6 7srijeda, 24 . avgu s t 2 0 1 6. srijeda, 24 . avgu s t 2 0 1 6. Vi j e s t iVi j e s t i

E KO N O M I JA E KO N O M I JA

Crnogorska plovid-ba u prvoj polo-vini godine zabi-lježila je dobit od

554.172 eura, dok je u istomperiodu prošle godine ima-la gubitak od preko petmiliona eura.

Poslovni prihodi kompa-nije su, prema podacima izizvještaja o poslovanju kojije objavljen na sajtu Ko-misije za hartije od vri-

jednosti (KHOV), na krajujuna iznosili 2.193.667 eurai bili su dva puta manjinego u uporednom perio-du.

Akumulirani gubitakovog državnog preduzećadržave iznosi preko desetmiliona eura, dugoročnarezervisanja i obaveze38.359.840, a kratkoročna2.408.248 eura. Kapitalkompanije je negativan(-912.778 eura).

Kompanija u floti imabrodove “Kotor ” i “21. maj”,koji su izgrađeni u šan-

gajskom brodogradilištu iplaćeni kreditom kineskeExim banka. Ta banka je2010. odobrila kredit Cr-nogorskoj plovidbi od 55,7miliona dolara sa učešćemod 8,3 miliona dolara. Grejsperiod je bio pet godina,kamatna stopa iznosi triodsto. Za glavnicu kreditaod 47,3 miliona dolara Vla-da je izdala garanciju.

Kompanija ima problemsa otplatom kredita pa jekrajem jula na sjedniciVladine Komisije za eko-nomsku politiku odlučeno

da Ministarstvo saobraćajanađe sa koje pozicije će dase plati rata za Crnogorskuplovidbu od oko tri milionadolara, koja je na naplatustigla 21. jula.

Preduzeće nije moglo daplati ni ratu iz januara ovegodine od 2.369.800 dolarai ratu za kamatu od 690.401dolar već je i to preuzelaVlada, odosno zadužila jeMinistarstvo finansija da,

iz tekuće budžetske re-zerve, uplati do 2.850.000dolara na račun Crnogor-ske plovidbe. Kompanija jebila obavezna da sva po-traživanja od unajmitelja,od oko 500.000 dolara,uplati državnom trezoru.Kompanija je do 31. majaove godine uplatila300.000 eura držav n o mtrezoru.

U 2017. godini, Crnogor-ska plovidba treba da platirate u januaru i julu, uukupnom iznosu od5.929.239 dolara. B. Ma.

Na osnovu čl. 93. i 94. Zakona o visokom obrazovanju (Sl.list RCG br.44/14) i Odluke Naučno-nastavnog vijeća Fakulteta, FAKULTET ZA BIZNIS I TURIZAM BUDVA raspisuje

KONKURSZa upis šeste generacije studenata:

- u prvu i treću godinu osnovnih akademskih studija;- na specijalističke akademske studije i

- na magistarske akademske studije na studijskom programu menadžment u turizmu i ugostiteljstvu za

studijsku 2016/2017. godinu

Kvalifi kacioni postupak (intervju, diferencijalni ispit i probno rangi-ranje) vršiće se 05. i 06.08.2016. godine.

Uz prijavu za upis na PRVU GODINU akademskih osnovnih studija, kandidati sa završenom srednjom školom IV-1 stupnja podnose originalna svjedočanstva, ili propisno ovjerene fotokopije, o završenim razredima srednjeg obrazovanja, diplomu o položenom završnom, maturskom ispitu, izvod iz matične knjige rođenih (original) ili kopiju biometrijske lične karte, ovjerenu kopiju diplome “LUČA” ili njoj ekvivalentne diplome (ukoliko ih posjeduje), kao i 2 fotografi je formata za pasoš.

Pravo upisa na TREĆU GODINU studija imaju svršeni studenti viših hotelskih, turističkih i srodnih škola, uz eventualno polaganje difer-encijalnih ispita u skladu sa nastavnim programom.Uz prijavu za upis studenti podnose diplomu o završenim dvogodišnjim studijama, izvod iz matične knjige rođenih (original) ili kopiju biometrijske lične karte i uvjerenje o položenim ispitima tokom dvogodišnjih studija, kao i 2 fotografi je formata za pasoš.

Pravo upisa na SPECIJALISTIČKE STUDIJE imaju svršeni bachelor-i turizma i hotelijerstva i sličnih studijskih programa visokog obra-zovanja iz oblasti ekonomije, menadžmenta i drugih nauka, uz eventualno polaganje diferencijalnih ispita u skladu sa nastavnim programom.

Uz prijavu za upis studenti podnose bachelor ili sličnu diplomu, iz-vod iz matične knjige rođenih (original) ili kopiju biometrijske lične karte i uvjerenje o položenim ispitima tokom studija (suplement diploma), kao i 2 fotografi je formata za pasoš.

Pravo upisa na MAGISTARSKE STUDIJE imaju svršeni specijal-isti i bachelor-i menadžmenta iz turizma i sličnih studijskih pro-grama visokog obrazovanja sa 240 ECTS kredita iz oblasti ekonomije, menadžmenta i drugih nauka, uz eventualno polaganje diferencijal-nih ispita u skladu sa nastavnim programom.

Uz prijavu za upis studenti podnose diplomu specijaliste ili bachelor-a, izvod iz matične knjige rođenih (original) ili kopiju biometrijske lične karte i uvjerenje o položenim ispitima tokom studija (suple-ment diploma), kao i 2 fotografi je formata za pasoš.

Cijena studiranja, odnosno godišnja školarina za osnovne studije iznosi 1.500,00 € godišnje. Nosioci dilome “Luča” imaju popust od 50%. Školarina se može platiti u cjelosti ili u ratama i to 20% prilikom upisa, a ostalih 80% u 8 mjesečnih rata. Cijena studiranja na specijalističkim i magistarskim studijama je 2.000,00 € godišnje, sa dinamikom plaćanja 20% prilikom upisa, a ostalih 80% u 8 mjesečnih rata.

O dodatnim upisnim popustima kandidati se mogu informi-sati kod Studentske službe fakulteta.

U cijenu-školarinu ulazi i nastavna literatura za pripremu ispita iz elektronske biblioteke Fakulteta.Detaljnije informacije o studijskim programima (osnovne, specijalističke i magistarske studije) dostupne su na sajtu Fakulteta.Zainteresovana lica prijave mogu podnijeti na posebnom obrascu koji se dobija na Fakultetu ili web sajtu Fakulteta. Detaljnije informacije zainteresovani kandidati mogu dobiti poz-ivom na brojeve: 069 050 243, 069 280 700, 067 241 977 ili posredstvom e-mail-a: info@fbt-budva.meOglas će biti objavljen na web sajtu Fakulteta: www. fbt-budva.com

Prijave za upis podnose se od 25.08. do 03.09.2016. godine u sjedištu Fakulteta u Budvi, zgrada „Akademija Znanja”, radnim danom od 9h do 14h i subotom od 10h do 13h.

Recept šte d n j ekoji vodi u recesiju

MILA KASALICA O PREDLOGU MJERA SANACIJE DUGA:

“Vrijeme je da se ekonomskom politikom ozbiljno bavimo krozdodatno jačanje crnogorskog žilavog malog i srednjeg biznisa”

Javni dug i budžetskideficit se bolje rješava -ju privrednom inicija-tivnošću, nego orto-

doksnim receptima štednjekoja vodi u recesiju, ocije-nila je ekonomska i finan-sijska analitičarka Mila Ka-salica.

Ona smatra da su predloziza sanaciju duga i deficitakoji su pripremljeni na kra-ju mandata ranijeg ministrafinansija Radoja Žugića za -nimljivo štivo za medije, alinijesu ozbiljni tekst za sa-nacioni program.

“U tom svjetlu pojavnostise ne mogu posmatrati sa-nacioni potezi, ako bude po-

trebno da se ozbiljno češlja -ju kako troškovi budžeta ta-ko i prihodi budžeta. Ili krozprimjere, uvoditi porez napenzije je previše loš pre -dlog za bilo kakvo političkorazmatranje, kao što je vje-rovatno da se socijalna da-vanja za majke sa troje i višedjece mogu eventualno za-mrznuti u situaciji kada jebudžet u situaciji visoke ne-likvidnosti ili bliske nesol-ventnosti, a to je direktnapolitička posljedica nedjelo-

B. MATIJAŠEVIĆ

vanja resornih ministarsta-va, koja nisu ni pokušala dase stvarno bave zakonskomkondicionalnošću primjenepredmetnog zakona”, reklaje Kasalica za “Vi j e s t i ”.

Žugićeve mjere za sma-njivanje rashoda podrazu-mijevaju linearno sma-njenje zarada od pet odsto ujavnom sektoru (dvije go-dine zaredom), postepenosmanjenje broja zaposlenihu javnom sektoru (5-10 odstogodišnje) uz permanentnupreraspodjelu. Predloženo jei smanjivanje naknade maj-kama sa troje i više djece izamrzavanje sticanja togprava, kao i usklađivanje sabruto platama u javnomsektoru. Među mjerama je ioporezivanje penzija od pre-ko 500 eura po stopi od devetodsto.

Kasalica je kazala da seozbiljna situacija sa stanjemjavnog duga u Crnoj Gorimože sagledati sa dvojakogstanovišta.

“Prvo, birokratski slije-deći odredbe Zakona obudžetu i fiskalnoj odgovor-nosti potreban je promtni,zakonski propisan, sanacio-ni plan jer je javni dugprešao granicu od 60 odstoBDP-a. Međutim, uokruženju duboke deflacijeu kojoj smo sa pauzama aliipak u dužem periodu, za-konski propisana ortodok-sna birokratičnost bi moglaizazvati recesiju”, upozorilaje Kasalica.

Zato je, kako je dodala,drugačiji proaktivniji pris-tup osjetljivoj ekonomskojpoziciji sistema vjerovatnopoželjan.

“To bi upućivalo da se pri-je svega usporimo uodređivanju troškovnih

budžetskih linija bez ozbi-ljne analize održivosti u fi-nansiranju. I da počnemo sebaviti ekonomskom politi-kom, posebno u segmenti-ma unapređenja uvezanogmeđusektorskog seta poli-tika novog investiranja i no-vih proizvodnih programa.Kao i da okončamo primi-tivno pritiskanje javne ad-ministracije da se pravila ra-dnog zakonodavstva od-maknu od pristojne Evro-pe”, navela je Kasalica.

Prema njenim riječima,možda je tekuće i takvo re-formsko jačanje privrednogokruženja dovoljno da se neštedi nego nastavi sa raz-vojem, uz napomenu da sestope rasta moraju zadržatido tri odsto u godini što oba-vezuje da se kontinuiranomjesečno prate ekonomskiparametri, a sljedstveno ifiskalni parametri, s ciljemodmicanja od stanja ranji-vosti sistema.

Na pitanje šta bi trebalopreduzeti kako bi se smanjiojavni dug i budžetski deficit,Kasalica je odgovorila da bitrebalo da je vrijeme da seekonomskom politikom oz-biljno bavi kroz dodatnojačanje crnogorskog ži l av o gmalog i srednjeg biznisa, uzračunovodstvenu struktur-nu reformu koja će privre-dnicima donijeti novi za-mah, bankarsku podršku,akako bi nastavili da stvarajunovu vrijednost uz potrebnojačanje timova i novog za-pošl j av a n j a .

“Ili, drugačije ali isto:nažalost, javni dug i budžet -ski deficit se bolje rješav a j uprivrednom inicijativnošćunego ortodoksnim recepti-ma štednje koja vodi u re-cesiju. Uz samo jednu pret-postavku, minimum finan-sijske agregatne tolerancije:da se ne smije kasniti saplaćanjima kamata na preu-zete ino i lokalne kredite, jermi radimo u okruženju eurakao uvezene valute, pa mo-ramo biti visoko finansijskiodgovorni prema preuzetimkreditnim obavezama”,upozorila je Kasalica.

Ne vrijedinam jednadionica puta

Na pitanje da li je pla-nirana prodaja koncesijeza autoput dobra za CrnuGoru, s obzirom na to dacijeli autoput ne može bitizav r šen u skorije vrijeme,Kasalica je odgovorila dauz jednu dionicu koncesijanema vrijednost, posebnokao potencijalni spin okoupravljanja javnim dugomza sanacioni plan.“Međutim, ukoliko se fi-nansiranje autoputa uve-de u zajednički projekatkroz ponudu koncesije,onda to na nivou ozbilj-nog, prostudiranog i fi-nansijski stabilnog pro-jekta može da ima svojurazvojnu budućnost, uko-liko stvarno uspijemo dase uvežemo na međuna-rodnu mrežu, što valjdajeste bila skrivena že lj apotpisnika ovih ugovoradržav e”, rekla je Kasalica.Predlog sanacije javnogduga podrazumijeva,osim prodaje koncesije zaautoput, i davanje sub-vencija potencijalnomkupcu u situacijama ne-dovoljnog saobraćaja.Žugić je nedavno kazaoda postoje banke iz Lon-dona koje su zaintereso-vane za koncesije.

Stope rasta se moraju zadržati do tri odsto: Kasalica FOTO: S. PRELEVIĆ

Uvoditi porez napenzije je previšeloš predlog zabilo kakvopolitičkorazmatranje

Usporiti uodređivanjutroškova bezozbiljne analizeodrživosti ufinansiranju

Stanje nije loše, riješićeproblem duga držav iPoslovanje Rudnika

uglja Pljevlja, kojifunkcioniše višeod šest decenija i

nikada nije zaustavioproizvodnju, nije ni žalo-sno ni loše, kako to tvrde upljevaljskom SNP-u,saopštili su iz kompanije.

Kako su naveli, ne možese reći da je žalosno stanjeu kompaniji koja je pre-thodnu godinu završila sadobiti oko pet miliona eu-ra, koja zapošljava oko1.000 radnika, koji redovnoprimaju plate iznad crno-gorskog prosjeka.

“Tačno je da je dug Ru-dnika 12 miliona eura po

IZ RUDNIKA UGLJA PLJEVLJA ODGOVORILI SNP-U:

Dug nastao zbog zastoja TE: Rudnik FOTO: G. MALIDŽAN

Posao mimozakona Fadati

FALIČAN TENDER GLAVNOG GRADA ZA KUPOVINU IS

Komisija za kontro-lu postupka javnihnabavki usvojila ježalbe firmi Smart

Tech i Raster office iz Pod-gorice i poništila rješenjeGlavnog grada od krajaprošle godine. Timrješenjem je na tenderu zausluge razvoja i implemen-tacije informacionog siste-ma za prijem, obradu i dis-

tribuciju dokumenata, iza-brana ponuda beogradskefirme Fadata.

Naloženo je Glavnom gra-du, čijom administracijomrukovodi gradonačelnikSlavoljub Stijepović da naovom tenderu, procijenje-ne vrijednosti od 140.000eura, ponovo vrednuje po-nude, otkloni nezakonito-sti i u roku od 15 dana do-

nese zakonitu odluku.Prvorangirana ponuda

firme Fadata je, inače, bilanajskuplja sa cijenom od139.230 eura sa PDV-om.

Ponuda Smart Techa od128.996 eura sa PDV-om iponuda Raster Officea128.520 eura sa PDV-om,ocijenjene su kao neisprav-ne i zbog toga odbijene.

„Rješenje ne sadrži ocje-

nu činjenica, dokaza i ra-zloga na osnovu kojih jeutvrđena ispravnost ponu-de Fadate Beograd, odno-sno, neispravnost ponudežalioca, kao ni materijalnepropise na osnovu kojih jeponuda Fadate ocijenjenakao ispravna, a ponudažalioca ocijenjena kao neis-p r av n a“, navodi se urješenju komisije.

Komisija je utvrdila da jenaručilac nabavke u obra-zloženju rješenja samo na-veo dokaze koje su u svojimponudama dostavili prvo-rangirani ponuđač i žalioci,„ali nije dao ocjenu valja-nosti dostavljenih dokaza uodnosu na uslove pred-viđene tenderskom doku-mentacijom, te nije naveoodredbe Zakona o javnimnabavkama po osnovu ko-jih je izabrao ponudu Fa-date, a ponude žalioca oci-jenio kao neispravne.

U odluci komisije koju jepotpisao njen predsjednikZoran Živković, n av e d e n oje da je rješenje nezakonito,da ga treba poništiti i pred-met vratiti na ponovni po-stupak i odlučivanje.

Komisija je obavezalaGlavni grad, kao naručiocaspornog tendera da nadok-nadi troškove vođenja po-stupka žaliocima tendera uukupnom iznosu 3.400 eu-ra, od čega Smart Techu2.000 eura, a Rester Officeu1.400 eura.

Protiv ovog rješenja Glav-ni grad može pokrenutitužbu pred Upravnim su-dom u roku od 30 dana.M.M.

Za troškove postupka da plate 3.400 eura: Stijepović FOTO: L. ZEKOVIĆ

pitanju zaostalih poreza idoprinosa na zarade zapo-slenih. Ali je tačno i da jeRudnik samo tokom 2015.godine uplatio u držav n ukasu oko 20 miliona eurapo pitanju poreza, dopri-nosa i koncesija.Tačno je i da ćeRudnik vrlo brzoriješiti pitanje za-ostalog duga ilikroz reprogramputem držav n epomoći za štasmatra da ima sva prava, iliotplatom duga u cjelostikroz zaduživanje kod ko-mercijalnih banaka”, nave-deno je u reagovanju.

Članovi pljevaljskogSNP-a su, kako se dodaje,dugo godina bili čelni ljudiRudnika i da su imali dobrunamjeru, onda bi i objasnilikako je do duga došlo i kakose Rudnik borio i bori da

dugove vrati.Podsjećaju da je

Rudnik do 2009. ra-dio stabilno, ali jepočetkom 2009. TEPljevlja ušla u re-mont planiran namjesec, a zastoj je

trajao skoro 9 mjeseci.“Za tih 9 mjeseci, Rudnik

je imao troškove, ali ne iprihode. S obzirom na to daje rudarstvo grana gdje suprofitne margine reda 10odsto i da je Rudnik imaoprosječne mjesečne priho-de reda 4 miliona eura, jas-no je da je u tom perioduostao bez očekivanih preko30 miliona prihoda, a da jenapravio preko 27 milonatroškova, odnosno gubita-ka. Od tog trenutka Rudnikpokušava da neplaniranegubitke pokrije i vrati po-reske dugove”, naveli su izpreduzeća.

Iz Ministarstva ekonomi-je kazali su da realizacijaprojekta drugog bloka TEomogućava opstanak Ru-dnika uglja, a ne njegovo„eliminisanje“. B. Ma.

Od 2009.p o kušavaju dase oporave od

n e p la n i ra n i hgu b i ta ka

Nagomilani gubitakpreko 10 miliona eura

POSLOVANJE CRNOGORSKE PLOVIDBE

Crnogorskaplovidba je uprvoj polovinigodine zabilježiladobit od 554.172eura. Kapitalkompanije jenegativan i iznosi-912.778 eura

Ne mogu da plaćaju rate za kupljene brodove: “21. maj” FOTO: shipspotting.com