Mišljenjeoutjecajuvjetreneifotonaponskeenergijenacijenuenergijenatržištu(MeritOrderEffect)Discussion Paper on Wind and Photovoltaic Power Plants Merit Order Effect

Zagreb, veljača 2017.

OIEH – Diskusija o utjecaju V&FN elektrana na cijenu električne energije – 2017. 2/12

ObnovljiviizvorienergijeHrvatskeRadničkacesta80,10000Zagreb

Mišljenje o utjecaju vjetrene i fotonaponske energije na cijenu energije na tržištu (Merit Order Effect)

Discussion Paper on Wind and Photovoltaic Power Plants Merit Order Effect

Znanstvena i stručna zajednica, na sistematičan i transparentan način, proučava ekonomske i tehničke učinke vjetrenih i fotonaponskih elektrana (u daljnjem tekstu V&FN) na elektroenergetski sustav i na tržište električnom energijom (eng. Energy Only Market (EOM)). Ova se diskusija fokusira na problematiku utjecaja V&FN elektrana na cijenu električne energije na tržištu električnom energijom (tzv. Merit Order effect (MOE)). Diskusija se temelji na pregledu europske literature i na recentnim istraživanjima u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme u mnogome raspravlja o negativnom utjecaju OIE (prije svega vjetra) na gospodarski sustav i na potrošače električne energije, a koji proizlazi iz obveze prikupljanje sredstava za potpore. Predložene i poduzete mjere, od strane regulatora i ostalih dionika, ukazuju na njihovu zabrinutost da V&FN elektrane uzrokuje značajan porast troškova za energiju. To nas potiče da ovom raspravom uputimo i „na drugu stranu medalje“ zbog postojanja V&FN elektrana, a to je smanjenje cijene električne energije uvrštavanjem njihove proizvodnje u proizvodni plan nacionalnog (regionalnog) elektroenergetskog sustava. Diskusija se temelji na modelu obveznog tržišta gdje se cijena utvrđuje na centralnom mjestu (burzi), a na koje proizvodne jedinice daju svoju ponudu temeljenu na svojim graničnim troškovima (tzv. Merit Order)

1. Uvod

Tržišteelektričnomenergijom:

Liberalizacijom se tržišta električnom energijom unutar EU postiglo da se proizvodnja i potrošnja električne energije susreće na jednom od sljedećih pet tržišta:

• Bilateralno tržište električnom energijom (eng. Over the Counter (OTC)). Trgovanje se na tom tržištu zbiva između proizvođača (trgovca) i potrošača (opskrbljivača) van organiziranog tržišta kao što su npr. burze električnom energijom (eng. pool, power exchange i sl.). Cijene i količine nisu javno poznate;

OIEH – Diskusija o utjecaju V&FN elektrana na cijenu električne energije – 2017. 3/12

• Tržište dan unaprijed (eng. Day Ahead Market (DAM), Spot market i sl.). Tržište dan unaprijed fizičko je tržište gdje se susreću ponuda i potražnja. Cijena i ukupna količina poznate su javno. U pravilu se tržište zatvara dan unaprijed u 12 sati, a količine i cijene su poznate po satima (ili nekim drugim blokovima) za sutrašnji dan;

• Unutar dnevno tržište (eng. Intraday Market (IM)). Unutar dnevno tržište radi na istom principu kao i DAM, ali su sve zbiva unutar dana i u pravilu 15 minuta ranije za jedan sat unutar tog dana (iako se već javljaju i kraća razdoblja). Cijene su poznate javno i temelje se na ponudi i potražnji. Ovo tržište najviše koriste korisnici tržišta dana unaprijed (prodajom ili kupovinom) da poboljšaju svoje unutar-dnevne pozicije;

• Tržište regulacije (eng. Regulating Power Market (RPM)) tržište je u realnom vremenu koje pokriva operacije unutar sata zbog grešaka sudionika u predviđanju na tržištu dan unaprijed i/ili unutar dnevnom tržištu. Potrošačka je strana na tom tržištu Operator sustava i pokriva pogreške u predviđanju i potrošača i proizvođača; i

• Tržište energijom uravnoteženja (eng. Balancing Market) je ex post tržište koje uravnotežuje pozicije za prethodna 24 sata za odstupanja koja nastaju zbog grešaka u predviđanju na strani potrošnje i proizvodnje i stanja ostvarenih na tržištu regulacije. Na ovom je tržištu Operator sustava na strani ponude, a na strani potražnje su kao price takers proizvođači i potrošači.

Susret ponude i potražnje na tržištu električnom energijom (Energy Only Market)

Krivulja je ponude i potražnje na tržištu električnom energijom prikazana na slici 1. Tipično se portfelj ponude sastoji od: tzv. konvencionalnih elektrana (HE, NE, TE koje za gorivo imaju ugljen i TE koje za gorivo imaju plin), te TETO (elektrana koje pored električne energije proizvode i toplinu); i elektrana tipa OIE (vjetar, sunce, geotermalna, biomasa i sl.). Položaj elektrana u krivulji ponude ovisi o snazi koju mogu proizvesti i o njihovom trošku po jedinici proizvodnje. Slika 1. prikazuje tipičan primjer jedne ponude u danom vremenskom trenutku. Redoslijed elektrana utvrđuje se temeljem ponuđene cijene koja pak reflektira trošak proizvodnje (tzv. graničan trošak elektrane). U sadašnjem trenutku elektrane kategorije OIE u sustavu potpore imaju prednost pri uključenju u krivulje ponude (smatra se da im je graničan trošak jednak nuli). Tržišna se cijena određuje temeljem volje potrošača (opskrbljivača) da plate određenu cijenu. Ta je želja na slici prikazana gotovo okomitom linijom (električna je energija nisko elastična potražnja). Cijena se za sve elektrane određuje sjecištem te dvije krivulje i predstavlja cijenu sustava (tzv. Market clearing price, tržišni ekvilibrij). Iz te se cijene pokrivaju svi troškovi i profit uključenih elektrana, ali se za elektrane koji se nalaze u sustavu potpore (u ovisnosti u vrsti sustava FiP ili FiT) tom iznosu dodaju

OIEH – Diskusija o utjecaju V&FN elektrana na cijenu električne energije – 2017. 4/12

dodatna sredstva van tržišta (prikupljenih od potrošača ili nekom drugom potporom od države).

Cijena

€/MWh

Potražnja

Ponuda

Plinske turbine

Elektrane bez dodatnog iskorištavanja otpadne

topline

CHP

Vjetar i NE

MWh Slika 1. Krivulja ponude i potražnje na tržištu električnom energijom (Energy Only Market - EOM)

Utjecajvjetrenihelektrananacijenunatržištuelektričnomenergijom:

Vjetrene elektrane utječu na cijenu energije na tržištu na dva načina. Prvi, niskom graničnom cijenom pomiču krivulju ponude prema desno i time cijenu A smanjuju na iznos B (slika 2.). Relativni iznos smanjenja ovisi o visini potražnje (niska potražnja (najčešće noć), viša potražnja (dan ili večer), te potražnja u doba vršnih opterećenja). Dakle, visoka penetracija VE (puno vjetra) smanjuje cijenu na tržištu i obrnuto. Rezultat je to «isključenja» s tržišta elektrana s visokim graničnim troškom (najčešće elektrana na plin ili tekuća goriva). Taj se efekt naziva „Merit Order Effect“ (u daljnjem tekstu MOE). Drugi utjecaj, visoka penetracija vjetra može utjecati na zagušenje u mreži što za posljedicu može imati razdvajanje tržišta. Posljedica je rast cijena na tržištu koje nema vjetrenih elektrana, što za posljedicu ima smanjenje ukupnog društvenog blagostanja (zonske cijene). Isti opisani utjecaj, osim vjetrenih, imaju i fotonaponske elektrane.

CijenaA

€/MWhPotražnja Ponuda

Plinske turbine

Elektrane bez dodatnog iskorištavanja otpadne

topline

CHP

Vjetar i NE

MWh

CijenaB

VršnaDnevnaNoćna

Slika 2. Utjecaj proizvodnje VE na cijenu na tržištu električnom energijom

Primjer utjecaja vjetra na spot tržište u Danskoj, sa i bez vjetra, za 24 sata dan je na slici 3.

OIEH – Diskusija o utjecaju V&FN elektrana na cijenu električne energije – 2017. 5/12

Kn/MWh

100

200

300

400

500

600

700

800

1 4 7 10 13 16 19 22

Sat

Savjetrom

Bezvjetra

Slika 3. Utjecaj vjetrenih elektrana na cijenu na spot tržištu [1]

Napomena: Daljnja će se analiza, u ovom dokumentu, temeljiti na pretpostavci da se sva proizvedena energija potrošačima prodaje preko spot tržišta. 2. Pregled literature s ključnom riječju „Merit Order Effect“

U razdoblju od 2010. godine do danas postoji mnogo radova koji se bave analizom utjecaja OIE energije, koji se nalaze u sustavu potpore (bilo FiT bilo FiP) i čiji su granični troškovi niski ili jednaki nuli, na cijenu električne energije na tržištu (Merit Order Effect). Prije svega se to odnosi na vjetrene i fotonaponske elektrane. U ovoj će se diskusiji prikazati neka od tih istraživanja, te njihovi rezultati. Svi ti radovi, gotovo bez iznimke, pokazuju da ti iznosi postoje, ali se razina utjecaja razlikuje od autora do autora, a sve vezano za početne pretpostavke u modelu, ali i u ovisnosti o kojem se razmatranom tržištu radi.

• Rad A. O’Mahoney i drugi [2] razmatra utjecaj vjetra na smanjenje cijene električne energije u Republici Irskoj temeljeno na ex post regresijskoj analizi za podatke iz 2009. godine. Rezultati pokazuju da bi cijena isporučene energije bila za 12% viša u usporedbi sa slučajem da nema vjetrene energije. Studija pokazuje i da je iznos potpore koju su dobili svi obnovljivi izvori energije višestruko niži nego što se postiglo efektom smanjenja cijene;

• Rad J. Cladiuus i drugi [3] za analizu utjecaja vjetrene i fotonaponske energije na tržišnu cijenu električne energije rabi vremenske serije i ex post analizu. Model pokazuje da su spomenute tehnologije smanjile cijenu električne energije njemačkim potrošačima za iznos od 6 €/MW·h u 2010. godini pa do 10 €/MW·h u 2012. godini. Analiza autora pokazuje da će taj utjecaj i nadalje rasti, te da će 2016. godine dostignuti iznos od 14 do 16 €/MW·h;

OIEH – Diskusija o utjecaju V&FN elektrana na cijenu električne energije – 2017. 6/12

• Rad N. Gourvitcha [4] razmatra opravdanost danih sredstava za potporu foto-naponskim elektranama u Italiji, a povezano za njihov utjecaj na cijenu električne energije na tržištu. Njegova analiza pokazuje da se od 2006. do 2012. godine razlika danih sredstava za potporu i „ušteđenih sredstava“ smanjenjem tržišne cijene stalno smanjuje i da se ono izjednačilo u 2011. godine (slika 4.). Naravno, valja napomenuti da je dijelom smanjenju doprinijelo i smanjenje jedinične potpore po ugrađenom kW fotonaponskih sustava (negativan nagib krivulje FiT-a). Valja naglasiti da su Italiji gotovo svi FN sustavi sudjeluju na tržištu, a nisu u sustavu samo-napajanja;

MO

E (1

06 €)

500

1000

1500

2000

2500

2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

EkvivalentanFiT(€cent/kWh)MOE(106€)

Ekvi

vale

ntan

FiT

(€ c

ent /

kWh)

4

6

10

12

16

2

8

14

Slika 4. Odnos Merit Order Effects (MOE) i Feed in Tariffs u Italiji [4]

• Rad P. Deane i drugi [5] razmatraju utjecaj MOE na tržištu električnom energijom u EU za dva scenarija razvoja sustava: referentni scenarij (nastavak dogovorenih politika na razini EU i „Mitigation“ scenarija (smanjenje CO2 na razinu 80% u 2050. godini). Promatrajući stanje u 2030. i 2050. godini analiza autora pokazuje da je utjecaj OIE s FiT statusom na tržište dugoročan. Autori pokazuju da je za 2030. odnosno 2050. godinu ta razlika u prosjeku 1,6 €/MW·h odnosno 4,2 €/MW·h u korist „Mitigation“ scenarija. U radu se analitički daju i drugi autori, a koji se bave analizom MOE na tržištu električnom energijom. Svi navedeni autori ukazuju na pozitivan efekt MOE na tržištu koji, u pravilu, nadmašuje sredstva koji su putem potpore daju OIE;

• Studija Good Energy Co. [6], izrađena uz sudjelovanje University of Sheffield, analizira stanje potpora i neuračunatog efekta MOE za Veliku Britaniju. Studija pokazuje da je Velika Britanija u 2014. godini iznosom od 2,668 milijardi £ potpore financirala vjetrene i fotonaponske elektrane, ali i da je efekt MOE iznosa 1,15 milijardi £. Time se iznos potpora za konačne kupce čini nižim za 58%; Slika 5. Pokazuje te odnose u ovisnosti o instaliranim kapacitetima VE i FNE.

OIEH – Diskusija o utjecaju V&FN elektrana na cijenu električne energije – 2017. 7/12

117

234

702

936

1 5 10 15Kapacitet (GW)

MO

E (1

06 €)

MO

P (€

/MW

h)

42.243.4

45.847

49.4

41

44.6

48.2

50.6

51.8

20

351468585

819

1053

MOE

MOP

(a)

585

1170

1 5 10 15Kapacitet (GW)

MO

E (1

06 €)

MO

P (€

/MW

h)

42.243.4

45.847

49.4

41

44.6

48.2

50.6

51.8

20

1755

2340

2925

3510

MOE

MOP

(b) Slika 5. Utjecaj instaliranih snaga: a) FNE i b) VE u Velikoj Britaniji na MOP (Merit Order Price) i MOE [6]

Rad J. Cladiuus i drugi [7] analizira javno dostupne podatke (vremenske serije) na spot tržištu EPEX-a i podatke u proizvodnji vjetrenih i fotonaponskih elektrana za razdoblje od 2008. do 2012. (također javno dostupnih) i to za dva slučaja. Prvi, istražuju granični MOE za dodatan 1 GW·h proizvedene energije iz OIE uz FiT. Rezultat je istraživanja takav da pokazuje da se prosječan MOE kreće od 1,1 do 1,3 €/MW·h za dodatan 1 GW.h proizvodnje iz VE i FN. Iznos varira po godinama i u mnogome ovisi i o cijeni goriva i razini potražnje. Drugi slučaj, autori utvrđuju da je ukupni MOE, za VE i FN u Njemačkoj, iznosa od 5,2 u 2010. do 11,36 €/MW·h u 2012. godini. Valja dodatno kazati, da MOE, osim što ima utjecaj za tržište dan unaprijed, ima i znatan utjecaj i na unaprijedne ugovore (eng. futures); Slika 6. pokazuje nesporan utjecaj MOE u ovisnosti o instaliranim kapacitetima VE i FN elektrana. Spomenuto istraživanje (slika 6.) uspoređuje svoje rezultate i s drugim autorima. Rezultat usporedbe dan je na slici 7.

OIEH – Diskusija o utjecaju V&FN elektrana na cijenu električne energije – 2017. 8/12

Linearna regresija

EPEX Spot

Kapacitet OIE (GW)

Cije

na (€

/MW

h)

Slika 6. Utjecaj penetracije OIE u na cijenu na spot tržištu EPEX [7]

NjemačkaŠpanjolska

Cije

na (€

/MW

h)

Slika 7. Usporedbeni rezultati ukupnog prosječnog MOE za VE i FNE za Njemačku i Španjolsku [7]

• Svakako valja navesti i rad L. Hitha [8] izrađen za potrebe Svensk Energi, a koji analizira pad cijena električne energije u Švedskoj u posljednje vrijeme. Naime, u Švedskoj je cijena električne energije od 2010. do 2016. pala za 65%. Rad analizira nekoliko uzroka pada cijena: pad potražnje, dodatni OIE kapaciteti, cijena goriva, Cijena CO2 i ostalo. Analiza se temelji na ex post analizama, ali i na modelu predviđanja testiranom unutar istog vremenskog razdoblja. Autor pokazuje da se s visokom vjerojatnošću može utvrditi da je utjecaj MOE u pada cijena oko 60% (20 €/MW·h); i

• Rad koji je kompanija Pöyry [1]napravila za Europsko udruženje VE (EWEA, danas Wind Europe) daje pregled radova iz problematike utjecaja MOE na cijenu električne energije. Zaključak pregleda jest, da je Merit Order Effect neosporan i da on postoji, ali i da stvarni neto efekt treba odrediti specifično za pojedine zemlje temeljeno na krivulji ponude, portfeljem elektrana, utjecaju susjednih tržišta, cijeni goriva i cijeni CO2 na tržištu. I u ovom se preglednom radu daju usporedbe nekih recentnih istraživanja. Rezultati su pokazani slikom 8.

OIEH – Diskusija o utjecaju V&FN elektrana na cijenu električne energije – 2017. 9/12

Cje

novn

i efe

kt (€

/MW

h)V

olumni efekt (€/yr.)

MOEcjenovniefekt MOEvolumniefekt Slika 8. Usporedbeni prikaza MOE pojedinih autora u preglednom radu [8]

3. „Merit Order Effect“ u slučaju Hrvatske

Za potrebe ove diskusije ,o utjecaju „Merit Order Effect“ (MOE) na tržište električnom energijom, analiziran je i hrvatski elektroenergetski sustav. Istraživanje je za naše potrebe obavilo Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, u veljači 2017 [9]. Analiza se temelji na modelu EES-a Republike Hrvatske uz pretpostavku da se sva energija prodaje putem tržišta (burze). Pri tome su razmatrana dva odvojena slučaja: 1) Hrvatski EES odvojen je od ostatka tržišta u regiji (tzv. Otočni model); i 2) Hrvatski EES povezan je s vanjskim tržištem, u iznosu od maksimalno 1.000 MW·h/h, a optimalan Merit order se ostvaruje i putem burze u Mađarskoj (HUPX) (tzv. Tržišni model). Za svaki od slučajeva analizirane su 4 razine penetracije vjetra u hrvatski EES: 0 MW; 400 MW (približno današnje stanje); 800 MW i 1.200 MW. Sve su elektrane u Hrvatskoj opisane putem svojih krivulja graničnog troška. Potrošnja i proizvodnja vjetrenih elektrana, na satnoj razini, uzeta je za 2015. godinu. Za istu godinu uzeti su i podatci o cijenama na HUPX-a. Podatci o proizvodnji vjetra normirani su na veličine izgradnje od 0, 400, 800 i 1.200 MW linearno.

Otočni model. U nastavku su grafički prikazani rezultati analize za slučaj kada je hrvatski EES odvojen od ostatka tržišta, dakle slučaj kada se konkurencija na tržištu postiže samo putem domaćih proizvodnih kapaciteta. Slika 9. prikazuje krivulju trajanja MCP cijena za različite razine penetracije vjetra. Na slici 10. prikazane su prosječne satne MCP cijene na godišnjoj razini, a na slici 11. ukupni tržišni trošak sustava, također, za različite razine penetracije vjetra. Analiza jasno pokazuje pozitivan utjecaj vjetrenih elektrana na cijenu. Pad je prosječne cijene gotovo linearan i dostiže oko 16% za 1.200 MW učešća VE. Pozitivan bi utjecaj VE za ovaj slučaj bio u ukupnom iznosu od oko 250 milijuna Eura na godišnjoj razini (uz 1.200 MW VE).

OIEH – Diskusija o utjecaju V&FN elektrana na cijenu električne energije – 2017. 10/12

Slika 9. Krivulja trajanja MCP u Otočnom modelu

Slika 10. Prosječni MCP u Otočnom modelu Slika 11. Tržišni trošak u Otočnom modelu

Tržišni model. U nastavku su grafički prikazani rezultati analize za slučaj kada je hrvatski EES spojen s vanjskim tržištem putem burze HUPX s ograničenjem od 1.000 MW·h/h. Za proizvodni portfelj, potrošnju i proizvodnju iz vjetra vrijede iste pretpostavke kao i za Otočni model. Slika 12. prikazuje krivulju trajanja MCP cijene za različite razine penetracije vjetra u Otočnom modelu. Na slici 13. prikazane su prosječne satne MCP cijene na godišnjoj razini, a na slici 14. ukupni tržišni trošak sustava za različite razine penetracije vjetra u Otočnom modelu. Analiza jasno pokazuje pozitivan utjecaj vjetrenih elektrana na cijenu i u ovom slučaju, ali je, očekivano, taj utjecaj manji. Pad je prosječne cijene također linearan i dostiže oko 18% za 1.200 MW učešća VE. Pozitivan bi utjecaj MOE na trošak sustava, za ovaj slučaj, bio oko 180 milijuna Eura na godišnjoj razini (uz 1.200 MW VE).

OIEH – Diskusija o utjecaju V&FN elektrana na cijenu električne energije – 2017. 11/12

Slika 12. Krivulja trajanja MCP u Tržišnom modelu

Slika 13. Prosječni MCP u Tržišnom modelu Slika 14. Tržišni trošak u Tržišnom modelu

4. Zaključno razmatranje

Liberalizacija tržišta električnom energijom pred istraživače, ali i dionike sustava, stalno donosi nove izazove. U ovom su trenutku pred nama dva. Prvi, budućnost potpora za OIE energije ako želimo postići cilj 20C i drugi, funkcioniranje tržišta električnom energijom (Energy Only Market) sa stanovišta sigurnosti i adekvatnosti (koji nije predmet ovog Mišljenja). Istraživači, svjesni činjenice da nema ostvarenja cilja 20C bez znatnog učešća OIE, u ovom trenutku prepoznaju potrebu nastavka potpore tim izvorima u konkurentnim uvjetima. Recentna istraživanja, prikazana u ovom Mišljenju (a i druga), pokazuju da za to ima i ekonomskih razloga. Naime, pokazuje se da je utjecaj OIE s FIT-om u smanjuju cijene na spot tržištu toliki da pokriva iznos koji se daje za naknade tim istim izvorima ili je tome blizu. U državama koji imaju visoko učešće trgovanja na spot tržištima taj je efekt evidentan i bitno je viši nego na tržištima koji imaju pretežno bilateralno trgovanje.

OIEH – Diskusija o utjecaju V&FN elektrana na cijenu električne energije – 2017. 12/12

Zaključak: Izravni i neizravni efekti izgradnje i potpore OIE pokazuju da će cijena za krajnjeg korisnika biti niža i da potporne sheme, uz pretpostavku konkurentnog ulaska na mrežu, imaju ekonomsko opravdanje. Pozitivan utjecaj bit će to viši ako cijene goriva (ugljena i plina) te cijene CO2 budu u budućnosti rasle.

ObnovljiviizvorienergijeHrvatske

Radničkacesta80,10000Zagreb

5. Reference [1] Pöyry. (2010, April) EWEA, Wind Eergy and Electricity Prices, Exploring the "Merit Order Effect. [Online].

http://www.ewea.org/fileadmin/ewea_documents/documents/publications/reports/MeritOrder.pdf

[2] A. O’Mahoney and E. Denny. (2011) The Merit Order Effect of Wind Generation in the Irish Electricity Market. [Online].

http://www.usaee.org/usaee2011/submissions/onlineproceedings/usaee%20washington%20paper.pdf

[3] J. Cludius, H. Herman, F. C. Matthe, and V. Graichen, "The merit order effect of wind and photovoltaic electricity

generation in Germany 2008–2016: Estimation and distributional implications," Energy Economics, vol. 44, pp. 302-313,

July 2014.

[4] N. Gourvitch. The merit order effect.

[Online].http://iea-pvps.org/fileadmin/dam/public/workshop/12-Nicolas_Gourvitch_-_Revenues_through_electricity_market

s_Merit_order_effect.pdf

[5] P. Deane. (2015) Quantifying the "merit-order" effect in European electricity markets. [Online].

https://www.ifri.org/sites/default/files/atoms/files/insight_e_european_electricity_market.pdf

[6] Good Energy. Wind and solar reducing consumer bills An investigation into the Merit Order Effect. [Online].

http://3hky4v206jda3tityl3u622q.wpengine.netdna-cdn.com/wp-content/uploads/2015/10/Wind-and-solar-reducing-consum

er-bills-An-investigation-into-the-Merit-Order-Effect.pdf

[7] J. Cludius, H. Hermann, and F. C. Matthes. (2013, May) The Merit Order Effect of Wind and Photovoltaic Electricity

Generation in Germany 2008-2012.

[Online].http://ceem.unsw.edu.au/sites/default/files/documents/CEEM%20(2013)%20-%20MeritOrderEffect_GER_200820

12_FINAL.pdf

[8] L. Hirth. (2016) Reasons for the drop of Swedish electricity prices. [Online].

http://www.svenskenergi.se/Global/Nyheter%20-%20dokument/Rapport%20Hirth%20april%202016/Price%20drop_report.

pdf

[9] Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, "Merit Order Effect za hrvatski elektroenergetski sustav zbog

izgradnje vjetrenih elektrana”," Zavod za visoki napon, Zagreb, za potrebe Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH)

2014.