Mišljenje zaposlenika visokoškolskih knjižnica Sveučilišta J. J. Strossmayera o

institucijskom repozitoriju

Andreja Zubac Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Poslijediplomski sveučilišni studij informacijskih i komunikacijskih znanosti

Ul. Ivana Lučiča 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska azubac@ffzg.hr

14. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica

Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice HKD-a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Sveučilišna knjižnica Rijeka

13.-15. svibnja 2015., Excelsior, Lovran

1

Repozitoriji u otvorenome pristupu (OA) prema građi koju pohranjuju mogu biti:

a) predmetni repozitoriji (pokrivaju određeno područje znanosti)

b) institucijski repozitorij (pokrivaju sadržaje jedne institucije).

2

Institucijski repozitorij:

• Najčešće pohranjuje znanstvene informacije, ali može pohranjivati i sve ostale vrste dokumenata vezanih uz određenu instituciju/e, primjerice administracijske dokumente.

• ...digitalni arhiv/zbirka koja sadrži intelektualnu produktivnost institucije koja ju je postavila. (Suber, 2012.)

3

Upravljanje:

• Repozitorijem može upravljati pojedinac, manja skupina ljudi, institucije, komercionalne organizacije i konzorcij, država i sl. (Macan, 2014b).

4

• Institucijski repozitorij danas je dio velikoga broja svjetskih sveučilišta u cjelini, ali i njegovih sveučilišnih sastavnica te akademskih zajednica.

Pristup repozitoriju: • otvoreni (slobodan pristup) • poluotvoreni (dio građe je u slobodnom pristupu, a dio

je pod zaporkom) • zatvoreni pristup (niža razina otvorenoti, za internu

upotrebu na razini institucije), (Prost & Schöpfel, 2014.).

5

Inicijative suvremenoga društva znanja:

Zlatni put/pristup

Radovi objavljeni u časopisima koji su odmah

dostupni u otvorenom pristupu.

Zeleni put/pristup

Radovi koje nakon objave znanstvenici sami

postavljaju u otvoreni pristup.

Važna su autorska prava: moralno pravna i imovinsko pravo - prenosi se na

izdavača potpisianjem dokumenta prije objave! (Macan, 2014b).

6

Zeleni put/pristup

• U skladu s njim znanstvene zajednice u svijetu izgradile su digitalne arhive institucija, tj. institucijske repozitorije koji imaju za cilj pohraniti, dugoročno očuvati i distribuirati podatke široj znanstvenoj zajednici.

• Oko 2000. godine – nastanak prvih repozitorija na sveučilištima u svijetu (Usp. Westrienen, G. van. & Lynch, C. A., 2005.)

7

Europska komisija

• Obzorom je predviđeno da svi rezultati koji budu dobiveni na temelju istraživanja provedenih u okviru ovoga projekta moraju biti pohranjeni u repozitorij otvorenoga pristupa.

• Digitalnu građu objavljenu u časopisima zlatnoga i zelenoga puta (knjige, članke i zbornike) u repozitorij postavljaju znanstvenici/autori.

• Vremenski odmak za prirodne i

tehničke znanosti - najduže šest mjeseci nakon objavljivanja te dvanaest mjeseci za društvene i humanističke znanosti.

- Inicijator projekta za istraživanje Horison ili Obzor 2014-2020.

- dodijeljuje sredstva znanstvenicima s ciljem razvijanja e-infrastrukture, razmjene i čuvanja znanstvenih informacija.

(EC-Horison 2020.)

8

Zeleni pristup:

• postavljanjem znanstvenih publikacija u repozitorij one počinju biti dostupne široj javnosti. (Suber, 2012.)

• „Ako sveučilišta žele imati vodeću ulogu u razvoju znanosti, stvaranje institucijskih repozitorija u daljnjem radu njihovih znanstvenika i studenata igrat će ključnu ulogu.“ (Vrana, 2010.)

9

Važnost!

• „Na taj način digitalni repozitorij povećava vidljivost i citiranost samih radova, doprinosi transparentnosti rada ustanove koja je pokrenula repozitorij te potiče i ubrzava dijeljenje informacija u znanstvenoj i akademskoj zajednici. Pohranjivanjem u digitalnom repozitoriju radovi su trajno zaštićeni od gubitka.” (Repozitorij završnih radova Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2015.).

10

2005. godine:

• Nalaz istraživanja o broju institucijskih repozitorija na sveučilištima pokazao je da je u trinaest svjetskih država koje ukupno sabiru 792 sveučilišta pokrenuto 305 institucionalnih repozitorija. Od toga su 103 bila razvijena u Njemačkoj (više Tablica 1.) (Westrienen & Lynch, 2005.)

• Danas je svijetu registrirano 2 874 repozitorija u otvorenome pristupu. (Directory of Open Access Repositories. Growth of the OpenDOAR Database – Worldwide, 2015.)

11

Tablica 1. Table 1: Academic institutional Repositories; state of the art in 13 countries - June 2005

Countries Number of IRs Number of universities Percentage of universities with an IR

Average number of documents per IR

Australia 37 39 95 n.r.

Belgium 8 15 53 450

Canada 31 n.r. - 500

Denmark 6 12 50 n.r.

Finland 1 21 5 n.r.

France 23 85 27 1000

Germany 103 80 100 300

Italy 17 77 22 300

Norway 7 6 100 n.r.

Sweden 25 39 64 400

The Netherlands 16 13 100 3,000 / 12,500

United Kingdom 31 144 22 240

United States of America n.r. 261 - n.r. not reported

[1] Isto. [2] Kod provedenoga istraživanja u SAD repozitoriju su uglavnom vezani za doktorske disertacije i istraživanja.

12

Uspješnost repozitorija:

• moguće je izmjeriti.

• Međunarodna organizacija za standardizaciju (1994.) definira uspjeh kao stupanj do kojeg određeni korisnik može koristiti proizvod kako bi učinkovito postigao ciljeve i zadovoljstvo u određenom kontekstu korištenja/upotrebe.

13

Pokazatelji uspjeha:

1. Kim & Kim (2008.) predložili su pokazatelje uspjeha jednoga repozitorija:

a) zadovoljstvo

b) podupiranje izgranje repozitorija

c) njegova korisnost korisnicima

d) djelotvornost.

14

2. „Pri izgradnji institucijskih repozitorija treba poštivati nekoliko osnovnih postavki, a najvažnija jest da je sva građa koja se pohranjuje rezultat intelektualnog rada određene institucije te da ponajprije sadržava znanstvene i/ili obrazovne sadržaje.“ (Krajna, 2008.)

3. Poštvanje autorskih prava.

15

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Narodne novine br. 94/13 od 22.7.2013. (čl. 40.)

• obvezuje sveučilišta i njegove sastavnice da

studentske završne radove trajno objavljuju (arhiviraju) na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te da se isti kopiraju u nacionalnu bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

• doktorske disertacije sastavnica/sveučilište dužno

je trajno objaviti (pohraniti) na javnoj internetskoj bazi Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

16

Metodologija istraživanja: • Kvantitativna metoda anonimnog upitnika sa

zatvorenim pitanjima. • Istraživanje je provedeno u mjesecu ožujku 2015.

godine. • Ispitanici: zaposlenici visokoškolskih knjižnica

Sveučilišta J. J. Strossmayera. • Veličina uzorka je N= 30. • Jedinica analize je svaki ispitanik (dipl. knjižničar,

pomoćni knjižničar, mag. informatologije na stručnom osposobljavanju...).

• Obrada podataka: SPSS.

17

Ciljevi istraživanja:

1. Utvrditi stav knjižničara o repozitoriju na sveučilišnim sastavnicama (trebaju li ili ne fakulteti imati vlastiti repozitorij).

2. Utvrditi koje zbirke bi trebalo arhivirati u repozitorijima sastavnica.

3. Utvrditi koji pristup repozitoriju ispitanici smatraju najprikladnijim za njihovu instituciju.

18

Rezultati istraživanja:

1. Jeste li dipl. knjižničar/mag. informatologije?

Da - 24 ispitanika (80%)

Ne - 6 ispitanika (20%)

19

2. Koliko godina radnoga iskustva imate?

Frequency Percent

a) manje od 2 13 43,3

b) od 3 do 10 godina

2 6,7

c) od 11 do 21 godinu radnoga iskustva

9 30,0

d) 21 do 30 godina radnoga iskustva

2 6,7

e) više od 30 godina radnoga iskustva

4 13,3

Total 30 100,00

20

3. Je li institucijski repozitorij potreban fakultetima?

Frequency Percent Da 27 90.0

Ne 3 10.0

Total 30 100.0

21

4. Ako da, zašto tako mislite?

Frequency Percent a) promiče vrijednosti sastavnice

9

30.0

b) otvara dostupnost sadržajima

18

60.0

c) nisam sigurna

1

3.3

d) nisu ništa zaokružili

2

6.7

Total

30

100.0

22

5. Ako ne, zašto?

Frequency Percent a) oduzima vrijeme 1 3.3%

a) njegova izgradnja i briga nije knjižničarski posao

1 3.3%

a) većina informacija dostupna je preko weba

1 3.3%

a) bez odgovora (oni koji su odgovorili da je inst. rep. potreban)

27 90.0%

Total 30 100.0%

23

6. Koji bi pristup repozitoriju bio najprikladniji za sastavnicu na kojoj ste zaposleni?

Frequency Percent

a) otvoreni

14 46.7

b) poluotvoreni

11 36.7

c) zatvoreni

3 10.0

d) nisam sigurna

2 6.60

Total

30

100

24

7. Koje zbirke bi trebao arhivirati repozitorij na Vašoj sastavnici? Mogućnost odabira više odgovora.

a ) nastavne skripte 14 46,67%

b ) dokumente 6 2%

c) znanstvene i stručne radove objavljene u časopisima zlatnoog i zelenog puta

23

76,67%

d) radove s konferencija

19

63,33%

e) doktorske disertacije

23

76,67%

f) multimedijski sadržaj

10

33,33%

g) e-knjige i udžbenike

19

63,33%

h) studentske ocjenske radove

13

43,33%

25

Rasprava: • Većina knjižničnih zaposlenika mišljenja je da je

institucijski repozitorij poteban sveučilišnim sastavnicama jer otvara dostupnost sadržajima i promiče vrijednost sastavnice. Također, iz nalaza je vidljivo da su zaposlenici u knjižnicama mišljenja da njegovo usustavljivanje i daljnja briga o njemu nije knjižničarski posao.

• Najviše zaposlenika mišljenja je da bi Institucijski repozitorij njihovih sastavnica trebao sadržavati znanstvene i stručne radove objavljene u časopisima zlatnoga i zelenoga puta, doktorske disertacije te radove s konferencija, e-knjige i udžbenike. 43,33% zalaže se za pohranjivanje studentskih ocjenskih radova, a ostali ne.

26

U odnosu na Zakon

• Na Sveučilištu u Osijeku postoji samo jedan repozitorij i to na Filozofskom fakultetu u Osijeku, Odsjek za infomacijske znanosti. (FFOS, 2015).

• Jedan fakultet/sastavnica uključila se u pohranu disertacija na nacionalnoj razini – Dabar (voditelj knjižnice).

• Internetska baza Sveučilišne knjižnice u Osijeku za sada ne postoji.

• Iz DAR-a je vidljivo da je nekolicina autora sa Sveučilišta u Osijeku dostavila svoju disertaciju NSK u e-obliku (DAR, 2015.).

27

Zaključak

• Prije stvaranja digitalnoga arhiva/repozitorija potrebno je unaprijed odrediti strukturu pohrane, očivanja i načina korištenja sadržaja te izgraditi optimalan sustav koje će utjecati na bolje poslovanje institucije.

• Prednost digitalnih repozitorija/arhiva: objedinjenost dokumenata na jednome mjestu, mogućnost brzoga pretraživanja te dostupnost neovisno o mjestu i vremenu pristupa, veća citiranost.

28

... To ujedno i pridonosi boljoj organizaciji dostupnosti dokumenata kroz zakonsku regulativu i sortiranje postojećega materijala. Institucijski repozitoriji su potrebni sveučilištima, a s time se slažu i zaposlenici visokoškolskih knjižnica na Sveučilištu J. J. Strossmayera. • U odnosu na postavljeni Zakon 2013. vidljivo je da je postoji

zbrka oko usustavljanja te da se rijetke sastavnice uključuju po pitanju postavljanja završnih radova i disertacija.

• Cilj Srca bio je da studenti sami pohranjuju završni rad, a

urednik (knjižničar) samo validira, no hoće li usitinu biti tako?

29

Literatura:

Digitalni akademski repozitorij (DAR). Available at: http://dar.nsk.hr/ • Directory of Open Access Repositories. Growth of the OpenDOAR Database –

Worldwide. Retrieved on 20th April 2015 from: http://www.opendoar.org/onechart.php?cID=&ctID=&rtID=&clID=&lID=&potID=&rSoftWareName=&search=&groupby=r.rDateAdded&orderby=&charttype=growth&width=600&height=350&caption=Growth%20of%20the%20OpenDOAR%20Database%20-%20Worldwide

• Kim, H. H. & Kim, Y. H. (2008). Usability study of digital institutional repositories. Electronic Library, 6(26), 863 – 88. Retrieved on 5th August 2013 from: http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?articleid=1753957

• Krajna, T. (2007). Slobodan pristup informacijama: institucijski repozitoriji. Polimeri: časopis za plastiku i gumu, 3(28),199-200.

• Macan, B. (2014a). Repozitoriji u otvorenom pristupu : interoperablilnost kao jedini put. // Slobodan pristup informacijama: 13. i 14. okrugli stol: zbornik radova / uredile Tea Grašić-Kvesić i Ivana Hebrang Grgić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 56-71.

• Macan, B. (2014b). FULIR – Repozitorij cjelovitih tekstova Instituta Ruđer Bošković. Kem. Ind. 63 (7-8), 269-276.

• Međunarodna organizacija za standardizaciju (1994.)

30

• Repozotorij završnih radova Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Available: https://repozitorij.mef.unizg.hr/napredno-pretrazivanje

• Prost, H. & Schöpfel, J. Degrees of Openness : Access Restrictions in Institutional Repositories. Retrieved on 2nd February 2015 from: http://www.dlib.org/dlib/july14/prost/07prost.html

• Rajh, A. & Stančić, H. (2010). Planiranje, izgradnja i uspostava digitalnog arhiva. Arhivski vjesnik, 1(53), 41-62.

• Suber, P. (2012). Open Access. The MIT Press, Cambridge, Massachusetts, London, England.

• Towards better access to scientific information: boosting the benefits of public investments in research (2012). Brisel: Europska komisija. Retrieved on 2nd March 2015 from: http://ec.europa.eu/research/science-society/document_library/pdf_06/era-communicationtowards-better-access-to-scientific-information_en.pdf

• Obzor 2020. Available: http://www.obzor2020.hr/v • Westrienen, G. van. & Lynch, C. A. (2005). Academic Institutional Repositories. D-Lib

Magazine, 9(11). Retrived on 3rd August 2013 from: http://dlib.org/dlib/september05/westrienen/09westrienen.html

• Vrana, R. (2010). Digitalni repozitoriji i budućnost očuvanja i primjene znanstvenog znanja. Informatologija, 1(44), 55-62.

31