Kritičko Mišljenje. Knjižica Sažetaka

8/10/2019 Kritiko Miljenje. Knjiica Saetaka

1/68


2/68


3/68

Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu

KRITIKO MILJENJE

1. regionalni studentski simpozij

Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveuilitau Splitu, Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu i

Hrvatskog filozofskog drutva

Split, 2. i 3. listopada 2014.


4/68

IZDAVAFilozofski fakultet Sveuilita u Splitu

ZA IZDAVAAAleksandar Jakir

UREDNIKLuka Mati

IZVRNA UREDNICA

Renata Busatto

REDAKTURA I KOREKTURALuka Mati

PRIJELOM TEKSTAGradska tiskara Osijek d.d.

DIZAJN NASLOVNICEValentina Perii

TISAKGradska tiskara Osijek d.d.

NAKLADA250 primjeraka

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Sveuiline knjiniceu Splitu pod brojem 150906058

ISBN 978-953-7395-66-7


5/68


6/68

ORGANIZACIJSKI ODBOR SIMPOZIJA

Valentina Perii(predsjednica)

Marina Mei(tajnica)

Ivan Berecka

Renata Busatto

Dino Dabro

Josip Gu

Antonio Kovaevi

Anelko Mihanovi

Milena Radovi

Ivan Rak

-----------------------------------------------------

PROGRAMSKI ODBOR SIMPOZIJA

Luka Mati(predsjednik)

Gabriela Bai

Ljudevit Hanek

Emil Kuan


7/68

KRITIKO MILJENJE


Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveuilita

u Splitu, Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu i

Hrvatskogfi

lozofskog drutva

Uvod


8/68


9/68


10/68

8

drutvu. U skladu s time, simpozij smo koncipirali kao prostor dijaloga meustudentima i studenticama iz cijele regije, pri emu e taj dijalog biti uteme-ljen njihovim istraivakim i misaonim doprinosima temama koje pripadaju uznanstvena podruja sociologije, filozofije, pedagogije, povijesti, umjetnikih

kritika, prava, religijskih studija, teorije i povijesti knjievnosti te mnoga dru-ga. Osim studenata i studentica, svoj e obol simpoziju dati profesori i profe-sorice koji e u svojstvu pozvanih predavaa iz perspektive svojih istraivanjatematizirati kritiko miljenje.

2. Kritiko miljenje kao tema simpozija

Kao to smo naveli u pozivu za sudjelovanje, kritiko miljenje odabrali

smo za temu ovog simpozija zato to smatramo da razvojem i proizvodnjom kri-tike humanistike i drutvene struke mogu dati svoj doprinos drutvu. To uvje-

renje temeljimo na prisutnosti i znaaju kritikih nastojanja u filozofiji i drugim

humanistikim i drutvenim znanostima tijekom posljednjih nekoliko stoljea.

Vjerojatno je svima poznato da je klasino razdoblje njemake ideali-stike filozofije zapoelo trima kritikama Immanuela Kanta (17241804). U19., pak, stoljeu Karl Marx (18181883) je svojem najznaajnijem djelu,

Kapitalu, dao podnaslovKritika politike ekonomije. Isti je autor napisao joneka djela koja u naslovu imaju imenicu kritika: Prilog kritici Hegelove filo-zofije prava, Prilog kritici nacionalne ekonomije sa zavrnim poglavljem oHegelovoj filozofiji, Kritike primjedbe uz lanak Pruski kralj i socijalnareforma. Od jednog Prusa.

U 20. stoljeu objavljeno je mnotvo literature koja takoer u naslovu

sadri rije kritika, pri emu emo ovdje navesti samo neke od njih: Max

Horkheimer (18951973) napisao je Kritiku instrumentalnog uma, Jean-Pa-

ul Sartre (19051980) napisao je Kritiku dijalektikog uma, Henri Lefebvre

(19011991) poznat je poKritici svakidanjeg ivota, a Thomas Burton Botto-

more (19201992) po knjizi Sociologija kao drutvena kritika, dok je Pierre

Bourdieu (19302002) napisao knjiguDistinkcija: drutvena kritika suenja.

Uz to, za barem tri kole miljenja kritika je bila konstitutivni element. Prva,

i vjerojatno najpoznatija, frankfurtska je kola kritike teorije.3Druga je ko-

3

Vidi: Martin Dej [Martin Jay],Dijalektika imaginacija. Povijest Frankfurtske kole i Insti-tuta za socijalno istraivanje 1923-1950.(Sarajevo/Zagreb: Svjetlost/Globus, 1982).


11/68

9

la ona koja se okupljala oko zagrebakog asopisaPraxisiKorulanske ljet-

ne kole, ija je jedna od temeljnih odrednica bila nepotedna kritika svega

postojeeg,4a trea je kola kritika pedagogija utemeljena na doprinosima

brazilskog pedagoga Paola Freirea (19211997).5Naposljetku, Miroslav Krle-

a (18931981) je svoj poznati polemiki spis, Dijalektiki antibarbarus za-poeo mottom: Sve to je javno tampano treba da bude javno kritikovano.6

Od poetka ovog stoljea moemo nai brojna izdanja koja tematizira-ju kritiko miljenje, pri emu dominiraju izdanja na engleskom jeziku. Taizdanja, primjerice Critical thinking. A concise GuideTracy Bowell i GaryjaKempa (London: Routledge, 2002),Invitation to Critical ThinkingJoela Ru-dinowa i Vincenta E. Barryja (Balmont: Thomson Wadsworth, 2008) ili AWorkbook for Arguments. A Complete Course in Critical ThinkingDavida R.Morrowa i Anthonyja Westona (Indianapolis: Hackett Publishing Company,2011), usmjerena su na teme poput metoda argumentacije i teorija istine te nateme iz retorike. Dakle, novija je literatura usmjerena prema metodolokimtemama, a ne prema nekoj konkretnoj kritikoj praksi, to ini najznaajnijurazliku u odnosu na kritike doprinose prolog stoljea.

Kao to se da uoiti iz prethodno navedenih primjera, kritiko miljenjezapravo je naziv za razliite metode i prakse istraivanja i razmiljanja u po-

ljima humanistikih i drutvenih znanosti tijekom njihove povijesti. Uslijednavedene raznolikosti, smatramo da je nemogue ponuditi definicije, bilo kri-tike bilo kritikog miljenja, koje bi bile jednoznane i sveobuhvatne. Iz togaslijedi da kritika i kritiko miljenje, u pogledu teorije, prakse i metodologi-je, predstavljaju istraivaki izazov. Stoga, od izlaganjna ovom simpozijuoekujemo da kritikom miljenju pristupe iz razliitih perspektiva, bile onehistoriografske, filozofske, metodoloke, socioloke, psiholoke, pedagoke

ili kakve druge. Napose smatramo da je za aktualizaciju kritikog miljenjapotrebno znati to je ono kroz povijest predstavljalo da bismo mogli utemelje-no zakljuivati o tome koji su njegovi suvremeni potencijali.

Luka Matii Valentina Perii

4 emu Praxis?,Praxis1 (1964), str. 3-6, str. 4.5 Vidi: Paolo Freire,Pedagogija obespravljenih(Zagreb: Kikagraf, 2002). Vidi i: Ivana Perica

(ur.),Politiko Pedagoko. Janusova lica pedagogije(Zagreb: Udruga Blaberon, 2013).6 Miroslav Krlea, Dijalektiki antibarbarus,Peat8-9 (1939), str. 73-232, str. 73.


12/68


13/68


14/68


15/68


16/68

14

10.4511.00 Neboja Anteevi(Beograd): Kritika interpretacija modernearhitekture: metodoloke karakteristike tumaenja i vrednova-nja arhitekture turistikih objekata Jugoslavije

11.0011.15 Denis Jurkovi (Osijek): Estetsko obrazovanje kao element

cjelovitog obrazovanja11.1511.35 Rasprava

11.3512.00 Pauza

Pozvana predavanja12.0012.30 Zoran Dimi(Ni): Kritiko miljenje u drelu novog varvar-

stva12.3013.00 Livia Puljak(Split): arlatanstvo u medicini i nedostatak kri-

tikog miljenja13.0013.30 Rasprava

13.3015.30 Pauza

15.3015.45 Goran Stani(Zagreb): Uloga filozofije kao kritikog milje-

nja u objavljenim religijama15.4516.00 Valentina Perii(Split): Gajo Petrovii uloga kritike reflek-

sije u razotuenju ovjeka16.0016.15 Luka Mati (Osijek): Drutveno-politiki angaman filozof

na tragu Gramscijeva stava Vivo, sono partigiano i praxisov-ske nepotedne kritike svega postojeeg

16.1516.30 Rasprava

16.3016.45 Pauza

16.4517.00 Milica Rai(Ni): il Delez: filozofija kao stvaranje pojmova17.0017.15 Nika Babi (Split): Problemi usustavljivanja dekonstrukcije

Jacquesa Derride17.1517.30 Ivo Alebi(Zagreb): Rjeenje hermenutikog kruga u indijskoj

filozofiji17.3017.45 Rasprava


17/68

15

17.4518.00 Pauza

18.0018.15 Marija Jakovljevi(Beograd): Sociologija nije kritiki pred-met kritiko itanje dokumenata koji definiu srednjokolsku

nastavu sociologije u Srbiji18.1518.30 Hristijan Cvetkovski(Skopje): Evropski kredit transfer sistem(ECTS) i Institut za povijest

18.3018.45 Aleksandra Ninkovi(Beograd): Da li je primena pravila lo-gike nuna za kritiko miljenje? Problem definisanja kritikogmiljenja i njegove domenospecifinosti odnosno generalizibil-nosti.

18.4519.00 Rasprava

19.00 Zavretak prvog dana simpozija

PETAK, 3. listopada 2014.

9.009.15 Hrvoje Potlimbrzovi(Osijek): Dva pristupa problemu kriti-

kog miljenja9.159.30 Marina Mei(Split): Mogunosti razvijanja kritikog milje-

nja u nastavi9.309.45 Ida Kova(Zagreb): Kritika kompetencijskog pristupa obrazo-

vanju tko je u krivu, a tko u pravu?9.4510.00 Rasprava

10.0010.15 Pauza

10.1510.30 Tea Bara (Split): Polemika o pravu na pobaaj u RepubliciHrvatskoj

10.3010.45 Jelena Stankovi(Novi Sad): Politika menstruacije10.4511.00 Draen Rastovac (Rijeka): Treba li dopustiti privatizaciju

voda?11.0011.15 Anita Luni(Split): Filozofsko promiljanje problema rata kao

specifinog elementa u simbolikoj izgradnji kolektivnog


18/68

16

11.1511.35 Rasprava

11.3511.50 Pauza

Pozvana predavanja11.5012.20 Berislav arni, Gabriela Bai (Split): Uloga autoriteta ukritikom miljenju i ravnopravnoj raspravi

12.2012.50 Davor Bali(Osijek): Prosudbe Miroslava Krlee o VladimiruFilipoviu i njegovu tekstu Osnovi etiko-filozofske orijenta-cije Marka Marulia

12.5013.20 Rasprava

13.2015.30 Pauza

15.3015.45 Andrea Berber(Beograd): Evolutivna osnova morala15.4516.00 Josip Gu(Split): Voltaireov kritiki duh16.0016.15 Ivan Rak(Split): Kritiko miljenje i njegovi neprijatelji16.1516.30 Rasprava

16.3017.00 Pauza

17.0017.15 Strahinja orevi (Beograd): Preispitivanja redukcionisti-kih tendencija u savremenoj filozofiji

17.1517.30 Renata Busatto(Split):Branislav prvi hrvatski ilegalni tjednik17.3017.45 Marija Jeramaz(Split): itate li ikad knjige koje spaljujete?17.4518.00 Rasprava

18.0018.15 Pauza

18.1518.45 Zavrna rasprava i zatvaranje simpozija


19/68

KRITIKO MILJENJE




Hrvatskogfi

lozofskog drutva

Saeci izlaganja


20/68


21/68

19

IVO ALEBIstudent 4. godine preddiplomskoga studija filozofijeFilozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu

Rjeenje hermenutikog kruga u indijskoj filozofiji

Kritika, pojam nastao od grke rijei , oznaava analizu, prosui-vanje i vrednovanje nekog predmeta, postupka, djela, i slino. Iva Buchber-ger u prirunikuKritiko miljenjedefinirala je kritiko miljenje kao sloeniproces i rezultat (i) analize i vrednovanja tvrdnji, (ii) pronalaenja opravdanjaza tvrdnje, (iii) usporedbe s drugim i/ili suprotnim tvrdnjama i generiranje pri-govora tvrdnjama te konano (iv) zauzimanja stava. Za Hansa Georga Gada-mera (19002002) zauzimanje stava podrazumijeva hermeneutiki krug kojioznaava zamjenu jedne predrasude drugom, pri emu odbacuje mogunostapsolutne istine. Sudei po Gadameru, kritiko miljenje je kretanje od pre-drasude do predrasude i zamjena nelegitimnih predrasuda legitimnima.

U svojem u izlaganju usporediti Gadamerov hermeneutiki krug sasamsarom, dakle s konceptom koji u filozofsko-vjerskim uenjima indijske

filozofije (budizmu, hinduizmu i jainizmu) oznaava vjeno vraanje, ilivjenu patnju kroz koju prolazi pojedinac tijekom niza uzastopnih ivota u fi-zikom ljudskom tijelu. Sintagma vjena patnja ne oznaava fiziku ili psi-hiku patnju ovjeka, veoznaava egzistencijalnu patnju koja predstavljaneznanje i udnju. Pritom je neznanje tetnije od udnje jer je ono prvi lan udugom lancu uzroki posljedickroz koje se odvija bolni usud svijeta. Stogapatnju moemo prevladati samo postizanjem znanja.

Cilj je mojeg izlaganja ukazati da, unatotome to je po Gadameru ne-mogue dosei apsolutnu istinu, u indijskoj filozofiji pronalazimo rjeenjekoje nudi izlazak iz neznanja a naziva se prosvjetljenje, probuenje ilinirvana.

Kljune rijei: hermeneutiki krug, samsara, nirvana


22/68

20

NEBOJA ANTEEVIMr. in. arh.; Mr. prim. umet. (scenograf); Doktorand istorije umetnostiFilozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu

Kritika interpretacija moderne arhitekture:metodoloke karakteristike tumaenja i vrednovanja

arhitekture turistikih objekata Jugoslavije

U ovom izlaganju razmotriu mogunosti kritike interpretacije moder-ne arhitekture pomou metodolokog pristupa tumaenja i vrednovanja ar-hitekture turistikih objekata Jugoslavije iz 20. veka. Istraivanja modernearhitekture u poslednjih deset godina, naroito s prostora bive Jugoslavije,bivaju sve raznovrsnija te otvaraju nove mogunosti analize i problematiza-cije modernog arhitektonskog oblikovanja ali i drutvenih uslova koji su uti-cali na razvoj arhitektonskih oblika. U tom kontekstu istraivanje modernihturistikih objekata, sagledanih kroz razvoj jugoslovenskog drutva i turizma,zauzima posebno mesto. Naime, reje o velikom broju objekata koji predstav-ljaju znaajan doprinos razvoju savremenih arhitektonskih koncepata i njiho-

voj drutvenoj aktualizaciji.Metodoloki istraivanje moderne arhitekture zahteva komparativnu

analizu filozofskih i umetnikih uticaja; prostornih, estetskih i funkcionalnihaspekata i modela; te drutvenih uslova koji su oblikovali modernizacijske to-kove u kojima je moderna arhitektura trebala da ima emancipatorski karakter.Shodno stavu Renata Poolija (Renato Poggioli, 19071963) da modernostsamo posmrtno ili retrospektivno postaje realnost, argumentirau da je objek-

tivna i kritika interpretacija kako jugoslovenske turistike arhitekture, tako iideoloko-politikih i privrednih strategija koje su uslovljavale razvoj te arhi-tekture, mogua tek iz postojee vremenske distance.

Koristei postojee metodoloke okvire u istoriografiji te teoriji i kriti-ci arhitektonskog modernizma, smatram da je neophodno sagledati jugoslo-vensko turistiko naslee u kontekstu razvoja turistike arhitekture modernog


23/68

21

pravca u Evropi i svetu, kako bi se bolje razumeli i interpretirali njihovi ra-zvojni tokovi i procesi. Formiranjem metodologije tumaenja jugoslovenskihturistikih objekata, zanemarene u domaoj istoriografiji, potrebno je aktuali-zovati razliite problemske aspekte i metode sveobuhvatnog kritikog razma-

tranja izgradnje i uloge turistikih objekata u jugoslovenskom drutvu.

Kljune rijei: kritika interpretacija, moderna arhitektura, Jugoslavija


24/68


25/68

23

U izlaganju u pokazati da dekonstrukcija, iako negira mogunost dija-loga, to pobuuje stanovite kontroverze, ipak nije destruktivnog karaktera.tovie, pokazat u da je dekonstrukcija potpuno produktivna te da Derrida uGlasu i fenomenunastavlja rad Edmunda Husserla (18591938) onako kako

on to najbolje moe, osmiljavajui ujedno pomou desaussureovskog kon-cepta razlike (difference) metodologiju francuskog poststrukturalizma.

Kljune rijei: metafizika, dekonstrukcija, differance


26/68

24

DAVOR BALIOdsjek za filozofiju Filozofskog fakultetaJosipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Prosudbe Miroslava Krlee o Vladimiru Filipoviu i njegovutekstu Osnovi etiko-filozofske orijentacije Marka Marulia

Premda su spoznaje o Marku Maruliu (14501524), posebice o njegovu i-

votu, opusu i recepciji, u posljednjih dvadeset i pet godina itekako uznapredovale,

marulolozi su se dosad vrlo rijetko i, pritom, izrazito negativno oitovali o pro-

sudbama koje je o tom splitskom renesansnom misliocu i njegovu opusu priopio

Miroslav Krlea (18931981). Kada su to i inili, redovito su bili usmjereni na

Krlein spis O naem dramskom rpertoireu: povodom 400 godinjice Drieve

Tirene iz 1948. godine. Meutim, od 1926. pa do svoje smrti, dakle do 1981.

godine, Krlea je o Maruliu izrekao brojne prosudbe, koje se sastoje od barem

dvadeset i pet bibliografskih jedinica, a koje pak obuhvaaju sljedee: Krleine

spise objavljene tijekom njegova ivota; Krleine zapise koji su objavljeni nakon

njegove smrti; Krlein rukopis iz 50-ih godina 20. stoljea; Krleine marginalije

uz natuknice zaEnciklopediju JugoslavijeiEnciklopediju Leksikografskog zavo-da; Krleine razgovore s Predragom Matvejeviem i Enesom engiem.

Budui da je iz naslova izlaganja uoljivo da je, uz Miroslava Krleu i Mar-

ka Marulia, kljuno ime i Vladimir Filipovi, nuno je ukazati na poveznicu iz-

meu te trojice mislilaca. Naime, stajalita o Maruliu i njegovu opusu mogue

je doznati i iz dviju inaica rukopisa u kojima se Krlea oitovao o tekstu koji

je, naslovivi ga Osnovi etiko-filozofske orijentacije Marka Marulia, napi-

sao filozof Vladimir Filipovi(19061984) i koji je objavljen 1950. godine uZborniku u proslavu petstogodinjice roenja Marka Marulia 1450 1950. Obje

inaice su sastavni dio Krleine rukopisne ostavtine i uvaju se u Zbirci ruko-

pisa i starih knjiga Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod signaturom

R 7970/A/1111. Jedna se sastoji od est nepaginiranih listova i ini koncept ili

predloak, a druga od deset paginiranih listova i ini inaicu Krleinih oitova-

nja o Filipovievu tekstu koja je konana. Pritom je nedvojbeno da je Krlea te

inaice napisao najranije tijekom 1950., a najkasnije do kolovoza 1953. godine.


27/68


28/68

26

sljedee: A kako autor ove studije [Filipovi] govori o De institutione benebeateque vivendi da je to djelo nadmailo sva djela svih naih pisaca prijei poslije Marulia sve do naih dana, onda tjera obinu vulgarnu klerikalnupropagandu na temelju svijesne neistine.

Konanu inaicu rukopisa Krlea je zakljuio sljedeim reenicama: Osvemu: ovaj tekst nije ni po em Akademija trebala da ocijeni kao dobar ilipozitivan. Argumenti recenzenta Josipa Badalia, da su oni smatrali da peruMarulia kao crnog bika od sramote i da su uznastojali da ga prefarbaju u ro-doljuba, koji je vjernik na antiturskoj liniji, nisu ozbiljni.

Kljune rijei: Miroslav Krlea, Vladimir Filipovi, Marko Maruli


29/68


30/68


31/68


32/68

30

HRISTIJAN CVETKOVSKIstudent 4. godine diplomskoga studija povijestiFilozofski fakultet, Univerzitet Sv. Kiril i Metodij, Skoplje

Evropski kredit transfer sistem (ECTS) i Institut za povijest

Evropski kredit transfer sistem (ECTS) i Erasmus program razmjene stu-denata bili su dio projekta za bolji obrazovni sustav koji je stvoren i plasiran1989. godine. Podijeljen je u pet razvojnih faza, od kojih je prva bila za ne-koliko prototip instuticija, u kojima je provedena tijekom estogodinjegprobnog razdoblja. Danas, ECTS je sproveden u 47 zemalja diljem Europe.Republika Makedonija je postala lanica Bolonjskog procesa 2003. godine,uavi u promjene zakona koji regulira programe i predmete te ga uskladivi sprincipima i zahtjevima Bolonjskog sustava.

Danas, 2014. godine, Bolonjski sustav je permanentno utisnut u visoko

obrazovanje diljem Europe. Isto je i na Institutu povijesti u Skoplju. Meutim,

ECTS se pokazao prilino neadekvatan za uenje povijesne znanosti. Ovaj su-

stav nam je nametnuo skraeni program zadravi obimnu povijesnu literaturu.

S predvienih 25-30 sati nastave po semestru znaajno su smanjeni povijesnisadraji i materijali, pa tako kad radite neto sloeno i osjetljivo, ne doputa

vam se sveobuhvatna detaljna obrada propisanog materijala. Odreeni sati i

individualno znanje sainjavaju ocjenu. ECTS ocjena dobivena je pomou ne-

koliko kriterija. Prvi i osnovni kriterij je ocjenjivanje bodovima koji su rezultat

testa, to vodi problemu testa. Tu stvari postaju osjetljive. Svedeni smo na to da

se znanje odreuje testovima koje opet, s druge strane, sa veuspostavljenim

sustavom, temelji zaokruivanjem i nadopunom 35 postavljenih pitanja, pa setako znanje povjesniara svodi na uenje za bodove, a ne za znanje.

Ne moemo sve probleme rijeiti! Meutim, pod vodstvom koordinato-ra ECTS i Instituta za povijest, neto smo poboljali. Rijeje o modifikacijistarog sustava, koji omoguuje studentima sticanje vie znanja, ne na teme-lju steenih bodova, nego na temelju ireg koritenja literature i uvoenjemusmenog ispitivanja.

Kljune rijei: ECTS, Institut za povijest, obrazovanje


33/68

31

ZORAN DIMIFilozofski fakultet, Univerzitet u Niu,

Kritiko miljenje u drelu novog varvarstva

Moderna epoha se uobiajeno definie kao doba neprestanih i burnihpromena, koje neretko eskaliraju u ovakve ili onakve krize: politike, eko-nomske, drutvene, kulturne, obrazovne, itd. Istovremeno, u toku te iste epohemnogobrojne dijagnoze krize dovoene su u pitanje protivdiskursom o sta-bilizaciji i kontinuitetu. Tako se kriza na mnogo naina dovodila i dovodi uvezu sa kritikom. Kriza raa kritiku, koja onda samu krizu ini jo dubljom ikompleksnijom. U filozofskom smislu, moderna epoha je zapoela koperni-kanskim obrtom, tj. krizom, koja je izazvana Kantovom namerom da filozofijuizvede na jedan novi put, put kritike. Moderni lik, koji Kant u sluaju filozofijegotovo sinonimno smatra jedino primerenim, nalae ovoj da uvek najpre re-ferie na refleksivno preispitivanje zakona i pravila koja artikuliu nau spo-znaju. Meutim, kako nas na to upuuje i samo Kantovo razumevanje prosve-titeljstva kao izlaska iz stanja samoskrivljene nezrelosti, pojam kritike dobija

svoj puni znaaj za oveanstvo tek kroz prosvetiteljsku kritiku predrasuda iautoriteta svih vrsta, koja ima za cilj emancipaciju i autonomiju graanina odreligijskih i politikih vlasti. Tako je vena temelju reenosti nemakih idea-lista da se bave realnim svetom bilo jasno da se znaaj pojma kritike pomerana sferu drutva, a sa Marksom i na sferu ekonomije.

Meutim, sveopta merkantilizacija znanja i obrazovanja, kojoj svedoi-mo u poslednjih nekoliko decenija 20. i poetkom 21. veka, dovela je do go-

tovo potpune dominacije performativnih i funkcionalnih saznajnih sadraja.Tako se, suprotno Sokratovom uvidu, u vremenu u kome ivimo stvorio laniutisak da se se znanje moe nuditi, odnosno, da se moe od nekoga uzeti iliak kupiti. U vremenu opte pomame za kompetencijama, niko se vie ne seaprosvetiteljskog naslea da znanje ima biti osnovom opte ljudske emancipa-cije. Moderni, emancipatorski naboj znanja koji ga stalno tera da iznova raa


34/68

32

kritiku, gotovo da je potpuno presahnuo. Tako danas svedoimo ne vie kriticikrize, vekrizi kritike i kritikog miljenja. ini se da u svim sferama ivota,a naroito u oblasti medija i obrazovanja, sve manje ima mesta za kritikomiljenje. Ovde elimo da detaljnije analiziramo razliite perfidne strategije i

mehanizme kojima se kritiko miljenje gui, i da na koncu ukaemo na mo-gue puteve u nekakvo novo buenje graanskog kritikog potencijala.

Kljune rei: kritika, miljenje, kriza, moderna, znanje, emancipacija, novovarvarstvo.


35/68

33

STRAHINJA OREVIstudent 1. godine diplomskoga studija filozofijeFilozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu

Preispitivanja redukcionistikih tendencija u savremenoj filozofiji

Nakon Kanta inilo se da e filozofija ui u novi, kritiki period, u komevie nee biti mesta za zastarela tumaenja koja bi na svet gledala potkreplje-na slepim prihvatanjem nekih dogmatskih uenja. Meutim, 19. vek sa sobomje doneo izrazite pokuaje svoenja sveta na samo jedan deo njegovih inje-nica. Glavni cilj mojega izlaganja je konstruktivno preispitiati redukcionisti-ka gledita kao to su, primjerice, fizikalizam, biologizam i psihologizam teukazati na njihove slabosti. Pomenute pozicije, ako bi se drali misl filozofapoput Nikolaja Hartmana (Nicolai Hartmann, 18821950), u obzir uzimajusamo jedan od slojeva bivstva i tretiraju ga kao celinu, vrei ne-kritiko od-bacivanje svih ostalih.

Sem ovakvog redukcionizma koji se javlja od dole, postoji i onaj kojisve postojee zatvara od gore, a reje o takozvanom teleolokom zatva-

ranju. Ono, naime, pretenduje na to da ontoloki obezvredi nie slojeve, tose ini podjednako spornim i stoga se i ovde pojavljuje nunost ukazivanjana greke koje se javljaju pri ovoj vrsti filozofskog sagledavanja. Neka odredukcionistikih stanovita u diretknoj su vezi sa teorijama poput marksiz-ma, psihoanalize i logikog pozitivizma, koji po Karlu Poperu (Karl Popper,19021994) predstavljaju filozofske sisteme koji se zatvaraju u sebe, odno-sno koji u svakom primeru nuno nalaze opravdanje za svoje teze te stoga nisu

falsifikabilni i ne mogu se uzeti kao neto to je validno.U ovom izlaganju u preispitati i odnos savremene filozofije prema reduk-

cionistikim tenjama te postaviti pitanje o tome koliko smo danas spremni da

se uz pomokritikog miljenja izborimo sa teorijskim postavkama gorepome-

nute vrste. Da li je za ispravno vienje sveta potrebno sagledavanje ire slike

ili emo se i dalje kretati u pravcu svoenja celine na samo jedan njen deo?

Kljune rijei: redukcionizam, fizikalizam, biologizam, psihologizam, teleo-loko zatvaranje


36/68


37/68

35

U ovom u izlaganju ukratko prikazati djelovanje ovog znaajnog pred-stavnika prosvjetiteljstva, njegov kritiki duh kojim se suprotstavljao vlada-juim autoritetima i filozofskim uenjima te neka njegova djela koja su rele-vantna za ovu temu. Konano, istaknut u vanost nekih Voltaireovih stavova

koji su i danas aktualni.

Kljune rijei: Voltaire, kritiki duh, prosvjetiteljstvo


38/68

36

MARIJA JAKOVLJEVIstudentica master studija sociologijeFilozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu

Sociologija nije kritiki predmet kritiko itanje dokumenatakoji definiu srednjokolsku nastavu sociologije u Srbiji

Koliko savremena nastava sociologije razvija socioloku imaginaciju?Najpre u razmotriti ta bi oznaitelj kritiko miljenje trebao da znaiu sociolokom kljuu. U tom svetlu u nastavku u skicirati problematino-sti smernica za srednjokolsku nastavu sociologije u Srbiji, a potom u datiokvir za eljeni konstruktivni model nastave. Time elim da preciziram kojesu temeljne stvari od kojih mora da krene svaka kritika naliza, a potom i daukaem kako treba realizovati nastavu sociologije da bi se zaista razvijala kri-tika svest uenika. Naravno, potpuno sam svesna da domet ovog rada ostajeu kategoriji ta bi moglo biti kad bi bilo jer uspostavljanje nove obrazovneparadigme koja doista ima za cilj stvaranje kritikih uenika kao osnovni pre-duslov ima drugaije drutvene odnose.

Ideja je, dakle, da se analizom dokumenata kojima ZUOV (Zavod zaunapreenje obrazovanja i vaspitanja) formulie nastavu sociologije u gimna-zijama iza bombastinog narativa prepoznaju manjkavosti koncepta u pro-gramu nastave sociologije (ciljevi, zadaci, sadraj i nain realizacije), takoto e se mapirati nedoslednosti i problematinosti, a potom pozicionirati ta-kvo stanje u prosveti suprotstavljanjem diskursa razvoja oveka vladajuemdiskursu akademskog postignua shodno pedagokim doprinosima Thomasa

Armstronga. Time u u izlaganju dotai bar dva nivoa analize: nivo obrazov-nog polja (obrazovnih paradigmi i dokumenata o nastavi), koje je u odree-nom trenutku sistemski predodreeno na odreene obrazovne modele; i nivoindividue na kojemu se moe pokuati razumeti kako neka paradigma (ne)doprinosi razvijanju kritikih potencijala.

Kljune rijei: nastava sociologije, srednja kola, diskurs razvoja oveka


39/68

37

MARIJA JERAMAZstudentica 2. godine diplomskog studija hrvatskog jezika i knjievnosti teengleskog jezika i knjievnosti, Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu

itate li ikad knjige koje spaljujete?

RomanFahrenheit 451pisca Raya Bradburya (19202012) iz 1953. go-

dine nastao je kao odgovor na drutvo koje slobodno vrijeme sve vie provodi

ispred televizije umjesto itajui. U romanu je prikazano drutvo 24. stoljea u

kojem se knjige spaljuju jer ih je zabranjeno itati. Jedan od uzroka spaljivanja

bio je manjak zainteresiranosti za knjievnost, filozofiju i ostale humanistike

znanosti. Pedesetih je godina prologa stoljea glavnu zamjenu itanju pred-

stavljala televizija, a danas je na njezino mjesto stupio Internet. Cilj izlaganja je

vidjeti u kojoj mjeri je dananje drutvo slino drutvu iz spomenutog romana.

Sljedei tetradu Marshalla McLuhana (19111980), kanadskog filozofakomunikacije, prema kojemu medij neke pojave u drutvu poboljava, drugeini suvinima, tree oivljava, a u etvrte se pretvara nakon to ga se dovededo ekstrema, moemo doi do zakljuka da televizija i Internet ine tisak i

itanje knjiga suvinim. Uz to, sam Ray Bradbury rekao je da je Fahrenheit451pria o tome kako televizija unitava italaku kulturu i kako postoji vieod jednog naina za spaliti knjigu, mislei na pojave u rasponu od cenzure domanjka interesa za knjigu. Zbog alternative itanju knjige danas gube na cije-ni, u potrazi smo za sadrajem koji emo to bre progutati, a drutvo veinuhumanistikih znanosti smatra manje vrijednima od drugih znanosti.

U izlaganju u se baviti pitanjem koliko smo blizu drutvuFahrenheita

451gdje je televizijski medij zakon i glavni dio ivota, a paljenje knjige nijeunitavanje knjinog papira, nego brisanje i neitanje njegovog sadraja. Pi-tanje iz romana, itate li ikad knjige koje spaljujete?, moe se postaviti inama jer sve vie pokazujemo simptome drutva koje je opinjeno medijimai slijepo im vjeruje, a sve manje obraa pozornost na knjigu i unitava njensadraj ne itajui je.

Kljune rijei: Fahrenheit 451,Ray Bradbury, Marshall McLuhan, italakakultura


40/68

38

DENIS JURKOVIstudent 1. godine diplomskoga studija filozofije i pedagogijeFilozofski fakultet, Sveuilite u Osijeku

Estetsko obrazovanje kao element cjelovitog obrazovanja

Odgoj i obrazovanje za estetsko miljenje, s obzirom na kvantitativnuzastupljenost u broju nastavnih sati, spada u najmanje zastupljena podrujaodgoja i obrazovanja i na osnovnokolskoj i na srednjokolskoj razini. Ta i-njenica ini se apsurdnom ukoliko se zna da je, bez obzira to se povijesnopromatrano od Platona do Hegela pogled na umjetnost i lijepo mijenjao,uvijek postojala barem jedna konstanta: za kritiko promatranje umjetnikogdjela potrebno je bilo biti obrazovan.

Iz perspektive antike filozofije, skladnu zajednicu due i tijela ne moese postii bez cjelokupnog obrazovanja te je cjelokupno obrazovanje uvjetza ostvarenje istine dok se mogunost spoznaje istine promatra kao jedna odnajviih ljudskih moi. Iz reenoga slijedi da ovjek koji nije osposobljen zaprimiti neko znanje, pa tako i za ono znanje koje se stjee putem osjetila,

ne moe istinski uivati u onome to njegova osjetila mogu primiti te, sa-mim time, ne moe ispuniti svoju svrhu kao ovjeka. Stoga takav pojedinaczapostavljanjem mogunosti jednoga svog aspekta ne ispunjava svoju bit upotpunosti.

S obzirom da je postmoderno doba sa sobom donijelo fragmentiranostsvih sustava znanja, pa tako i filozofskog, u ovom izlaganju u istaknuti va-nost ukljuivanja u obrazovanje svih aspekata koje jedan sustav poput filo-

zofskog sa sobom donosi. Nadalje u pokazati, uglavnom na primjerima izantike, da se miljenje bez odgojno-obrazovne baze koja ukljuuje sve aspekteovjekovog ivota ni pod kojim uvjetima ne moe nazivati kritikim. Takoer,pokazat u i da iskljuivanje bilo kojeg od navedenih aspekata, bez obzira naobuhvatnost ostalih, zbog necjelovitog pristupa, u svakom sluaju sa sobomdonosi deficit znanju.

Kljune rijei: estetski odgoj, odgoj i obrazovanje, kritiko miljenje


41/68

39

IDA KOVAmagistra pedagogijeZagreb

Kritika kompetencijskog pristupa obrazovanju tko je u krivu, a tko u pravu?

Svatko tko se posljednjih godina odluio baviti problematikom obrazo-vanja zasigurno se susreo s pojmom kompetencija. Kompetencije su omi-ljeni pojam strunjaka iz podruja odgoja i obrazovanja, praktiara, a modanajvie politiara. Na njih se referiraju strateki razvojni dokument te su u ve-

likoj mjeri tretirane kao recept za uspjeh koji samo treba uspjeno primijenitiu odgojno-obrazovnoj praksi. No, postavlja se pitanje mogu li kompetencije,s obzirom na svoju prirodu, uope ostvariti ono to obeavaju?

U ovom izlaganju kompetencijama u, kao pedagokom fenomenu, kri-tiki pristupiti te ih sagledati iz vie perspektiva, uvijek s obzirom na kontekstkojemu se spominju. Razmotrit u stajalita onih koji se zalau za kompeten-cijski pristup obrazovanju, kao i kritiara takvog pristupa. Na taj u nain po-kuati dokuiti stvarni znaaj kompetencijskog modela za odgojno-obrazovnupraksu, a time i za razvoj ovjeka i drutva openito.

Kompetencije su redovito opisane kao nain ostvarivanja drutva zna-nja, stoga u opisati ekonomske i socioloke procese koji dovode do stva-ranja takvog drutva te razloge zbog kojih se obino vjeruje da je put premadrutvu znanja ujedno put prema napretku. Problematizirat u pojam zna-nja u drutvima znanja, nakon ega u postaviti pitanje o tome to tretira-nje znanja kao robe donosi ovjeku u pogledu ostvarivanja osobne slobode

i (samo)spoznaje. Koncept cjeloivotnog uenja koji se smatra kljunim zaostvarivanje drutva znanja stavit u u odnos s tradicionalnom idejom obrazo-vanja. Nadalje u iznijeti i agrumentirati stajalite da nekritiko usmjeravanjena kompetencije dovodi do udaljavanja od ideje istinskog obrazovanja i umje-sto toga formalno obrazovanje pribliava izobrazbi. Na kraju u, na osnovitumaenja postmodernog stanja, naznaiti mogui put kojim bi trebali krenutiukoliko elimo razvijati sustav obrazovanja istinski okrenut ovjeku.

Kljune rijei: kompetencije, drutvo znanja, obrazovanje


42/68

40

MISLAV KUKOFilozofski fakultet, Sveuilite u Splitu

Filozofija kao kritiko miljenje

Prema svojemu izvornom znaenju filozofija nije vjera, ni znanje nitimudrost, nego ljubavili tenja spram mudrosti. Filozofija je, uz umjetnost, re-ligiju i znanost, jedan od temeljnih aspekata ovjekove duhovnosti, spoznaje idoivljaja samoga sebe, vlastita svijeta, ali i svekolike zbiljnosti, bitka, iskonai smisla postojanja. U poetcima kulture i civilizacije javlja se mit kao poetskii predlogiki izraaj duhovnosti, te ishodite religije i filozofije. Filozofija,kao tenja spram mudrosti, emancipacijom logosaod mythosa, razvija kriti-ki, autonoman i racionalan pristup zbilji. Temeljni instrument tako shvaenefilozofije je kritiko miljenje. U ovome se prilogu argumentira teza o filozofijikao kritikom miljenju, etimologijskom, komparativnom i povijesnom ana-lizom temeljnih pojmovafilozofije, kritike, miljenja, kao i poredbom spramsrodnih, ali i suprotstavljenih pojmova vjere, mudrosti,znanja, odnosnozdra-vorazumskog, apologetskog, dakle, nekritikog miljenja ili mnijenja. Liiti

filozofiju kritikog miljenja znai ukinuti je kao nepotreban balast zbiljnosti,to se viekratno pokuavalo, od srednjovjekovnog podreivanja filozofije re-ligiji, kao ancillae theologiae, preko komunistikog ograniavanja filozofijena marksistiku ideologiju, kao anciliae politicae, do prosvjetiteljsko-pozi-tivistikog ukidanja filozofije preko njena reduciranja na ancillu scijentizma.Danas u doba globalizacije, u svijetu, i u nas u Hrvatskoj, filozofija se i daljedovodi u pitanje, kako na tragu navedenih suprotstavljanja, tako i uz nove

elemente kulta efikasnosti i takozvane izvrsnosti. Zato je kritiko miljenjefilozofije i danas aktualno, nuno, moda i potrebnije no ikada.

Kljune rijei: filozofija, kritika, miljenje, religija, znanost


43/68

41

ANITA LUNImag. fil. i mag. edu. pov.Split

Filozofsko promiljanje problema rata kao specifinogelementa u simbolikoj izgradnji kolektivnog

U izlaganju u problematizirati upotrebu rata, a napose upotrebu ratnogzloina kao posebnog oblika izopaenja rata, kao elementa u procesu simbo-like izgradnje kolektivnog.

Iako je filozofija rata, smjetena na razmei politike filozofije, povije-snih znanosti i etike rata, prilino mlada disciplina, problem rata nalazimo veu grkoj filozofiji (Platon, Aristotel), potom u srednovjekovnoj filozofiji (Au-relije Augustin, Toma Akvinski) i u novovjekovnoj filozofiji (Hugo Grotius,Thomas Hobbes, Niccolo Machiavelli, Jean-Jacques Rousseau).

Shvaanja fenomena rata mogu biti: eshatoloko, politiko ili katakliz-miko. Prema eshatolokom shvaanju, rat se (tretiran kao puko sredstvo ipromatran u povijesnom horizontu) razumijeva iz pretpostavljenog apsolu-

tiziranog cilja koji ga opravdava. Potom, prema politikom shvaanju, rat jeinstrument drave. Nasuprot prethodnim dvama shvaanjima, kataklizmi-ko shvaanje ne pokuava rat smjestiti u iri vremenski ili politiko-pravnikontekst, vese bavi njegovim sadrajem. Pritom, kataklizmiko shvaanjenaglaava razorni karakter rata i zanemaruje mogue posredne pozitivne re-zultate.

Polazei od navedenih triju shvaanja (koja impliciraju i specifino odre-

enje rata kao naravi, ina ili stanja), analizirat u suvremenu percepciju ratana naim podrujima i njegovu ulogu u stvaranju kolektivnog. Odnosno, rije-ima Maxa Schelera (18741928) (Der Genius Des Krieges und Der DeutscheKrieg), ispitat u ulogu rata kao homogenizacijskog elementa u razvoju kolek-tivnih vrijednosti udoredne svijesti. Posebno pitanje koje u razmotriti iz oveperspektive jest pitanje anulacije principa pravednosti kroz opravdanja teorijao pravednom ratu.

Kljune rijei: filozofija rata, kolektivno, pravednost


44/68

42

LUKA MATIstudent 2. godine diplomskog studija filozofije i pedagogijeFilozofski fakultet, Sveuilite u Osijeku

Drutveno-politiki angaman filozofna tragu Gramscijeva stavaVivo, sono partigiano i praxisovskenepotedne kritike svega postojeeg

U svojem poznatom tekstu naslovljenom Indifferenti (Indiferentni)iz veljae 1917. godine, talijanski marksistiki filozof i politiki radnik Anto-nio Gramsci (18911937) naveo je kao temeljno odreenje ivota zauzimanjestrane u borbi za grad budunosti ([la]citta futura). U skladu s tom odred-bom, Gramsci je razlikovao aktivni oblik ivota, koji je odgovoran premazadacima koje pred svakog pojedinca historija svakodnevno postavlja, od pa-sivnog, koji, prema Gramsciju, karakterizira odsustvo svake odgovornosti(assenza da ogni responsabilita). Napose, Gramsci je kritizirao nedostatak re-fleksije o ispunjavanju vlastite dunosti u vidu nepostavljanja pitanja da sami ja uradio ono to mi je bila dunost ... bi li se dogodilo ono to se dogodilo?

(se avessi anchio fatto il mio dovere ... sarebbe successo ci che successo?)Za stav slian Gramscijevu zalagala se i skupina zagrebakih filozofa

koja je 1964. godine pokrenula asopisPraxis. Naime, oni su u redakcijskomuvodniku prvog broja asopisa, a koji su uvodnik naslovili emu Praxis?,zapisali sljedee: Filozof ne moe ravnoduno promatrati sva ta zbivanja, nezato to u tekoj situaciji treba da pomogne svatko, pa meu ostalima i filozof,nego zato to su u korijenu svih tih tekoa problemi ije je rjeenje nemo-

gue bez sudjelovanja filozofije ... elimo filozofski asopis u onom smisluu kojem je filozofija misao revolucije: nepotedna kritika svega postojeega,humanistika vizija doista ljudskog svijeta i nadahnjujua snaga revolucionar-nog djelovanja.

Osim slinih stavova, Antonio Gramsci i filozofiokupljeni oko asopisaPraxispodijelili su i sline sudbine. Naime, Gramsciju je rad bio otean uta-mnienjem u faistikom zatvoru u razdoblju od 1926. do 1937. godine, dok jePraxis zabranjen u jedanaestoj godini izlaenja, dakle 1974. godine. Meutim,Gramscijevo djelo posthumno je ipak primjereno valorizirano, te je u drugoj


45/68

43

polovici prologa stoljea utjecalo na niz humanistikih i drutvenih znanosti.Uz to, interes istraivarazliitih profila za Gramscija nije jenjao do danas,to pokazuju brojna izdanja bilo Gramscijevih spisa, bilo istraivanj razli-itih aspekata njegova djela ili istraivanju kojima su primjenjeni teorijski

aparati koje je on uspostavio. Nasuprot tome, nasljeePraxisau hrvatskoj jefilozofiji marginalizirano uslijed promjene drutveno-politikog sistema kra-jem prolog stoljea. Toj marginalizaciji doprinijele su negativne prosudbekoje su autori raznih profila iznosili opraxisovcima, zatim ignoriranjePraxisau istraivanjima nacionalne filozofske batine, kao i fiziko unitavanje lite-rature koja je zbog svoje marksistike orijentacije proglaena nepodobnom.Zabranom Praxisa i marginalizacijom njegova nasljea, filozofiji je u nasuskraen instrument drutveno-politike angairanosti te je drutveno-poli-tiki angaman filozofsveden na individualne napore i izgubio je karaktersistematinosti. Posljedino, filozofija kao struka izgubila je utjecaj na dru-tveno-politika zbivanja.

Slijedom navedenoga, u izlaganju u problematizirati drutveno-politi-ku ulogu filozof. Da bih to napravio, prvo u izloiti i usporediti neke odGramscijevih stavova sa stavovima filozofije je djelovanje bilo vezano uzasopis Praxis, napose sa stavovima koje su u prvom broju Praxisa (1964)

izloili Danko Grli (19231984) i Milan Kangrga (19232008). Potom uiznijeti argumente u prilog vanosti povijesnofilozofskog istraivanja nasljeaPraxisa, a zakljuit u ukazivanjem na razliitosti modeldrutveno-politi-kog angamana koje su zagovarali Gramsci i filozofiokupljeni okoPraxisa.

Kljune rijei: Antonio Gramsci,Praxis,drutveno-politiki angaman


46/68


47/68

45

ANELKO MIHANOVIstudent 3. godine preddiplomskog studija engleskog jezika i knjievnosti ipovijesti umjetnostiFilozofski fakultet, Sveuilite u Splitu

O specifinostima likovne kritike egzegeza jedne discipline

U svojemu izlaganju prikazat u osobine i specifinosti likovne kritike,povijesno-umjetnike discipline koja ima glavnu ulogu u evaluaciji umjetni-kih djela. Budui da se od svojih poetaka likovna kritika radikalno promije-nila, mijenjajui istovremeno kriterije ocjenjivanja, a potom i javno mnijenjeo vrijednosti umjetnikih djela, ostavila je suvremenim kulturnim kretanjimanestandardizirani sustav ocjenjivanja kvalitete. Uslijed toga se danas mnogadjela nezaslueno nazivaju ili pak ne nazivaju dobrima ili loima. Cilj mojegaizlaganja jest na primjerima konkretnih tekstova revidirati razvoj, osobine iproblematiku ove discipline kako bih eklatantno odvojio formalne i objek-tivne karakteristike kritikog diskursa od onih subjektivnih, prozelitistikihi nelegitimnih osobina konformistikog kritiarskog terorizma. U svojemu

izlaganju pokazat u da je likovni kritiki diskurs, to jest njegova progresiv-nost ili regresivnost, drutveno uvjetovan te da ovisi o perspektivama i opimdrutvenim kriterijima vremena i prostora u kojima se pojavljuje. Pokazat u,na primjerima iz hrvatske i svjetske umjetnosti, da je mnogo puta likovna kri-tika osudila na propast likovna djela koja su potom proglaavana izvanredni-ma. Osim toga, ukazat u na sukob izmeu afirmativne, adorantske, poetinekritike s jedne strane i cinine, gotovo aristokratske perspektive dominantnog

kritiara s druge strane. Pravo kritiko miljenje nalazi se u sredini, poivana formalnoj i kontekstualnoj analizi djela koje harmonino odgovaraju napitanje uzroka, poticaja, vjetine, tehnike i znaenja likovnog djela. Pokazatu kako kritiko miljenje preispituje distinktivna obiljeja djela vodei seoperativnim parametrima egzaktnih znanosti i tako hermeneutiki pozicioniralikovno djelo na skali vrijednosti.

Kljune rijei: likovna kritika, umjetnost


48/68

46

DUAN MILENKOVIstudent preddiplomskog studija filozofijeFilozofski fakultet, Univerzitet u Niu

Kritiko promiljanje klasine muzike u AdornovojFilozofiji nove muzike

U knjiziFilozofija nove muzike, Theodor W. Adorno (19031969) namnudi sopstvenu interpretaciju situacije u kojoj se nalazi klasina muzika u pr-voj polovini 20. veka. Adornov metod negacije dignute na kub, kako je tos pravom nazvao Ivan Focht (19271992), manifestuje se kao kritika otricaokrenuta prema gotovo svakoj od brojnih tendencija moderne muzike.

U centru Adornovog razmatranja pre svega jesu formalne muzike kon-vencije, koje obrazuju i usavravaju znaajniji kompozitori pojedinih mu-zikih epoha. Prema Adornu, muzike konvencije nisu proste formalne ino-vativnosti indiferentne u odnosu na sadraj muzikog dela, veupravo samakumulirani sadraj koji epoha, u kojoj kompozitor stvara, utiskuje u muzikodelo. Meutim, napredak klasine muzike od baroka do poetka 20. veka osi-

gurao je ovim konvencijama status prividnog objektivnog vaenja. Zahva-ljujui ovom statusu, muzike konvencije prolosti zadravaju svoj autoritet,iako u modernoj epohi zvue lano, kako je Adorno istakao, jer ne ukazujuna realno stanje kulture u kojoj se upotrebljavaju. Konstatujui da su muzi-ke forme prethodnih epoha istroene, Adorno razmatra enbergovu (ArnoldSchoenberg, 18741951) dodekafoniju i njenu tenju ka kreiranju objektivnihprincipa, koji e spasiti muziku od krize.

Kompleksnost enbergovog poduhvata sastojala se u dijalektinoj priro-di dodekafonije. U svom izlaganju pokuau da ukaem na specifinu interak-ciju slobode i nunosti u dodekafonijskoj kompoziciji, kao i na istovremenulimitiranost i beskrajnost njenih izraajnih mogunosti. Takoe u razmotritii dijalektinost u recepciji muzikog dela dodekafonije i njenom uticaju napotonju klasinu muziku.

Kljune rijei: Theodor W. Adorno, dodekafonija, muzika forma


49/68


50/68

48

VALENTINA PERIIstudentica 3. godine preddiplomskog studija filozofije i povijesti umjetnostiFilozofski fakultet, Sveuilite u Splitu

Gajo Petrovii uloga kritike refleksije u razotuenju ovjeka

Karl Marx definirao je ovjeka kao slobodno stvaralako bie praksekoje je u suvremenom svijetu otueno od svoje ljudske biti. Prema marksi-stikom shvaanju, problem otuenja se javlja u svim sferama ljudskog ivotainei ovjeka u potpunosti otuenim od samoga sebe. Meutim, radikalanoblik koji ovjekovo samootuenje u suvremenom drutvu poprima stvara re-alne uvjete za borbu protiv samootuenja.

Gajo Petrovi(19271993), zagrebaki filozof prakse, bavio se Marxo-vim problemom otuenja interpretirajui otuenje kao fenomen koji zahvaacijelog ovjeka. Sukladno tome, smatrao je da put prema razotuenju nije mo-gue voditi preko izmjene samo nekih uvjeta ovjekova postojanja. Prema Pe-troviu, jedini izlaz iz otuenja je revolucionarna drutvena praksa, kojom biljudi mijenjajui drutvene odnose mijenjali svoju vlastitu prirodu, pri emu

kritika refleksija ima kljunu ulogu. U razotuenom, humaniziranom drutvuovjek bi stvarno bio ovjek koji ispunjava sve svoje mogunosti stvarajuipritom nove i vie.

Revolucionarna promjena svijeta koja za cilj ima razotuenje ne podra-zumijeva prevladavanje ni ukidanje filozofije, ve je ona nuan uvjet da bise revolucija ostvarila. Filozofija o kojoj Petrovi govori zasebna je formaduhovne djelatnosti kojom ovjek otkriva svoju bit, svoj poloaj u svijetu,

svoju mogunost za mijenjanje svijeta i obogaivanje vlastite prirode te potiepraksu preobraavanja svijeta i u njemu kao stvaratelj sudjeluje.U svojemu u izlaganju prikazati i analizirati Petrovievu koncepciju

filozofije u razotuenom humanistikom drutvu. Pritom u se usredotoitina njegove stavove po kojima filozofija nije vie profesija pojedinaca, vepostaje kritika refleksija ovjeka o samom sebi pomou koje on ostvarujecjelovitost svoje linosti.

Kljune rijei: razotuenje, Gajo Petrovi, kritika refleksija


51/68


52/68

50

LIVIA PULJAKMedicinski fakultet u Splitu

arlatanstvo u medicini i nedostatak kritikog miljenja

Svakodnevno smo svjedoci reklamiranja proizvoda koji obeavaju u-desne uinke na zdravlje i izgled ovjeka. Radi se o brojnim postupcima ipripravcima koje vam (najee) nee propisati lijenik u ordinaciji, a nudeih kojekakvi iscjelitelji i terapeuti. Naalost, neke arobne terapije egzotinogprizvuka znaju ponekad nuditi i lijenici. Kad se pogleda to ti pripravci obe-avaju, reklo bi se da ovjek danas ne bi trebao imati nikakvih problema, akobi te tvrdnje bile istinite. Reklamira se, primjerice, krema koja poveava grudii koja ubija tumorske stanice u grudima. Kad bi to bilo tono i kad bi posto-jala krema s takvim uincima, nitko nikad ne bi otiao na plastinu operacijupoveavanja grudi ili se lijeio u bolnici zbog karcinoma dojke. A vidimo i dasu ordinacije plastiara pune i da je karcinom dojke najei karcinom kojipogaa ene. Vrlo esto se reklamiraju razni pripravci koji obeavaju brzo iuinkovito mravljenje. Da je zaista mogue uzeti boicu kapsula biljnoga pri-

pravka ovoga ili onoga, svi bismo imali idealnu teinu, a ne bismo govorili oepidemiji pretilosti koja nas je zahvatila. ujemo da ima iscjelitelja koji lijeepogledom. Prava je teta to ti iscjelitelji ne prolaze kroz bolnice i pogledajubrojne ljude koji u njima lee kako bi se trenutano oporavili.

Za te tvrdnje o uinkovitosti kojekakvih udesnih pripravaka i postu-paka najee nema nikakvih dokaza o uinkovitosti i sigurnosti, a ljudi kojito promoviraju jednostavno su arlatani koji pokuavaju zaraditi na ljudskoj

naivnosti. E sad, zato su ljudi tako naivni i zato bez imalo kritikog razmi-ljanja kupuju proizvode koji zvue predobro da bi bili istiniti, i pune depovearlatanima? esto se povode milju kako nemaju to izgubiti ako pokuaju,ali to nije istina jer mogu izgubiti zdravlje, novac i nadu u ozdravljenje. Ljudisu skloni razliitim kognitivnim grekama zbog kojih vide ono to ele vidjeti.Valjda ele biti i optimisti pa vjerovati da postoje uda. Ali u medicini se zna


53/68

51

na koji nain provjeriti jesu li tvrdnje o terapijama istinite i je li neka ljekarijasigurna i uinkovita. Postoje objektivni testovi kojima se to moe provjeriti.Stoga nam valja raditi na obrazovanju stanovnitva, nauiti ih kako mi znamoda je neto sigurno i uinkovito, i potaknuti ih da trae dokaze o uinkovito-

sti terapija. Kritiko miljenje treba aktivno poticati, osobito kad je u pitanjuzdravlje, odnosno bolest i kad bi bolestan ovjek i njegova obitelj sve dali zazrno nade u ozdravljenje.

Kljune rijei: arlatanstvo, medicina, kritiko miljenje


54/68

52

IVAN RAKstudent 3. godine preddiplomskog studija filozofije i povijestiFilozofski fakultet, Sveuilite u Splitu

Kritiko miljenje i njegovi neprijatelji

U ovom izlaganju ukazat u na naine kojima strukture klasnog drutva,u prvom redu njegove vladajue elite, predstavljaju prepreku razvoju kriti-kog miljenja koje bi moglo dovesti u pitanje klasno drutvo. Naime, vladaju-e klase su kroz povijest nastojale stei i proiriti kontrolu nad podreenima,ukljuujui kontrolu nad njihovim miljenjem. Od suenja Sokratu, preko in-kvizicije pa do razraenih sustava kontrole i indoktrinacije moderne dravei totalitarnih reima 20. stoljea, vladajue su elite razliitim metodama is-kljuivanja, u manjoj ili veoj mjeri, manje ili vie otvoreno, onemoguavalerazvoj kritikog miljenja ili njegovu upotrebu ograniavale u okvire unutarkojih ne bi moglo dovesti u pitanje temelje vladajueg sistema.

Nadalje, nasuprot Popperovim tvrdnjama, argumentirat u da modernadrava ne predstavlja otvoreno drutvo. Naime, stvaranje moderne drave i

njezinog sustava institucija nije dovelo do smanjenja, nego naprotiv do pove-anja kontrole drave nad pojedincem, u to ukljuujem i aktivno sudjelova-nje drave u oblikovanju miljenja pojedinaca.

U tom kljunu ulogu ima sustav obrazovanja koji, kako pokazuje jedan odkljunih radova sociologije edukacije Schooling in capitalist America (1976),nije oblikovan tako da doprinosi razvoju kreativnosti, samoinicijativnosti imiljenja izvan zadanih okvira, ve potie ovisnost o miljenju i slijeenje

uputa autoriteta zbunjujui i optereujui djecu hrpom nerijetko nebitnih inepovezanih podataka. Njegova uloga je integracija, stratifikacija i istodobnalegitimizacija vladajueg sistema, sustava vrijednosti i ciljeva vladajue elitene samo kroz usvajanje slubenih narativa i dogmi sadranih u nastavnomprogramu, vei pomou dominantnih oblika nastave. Time kolstvo ne sluistvaranju aktivnih i angairanih, ve nezainteresiranih i rezigniranih, dakleposlunih i pasivnih graana.


55/68

53

Slini zakljuci mogu se izvesti i u vezi uloge masovnih medija. U ko-nanici samo unutar otvorenog drutva pluralizma nasuprot neoliberalnoj da-nanjici mogua je potpuna afirmacija kritikog i slobodnog miljenja. Donjega naravno, ukoliko je uope ostvarivo moe dovesti samo kritiko

promiljanje o svijetu i aktivno djelovanje na njegovoj promijeni.

Kljune rijei: kritiko miljenje, indoktrinacija, drutvena kritika


56/68

54

MILICA RAIstudentica 1. godine diplomskoga studija filozofijeFilozofski fakultet, Univerzitet u Niu

il Delez: filozofija kao stvaranje pojmova

Kroz istoriju filozofije nastojanje da se filozofija definie vezuje se zapojmove miljenja, kritike, kritikog miljenja, uenja, rasprave ili razgovo-ra. Meutim, il Delez (Gilles Deleuze, 19251995) ovakva odreenja nijedrao sutinskim za filozofiju. Po njemu, filozofija je stvaranje pojmova. Ona,dakle, nije kritika, nije rasprava niti prijateljski razgovor ve je stvaranje.Pojmovi koji se javljaju kroz istoriju filozofije jesu potpisani pojmovi, kaoprimjerice: Aristotelova supstancija, Dekartov cogito ili Kantov uslov.Sintagmom potpisan pojam Delez je eleo da naznai da pojmovi nisu datikao apstraktne optosti, ve ih filozofi stvaraju. Pritom, pojmovi zadobija-ju svoju, za filozofiju relevantnu, strukturu u uenju onog ijim su imenompotpisani. Pojmovi su sloeni i imaju svoju povest. U svakoj sledeoj velikojfilozofiji isti pojmovi zadobijaju razliite delove, menjaju strukturu, ali tako

da zadravaju one delove koji ih i dalje ine tim pojmovima. Tako je uslovkao pojam postojao pre Kanta, supstancija pre Aristotela, ali su tek u njihovimuenjima dobili autentinu strukturu po kojoj ih prepoznajemo kao Kantove iAristotelove pojmove.

Vano odreenje vezano za pojmove, premda je utemeljeno u pretpoj-movnom planu, jeste pojmovni lik. Delez je govorio o pojmovnim likovimakao to su Sokrat kod Platona, zavodnik kod Kjerkegora i apsurdni junak u

egzistencijalizmu. Ti likovi grade pojmove, iznose ih i ilustruju.U svom izlaganju izloiu Delezovo shvatanje filozofije, njen odnos sanaukom i umetnou i specifinu razliku koja ih jasno odvaja. Takoe, obja-sniu koncepte kljune za Delezovo shvatanje filozofije kao stvaranja pojmo-va: plan imanencije i pojmovni lik.

Kljune rijei: filozofija, pojam, plan imanencije


57/68

55

DRAEN RASTOVACstudent 3. godine preddiplomskog studija filozofije i povijestiFilozofski fakultet, Sveuilite u Rijeci

Treba li dopustiti privatizaciju voda?

Slagali se po pitanju privatizacije voda ili ne, ne moemo zanijekati i-njenicu vanosti vode za ljudski ivot. Naime, neosporno je da ljudsko pre-ivljavanje ovisi o dostupnosti pitke vode. No ini se da unatotome to jevoda sastavni dio ivota svih nas postoje odreeni problemi kada je u pitanjuvlasnitvo nad vodom. S jedne strane oni su koji smatraju da se s vodom tre-ba postupati kao s bilo kojim drugim resursom, dakle ukoliko se izvor vodenalazi na vlasnitvu odreenog pojedinca, onda bi i taj izvor trebao pripastivlasniku. Takvo rjeenje moe ak zvuati zdravorazumski te bi definitivnofunkcioniralo u sluajevima iroke rasprostranjenosti pitke vode na odree-nom podruju, no jasno je kako u sluaju manjka vode dolazimo do veegproblema. Kako navode Sandra B. Zellmer i Jessica Harder u tekstu Wateras Property, praksa je to koja je uobiajena u zapadnim saveznim jedinica-

ma SAD-a. No stvar je drugaija u istonom djelu iste drave, kao i u veinizemalja Europske unije. S druge strane postoji stav kako bi voda, za razlikuod drugih resursa, trebala biti izuzeta iz privatnog sektora ba zato to je ne-ophodna za ivot.

Navedene su dvije strane u estokom sukobu, to je razumljivo s ob-zirom na posljedice rasprave. Ono to u napraviti u izlaganju predstavljnjeje dijela rasprave kroz djela spomenutih autorica, kao i Erica Freyfoglea, te

drugih autora bitnih za raspravu. Prikazujui tu raspravu, ukazat u na va-nost problema vlasnitva nad izvorima pitke vode kao i na to da bi zbog svojevanosti, voda ipak trebala ostati dostupna svima, dakle zadrati status sred-stva neophodnog za preivljavanje, umjesto statusa luksuza dostupnog malombroju ljudi.

Kljune rijei: voda, vlasnitvo, prava


58/68

56

GORAN STANIstudent 3. godine preddiplomskog studija filozofije i religijske znanostiFilozofski fakultet Drube Isusove, Sveuilite u Zagrebu

Uloga filozofije kao kritikog miljenja u objavljenim religijama

Gotovo svaku religiju pati njezin unutranji problem, a to je napetostizmeu vjerskih zakona i objavljenih istina s filozofijskim vrednovanjem tihistih religijskih postulata. Kljuno pitanje u svakom konfliktu izmeu filozo-fije i religije jest ono treba li filozofija uope sudjelovati u preispitivanju vjer-skih zakona i istina te ako treba, na koji nain to treba initi. U ovom u izla-

ganju, sluei se odabranim tekstovima filozofa iz triju objavljenih religija,ukazati na ulogu filozofije kao kritikog miljenja u objavljenim religijama.Dakle, pokuat u iz odabranih tekstova artikulirati koncept onoga to danasuvrijeeno nazivamo kritikim miljenjem. U svojoj Knjizi prosudbene ra-spravemuslimanski filozof Averros (11261198) tumaio je odnos filozofijei vjerozakona te elio odrediti njihov pravniki status. Pritom je, pomou pri-mjera iz Kurana, naglasio obavezu poznavanja filozofije za valjano tumaenjevjerozakona te poznavanje logike kao orua spoznaje Boga. idovski filozofMajmonid (11351204) u svome Vodiu za one to dvojeelio je rasvijetlitidvojbene svetopisamske primjere onima koji su vrsti u vjeri uz nuan pre-duvjet da su naobraeni u filozofiji. Pritom je Majmonid razjasnio vieznanepojmove i prispodobe koje nalazimo u Bibliji, naglaavajui vrline strpljivostii ustrajnosti. Naposljetku, velik dio opusa najvanijeg kranskog misliocaTome Akvinskog (12251274) proima pokuaj mirenja vjere i razuma. Naprimjerima iz njegovih filozofskih i teolokih djela nalazimo zajedniki hodfilozofije i teologije k jednoj i univerzalnoj istini.

Veina pokuaja da se vjera razumije iskljuivo vjerom, bez ikakvog kri-

tikog preispitivanja, zavravala je u fanatizmu. S druge strane, brojni autori su

pokazali da postoje i vjerski sadraji ija je imanentna logika racionalno neobja-

njiva. Naposljetku, ulogu filozofije u aktualizirati kao nunu za voenje valja-

nog meureligijskog dijaloga, kao i dijaloga religija sa sekularnim humanizmom.

Kljune rijei: filozofija, kritiko miljenje, objavljene religije, Averros, Maj-monid, Toma Akvinski


59/68

57

JELENA STANKOVIstudentica 3. godine preddiplomskoga studija filozofijeFilozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu

Politika menstruacije

Polazei od razumevanja da je uloga kritiara i kritike da panju posvetinaizgled samorazumljivim pojavama koje su se kroz razliite epohe i tradicijepremetale iz jedne u drugu sferu te tumaile na razliite naine, u ovom izla-ganju u pokuati da predstavim kritiki prikaz menstruacije i pozicije enakroz istoriju, kao i srodne moderne motive koje susreemo u multimedijal-noj sferi. Izlaganje u temeljiti na teorijama koje je uspostavio Miel Fuko(Michel Foucault, 19261984) te na radovimaPowers of HorrorJulie Kriste-ve iPurity and DangerMary Douglas (19212007).

Jedan tihi rat koji je voen protiv ena od ranog hrianstva, preko ple-menskih iskustava, pa sve do danas oituje se u sakralizovanju jednog feno-mena, svojstvenog iskljuivo individuama enskog pola, kroz reklamni mate-rijal. Namera mi je da razotkrijem semiotike korene ovog fenomena, a koji

su na neki prikriven nain kroz itavu povest prezentovani kao tabu tema.Takoe, smatram da panju treba usmeriti i na ulogu tela i krvi, to moe bitipolazna taka demistifikovanja navedenih pojava. Dugaak je istorijski put,koji vodi od distingviranja takozvane iste i prljave krvi, preko iskljui-vanja ena iz zajednice tokom ciklusa, do naina na koji mediji preko reklamaprezentuju krv plave boje. Od svetog do zagaenog, od istog do prljavog, odplodnosti do zabrane, putanja je kojom se kretala meupolna asimetrija. Od

patrijarhalnog doba judaistikog drutva ena biva degradirana na osnovu pri-rodnih razlika, to se implicitno manifestuje i danas, gde se enama spoitavahisterinost i neurotinost kroz uveni mit o PMS-u.

Kljune rijei: politika tela, menstruacija, feminizam


60/68

58

BERISLAV ARNI, GABRIELA BAIFilozofski fakultet, Sveuilite u Splitu

Uloga autoriteta u kritikom miljenju i ravnopravnoj raspravi

Postavit emo pitanje o tome je li oslanjanje na autoritet valjan i pouzdannain zakljuivanja te usporediti stavove koje su o tom pitanju iznijeli istaknu-ti filozofikoji su prouavali kritiko miljenje. Pretpostavit emo da ispravnarasprava ravnopravnih sugovornika i ispravan naina miljenja imaju slianlogiki oblik jer se prvo odnosi na razuman nain oblikovanja tueg, a drugo

na razuman nain oblikovanja vlastitog stava. Mogunost obmanjujueg ar-gumenta, uinak kojeg ovisi o pobuenom potovanju prema uglednim lino-stima, prvi je, prema Hamblinu, opisao John Locke i nazvao ga argumentumad verecundiam. U literaturi esto nalazimo stav da pozivanje na releventanautoritet moe biti prihvatljivo. Nasuprot tome, pristupajui sa stajalita lo-gike semiotike, pokuat emo dokazati da pozivanje na autoritet ne moe bitidoputen korak u komunikacijskom obliku rasprave ravnopravnih sudionika.

Pretpostavljajui, zajedno s mnogim teoreti

arima, da prevladavaju

i komu-nikacijski oblik moe postati internaliziran u srodnom obliku miljenja, posta-

vit emo, u okviru filozofije humanistikog obrazovanja, pitanje o smislenostinaizgled paradoksalnog stava prema kojemu imamo pravo pouavati o onometo sami ne znamo. U raspravi emo se osloniti i polemiki osvrnuti na filo-zofska istraivanja Charlesa Leonarda Hamblina (19221985), Juergena Ha-bermasa, Matthewa Lipmana (19222010), Fransa van Eemerena, DouglasaWaltona, Jacquesa Rancirea i drugih.

Kljune rijei: autoritet, kritiko miljenje, ravnopravna rasprava, humani-stika filozofija odgoja


61/68

KRITIKO MILJENJE




Hrvatskogfi

lozofskog drutva

Adresar izlagaa


62/68


63/68

61

KRITIKO MILJENJE


Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu,Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu

i Hrvatskog filozofskog drutva

Ivo Alebi

Luka 11HR21230 Sinj

e-mail: [email protected]

Neboja Anteevi

Kaieva 35/8

RS11050 Beograd


Nika Babi

Kijevska 50

HR21000 Split


Davor Bali

Filozofski fakultet

Sveuilite J.J.Strossmayera u OsijekuLorenza Jgera 9

HR31000 Osijek


Tea Bara

Sutroiin put 14

HR21000 Split


Gabriela Bai

Filozofski fakultet Sveuilite u SplituTeslina 12

HR21000 Split


Andrea Berber

Miloa Obilia 97

RS22330 Nova Pazova


Renata Busatto

Transka 53

HR21000 Split


Hristijan Cvetkovski

Ul. Gjorgji PetreskiMK6330 Struga


Zoran Dimi

Partizanska 13/2

RS17501 Vranje



64/68

62

Strahinja orevi

Duanova 101/IV/7

RS18000 Ni


Josip GuGospe u siti 95

HR21312 Podstrana


Marija Jakovljevi

Studentska 19/8

RS11070 Novi Beograde-mail: [email protected]

Marija Jeramaz

Oca Ante Gabria 44

HR20350 Metkovi


Denis Jurkovi

Vij. I. Metrovia 56

HR31000 Osijek


Ida Kova

Jaruia 9

HR10000 Zagreb


Mislav Kuko

Filozofski fakultet

Sveuilite u Splitu

Ivana pl. Zajca bb

HR21000 Split


Anita Luni

Put kruga 34, Mali Rat

HR21315 Dugi Rat


Luka MatiGornjodravska obala 93

HR31000 Osijek


Marina Mei

Osjeka 42

HR21000 Splite-mail: [email protected]

Anelko Mihanovi

Hrvatskih velikana 19

HR21251 rnovnica


Duan Milenkovi

Zlatiborska 50a

RS18000 Ni


Aleksandra Ninkovi

Kapetana Popovia 14

RS11030 Beograd


Valentina Perii

Domovinskog rata 189

HR21204 Dugopolje



65/68


66/68

KRITIKO MILJENJE


Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu,

Filozofskog fakulteta Sveuilita u Splitu

i Hrvatskog filozofskog drutva

GENERALNI POKROVITELJI

Studentski zbor Sveuilita u Splitu

Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu

-----------------------------------------------------

POKROVITELJI

Promet d.o.o., Split

Turistika zajednica Grada Splita


67/68


68/68

Documents

Kritičko Mišljenje. Knjižica Sažetaka