Nemoral drave

Mihail Bakunjin

1873.

SadrajTeorija drutvenog ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Manjak moralnog raspoznavanja u stanju prethodnom izvornom drutvenom ugovoru . . . 3Drutveni ugovor kao kriterij dobra i zla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Drava formirana drutvenim ugovorom je moderna ateistika drava . . . . . . . . . . . . 3Etika izjednaena s dravnim interesima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Kolektivni egoizam pojedinih udruenja uzdignut u etike kategorije . . . . . . . . . . . . 4Moral je proiriv samo u granicama pojedinih drava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Zakon dungle vlada dravnim meuodnosima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Univerzalna solidarnost ovjeanstva poremeena zbog drave . . . . . . . . . . . . . . . . 5Patriotizam ide protivno normalnom ljudskom moralu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5Vrhovni zakon drave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5Drava namjerava zauzeti mjesto ovjeanstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6Pojam ovjeanstva, odsutan u davnim vremenima, je postao sila u naem sadanjem ivotu 6Drava mora priznavati na svoj licemjeran nain snaan osjeaj ovjeanstva . . . . . . . . 6Neprekidni rat je cijena postojanja drave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7Zloini su moralno podneblje drava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7Zloin privilegija drave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7Dravni moral prema Machiavelliu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8U emu je Machiavelli bio u krivu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Deifrirani patriotizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Izvorna ljudska zloba teoretska premisa drave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Teologija i politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Slinost etikih premisa teologije i politike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Drutvo nije proizvod ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9Revolt protiv drutva je nepojmljiv . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Drava je povijesno nuno zlo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Revolt protiv drave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Moral pretpostavlja slobodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

2

Teorija drutvenog ugovoraovjek nije samo najindividualnije bie na Zemlji on je takoer i najdrutvenije bie. Bila je velika

zabluda od strane Jeana Jacquesa Rousseaua to je smatrao da je primitivno drutvo bilo utemeljenona slobodnom ugovoru meu divljacima. Ali Rousseau nije bio jedini koji je podupirao takva gledita.Veina pravnika i modernih pisaca, pripadali oni Kantievskoj koli ili nekoj drugoj individualistikoji liberalnoj koli koji ne prihvaaju teoloku ideju drutva koja je utemeljena na boanskom pravu,niti one Hegelijanske kole drutva kao vie ili manje mistinog ostvarenja objektivne moralnosti niti primitivno ivotinjsko drutvo naturalistike kole uzimaju nolens volens, radi nedostatka bilokojeg drugog temelja, preutan ugovor, kao njihovu polazinu toku.Preutan ugovor! To znai ugovor bez rijei i kao posljedica tome ugovor bez misli i bez volje:

odvratna besmislica! Apsurdna fikcija, i vie, opaka i grena fikcija! Bezvrijedna neslana ala! To pret-postavlja da dok bih ja bio u stanju u kojem ne mogu htjeti, razmiljati, govoriti, svezao bih sebe isve moje potomke jedinom odlikom to sam dopustio da budem rtvovan bez izazivanja ikakvogprotesta u neprekidno ropstvo.

Manjak moralnog raspoznavanja u stanju prethodnom izvornomdrutvenom ugovoruS toke gledita sistema kojeg mi sad promatramo razlika izmeu dobra i zla nije postojala prije

sklapanja drutvenog ugovora. U to je vrijeme svaki pojedinac bio izoliran u svojoj slobodi ili u svomapsolutnom pravu, bez da pripazi na slobodu drugih osim u onim sluajevima kad je to morao zbogsvoje slabosti ili svoje relativne snage drugim rijeima, zbog svog opreza i koristi. U to je vrijemeegoizam, prema istoj teoriji, bio vrhovni zakon, jedino postojee pravo. Dobro je bilo odreeno uspje-hom, zlo jedino neuspjehom, a pravda je bila samo posveivanje ostvarenih djela, koliko god to bilogrozno, okrutno ili sramotno to je pravilo u politikoj moralnosti koja sada prevladava u Europi.

Drutveni ugovor kao kriterij dobra i zlaRazlikovanje dobra i zla, prema ovom sistemu, je poelo tek sa sklapanjem drutvenog ugovora.

Sve ono to je bilo prepoznato da je na opu korist se proglaavalo dobrim, a sve suprotno tomeloim. lanovi drutva koji su uli u taj sporazum postajui graani, obvezujui sebe asnim obvezama,preuzeli su pritom dunost da podrede svoje privatne interese opem dobru, nerazdvojivoj koristi svih.Takoer su i rastavili svoja individualna prava od javnih prava, kojih je jedina predstavnica drava pritom dobila mo da sprijei svaki revolt individualnog egoizma, posjeda, uope, dunost da titisvakog svog lana u primjenjivanju svojih prava sve dok se oni ne okrenu protiv opih prava zajednice.

Drava formirana drutvenim ugovorom je moderna ateistika dravaSada emo istraiti prirodu odnosa u koje je drava, tako zasnovana, obavezna ulaziti sa slinim

dravama, kao i njene odnose prema stanovnitvu kojim vlada. Takva se analiza pokazuje najzanim-ljivijom i najkorisnijom poto je drava, kako je ovdje definirana, upravo moderna drava u toliko toje odvojena od religiozne ideje: to je svjetovna ili ateistika drava koju su moderni pisci zagovarali.Pogledajmo, dakle, od ega se sastoji taj moral. Moderna drava, kao to smo rekli, se oslobodila

jarma Crkve i posljedino tome je stresla sa sebe jaram univerzalnog ili kozmopolitskog morala kr-anske religije, ali nije jo prodrla do humanitarne ideje ili etike to ne moe ni uiniti bez da samu

3

sebe uniti, zbog svog samostalnog postojanja i izolirane koncentracije drava je uvelike preuska dabi mogla obuhvaati, sadravati interese, pa posljedino, i moral ovjeanstva kao cjeline.

Etika izjednaena s dravnim interesimaModerne drave su dole tono do te toke. Kranstvo im slui samo kaomaska i fraza, kao sredstvo

prevare za budale, jer ciljevi kojima oni tee nemaju nita zajednikog s religioznim ciljevima. A iistaknuti dravnici naih vremena; razni Palmerstoni, Muravievi, Cavouri, Bismarcki, Napoleoni biumirali od smijeha kad bi se njihova javno izjavljena religijska uvjerenja uzela za ozbiljno. Smijalibi se i vie kad bi im netko pripisao humanitarne osjeaje, obzirnost i namjere koje su oni uvijekjavno iznosili kao puku glupavost. Pa onda to sainjava njihov moral? Samo dravni interesi. S tetoke gledita koja je, s vrlo malo iznimaka, bila toka gledita dravnika, snanih ljudi svih vremenai zemalja, sve to slui ouvanju, velianju i konsolidiranju moi drave je dobro iako bi to moglo bitisvetogrdno s religiozne toke gledita i to moe izgledati gnjusno s toke gledita ljudskog morala iobratno, to god se suprotstavlja interesima drave je loe, iako je to najsvetija i ljudski najpravednijastvar. To je istinski moral i stoljetna praksa svih drava.

Kolektivni egoizam pojedinih udruenja uzdignut u etike kategorijeTakav je takoer i moral drave temeljen na teoriji drutvenog ugovora. Prema ovom sistemu, dobro

i pravedno, poto je to poelo tek od drutvenog ugovora, u stvarni nisu nita drugo nego sadraj ikrajnja svrha ugovora to bi znailo, opa korist i javno pravo svih pojedinaca koji ine taj ugovor,s iznimkom onih koji su ostali izvan njega. Prema tome, pod dobrim se u ovom sistemu misli samo nanajvee zadovoljenje kolektivnog egoizma nekog odreenog i ogranienog udruenja koje, temeljenona djelominom rtvovanju individualnog egoizma svakog svog lana, iskljuuje iz sebe, kao strancei prirodne neprijatelje ogromnu veinu ljudske vrste bez obzira na to je li i ona sainjena od slinihudruenja.

Moral je proiriv samo u granicama pojedinih dravaPostojanje jedne ograniene drave nuno pretpostavlja postojanje i po potrebi izaziva formiranje

razliitih drava, poto je sasvim prirodno da se pojedinci koji se nau izvan te drave i iji su pos-tojanje i sloboda pod prijetnjom iste poveu meusobno protiv nje. Sad ovdje imamo ovjeanstvorazbijeno u neodreen broj drava koje su strane, neprijateljske i prijetee jedna prema drugoj.Nema zajednikog prava i nema drutvenog ugovora meu njima, jer kad bi takav ugovor ili pravo

postojalo razne drave bi prestale biti apsolutno nezavisne jedna o drugoj, postavi federalne lanicejedne velike drave. Osim u sluaju da ta velika drava obuhvaa ovjeanstvo kao cjelinu, ona binuno imala protiv sebe neprijateljstvo drugih velikih drava, iznutra sjedinjenih. Prema tome rat biuvijek bio vrhovni zakon i sastavna potreba pukog postojanja ovjeanstva.

Zakon dungle vlada dravnim meuodnosimaSvaka drava, bilo da je federativnog ili ne federativnog karaktera, mora teiti tome, pod kaznom

krajnjeg pustoenja, da postane najmonija meu dravama. Ona mora prodirati druge tako da ona

4

ne bi bila proderana, osvajati da ne bi bila osvojena, zarobljavati da ne bi bila zarobljena jer dvijesline i u isto vrijeme strane sile ne mogu istodobno postojati bez da se meusobno unite.

Univerzalna solidarnost ovjeanstva poremeena zbog draveDrava je tada najzloglasnija negacija, najcininija i najpotpunija negacija ovjeanstva. Ona raz-

dire univerzalnu solidarnost svih ljudi na zemlji i ujedinjava neke od njih kako bi mogli unitavati,osvajati i porobljivati sve ostale. Ona stavlja pod svoju zatitu samo svoje vlastite graane i priznajeljudska prava, humanost i civilizaciju samo unutar svojih vlastitih granica. I poto ne priznaje nikak-va prava izvan svojih vlastitih granica, ona si je sasvim logino prisvojila pravo da najokrutnijomnehumanou tretira svu stranu populaciju koju moe pljakati, istrebljivati ili podrediti svojoj volji.Ako i pokae velikodunost ili humanost prema njima, to ni u jednom sluaju ne radi iz bilo kakvogosjeaja dunosti: a to je zbog toga to ona nema nikakvih dunosti osim sama prema sebi i premaonim svojim lanovima koji su je osnovali inom slobodnog sporazuma, koji je nastavljaju sainjavatina istim slobodnim temeljima ili, kao to se dugorono dogaa, koji su postali njeni subjekti.Poto meunarodni zakon ne postoji i poto nee nikad niti moi postojati na jedan ozbiljan i stva-

ran nain bez da potkopava prave temelje apsolutnog dravnog suvereniteta, drava ne moe imatinikakve dunosti prema stranim populacijama. Ako ak i tretira humano neki osvojeni narod, ako neode do pravog oblija u pljakanju i istrebljivanju istog i ne svede ga do krajnjeg stupnja ropstva, tovjerojatno ini zbog razmatranja politike pogodnosti i opreza ili ak iz iste velikodunosti, ali nikadzbog dunosti; jer ima apsolutno pravo da njima raspolae kako god ona smatra ispravnim.

Patriotizam ide protivno normalnom ljudskom moraluTa zloglasna negacija ovjeanstva, koja ini pravu bit drave, je s toke gledita ove posljednje naj-

via dunost i najvea vrlina: zove se patriotizam i sainjava transcendentni moral drave. Zovemo gatranscendentnim moralom jer on obino prekorauje (transcendira -op. prev.) iznad stupnja ljudskogmorala i pravde, bilo privatnog ili javnog, i time se esto postavlja u djelomino proturjeje s njima.Tako da, na primjer, povrijediti, tlaiti, opljakati, harati, ubiti ili porobiti neijeg blinjeg znai, premanormalnom moralu ovjeka, uiniti ozbiljan zloin.U javnom ivotu, ba suprotno, s toke gledita patriotizma, kad je to uinjeno za veu slavu drave

kako bi mogla ouvati ili proiriti svoju mo sve ono postaje dunost i vrlina. I ta dunost, ta vrlina,su obavezne svim patriotskim graanima. Od svakoga se oekuje izvrenje tih dunosti, ne samo uodnosu na strance, nego i na njegove sugraane, lanove i subjekte iste drave, kad god dobrobitdrave to zahtijeva od njega.

Vrhovni zakon draveVrhovni zakon drave je samoouvanje pod svaku cijenu. I poto su sve drave od samog poetka

njihovog postojanja na zemlji bile osuene na beskonanu borbu borbu protiv svog vlastitog stanov-nitva, kojeg tlae i unitavaju, i borbu protiv svih stranih drava, od kojih svaka moe biti jaka samoako su druge slabe i poto drave ne mogu izdrati u toj borbi osim ako konstantno ne poveavajusvoju mo protiv svojih vlastitih subjekata kao i protiv susjednih drava slijedi da je vrhovni zakondrave poveanje svoje moi na tetu unutarnje slobode i vanjske pravde.

5

Drava namjerava zauzeti mjesto ovjeanstvaTakav je u svojoj krutoj stvarnosti jedini moral, jedina namjera drave. Priznaje Boga samoga samo

zato to je on njen vlastiti ekskluzivni Bog, potvrda njezine moi i onoga to naziva svojim pravom, ato je pravo da egzistira pod svaku cijenu i da se uvijek iri na raun drugih drava. Bilo to, to sluiunapreivanju ka tom cilju je korisno, zakonito i kreposno. Bilo to, to tome kodi je kriminalno.Moral drave je tada preokret od ljudske pravde i morala.Ovaj transcendentni, nadljudski i stoga protu-ljudski moral drava nije samo rezultat korupcije

ljudi koji su zadueni da vode dravne funkcije. Moglo bi se s veim pravom rei da je korupcijaljudi prirodna i nuna posljedica dravne institucije. Taj je moral samo razvoj temeljnog principadrave, neizbjena ekspresija njezine nerazdvojive potrebe. Drava nije nita drugo nego negacijaovjeanstva; ona je ograniena kolektivnost koja namjerava zauzeti mjesto ovjeanstva i koja seeli nametnuti iznad drugih kao vrhovni cilj, dok je sve drugo tome podinjeno i u slubi istoga.

Pojam ovjeanstva, odsutan u davnim vremenima, je postao sila u naemsadanjem ivotuTo je bilo prirodno i lako razumljivo u davnim vremenima kada je sam pojam ovjeanstva bio

nepoznat i kad je svaki narod tovao iskljuivo svoje nacionalne bogove, koji su mu davali pravoivota i smrti nad svim drugim nacijama. Ljudska prva su se odnosila samo u na graane drave. Biloto, to je ostalo izvan drave je bilo osueno na pljakanje, masakriranje i ropstvo.Sada su se stvari promijenile. Pojam ovjeanstva postaje sve vie i vie neka sila u civiliziranom

svijetu i, zahvaljujui ekspanziji i poveavajuoj brzini sredstava za komunikaciju i takoer zahvalju-jui utjecaju, jo uvijek vie materijalnom nego moralnom, civilizacije na barbarske narode, taj pojamovjeanstva poinje uzimati uporite ak i u umovima neciviliziranih naroda. Taj je pojam nevidljivasila naeg stoljea, s kojom sadanje sile drave moraju raunati. Ne mogu joj se podrediti svojomslobodnom voljom jer bi takvo podreivanje s njihove strane bilo ravno samoubojstvu, poto trijumfovjeanstva moe biti ostvaren samo kroz unitenje drava. Ali drave ne mogu vie poricati tu idejuniti otvoreno joj se suprotstaviti, jer poto je sad ve postala prejaka, mogla bi ih napokon unititi.

Drava mora priznavati na svoj licemjeran nain snaan osjeajovjeanstvaU prisutnosti te bolne alternative preostaje samo jedan izlaz: a to je licemjerje. Drave izraavaju

svoje izvanjsko tovanje te ideje ovjeanstva; one govore i naizgled djeluju samo u njeno ime, ali jenaruavaju svaki dan. To se, ipak, ne bi trebalo uzeti protiv drava. One ne mogu djelovati drugaije,njihova je pozicija postala takva da se mogu odrati samo ako lau. Diplomacija nema drugih zadataka.Stoga, to vidimo? Svaki put kada jedna drava eli objaviti rat nekoj drugoj dravi, to zapone

izdavanjem manifesta upuenog ne samo svojim subjektima, nego i cijelom svijetu. U tom manifestuona izjavljuje da su pravo i pravda na njenoj strani i nastoji dokazati da je potaknuta iskljuivo lju-bavlju prema miru i ovjeanstvu i da je, ispunjena plemenitim i miroljubivim osjeajima, ve dugotrpi u tiini sve dok je rastua pokvarenost njenog neprijatelja nije natjerala da izvadi ma. U isto vri-jeme prisee da e, prezriva prema svakom materijalnom osvajanju i ne traei nikakvo teritorijalnoproirenje, privesti kraju taj rat im pravda bude ponovno uspostavljena. I njeni antagonistiki odgo-vori sa slinim manifestom u kojem e se, naravno, pravo, pravda, ljudskost i svi plemeniti osjeaji

6

nai na njenoj strani. Ti uzajamno suprotstavljeni manifesti su napisani s istom rjeitou, oni diuisto kreposno ogorenje i jedan je tono toliko iskren koliko i drugi; drugim rijeima, oba su jednakobezobrazna u svojim laima i samo budale mogu biti njima zavarane. Razborite osobe, sve one kojesu imale neko politiko iskustvo, se niti ne zamaraju itanjem takvih manifesta. Ba suprotno, onitrae naine da otkriju interese koji oba protivnika tjeraju u taj rat i da izvagaju snagu svakog od njihkako bi mogli odgonetnuti rezultat borbe. to samo dokazuje da moralna pitanja nisu u igri u takvimratovima.

Neprekidni rat je cijena postojanja dravePrava naroda, kao i pregovaranja koja odreuju dravne odnose, manjkaju bilo kakvu moralnu

potvrdu. U svakoj odreenoj povijesnoj epohi oni su materijalni izraz ravnotee koja proizlazi iz uza-jamnog antagonizma drava. Dokle god drave postoje nee biti mira. Bit e samo vie ili manje pro-duenih predaha, primirja sklopljenih od strane neprekidno zaraenih drava; ali im se drava budeosjeala dovoljno snanom da uniti tu ravnoteu u svoju korist, nikad si to ne e propustiti. Povijestovjeanstva to u potpunosti iskazuje.

Zloini su moralno podneblje dravaTo nam objanjava zato je otkad je poela povijest, tj. otkad postoje drave politiki svijet uvijek

bio i jo uvijek nastavlja biti pozornica visokog lopovluka i nenadmaenog razbojnitva razbojni-tvo i lopovluk koji se odravaju na veliku ast, poto su odreeni patriotizmom, transcendentnimmoralom i vrhovnom koristi drave. To nam objanjava zato sva povijest drevnih i modernih dravanije nita drugo nego niz odvratnih zloina; zato sadanji i proli kraljevi i ministri svih vremena isvih zemalja dravnici, diplomati, birokrati i ratnici sudei prema jednostavnom moralu i ljudskojpravdi zasluuju tisuu puta osudu na doivotnu robiju.Jer nema toga terora, okrutnosti, svetogra, krivokletstva, prijevare, sramotnog ugovaranja, bezo-

brazne krae, drske pljake, prljave izdaje koja nije bila poinjena i sve to jo uvijek ine predstavnicidrave, bez drugih isprika osim ove elastine, esto puta tako prikladne i jezovite fraze Dravnirazlog. Uistinu jezovita fraza! Jer je korumpirala i obeastila vie ljudi u slubenim krugovima i vla-dajuoj drutvenoj klasi nego kranstvo samo. im se izgovori sve postaje tiho i nevidljivo: potenje,ast, pravda, pravo, milosre i sami nestaju, a s njima i logika i ljudski razum; crno postaje bijelo ibijelo postaje crno, jezivo postaje ljudsko (humano), a najpodliji i najokrutniji zloini postaju djelavrijedna hvale.

Zloin privilegija draveto je dozvoljeno dravi zabranjeno je pojedincu. Takvo je naelo svih vlada. Machiavelli je to re-

kao, a povijest kao i praksa svih suvremenih vlada iznosi to na vidjelo. Zloin je nuan uvjet samogpostojanja drave i stoga postavlja svoj ekskluzivni monopol iz kojeg slijedi to da je pojedinac koji seusudi poiniti zloin kriv u dvojnom smislu: prvo, on je kriv prema ljudskoj savjesti i, iznad svega, onje kriv naspram drave zbog prisvajanja jedne od njezinih najvrjednijih privilegija.

7

Dravni moral prema MachiavelliuVeliki talijanski filozof politike, Machiavelli, je bio prvi koji je stavio u opticaj tu frazu (dravni

razlog) ili joj je barem dao njeno pravo znaenje i golemu popularnost koju ona od tada uiva uupravnim krugovima. Realistian i pozitivan mislilac kao to je bio, doao je do zakljuka i bio jeprvi u tome da velike i mone drave mogu biti temeljene i odravane samo kriminalom velikimzloinima i korjenitim prezirom prema bilo emu nazivanom potenou.On je napisao, objasnio i raspravio svoj sluaj sa strahovitom otvorenou. I poto je pojam o-

vjeanstva bio potpuno zanemaren u njegovo vrijeme; poto je ideja bratstva ne ljudskog, negoreligijskog propovijedanog od strane Katolike Crkve bila, kao to ona uvijek i je, nita doli sablas-na ironija, iznevjerena u svakom trenutku ak i u djelima same Crkve; poto u njegovo vrijeme nitkonije vjerovao da postoji takva stvar kao to su narodna prava narod je bio smatran inertnom i nes-posobnom masom, neka vrsta topovskog mesa za dravu, koju treba oporezivati, utisnuti u prisilnirad i zadrati u stanju vjene poslunosti; uzevi sve to u obzir Machiavelli je sasvim logino zakljuioda je drava vrhovni cilj ljudske egzistencije, da joj se treba sluiti pod svaku cijenu i da poto interesdrave stoji iznad svega drugoga, dobar patriot ne bi smio odstupiti od bilo kakvog zloina kako bimogao sluiti dravi.Machiavelli savjetuje pribjegavanje kriminalu, potie ga i postavlja ga kao sine qua non (neophodan,

nuan uvjet; op. prev.) politike inteligencije kao i istinskog patriotizma. Bilo da se drava zove mo-narhija ili republika kriminal e uvijek biti neophodan da odri i osigura svoj trijumf. Taj e kriminalbez sumnje mijenjati svoj pravac i objekt, ali njegova e priroda ostati ista. Uvijek e biti prinuen iposluan povreivanju pravde i potenosti za dobro drave.

U emu je Machiavelli bio u krivuDa, Machiavelli je bio u pravu: ne moemo u to sumnjati sada kada imamo iskustvo od tri i pol

stoljea dodano na njegovo vlastito iskustvo. Da, Povijest nam govori da dok su male drave kreposnezbog svoje slabosti, mone drave se odravaju samo kroz kriminal. Ali na e zakljuak biti radikalnodrugaiji od onog Machiavellievog, razlog tome je sasvim jednostavan: mi smo sinovi Revolucije i odnje smo naslijedili religiju ovjeanstva koju moramo pronai na ruevinama religije boanstva. Mivjerujemo u prava ovjeka, u dostojanstvo i nunu emancipaciju ljudske vrste. Mi vjerujemo u ljudskuslobodu i ljudsko bratstvo bazirano na ljudskoj pravdi.

Deifrirani patriotizamVe smo vidjeli da iskljuujui ogromnu veinu ovjeanstva iz svoje sredine, postavljajui je izvan

obveza i recipronih dunosti morala, pravde i prava, drava porie ovjeanstvo s tom pompoznomrijeju, patriotizam, i nalae nepravdu i okrutnost svim svojim subjektima kao njihovu vrhovnu du-nost.

Izvorna ljudska zloba teoretska premisa draveSvaka drava, kao i svaka teologija, tvrdi da je ovjek u sutini zao i lo. U dravi koju emo sada

promatrati dobro, kao to smo ve vidjeli, poinje sklapanjem drutvenog ugovora i stoga je samoproizvod tog ugovora njegov vrli sadraj. Ono nije proizvod slobode. Ba suprotno, dokle god ljudi

8

ostaju izolirani u svojoj apsolutnoj individualnosti, uivajui svu svoju prirodnu slobodu, ne prizna-vajui nikakve granice toj slobodi osim onih nametnutih faktom, a ne pravom, oni slijede samo jedanzakon zakon prirodnog egoizma.Oni vrijeaju, maltretiraju, pljakaju, ubijaju i prodiru jedni druge, svatko prema mjeri svoje inte-

ligencije, svoje lukavosti i svojih materijalnih mogunosti, kao to to sada ine drave. Stoga ljudskasloboda ne proizvodi dobro nego zlo, jer je ovjek lo po prirodi. Kako je postao lo? To je na teologijida objasni. injenica je da je drava, kad je poela postojati, nala ovjeka ve u tom stanju i zadalasi je zadatak da ga uini dobrim; drugim rijeima, pretvoriti prirodnog ovjeka u graanina.Netko bi mogao na ovo rei da poto je drava proizvod ugovora kojeg su ljudi slobodno sklopili i

poto je dobro proizvod drave, slijedi da je ono proizvod slobode. To bi, unato tome, bio potpunokrivi zakljuak. Drava, ak i prema toj teoriji, nije proizvod slobode, nego ba suprotno, proizvod do-brovoljnog svladavanja i rtvovanja slobode. Prirodni ljudi, potpuno slobodni s toke gledita prava,ali zapravo izloeni svim opasnostima koje u svakom trenutku njihovih ivota prijete njihovoj sigur-nosti, kako bi osigurali i zajamili potonju rtvu, abdiciraju veu ili manju porciju njihove slobode, idok je oni rtvuju u ime svoje sigurnosti do te mjere da postaju graani, oni takoer postaju robovidrave. Stoga imamo pravo potvrditi da s toke gledita drave dobro ne iznie iz slobode, nego basuprotno, iz negacije slobode.

Teologija i politikaNije li neobino, ta slinost izmeu teologije (znanost Crkve) i politike (teorija drave), to pribliava-

nje dviju naoko suprotnih nizova misli i djela na jednom te istom uvjerenju: tome o potrebi rtvovanjaljudske slobode kako bi stvorili ljude moralnim biima i pretvorili ih u svece prema jednima i krepos-nim graanima prema drugima? to se tie nas, to nas ba i ne iznenauje, jer mi smo uvjereni da supolitika i teologija obje usko povezane, potjeu iz istog korijena i tee istome cilju pod dva razliitaimena; mi smo uvjereni da je svaka drava zemaljska Crkva, ba kao to je i svaka Crkva sa svojimnebesima, prebivalitem besmrtnih bogova i blaenih nije nita drugo nego nebeska drava.

Slinost etikih premisa teologije i politikeDrava tada, kao i Crkva, zapoinje s tom temeljnom pretpostavkom da su svi ljudi u sutini loi

i da kada bi bili puteni na njihovu prirodnu slobodu da bi trgali jedni druge i da bi nudili prizornajstranije anarhije u kojem bi najjai ubijao ili izrabljivao one slabije. I nije li to ba suprotno odonoga to se sada dogaa u naim uzornim dravama?Isto tako drava postavlja kao svoje naelo slijedeu doktrinu: Da bi se uspostavio javni red nuno

je imati vii autoritet; da bi se upravljalo ljudima i svladalo njihove grene strasti nuno je imativou i takoer postaviti uzde na narod, ali taj autoritet mora biti ogrnut u ovjeka kreposnog genija,zakonodavca svog naroda, kao Mojsija, Lycurgusa ili Solona; i taj voa i te uzde e utjeloviti mudrosti represivnu mo drave.

Drutvo nije proizvod ugovoraDrava je tranzitni povijesni oblik, prolazni oblik drutva kao Crkva, kojoj je ona mlaa sestra

ali joj nedostaje nuna i nepromjenjiva osobina drutva koja je prethodna svakom razvitku ovje-anstva i koja, imajui potpunog udjela u svemoguoj moi prirodnih zakona, radnji i manifestacija,sainjava samu bazu ljudskog postojanja. ovjek je roen u drutvu ba kao to je i mrav roen u

9

mravinjaku ili pela u pelinjaku; ovjek je roen u drutvu od samog trenutka kad je prvi put zako-raio prema ovjeanstvu, od trenutka kad je postao ljudsko bie, tj. bie koje posjeduje u veem ilimanjem opsegu mo misli i govora. ovjek ne bira drutvo; naprotiv, on je proizvod potonjeg i on jejednako toliko neizbjeno subjekt prirodnih zakona koji upravljaju njegov sutinski razvoj kao i svimostalim prirodnim zakonima kojima on mora biti posluan.

Revolt protiv drutva je nepojmljivDrutvo prethodi i u isto vrijeme preivljava svakog ljudskog pojedinca, bivajui na taj nain kao i

sama priroda. Ono je vjeno kao priroda, ili bolje, poto je roeno na naoj zemlji ono e i trajati tolikodugo koliko i zemlja. Radikalna pobuna protiv drutva bi stoga bila jednako nemogua za ovjeka kaoi pobuna protiv prirode, poto ljudsko drutvo nije nita drugo nego zadnja velika manifestacija ilikreacija prirode na ovoj zemlji. Pojedinac koji bi se htio pobuniti protiv drutva a to znai protivprirode openito i njegove vlastite prirode posebno postavio bi sebe s one strane ograde pravogpostojanja, zaronio bi u nitavilo, u apsolutnu prazninu, u beivotnu apstrakciju, u Boga.Tako slijedi da je jednako nemogue pitati je li drutvo dobro ili loe kao to je i pitati je li priroda

univerzalno, materijalno, stvarno, apsolutno, bitno i vrhovno bie dobra ili loa. Ono je mnogo vieod toga: ono je neizmjeran, istinski i iskonski fakt, koji je postojao prije svake svijesti, svih ideja, sva-kog intelektualnog i moralnog raspoznavanja; ono je sama baza, ono je svijet u kojem se, neizbjenoi na mnogo kasnijem stupnju, poelo razvijati ono to mi nazivamo dobrim i loim.

Drava je povijesno nuno zloNije tako i sa dravom. I ne oklijevam rei da je drava zlo, ali povijesno nuno zlo, toliko nuno u

prolosti koliko e i njeno potpuno izumiranje biti nuno prije ili kasnije, tono toliko nuno kolikosu i primitivna bestijalnost i teoloka odstupanja bila nuna u prolosti. Drava nije drutvo; ona jesamo jedan od njegovih povijesnih oblika, jednako brutalan kao i apstraktan po karakteru. Povijesnogledajui, ona se izdigla u svim zemljama iz braka nasilja, pljake i grabea jednom rijeju, rata iosvajanja s bogovima stvorenim u slijedu iz teolokih fantazija nacija. Od samog poetka ona je bila i jo uvijek je boanska sankcija brutalne snage i trijumfirajue nepravde. ak i u najdemokrat-skijim zemljama, kao to su Sjedinjene amerike drave i vicarska, ona je jednostavno posveivanjeprivilegija znatne manjine i efektivno porobljavanje goleme veine.

Revolt protiv draveRevolt protiv drave je mnogo laki jer ima neto u prirodi drave to izaziva pobunu. Drava je

autoritet, ona je sila, ona je razmetljivo izlaganje moi i zaluenost njome. Ona se ne trudi zadobitinaklonost, privoljeti, obratiti. Svaki put kada intervenira to ini s osobito malo ljupkosti. Jer po samojsvojoj prirodi ona ne moe uvjeravati, nego mora nametati i upotrebljavati silu. Ma koliko se trudilasakriti tu prirodu, ona e ipak ostati zakonski kritelj ljudske volje i trajno negiranje njegove slobode.

Moral pretpostavlja sloboduak i kada drava propie neto dobro, ona to ispravi i okrnji ba zato to to dolazi u obliku naredbe

i zato to svaka naredba izaziva i pobuuje legitiman revolt slobode; kao i zato to, s toke gledita

10

pravog morala, ljudskog, a ne boanskog morala, dobro koje je uinjeno po naredbi odozgo prestajebiti dobro i pritom postaje zlo. Sloboda, moral i ljudsko dostojanstvo ovjeka sastoje se upravo u tomeda ovjek ini dobro ne zato to mu je to nareeno, nego zato to on to shvaa, eli i to voli.

11

Anarhistika bibliotekaAnti-Copyright

Mihail BakunjinNemoral drave

1873.

Mikhail Bakunin, The Immorality of the State, The Political Philosophy of Bakunin, by G. P.Maximoff, The Free Press, NY,1953.

Preveo Franko Burolo, Mrea anarhosindikalista (MASA),http://www.masa-hr.org/content/mihail-bakunjin-nemoral-drzave

anarhisticka-biblioteka.net

Teorija drutvenog ugovoraManjak moralnog raspoznavanja u stanju prethodnom izvornom drutvenom ugovoruDrutveni ugovor kao kriterij dobra i zlaDrava formirana drutvenim ugovorom je moderna ateistika dravaEtika izjednaena s dravnim interesimaKolektivni egoizam pojedinih udruenja uzdignut u etike kategorijeMoral je proiriv samo u granicama pojedinih dravaZakon dungle vlada dravnim meuodnosimaUniverzalna solidarnost ovjeanstva poremeena zbog dravePatriotizam ide protivno normalnom ljudskom moraluVrhovni zakon draveDrava namjerava zauzeti mjesto ovjeanstvaPojam ovjeanstva, odsutan u davnim vremenima, je postao sila u naem sadanjem ivotuDrava mora priznavati na svoj licemjeran nain snaan osjeaj ovjeanstvaNeprekidni rat je cijena postojanja draveZloini su moralno podneblje dravaZloin privilegija draveDravni moral prema MachiavelliuU emu je Machiavelli bio u krivuDeifrirani patriotizamIzvorna ljudska zloba teoretska premisa draveTeologija i politikaSlinost etikih premisa teologije i politikeDrutvo nije proizvod ugovoraRevolt protiv drutva je nepojmljivDrava je povijesno nuno zloRevolt protiv draveMoral pretpostavlja slobodu