanju i poveanju Vae konkurentnosti u ovom trenutku vanom za razvoj hrvatskogagospodarstva.

ZAHVALA

Ovaj minivodi naruio je projekt BIZimpactkoji se financira sredstvima Europske unije,

a pripremio ga je Sektor za informacije i suradnju s okruenjem Dravnog zavoda za in-telektualno vlasnitvo. Posebno zahvaljujemo gospodinu Bojanu Benku, dr.sc., NaelnikuOdjela za izobrazbu i razvoj primjene intelektualnog vlasnitva, koji je autor najveeg dijelateksta minivodia.


53/180


54/180


trava

nj2009.

06

Autorsko pravo obuhvaa moralna, imovinska i druga prava autora u pogledu autorskogdjela. To su osobito, ali ne iskljuivo, pisana i govorna djela, raunalni programi, glazbenai likovna djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska i pantomimska djela,arhitektonska djela, djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska ilinjima slina djela, kartografska djela, prijevodi, te razliiti prikazi znanstvene i tehnike

prirode. Srodna prava odnose se osobito, ali ne iskljuivo, na prava umjetnika izvoaa,proizvoaa fonograma, filmskih producenata, nakladnika, organizacija za radiodifuziju, teproizvoaa neoriginalnih baza podataka.

Autorsko pravo i srodna prava stjeu se samim inom stvaranja autorskog ili srodnogdjela, njegovom umjetnikom izvedbom ili fiksiranjem fonograma, videograma ili emisije,odnosno drugim nainom javnog priopavanja. Za stjecanje zatite autorskog ili srodnogdjela ne postoji posebni postupak, niti je potrebna prethodna objava djela. To znai da seautorsko ili srodno pravo stjee bez ikakvih trokova.

Neformalni oblici intelektualnog vlasnitva obuhvaaju zatitu od nepotenog trinognatjecanja, poslovne tajne, zatitu tvrtke, znanje i iskustvo (know-how), zatitu povjer-ljivih podataka (data exclusivity), zatitu biljnih sorti itd. U Europskoj uniji u ovu kategorijupripadaju i poslovne metode1. Za neformalne oblike intelektualnog vlasnitva ne postojeposebni postupci stjecanja. Za razliku od prava intelektualnog vlasnitva koja se stjeu te-meljem posebnih zakona, a iji je predmet zatite veinom javno dostupan, opseg i djelot-vornost zatite neformalnih oblika intelektualnog vlasnitva ovisi o nainu uvanja njihovihsadraja i ugovorima izmeu strana kojima su ti sadraji dostupni.

Razvojem interneta u proteklih dvadesetak godina nastao je jo jedan posebni oblik in-telektualnog vlasnitva koji nije ranije spomenut, a to su internet domene. Zatita internet

domena u nekim je elementima nalik zatiti iga, ali se zbog svojih specifinosti od njeznatno razlikuje. Zatita internet domena provodi se postupkom registracije.

VANOST PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNITVA ZA HRVATSKU POSLOVNUZAJEDNICU

Pribliavanjem i integracijom u Europsku uniju poduzea e postati izravno izloena utje-cajima novog gospodarskog poloaja. Otvoriti e se veliko trite nesluenog potencijala,ali nastup na njemu zahtijevati e ozbiljnu tehniku, tehnoloku, marketinku i financijsku

pripremu. Unato dosadanjoj vrlo liberalnoj gospodarskoj politici na hrvatskom tritu,domae e gospodarstvo morati uloiti dodatne napore u nastojanju da odri ve ostvarenipoloaj.

Zatita intelektualnog vlasnitva u razvijenim gospodarstvima ve je dulje uobiajenoposlovno sredstvo organiziranog nastupa na tritu. U nas je u proteklih petnaestak godi-na razvijen moderni sustav zatite intelektualnog vlasnitva koji iskusna strana poduzeabolje koristiti od veine domaih tvrtki. To e postati jo izrazitije nakon ulaska Hrvatskeu Europsku uniju. Stoga je osobito vano da se upravo u ovom predpristupnom razdo-blju potaknu svi oblici zatite intelektualnog vlasnitva domaih, posebno malih i srednjihpoduzea. Posebnu pozornost valja posvetiti i zatiti industrijskog vlasnitva na regional-nom tritu, na kojemu hrvatska poduzea imaju odreene komparativne prednosti.

1Za razliku od Europske unije u SAD-u se na pr. poslovne metode mogu tititi i patentom ako zadovoljavaju svepotrebne uvjete za takav nain zatite.


55/180


56/180


trava

nj2009.

08

Pravilnik o igu (NN 117/07)

Zakon o industrijskom dizajnu (NN 173/03, 76/07, 30/09)

Pravilnik o industrijskom dizajnu (NN 72/04 i 117/07)

Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga

(NN 173/03 i 76/07) Pravilnik o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i us-

luga (NN 72/04, 117/07)

Zakon o zatiti topografija poluvodikih proizvoda (NN 173/03, 76/07, 30/09)

Pravilnik o zatiti topografija poluvodikih proizvoda (NN 72/04, 117/07)

Na zatitu intelektualnog vlasnitva u irem smislu odnose se u Republici Hrvatskoj jo isljedei zakoni:

Zakon o trgovini (NN 87/08, 96/08, 116/08) Zakon o trgovakim drutvima (NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08)

Zakon o radu (137/04)

Zakon o lijekovima (NN 71/07)

Zakon o veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima (NN 79/98)

Zakon o zatiti sorti poljoprivrednog bilja (NN 131/97, 62/00, 67/08)

Zakon o hrani (NN 71/07, 155/08)

Zakon o vinu (NN 96/03)

USKLAENO ZAKONODAVSTVO I IMPLIKACIJE ZA POSLOVNU ZAJEDNICU

Sustav zatite intelektualnog vlasnitva u Hrvatskoj od poetka samostalnosti razvijao sesukladno odgovarajuim meunarodnim standardima, a 2007. i 2009. godine usklaen jes pravnom steevinom Europske unije. S obzirom na to, kao i na princip teritorijalnostiprava intelektualnog vlasnitva, pristupanje EU-u nee izrazitije neposredno djelovati naposlovnu zajednicu.

Pozitivne posljedice usklaivanja zakonodavstva sa steevinom Europske unije mogubiti djelotvornija provedba prava intelektualnog vlasnitva i vea pravna sigurnosti zbogkvalitetnijeg donoenja odluka u postupcima priznanja i provedbe prava.

Ukljuivanje Republike Hrvatske u sustav Europskog patenta (od 2004. na praktinoj razini,a od 1. sijenja 2008. i formalnim lanstvom u Europskoj patentnoj organizaciji) nije izravnovezano uz usklaivanje s europskom pravnom steevinom, no ve je donijelo zamjetnopoveanje broja zahtjeva za zatitu patenata stranih tvrtki u Hrvatskoj. Stoga je realnooekivati i osjetno poveanje broja patenata u vaenju, ali e on i dalje biti samo mali dioukupnog broja vaeih patenata u svijetu.

Poveanje je izvjesno u podruju igova i industrijskog dizajna, jer e pristupanjem Eu-ropskoj uniji Hrvatska postati dijelom sustava iga Zajednice (Community trademark) idizajna Zajednice (Community design). Meutim, za razliku od patenata, broj igova u


57/180

09


trava

nj2009.

vaenju poveati e se u trenutku ulaska u Europsku uniju za preko 500000, to je oko etiriputa vie od trenutnog broja igova u vaenju u Hrvatskoj. Promjena u podruju industri-

jskog dizajna biti e jo izrazitija, jer e se broj registriranih dizajna poveati sa sadanjih3300 na preko 500000. Utjecaj ovako naglih promjena mogao bi biti znaajan, posebno zaona poduzea koja znakove i nazive kojima obiljeavaju svoje proizvode i usluge, te izgled

Documents

Mini Vodici