SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Mihaela Režek

KOMPARATIVNA ANALIZA TRŽIŠTA KAPITALA U REPUBLICI

HRVATSKOJ I ODABRANIM TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

KOMPARATIVNA ANALIZA TRŽIŠTA KAPITALA U REPUBLICI

HRVATSKOJ I ODABRANIM TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Financijska tržišta i institucije

Mentor: prof. dr. sc. Zdenko Prohaska

Komentor: doc. dr. sc. Bojana Olgić Draženović

Student: Ime i prezime: Mihaela Režek

Studijski smjer: Marketing

JMBAG: 0081128656

Rijeka, rujan 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................ 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ....................................................................... 1

1.2. Radna hipoteza .............................................................................................................. 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................ 2

1.4. Znanstvene metode ........................................................................................................ 3

1.5. Struktura rada ............................................................................................................... 3

2. TEMELJNE DETERMINANTE TRŽIŠTA KAPITALA ........................................... 5

2.1. Karakteristike i uloga tržišta kapitala za razvoj nacionalne ekonomije .................. 5

2.2. Podjela tržišta kapitala ................................................................................................. 7

2.2.1. Primarno i sekundarno ............................................................................................. .8

2.2.2. Tržište vlasničkih i dužničkih vrijednosnica ............................................................ 9

2.2.3. Nacionalno i međunarodno ..................................................................................... 10

2.2.4. Organizirano i neorganizirano ................................................................................ 11

2.3. Instrumenti tržišta kapitala ........................................................................................ 13

2.4. Sudionici na tržištu kapitala ....................................................................................... 19

2.5. Pokazatelji razvijenosti tržišta kapitala .................................................................... 21

3. TRŽIŠTE KAPITALA U ODABRANIM TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA .......... 24

3.1. Determinante razvoja tržišta kapitala u odabranim zemljama .............................. 24

3.2.1. Institucije tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj ....................... …………………28

3.2.2. Povijest Zagrebačke burze ...................................................................................... 30

3.2.3. Pokazatelji trgovanja na Zagrebačkoj burzi ........................................................... 32

3.3. Analiza tržišta kapitala u Mađarskoj ........................................................................ 41

3.3.1. Povijest Budimpeštanske burze .............................................................................. 41

3.3.2. Pokazatelji trgovanja na Budimpeštanskoj burzi ................................................... 42

3.4. Analiza tržišta kapitala u Sloveniji ............................................................................ 46

3.4.1. Povijest Ljubljanske burze ..................................................................................... 46

3.4.2. Pokazatelji trgovanja na Ljubljanskoj burzi ........................................................... 47

3.5. Analiza tržišta kapitala u Slovačkoj .......................................................................... 52

3.5.1. Povijest burze u Bratislavi ...................................................................................... 52

3.5.2 Pokazatelji trgovanja na Bratislavskoj burzi ........................................................... 53

4. KOMPARATIVNA ANALIZA TRŽIŠTA KAPITALA U HRVATSKOJ I

ODABRANIM TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA ............................................................... 56

4.1. Komparacija burzovnih indeksa ................................................................................ 56

4.2. Usporedba prometa tržišta kapitala u Hrvatskoj i odabranih tranzicijskih

zemalja ................................................................................................................................. 58

4.3. Komparacija tržišne kapitalizacije Hrvatske i odabranih tranzicijskih

zemalja ................................................................................................................................. 60

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 64

LITERATURA ....................................................................................................................... 67

POPIS TABLICA ................................................................................................................... 71

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ 72

POPIS SHEMA ....................................................................................................................... 73

1

1. UVOD

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Tržište kapitala u širem smislu predstavlja mjesto trgovanja dugoročnim financijskim

instrumentima čiji je rok duži od jedne godine te je sastavni dio financijskog tržišta.

Najčešći predmeti trgovanja su dionice, obveznice i derivatni instrumenti čiji su

izdavatelji državne i javne ustanove, financijske institucije i tvrtke.

Zbog sve lošijeg gospodarskog stanja, nelikvidnosti i zaduženosti Republike Hrvatske,

ova tema, Komparativna analiza tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj i odabranim

tranzicijskim zemljama istražuje srž navedenih problema te obuhvaća komparaciju

domaćeg tržišta kapitala sa odabranim zemljama u tranziciji.

U radu je istraženo tržište kapitala u Republici Hrvatskoj te je izvršena komparacija s

tržištima kapitala tranzicijskih zemalja - Slovenije, Mađarske i Slovačke koje prati

sličan gospodarski razvoj zemalja u tranziciji kao i posttranzicijski razvoj novih zemalja

članica EU, a posebno se može uočiti usporediv tijek razvoja njihovih nacionalnih

tržišta kapitala. Obuhvaćen je pojam, karakteristike, uloga kao i podjela tržišta kapitala

s naglaskom na tržište kapitala u Republici Hrvatskoj koje će se uspoređivati s tržištem

kapitala navedenih tranzicijskih zemalja.

Kao problem ovog istraživanja navodi se nedovoljno poznavanje i sam razvoj tržišta

kapitala u Republici Hrvatskoj u komparaciji na odabrane tranzicijske zemlje. Domaće

tržište kapitala je vrlo mlado i nerazvijeno pa se tako daljnjim istraživanjima pokušava

bolje upoznati s problemima koji su doveli negativnih financijskih pokazatelja, kakve je

posljedice kriza ostavila na domaćem i odabranim tranzicijskim zemljama koje prati

sličan razvoj.

Shodno navedenome, predmet istraživanja je razvoj tržišta kapitala Republike

Hrvatske kao i njegova komparativna analiza s tržištima kapitala u odabranim

tranzicijskim zemljama.

2

Objekt istraživanja ovog diplomskograda su tržišta kapitala Republike Hrvatske,

Mađarske, Slovenije i Slovačke.

1.2. Radna hipoteza

S obzirom na navedeni problem, predmet i objekt istraživanja,radna hipoteza koja

predstavlja odgovor na postavljeni problem glasi:

„Istraživanjem tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj i daljnjom komparacijom s

odabranim tranzicijskim zemljama, dolazi se do spoznaje da su promatrana tržišta

kapitala nerazvijena i nelikvidna te da domaće tržište kapitala ostvaruje slične rezultate

u odnosu na tržišta kapitala Slovenije, Slovačke i Mađarske.“

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Ciljevi koji se žele postići u ovome radu su definirati tržište kapitala i njegove

karakteristike, opisati tržište kapitala i njegove institucije u Republici Hrvatskoj te

usporediti tržišta kapitala odabranih tranzicijskih zemalja (Slovačka, Mađarska i

Slovenija) sa hrvatskim te potvrditi ili opovrgnuti navedenu hipotezu.

Svrha ovog diplomskog rada je istraživanje i davanje uvida u problematiku tržišta

kapitala Republike Hrvatske te daljnja komparacija sa slovenskim, mađarskim i

slovačkim tržištem kapitala.

3

1.4. Znanstvene metode

Znanstvene metode koje su se koristile prilikom istraživanja i prikupljanja podataka za

pisanje ovog diplomskog rada su metode analize i sinteze, metoda komparacije,

statistička metoda, metoda deskripcije i povijesna metoda. Sekundarni podaci preuzeti

su sa službenih stranica burzi promatranih zemalja. Korištena je znanstvena i stručna

literaturadomaćih i inozemnih autora te internetske stranice koje su povezane s temom

rada.

1.5. Struktura rada

Tema ovog diplomskog rada je Komparativna analiza tržišta kapitala u Republici

Hrvatskoj i odabranim tranzicijskim zemljama te se sastoji od pet cjelina.

U prvoj cjelini, odnosno UVODU, navodi se problem, predmet i objekt istraživanja te iz

toga proizlazi radna hipoteza. Objašnjavaju se svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene

metode koje su se koristile prilikom istraživanja, dok se na kraju navodi struktura rada.

Drugi dio, TEMELJNE DETERMINANTE TRŽIŠTA KAPITALA, daje uvid u

karakteristike i ulogu tržišta kapitala, prezentirane su vrste tržišta kapitala te instrumenti

s kojima sudionici tržišta trguju. Na kraju drugog poglavlja govori se o pokazateljima

razvijenosti tržišta kapitala, odnosno o brzini prometa, prometu dionicama u odnosu na

BDP te o omjeru tržišne kapitalizacije i BDP-a.

U trećem dijelu pod nazivom ANALIZA TRŽIŠTA KAPITALA U ODABRANIM

TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA, detaljnije se istražuje svaka odabrana tranzicijska

zemlja, njihov povijesni razvoj tržišta kapitala, navode se najpoznatiji indeksi te njihova

kretanja kroz deset godina, struktura prometa i pokazatelji tržišne kapitalizacije svake

zemlje koji su prikazani tablično ili pomoću grafikona.

U četvrtoj cjelini koja glasi KOMPARATIVNA ANALIZA TRŽIŠTA KAPITALA

HRVATSKE S ODABRANIM TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA, uspoređuju se

podaci prikupljeni iz treće cjeline. Uspoređuju se indeksi ljubljanske, zagrebačke,

4

mađarske i slovačke burze kao i pokazatelji strukture prometa i tržišne kapitalizacije

nacionalnih tržišta kapitala.

I na kraju, u ZAKLJUČKU, se iznose rezultati i zaključci temeljeni na komparativnoj

analizi tržišta kapitala odabranih zemalja u tranziciji. Dokazuju se zaključci u skladu sa

postavljenom hipotezom.

5

2. TEMELJNE DETERMINANTE TRŽIŠTA KAPITALA

2.1. Karakteristike i uloga tržišta kapitala za razvoj nacionalne ekonomije

Tržište kapitala je organizirano financijsko tržište određeno ponudom i potražnjom

slobodnih vrijednosnih papira. To je mjesto koje uspješno povezuje ponudu i potražnju

za kapitalom, na kojem se susreću imatelji viška financijskih sredstava s jedne strane, te

tražitelji financijskih sredstava s druge strane (Cingula, KlačmerČalopa, 2009:53).

Prema Prohaski (1996) tržište kapitala se u širem kontekstu definira kao skup odnosa

ponude i potražnje za dugoročnim financijskim sredstvima s rokom dužim od jedne

godine. Takvo tržište se zatim dijeli na dva pojedinačna tržišta, odnosno tržište

dugoročnih vrijednosnih papira i tržište dugoročnih kredita čija se daljnja podjela

obrađuje u cjelini 2.2. Podjela tržišta kapitala.

Leko (2004:97) tržište kapitala definira kao skup institucija, financijskih instrumenata i

mehanizama pomoću kojih se dugoročno slobodna sredstva štednje prenose od

suficitarnih deficitarnim jedinicama koje ulažu u fiksne fondove i opremu.

Sigurnost1, transparentnost

2 i likvidnost

3 su tri najvažnija cilja koje svako nacionalno

tržište mora ostvarivati da bi bilo uspješno.

1 Sigurno tržište je svako tržište koje investitoru omogućuje ulaganje s minimalnom stopom rizika.

2 Transparentnost tržišta predstavlja spremnost istoga na otvorenost i dostupnost podataka javnosti (javni

pristup informacijama). 3 Likvidnost tržišta predstavlja sposobnost pretvorbe jednog oblika imovine u drugi oblik u najkraćem

vremenskom periodu bez gubitka vrijednosti odnosno promjene cijene.

6

Da bi tržište kapitala bilo uspješno i efikasno4, od izrazite su važnosti dvije funkcije

koje tržište kapitala predstavlja, a one su (Foley 1998):

1) tržište kapitala je mehanizam koji omogućuje prijenos sredstava koja se mogu

investirati od ekonomskih subjekata s financijskim viškom prema onima s financijskim

manjkom – prodaja dionica i obveznica onima koji maju višak sredstava. Takvo tržište

se naziva primarno tržište.

2) tržište kapitala djeluje kao sekundarno tržište za vrijednosne papire koji su

mogli biti emitirani u prošlosti. Tržište dozvoljava vlasnicima dionica ili obveznica da

prodaju brzo i tako osigurava stupanj likvidnosti koji inače ne bi bio izvediv.

Sudionici na tržištu kapitala trguju brojnim vrijednosnim papirima čiji je rok dospijeća

duži od godine dana. U tu kategoriju vrijednosnih papira spadaju dionice (obične i

preferencijalne), obveznice (korporacijske, državne, obveznice lokalnih vlasti,

hipotekarne), financijske izvedenice (futures ugovori, opcije i dugoročni krediti).

Tržište kapitala je jedan od pokazatelja za svako nacionalno gospodarstvo koji

predstavlja razvijenost te zemlje kao i njezin ekonomski rast, stoga je važno težiti

stabilnosti i prikupljanju novčanih sredstava kako bi se postigla zdrava okolina i

konkurentnost u odnosu na tržišta kapitala drugih zemalja.

4 Efikasno tržište je svako tržište koje ima djelotvornost poslovanja, odnosno sposobnost ostvarivanja

rezultata i ciljeva poslovanja.

7

2.2. Podjela tržišta kapitala

Financijsko tržište je ukupnost odnosa ponude i potražnje za financijskim sredstvima

čija je osnovna funkcija efikasno alociranje financijskih sredstava od suficitarnih na

deficitarne ekonomske jedinice (Prohaska, 1996:15).

Ono je kompleksna cjelina koja se raščlanjuje na detaljnije dijelove, a kroz shemu 1

daje se jasan uvid u podjelu financijskog tržišta.

Shema 1: Podjela financijskog tržišta

Izvor:Prohaska, 1996:17.

Promatrajući shemu 1, financijsko tržište se dijeli na tržište novca i tržište kapitala.

Prema Prohaski (1996), tržište novca je skup odnosa ponude i potražnje za

kratkoročnim financijskim sredstvima s rokom dospijeća kraćim od godine dana. Ono

se sastoji od tržišta bilateralno-kratkoročnih kredita i multilateralno-kratkoročnih

kredita. Tržište kapitala dalje se dijeli na tržište dugoročnih kredita i dugoročnih

vrijednosnih papira čija je daljnja podjela prikazana i objašnjena u nastavku diplomskog

rada.

Bilateralno-

kratkoročni krediti

TRŽIŠTE NOVCA TRŽIŠTE KAPITALA

FINANCIJSKO TRŽIŠTE

Tržište dugoročnih kredita

(negotiatedmarket)

Primarno tržište (emisija)

OvertheCounter

(OTC)

Multilateralno-

kratkoročni krediti Tržište dugoročnih vrijednosnih papira

(openmarket)

Sekundarno tržište (promet)

Burze

8

2.2.1. Primarno i sekundarno

Osnovna podjela tržišta kapitala je ona na primarno i sekundarno tržište. Primarno

tržište je onaj segment tržišta na kojemu izdavatelj dionice ili obveznice dolazi do

kapitala, odnosno do određenog novčanog iznosa koji mu je potreban, npr. za

financiranje investicijskog projekta ili drugu poslovnu aktivnost (Alajbeg, Bubaš

2001:9). Također, primarno tržište kapitala možemo definirati kao tržište na kojem se

po prvi puta nude određeni vrijednosni papiri investitorima.

Na primarnom tržištu odnosno tržištu emisije izdaju se novi vrijednosni papiri, a na

sekundarnom se tržištu obavlja promet već emitiranih vrijednosnih papira. Sekundarno

je tržište posebno značajno za primarno tržište jer postojećim financijskim

instrumentima, tj. njihovim vlasnicima kroz mogućnost prodaje na burzi osigurava

visok stupanj likvidnosti (Prohaska,1996:16).

Posao primarne emisije vrijednosnih papira obavljaju banke koje vladaju tim tržištem u

ulozi trgovca ili posrednika. Važnu ulogu imaju investicijske banke koje pripremaju

emisiju vrijednosnih papira.

Prema Foleyu (1998), primarno tržište je ono na kojem se ugovaraju nove emisije

trajnog kapitala ili zaduženja u obliku potpuno novih emisija kapitala ili u obliku

ponude postojećim investitorima.

Posebno značenje na primarnom tržištu imaju informacije o bonitetu emitenata

vrijednosnica i rejtingu tvrtke. Bonitet je izraz koji sintetički izražava vrijednost,

pouzdanost, poslovnu te posebice kreditnu sposobnost. Ocjene o bonitetu i rangiranja

emitenata služe investitorima pri ocjeni rizika, a emitentima pri utvrđivanju tržišne

pozicije, a time i utvrđivanja cijene predmetne vrijednosnice na emisijskom tržištu

(Leko, 2004:89).

Prikupljanjem informacija o bonitetu tvrtke bave se posebne neutralne organizacije koje

taj posao obavljaju uz određenu naknadu. Neke od poznatijih su Moody's, Standard

&Poor's, Fitch. Izdavanjem i prodajom nekog vrijednosnog papira (bilo da se radi o

9

obveznici ili dionici) na primarnom ili emisijskom tržištu, vrijednosni papir predmet

trgovanja dalje nastavlja na sekundarnom tržištu.

Sekundarno ili transakcijsko tržište je ono tržište na kojemu vrijednosni papiri

nastavljaju svoj put nakon što su prvi puta prodani na primarnom tržištu. Sekundarno

tržište kapitala svom investitoru omogućuje da prodajom svog dugoročnog vrijednosnog

papira prikupi novčana sredstva čime ono slovi kao mobilno i likvidno.

Primarno tržište se razlikuje od sekundarnog po tome što se izdavatelj na primarnom

tržištu prikuplja novčana sredstva dok se na sekundarnom tržištu mijenja i vlasnik

vrijednosnice.

Na sekundarnom tržištu originalni izdatnik vrijednosnica ne pribavlja novčana sredstva

jer je to postignuto na primarnom tržištu, već se mijenjaju vlasnici prije emitiranih

vrijednosnica, tj. vrijednosnice se preprodaju prije njihovog dospijeća te se zato ovo

tržište naziva i transakcijsko tržište ili tržište „druge ruke“ (Leko, 2004:91).

2.2.2. Tržište vlasničkih i dužničkih vrijednosnica

Podjela tržišta na tržište vlasničkih i dužničkih vrijednosnica se temelji na kriteriju

obilježja financijskog odnosa između izdavatelja i vlasnika vrijednosnice.Tržište

vlasničkih vrijednosnica sastoji se od vrijednosnih papira koji predstavljaju udio

vlasništva nad poduzećem dok sa sobom nose određena vlasnička pravila. Predstavnik

skupine vlasničkih papira su dionice.

Kroz analizu tržišta dužničkih vrijednosnica, možemo reći da je to tržište za čije je

vrijednosne papire potrebno financijsko kreditiranje izdavatelja. Obveznice su klasičan

primjer dužničkog vrijednosnog papira.

Dugoročni vrijednosni papiri detaljnije će se obraditi u cjelini Instrumenti tržišta

kapitala.

10

2.2.3. Nacionalno i međunarodno

Pod pojmom nacionalno tržište smatra se domaće tržište kapitala neke zemlje, dok se

pod pojmom međunarodno tržište smatraju sva ostala nacionalna tržišta izuzevši

domaće tržište kapitala.

Na nacionalnom tržištu susreću se ponuda i potražnja unutar jedne zemlje, a ponuda

odnosno prodaja se obavlja u nacionalnoj valuti, dok se na međunarodnom tržištu

kapitala trguje između različitih zemalja i u različitim valutama (Cingula,

ČalopaKlačmer, 2009:55).

Dok se na nacionalnim tržištima pojavljuju na strani ponude i potražnje samo rezidenti,

a trguje se isključivo u financijskim oblicima denominiranim u valuti dotične zemlje, na

međunarodnom tržištu kapitala ili su sudionici na tržištu i različitih zemalja ili su pored

domaćih financijskih instrumenata predmet trgovine različiti financijski oblici

denominirani u inozemnoj valuti i to s rokom dužim od jedne godine (Prohaska,

1996:18).

Shema 2: Nacionalno tržište i međunarodno tržište kapitala

Izvor:Prohaska, 1996:18.

tržište dionica

tržište obveznic

a

tržište dugoročnih

kredita

tržište inozemnih

obveznica tržište euro-

kredita

tržište euro-

obveznica

NACIONALNO TRŽIŠTE KAPITALA

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA

11

Međunarodno tržište kapitala je mjesto susreta ponude i potražnje za dugoročnim

financijskim sredstvima, a sastoji se iz tržišta euroobveznica, eurokredita i inozemnih

obveznica za koje je karakteristično da se njima trguje vrijednosnim papirima ili

kreditima u valuti.

Na međunarodnom tržištu kapitala ili su sudionici na tržištu iz različitih zemalja ili su

pored domaće valute predmet trgovine i različite inozemne valutesa rokom dužim od

jedne godine (Prohaska, 1996).

Želimo li biti doista precizni, trebamo reći da se pod pojmom međunarodnog tržišta

kapitala podrazumijeva trgovina vrijednosnicama koja nije ograničena na jedno državno

područje – time su obuhvaćena i nadnacionalna tržišta kapitala. Primjer međunarodnog

tržišta je tzv. eurotržište koje ne pripada ni jednoj državi, a čija su središta Pariz,

London, Luxembourg i Frankfurt u različitim zemljama (Alajbeg, Bubaš, 2001:10).

Hrvatsko tržište kapitala je domaće tržište kapitala za domaće ulagatelje, ali također

spada i u međunarodno tržište jer se vrijednosni papiri hrvatskih izdavatelja i dionice

Republike Hrvatske (npr. dionice Plive, Zagrebačke banke) mogu kupiti na

međunarodnom tržištu. Na domaćem tržištu kapitala se trguje inozemnim vrijednosnim

papirima, odnosno u trgovanju sudjeluju i strane osobe.

2.2.4. Organizirano i neorganizirano

Prema organiziranosti, odnosno sustavu trgovanja, tržište kapitala se dijeli na

organizirane burze i na neorganizirana tržišta.

Glavna osobina organiziranog tržišta kapitala je trgovina kroz burzovne agente koji se

fizički nalaze na samom parketu burze, te tamo različiti agenti obavljaju transakcijske

kupnje i prodaje vrijednosnih papira. Na organiziranom tržištu kapitala vladaju strogo

određena pravila ponašanja i regulatorno-nadzorni okvir, koje postavlja zakonodavac ili

institucije na kojima se trguje, a to su stroge burze i nešto manje formalizirana OTC

tržišta (Alajbeg, Bubaš, 2001).

12

Burza je trgovačka institucija, odnosno organizirano i javno tržište na kojem se trguje

standardiziranom robom, uslugama, domaćom i stranom valutom, dok se trgovanje

odvija u točno određeno vrijeme i po unaprijed propisanim postupcima (Cingula,

KlačmerČalopa, 2009:58). Za razliku od strogo formaliziranih burzi, u organizirana

tržišta spadaju i manje formalni oblici odnosno OTC tržišta (OverTheCounter). Tržišta

„preko šaltera“ ili „preko puta“ predstavljaju početke trgovanja vrijednosnim papirima

kada su investitori kupovali vrijednosne papire na šalterima svojih lokalnih banaka te

bilježi manji promet nego burze, no ipak promet na OTC tržištima je bolje uređen nego

slobodan promet dionicima bez institucionalne kontrole (Cingula, KlačmerČalopa,

2009).

Za razliku od organiziranog, neorganizirano odnosno neregulirano, spontano ili sivo

tržište je ono tržište na kojem se trguje vrijednosnim papirima koje organizirano tržište

ne prihvaća, dok se kupoprodaja vrijednosnica realizira mimo organiziranog tržišta.

13

2.3. Instrumenti tržišta kapitala

Na tržištu kapitala trguje se različitim instrumentima odnosno vrijednosnicama koje se

šturo dijele na dionice, obveznice i derivatne instrumente (financijske izvedenice). U

ovoj cjelini ćemo detaljnije govoriti o svakom navedenom instrumentu.

Shema 3: Financijska piramida

Izvor: Leko, 2004:8.

Shema 1. prikazuje piramidalni prikaz strukture financijske imovine neke osobe uređen

prema kriterijima sigurnosti i profitabilnosti. Iz ove sheme zaključujemo da su

najsigurniji instrumenti sa manjim prinosom gotovina, osigurani štedni ulozi,

transakcijski računi. Kako se krećemo prema vrhu piramide rizik se povećava dok je

ulog u taj instrument mali.

„junk“

obveznic

e

obične

preferencijalne dionice,

neosigurani krediti

neosigurane obveznice, neosigurani

štedni ulozi kod banaka

državne zadužnice, osigurane obveznice, hipotekarne obveznice

gotovina, osigurani štedni ulozi, transakcijski računi

očekivani prinos/rizik

14

Osnovni uvjeti za uvrštenje vrijednosnih papira na burzu jesu da su predmetni

vrijednosni papiri neograničeno prenosivi i u potpunosti uplaćeni, dok se za uvrštenje za

službenu kotaciju još zahtjeva da je najmanje 25% dionica roda za koje se zahtjeva

uvrštenje prodano javnom ponudom prije podnošenja zahtjeva za uvrštenje (Gašaprović,

2001:96).

Prema Prohaski (1996), osnovne razlike između dionica i obveznica, odnosno tržišta na

kojem se njima trguje:

- dionice su vrijednosni papiri bez roka dospijeća,

- s obzirom na nepostojanje roka dospijeća većina se prometa dionica obavlja na

sekundarnom tržištu,

- promet dionica na sekundarnom tržištu obavlja se u jednakoj mjeri prodajom

„lice u lice“ (overthecounter – OTC) i na burzama vrijednosnih papira dok se

obveznicama uglavnom trguje na OTC tržištu, odnosno preko telefona,

- dok obveznice karakteriziraju fiksne kamatne stope i vrijednost o dospijeću,

dotle za dionice ne postoji unaprijed utvrđena stopa prihoda.

Dionica je vrijednosni papir, odnosno pismena isprava ili elektronički zapis koja svojim

vlasnicima daje točno utvrđena pravila. S obzirom na to da su dionice dugoročni

instrumenti financiranja bez unaprijed određenog roka dospijeća, poduzeće njihovim

izdavanjem zapravo dolazi do besplatnog i trajnog izvora kapitala (Alajbeg, Bubaš,

2001:32).

Glavno obilježje dionice, kao i svih drugih vrijednosnih papira je njezina utrživost, dok

tržišna cijena dionice ovisi o ponudi i potražnji na tržištu i nije stabilna.

15

Osim udjela u dioničkom društvu, dionice daju i određena dodatna prava(Prohaska,

1996):

- pravo na isplatu dividende – udio u ostvarenoj dobiti dioničkog društva,

- pravo prvenstva kupovine novih (mladih) dionica – nove dionice prvo se nude

dosadašnjim dioničarima razmjerno njihovom udjelu u dioničkom društvu,

- pravo glasa na skupštini – udio u suodlučivanju i upravljanju u dioničkom

društvu,

- pravo na obavještavanje – udio u suodlučivanju i upravljanju u dioničkom

društvu,

- pravo na udio u likvidacijskoj masi – to pravo se ostvaruje nakon podmirenja

obveza prema vjerovnicima dioničkog društva te ako postoji ostatak u

likvidacijskoj masi.

Osnovna podjela dionica je podjela na obične (engl. CommonStock) i povlaštene ili

preferencijane (engl. PreferredStock) dionice.

Za obične dionice se može reći da su to vrijednosni papiri koji predstavljaju potvrdu o

vlasništvu u nekom poduzeću. Dva osnovna prava koja dionice donose svojim

vlasnicima su pravo na isplatu dividende po svakoj dionici kojoj su vlasnici i pravo

sudjelovanja pri glasovanju na skupštini dioničara. Osim ova dva prava, jedan od

razloga kupnje dionice je očekivanje vlasnika dionice da će dionicu kasnije prodati po

višoj cijeni i tako zaraditi (npr. ulagatelj je kupio dionicu INE za 450 kuna, a za godinu

dana ju je prodao za 650 kuna).

Preferencijalne odnosno povlaštene dionice također predstavljaju potvrdu o vlasništvu

kao i obične, a razlika je u tome što preferencijalne dionice imaju određene povlastice u

odnosu na redovite dionice. Vlasnik povlaštene dionice ima pravo na isplatu dividende

prije vlasnika običnih dionica; nadalje ako poduzeće ne isplati dividendu vlasnicima

preferencijalnih dionica zbog nekih financijskih razloga, ista neće biti isplaćena ni

vlasnicima redovnih dionica. Druga povlastica koju nosi preferencijalna dionica je ta da

vlasnik ima pravo, ako dođe do stečaja i zatvaranja poduzeća, podmiriti svoja

potraživanja iz stečajne mase prije vlasnika obične dionice. No, povlaštene dionice

16

svom vlasniku uskraćuju pravo glasa u vezi pitanja o upravljanju dioničkim društvom.

Ima ih više nego običnih.

Obveznice su jedna vrsta zajma. Prilikom uzimanja zajma, zajmoprimac izdaje potvrdu

na temelju koje investitor ostvaruje pravo na kamate prema unaprijed određenoj

kamatnoj stopi koja se zove kupon i obvezuje se do određenog roka u budućnosti vratiti

glavnicu u nominalnim ili realnim terminima (Foley, 1998).

Obveznice se u odnosu na vrstu dijele na klasične obveznice i ostale obveznice

(Prohaska 1996:32).

Klasične obveznice se mogu dalje podijeliti na državne obveznice tj. obveznice

centralne vlade ili federalnih vlasti koje pružaju najveću sigurnost da će kamate biti

plaćene, a iznos duga o dospijeću vraćen, jer je država neograničeno likvidna s obzirom

na svoje domicilne porezne obveznike.

Komunalne obveznice su vrsta klasičnih obveznica koje izdaju javno-pravne financijske

organizacije, ali centralna vlada ne garantira vraćanje duga i plaćanje kamate.

Treća vrsta klasičnih obveznica su hipotekarne obveznice/založnice koje izdaju javno-

pravne financijske organizacije, a garanciju vraćanja predstavlja hipoteka, odnosno

pravo zaloga na nekretnine.

Postoje i obveznice financijskih institucija za čije emitiranje su zadužene banke,

štedionice i druge financijske institucije te obveznice poduzeća koje izdaju velika i mala

poduzeća.

U ostale obveznice se ubrajaju obveznice s varijabilnom kamatnom stopomkod kojih se

kamatna stopa, periodično, odnosno svakih 6 mjeseci usklađuje s kretanjem referentne

kamatne stope, ali s dodatkom određene marže dok se isplata kamate obavlja u istim

razmacima s time da je najčešće zagarantirana minimalna kamatna stopa, tzv. floor –

rate“ (Prohaska, 1996).Kod nul-kupon obveznica pripadajuća kamata se ne isplaćuje

već se obračunava, a glase na dugi dok od 10-30 godina. Obveznice koje glase na

17

dvojnu valutusu obveznice koje domaći ulagač kupuje od inozemnog emitenta u

domaćoj valuti. Obračunata kamata se isplaćuje u domaćoj valuti dok se glavnica vraća

u inozemnoj valuti po unaprijed dogovorenom tečaju.

U ostale obveznice još spadaju i inozemne obveznicekoje su određene u valuti koja nije

domaća valuta zemlje u kojoj su izdane te euroobveznice koje se definiraju kao

vrijednosni papiri nominirani u eurovalutama čija se kamata određuje prema stopi na

europskom tržištu novca.

Kod emisije obveznice, emitent se obvezuje da će imatelju obveznice plaćati unaprijed

utvrđenu kamatu u određenom postotku od nominalne vrijednosti.

Prema Gašparoviću (2001), prilikom ulaganja u obveznice više je nego korisno ispitati

oznaku boniteta, odnosno ratinga predmetnoga vrijednosnoga papira, kojeg dodjeljuju

za to specijalizirane rating agencije (Standard &Poor i Moodys i Fitch IBCA).

Tečaj odnosno cijena obveznice utvrđuje se na temelju ponude i potražnje na

sekundarnom tržištu.

Isto tako, cijena (dugoročnih) obveznica oblikuje se kroz njihovu slobodnu trgovinu na

međunarodnim i domaćim tržištima kapitala. Ta cijena može biti: a) veća od službene,

nominalne cijene obveznice što znači da se radi o premijskoj obveznici, odnosno da

ulagač plaća premijsku cijenu da bi došao do te obveznice (buying a Premium), zatim b)

cijena može biti na tržištu ista kao i nominalna cijena pa se onda naziva i al pari cijena

(Par Value Bond) te, na kraju, c) cijena obveznice može biti i manja od nominalne

cijene istaknute (ispisane) na obveznici što znači da se radi o diskontnoj obveznici,

odnosno obveznici koja se prodaje uz popust, diskont (At Discount) (Cvjetičanin,

2004:105).

18

Prednosti koje imaju obveznice kao financijsko sredstvo u odnosu na dionice (Prohaska,

1996):

- isplaćene kamate na obveznice poduzeća mogu odbiti od poreza,

- na primarnom tržištu obveznice se mogu lakše plasirati od dionica,

- za emitenta je emisija obveznica jeftinija od izdavanja povlaštenih i običnih

dionica.

Derivatni instrumenti ili inovacije posljedica su brzog razvoja, globalizacije i

deregulacije međunarodnih financijskih tržišta posljednjih godina. Njihova glavna

karakteristika je ta da proizlaze iz dugovnih vrijednosnica. Najpoznatije financijske

izvedenice su futures ugovori i opcije.

Kako su financijske inovacije često sredstva za zaobilaženje restriktivnih zakonskih

propisa na financijskim tržištima, kao i reakcija na izmijenjene uvjete rizika u kojima

sudionici na financijskom tržištu posluju, njihova je primarna svrha, posebno na

međunarodnom tržištu kapitala, da financijske rizike kao što su rizik od promjene

tečaja, kamatnih stopa i deviznog tečaja preraspodijele na veći broj nosilaca (Prohaska,

1996).

Prema Prohaski (1996:193), financijske inovacije su tržišne usluge koje za komitente

banaka predstavljaju novinu, a sačinjavaju ih određeni financijski instrumenti ili

financijski tokovi. Također, navodi da financijski instrument postaje inovacijom ako

predstavlja novu kombinaciju nekih od svojstava: ukupne i očekivane stope prihoda,

stupnja rizika, fungibilnosti te roka dospijeća i raspoloživosti sredstava ili potraživanja.

Na tržištima futures ugovora trguje se ugovorima na temelju kojih se kupuju i prodaju

robe na određene datume u budućnosti (Foley, 1998). Takvi standardizirani ugovori

temelje se na realnim dobrima ili financijskoj robi.

S druge strane, opcije su pravo na kupovinu ili prodaju određenog broja dionica u

utvrđenom roku po unaprijed fiksiranoj cijeni (Prohaska, 1996:198). Prema

19

općenitojpodjeli, razlikuju se call – opcije odnosno opcije za kupovinu dionica i put –

opcije, odnosno opcije za prodaju dionica.

Kupovinom call – opcije kupac sebi osigurava pravo da od prodavača opcije kupi

određen broj dionica po unaprijed utvrđenom, odnosno baznom tečaju za plaćanje

naknade. tzv. opcijske premije (Prohaska, 1996:199).

S druge strane put – opcije omogućavaju ulagaču da u određenom vremenskom

razdoblju pojedine dionice proda po baznom unaprijed poznatom tečaju.

2.4. Sudionici na tržištu kapitala

Fizička osoba ne može sama trgovati na tržištu kapitala, već su za te poslove potrebni

posrednici koji će obaviti taj posao umjesto njih uz određenu naknadu. Ti posrednici

nazivaju se brokeri.

Brokeri su tržišni posrednici ili mešetari između prodavača i kupca koji posluju za račun

kupca, dok za obavljenu transakciju naplaćuju proviziju odnosno naknadu. Ne

preuzimaju rizik te posluju sa širokom javnošću. Sredstva za njihovo poslovanje

većinom su osigurana iz kredita od banaka i sredstava klijenata za koje obavljaju posao.

Dileri nastupaju sami za sebe, kupuju i prodaju vrijednosne papire za vlastiti račun,

preuzimaju rizik kod promjena cijena i kamatnih stopa. Zarađuju u razlici između

zahtijevane i ponuđene cijene vrijednosnog papira. Isto kao i kod brokera, sredstva za

njihovo poslovanje osigurana su iz kredita banaka i sredstava klijenata na posebnim

računima koje koriste za trgovanje vrijednosnim papirima.

Investicijske banke su specifičan oblik klasične poslovne banke koje svojim emitentima

vrijednosnih papira pružaju pomoć kod emisije i prodaje vrijednosnica na primarnom

tržištu te se stoga smatraju najvažnijim sudionicima emisijskog tržišta.

Neke od funkcija investicijskih banaka su pomoć pri odlučivanju i kreaciji emisije

(analiza projekta, kreacija vrijednosnih papira, pripremanje zahtjeva i pribavljanje

20

odobrenja od nadležnih komisija za vrijednosnice), upis cijele emisije ili organiziranje

sindikata uz preuzimanje rizika rasprodaje na malo ili preko dealera, prodaja i

distribucija vrijednosnica te poslovi stjecanja, spajanja i pripajanja poduzeća i drugi

poslovi imovinsko-financijskog restrukturiranja (Leko, 2004:79).

Što se tiče novčanih sredstava, ona se prikupljaju pozajmicama od banaka, vlastitim

kapitalom, emisijama zadužnica i slično.

Prema Leku (2004:80), investicijskom bankom se smatra svaka financijska institucija

kojoj je glavno obilježje posredovanje pri emisiji i distribuciji vrijednosnica, a sve više i

održavanje emisijskog tečaja i sekundarnog tržišta.

U Republici Hrvatskoj i zemljama koje su u fokusu ovoga rada, poslove investicijskih

banaka obavljaju univerzalne banke s obzirom da se radi o izrazito bankocentričnim

firmama, sustavima čija su tržišta kapitala mala i nerazvijena.

Najveće investicijske banke diljem svijeta su: Merrill Lynch, Goldman Sachs, First

Boston, Morgan Stanley, SalomonBrothers i mnogi drugi.

21

2.5. Pokazatelji razvijenosti tržišta kapitala

Tržište kapitala potrebno je promatrati iz različitih aspekata kako bi se investitorima

dalo uvid u detaljniju sliku stanja tržišta kapitala.

U svrhu analize tržišta kapitala koriste se njegovi pokazatelji razvijenosti (Olgić

Draženović, Preni, 2014:54):

promet dionicama u odnosu na BDP,

brzina prometa odnosno omjer prometa i tržišne kapitalizacije na promatranim

tranzicijskim tržištima,

omjer tržišne kapitalizacije (ukupna tržišna vrijednost svih izdanih dionica koje

kotiraju na burzi) i BDP-a,

broj uvrštenih kompanija na milijun stanovnika.

U trećoj cjelini za usporedbu tržišta kapitala Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Slovačke,

zorno će se prikazati ovi pokazatelji za bolje i jasnije razumijevanje ovog diplomskog

rada.

Pokazatelji prometa dionica u odnosu na BDP i omjer prometa i tržišne kapitalizacije

mjere likvidnost tržišta, dok pokazatelji broja uvrštenih kompanija na milijun

stanovnika i omjer tržišne kapitalizacije i BDP-a pokazuju veličinu razvoja tržišta.

Ukupna veličina tržišta kapitala mjeri se udjelom ukupne kapitalizacije dionica i

obveznica u BDP-u. Ovaj pokazatelj tržišta kapitala počiva na pretpostavci da je

veličina tržišta pozitivno korelirana sa sposobnošću tržišta u mobiliziranju kapitala i

diverzifikaciji rizika (Dalić, 2002:44)

Pokazatelj relativnog udjela prometa dionica odnos je ukupne strukture prometa dionice

podijeljene s BDP-om pomnoženim sa 100te se kasnije za potrebe analize izračunava za

svaku zemlju kroz promatrano razdoblje.

22

Veličina tržišta kapitala mjeri se udjelom ukupne tržišne kapitalizacije u BDP-u.

Ukupna tržišna kapitalizacija definirana je kao zbroj tržišne kapitalizacije dionica i

tržišne vrijednosti obveznica na kraju godine (Dalić, 2002).

Likvidnost predstavlja jednu od najvažnijih funkcija tržišta kapitala, a odnosi se na

lakoću i brzinu kupoprodaje vrijednosnih papira od strane agenata. U radovima koji se

bave fenomenom likvidnosti ističe se da je likvidnost sposobnost bilo kojeg oblika

imovine da se u relativno kratkom roku pretvori u drugi oblik imovine bez gubitka

vrijednosti odnosno bez promjene cijene (Benić, Franić, 2008:482).

Likvidnost tržišta tj. mogućnost trgovanja i promjene vlasništva puno su važnije

osobine s aspekta efikasnosti gospodarstva od same veličine. Naime, moguće je

zamisliti tržište koje ima visoku kapitalizaciju (tj. veličinu) stoga što njime dominira

mali broj dionica kojima se rijetko trguje (Dalić, 2002:46). Nadalje, autorica smatra da

bi sveobuhvatna mjera likvidnosti tržišta trebala uključivati sve vrste troškova povezane

s trgovanjem, odnosno signalizirati lakoću i efikasnost trgovanja, no iz razloga što ovu

mjeru nije moguće precizno konstruirati, koristi se omjer prometa na tržištu i BDP te

omjer prometa i tržišne kapitalizacije.

Nelikvidnost tržišta se očituje u nedostatku stabilnih i visokih dnevnih prometa, visokoj

volatilnosti cijena dionica, postojanju brojnih izrazito nelikvidnih dionica te mogućnosti

utjecaja na cijenu pri velikim transakcijama (Benić, Franić, 2008). Također, ono

omogućuje veće stope prinosa zbog volatilnosti cijena, no podrazumijeva veći rizik.

Dok u suprotnome, na razvijenim tržištima prevladava visoka likvidnost koja

omogućuje izvršavanje velikih transakcija sa malim utjecajem na cijenu.

Likvidnost tržišta od posebnog je interesa za institucionalne investitore zbog trgovine

velikim blokovima. Kao pokazatelj likvidnosti uzima se omjer prometa i tržišne

kapitalizacije i pokazuje prosječnu učestalost trgovanja vrijednosnim papirima tijekom

godine i predstavlja važan indikator utjecaja tržišta kapitala na rast gospodarstva (Olgić

Draženović, Preni, 2014:54).

23

Autorice navode da je omjer tržišne kapitalizacije i BDP-a jedna je od najboljih

pojedinačnih valuacijskih mjera razvoja tržišta, no potrebno je obratiti pažnju kod

interpretacije pokazatelja jer kod nerazvijenih tržišta isti može ukazati i na eventualnu

podcijenjenost ili precijenjenost tržišta. Iz toga proizlazi da ako je pokazatelj veći do

100%, dolazi do precijenjenosti tržišta, odnosno suprotno tome, ako je pokazatelj manji

od 5%, govorimo o podcijenjenosti tržišta.

Burze na tržištima zemalja u razvoju počele su se razvijati 1990-ih godina. U razdoblju

od 1995.-2005. godine tržišna kapitalizacija zemalja u razvoju se više nego

udvostručila, odnosno porasla je s 2 milijarde dolara na skoro 5 milijardi dolara 2005.

godine. Tranzicijske zemlje ostvaruju 12% svjetske tržišne kapitalizacije te i dalje

bilježe rast (Yartey, 2008).

Burzovni indeksi također čine važnu odrednicu prilikom komparacije tržišta kapitala jer

pokazuju kretanje najlikvidnijih dionica burze pa će se i oni detaljnije prikazati kroz

daljnje analize.

Promatrane tranzicijske zemlje karakterizira sličan razvojni put te uspostavljanje

efikasnog tržišta kapitala. Prema pokazatelju likvidnosti, hrvatsko tržište kapitala je

značajno nelikvidnije od tržišta Mađarske, te podjednake likvidnosti kao tržišta

Slovačke i Slovenije. Sve promatrane tranzicijske zemlje imaju maleno tržište kapitala u

usporedbi sa razvijenijim ekonomijama, no isto tako je vidljivo i da presudnu

determinantu tržišta kapitala čini tržište obveznica.

24

3. TRŽIŠTE KAPITALA U ODABRANIM TRANZICIJSKIM

ZEMLJAMA

3.1. Determinante razvoja tržišta kapitala u odabranim zemljama

Razvoj tržišta kapitala ima važne prednosti za zemlje u tranziciji kako bi financijski

sustav mogao smanjiti volatilnost i ublažiti osjetljivost na rizik. Kroz primjenu tržišnih

mehanizama trebala bi se poboljšati učinkovitost i transparentnost financijskog sustava.

Međutim, razvoj lokalnih tržišta kapitala mora se izvršiti u suradnji s poboljšanjima u

postojeću infrastrukturu te provedbu vjerodostojnih zakona i propisa (Iorgova, Ong,

2008).

Tržišta kapitala promatranih zemalja, Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Slovačke,

postojala su još početkom 20. stoljeća, no zbog posljedica rata otvorena su oko pedeset

godina kasnije. Funkcioniranje tržišta kapitala popraćeno je neredovitim trgovanjem te

visokom nelikvidnošću. Proces pokretanja i ponovnog uspostavljanja tržišta kapitala

promatranih tranzicijskih zemalja započeo je 90-ih godina 20. stoljeća napuštanjem

planskog gospodarstva i prelaskom na tržišnu ekonomiju. Na samom početku

formiranja tržišta kapitala, velik broj tranzicijskih zemalja nije uskladio početak rada

burzi s donošenjem zakonodavnog i institucionalnog okvira što je, uz nedostatak

iskustva, u kasnijem periodu dovelo do pravne i regulatorne nesigurnosti (Olgić

Draženović, Preni, 2014:50).

Privatizacija je proces transformacije državnog vlasništva u privatno, odnosno prodaja

državnih poduzeća privatnim pravnim i fizičkim osobama (Gregurek, 2001:156).

Prema autoricama Bakker i Gross (2004:1) restrukturiranja i privatizacija nekadašnjih

državnih banaka dopunjena je: 1. konsolidacijom odnosno smanjenjem broja banaka

kroz spajanja, preuzimanja i rješavanja manjih privatnih problematičnih banaka, 2.

rastom integracije bankovnih i ostalih financijskih usluga kroz povećanje uzajamnog

djelovanja nebankovnih institucija i posrednika tržišta kapitala i 3. brzim razvojem

novih proizvoda i usluga poput hipotekarnih kredita, kreditnih kartica i e-bankarstva.

25

Privatizacija u Hrvatskoj za dovela je do problema koji su bili pod utjecajem rata i

drugih čimbenika. Odvijala se u četiri faze: prva faza trajala je od 1991. do 1994.

godine, a obilježili su je problemi odnosa bankarstva i gospodarstva. Druga faza trajala

je od 1994. do 1998. godine koja ima za posljedicu usporen rast gospodarstva, treća

faza, od 1998. do 2000. godine poznata je po privatizaciji banaka, dok u četvrtoj fazi,

2000. godine prevladavaju stečajevi, rasprodaje se ostatak portfelja, prisutna je revizija

pretvorbe i privatizacije.

Gospodarski rast koji u Hrvatskoj započinje tek godine 1995., nastavlja se u

uvjetimaprenaglašene stabilnosti, a to neminovno ima za posljedicu skromne stope

rasta, aosim toga taj rast nije dovoljno uvjerljiv za strane investitore koji u

uvjetimaglobalne liberalizacije ulaganja imaju mnogo povoljnije alternative (Gregurek,

2001:164).

Strani ulagači nisu zainteresirani za hrvatsko tržište kapitala, privatizacija se provodi

bez jasno prepoznatljivih ciljeva, prisutan je velik značaj politike u odlučivanju uz

zanemarivanje tržišnog mehanizma, povećava se institucionalni rizik te se mijenja

zakonska regulativa, a brzina privatizacije se zasniva na subjektivnim procjenama

političkih čimbenika. Kuponskom privatizacijom povećao se broj poduzeća koja su

privatizirana, povećao se broj dioničara, no nije ostvaren dodatni priljev kapitala.

Prisutna je niska razina domaće štednje te mali udio stranih investicija.

Proces privatizacije igrao je važnu ulogu u ranom razvoju tržišta dionica. Širenje tržišta

nije popraćeno odgovarajućim povećanjem likvidnosti. Nakon početne faze velikih

razmjera trgovanja, većina dionica ostala je nelikvidna dok je broj dioničara pao, a

vlasništvo je postalo koncentrirano (Iorgova, Ong, 2008). Nadalje, važnu ulogu u

nekoliko zemalja imale su i obveznice koje su služile kao izvor financiranja duga.

Autorice smatraju da se primjenom i provedbom Zakona o vrijednosnim papirima i

financijskih propisa treba održavati stabilno okruženje kako bi se osigurao interes

investitora za njihovo tržište.

26

Zemlje koje su procesima kuponske privatizacije propisivale obvezno uvrštavanje

dionica na burzu koja je bila minimalno ili čak neobuhvaćena regulatornim okvirom,

odabrale su pristup odozdo prema gore. Usprkos snažnom inicijalnom rastu tržišne

kapitalizacije i broja uvrštenih kompanija, većina burzi tijekom vremena postala je

nelikvidna, a vlasništvo je postalo izrazito koncentrirano (Olgić Draženović, Preni,

2014:50). Za posljedicu se prilaže neinformiranost dioničara, spor razvoj korporativnog

ulaganja te gubitak povjerenja u slovensko, slovačko i hrvatsko tržište kapitala.

Mađarska je odabrala drugačiji pristup (odozgo prema dolje) koji je usmjeren prema

inicijalnim javnim ponudama i direktnoj prodaji. Zakonski i regulatorni okvir

nacionalnih tržišta kapitala definiran je znatno prije početka privatizacije. Rezultat je

bio znatno sporiji rast tržišne kapitalizacije ali i kontinuirani rast uvrštenih vrijednosnih

papira i tržišne likvidnosti (Olgić Draženović, Preni, 2014:50). Shodno tome, države se

zaduživala putem državnih obveznica na domaćim tržištima kapitala pa je tako

potaknula veći interes novih institucionalnih investitora za vrijednosnim papirima.

Kako navodi Yartey (2008), burze bi trebale ubrzati gospodarski rast pružanjem poticaja

domaće štednje i povećanjem količine i kvalitete ulaganja. Njihova zadaća trebala bi biti

poticanje gospodarskog rasta uz pružanje povećanja kapitala po nižoj cijeni. Također

navodi kako su tvrtke u zemljama s razvijenijim tržištem dionica manje ovisne o

financiranju banaka što također smanjuje rizik od kreditne krize.

U početku razvoja tržišta kapitala tranzicijskih zemalja prisutna je modernizacija burzi i

sustava trgovanja, uspostavljanja središnjih agencija za kliring i namiru, uspostave

kasnijeg unapređenja regulatornih agencija, striktnije revizije i računovodstva,

zahtijevaju se informatičke inovacije te uspostava unutarnjih pravila trgovanja. Shodno

tome, u kasnijim fazama razvoja tržišta kapitala provodile su se brojne reforme

financijske liberalizacije i unapređenja institucionalnog okvira za investitore, a koje su

potaknule razvoj mladih tržišta kapitala.

Najnoviji trendovi pokazuju da financijski sustavi zemalja u razvoju (Češka, Mađarska,

Poljska, Slovačka, Slovenija, Hrvatska, Estonija, Litva) imaju sličan uzorak

27

diverzifikacije i razvoja; u početku su usmjerene na stabilizaciju i razvoj svojih

bankarskih sustava, dok je tržište dionica nusproizvod privatizacije, a mirovinska

osiguranja i sustavi kao i nebankovni financijski sustavi mali i nerazvijeni (Bakker,

Gross, 2004).

Autori Claessens, Djankov i Klingebiel (2000) smatraju da tranzicijske zemlje trebaju i

dalje raditi na poboljšanju osnovne infrastrukture financijskog sektora kako bi učvrstili

zakonska prava vjerovnika i dioničara, osigurali bolji protok informacija. Također,

naglašavaju da tranzicijske zemlje ne bi trebale razvijati skupe burze nego bi se trebale

usredotočiti na ukupan institucionalni razvoj te uklanjanje barijera zbog lakšeg ulaska

na međunarodno tržište.

Daljnji poticaj razvoju dugoročnog segmenta financijskih tržišta ostvaren je ulaskom

navedenih zemalja u EU kroz integraciju domaćih financijskih tržišta u šire tržište

Europske Unije.

Prema kategorizaciji autorica Iorgove i Ong (2008) tri glavne zemlje Istočne i Srednje

Europe su Poljska, Mađarska i Češka sa najrazvijenijim tržištem dionica, obveznica i

derivata u smislu veličine i likvidnosti te se smatraju najlikvidnijm tržištima valuta.

Tržišta Hrvatske, Estonije, Slovačke i Slovenije postigla su određeni napredak u razvoju

na tržištu kapitala. Među manje razvijenim tržištima države poput BiH, Makedonije,

Srbije i Ukrajine još su uvijek u ranim fazama razvoja lokalnih tržišta kapitala dok

Albanija, Bjelorusija i Moldavija nemaju naznaka funkcioniranja i razvoja tržišta

kapitala.

Za potrebe diplomskog rada, u nastavku su detaljnije objašnjena i analizirana tržišta

kapitala Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Slovačke iz razloga što sva navedena tržišta

imaju slični stupanj razvoja, nisku likvidnost te nesigurno političko i gospodarsko

okruženje.

28

3.2. Analiza tržišta kapitala u Hrvatskoj

Prema pravilima koje propisuje Zakon o tržištu kapitala Republike Hrvatske, hrvatsko

tržište kapitala pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti, zaduženo je

za osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja investicijskog društva i tržišnog

operatera, uređuje pravila trgovanja na uređenom tržištu i multilateralnoj trgovinskoj

platformi, daje ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrštenje vrijednosnih papira

uvrštenih na uređeno tržište, brine o zabrani zloporabe tržišta te brine o pohrani

financijskih instrumenata i poravnanja i namire poslova s financijskim instrumentima

(Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, 2015).

3.2.1. Institucije tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj

Institucije za praćenje rada na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj su Hrvatska

agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), Središnje klirinško depozitarno

društvo (SKDD) i Zagrebačka burza.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je nadzorno tijelo u čiji djelokrug i

nadležnost spada nadzor financijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih

osoba koje te usluge pružaju (Hanfa, O nama, 2015). Ona je samostalna pravna osoba

koja za svoje postupke odgovara Hrvatskom saboru, a osnovana je 2005. godine.

Zadaci HANFA-e su da provodi nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta,

investicijskih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih

savjetnika, vezanih zastupnika, središnjeg klirinškog depozitarnog društva, društva za

osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u osiguranju i reosiguranju, društava

za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima i mnogi drugi poslovi.

Prema Zakonu o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, temeljni ciljevi

HANFA-e su promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava te nadzor

zakonitosti poslovanja subjekata nadzora (Cingula, KlačmerČalopa, 2009:82).

29

SKDD je središnji registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira, tj. mjesto na kojem

se u obliku elektroničkih zapisa u računalnom sustavu vode podaci o izdavateljima,

vrijednosnim papirima i vlasnicima tih vrijednosnih papira na razini cijele Republike

Hrvatske (Cingula, KlačmerČalopa, 2009:87).Osnovano je 18. travnja 1997. godine kao

dioničko društvo temeljem Zakona o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima i

Zakona o trgovačkim društvima.

Struktura vlasništva Središnjeg klirinškog depozitarnog društva prikazana je u grafikonu

1.

Svaki ulagač koji obavlja transakcije s vrijednosnim papirima prenesenom u središnji

depozitorij ima svoj račun pri SKDD. Na tom se računu nalaze sve vrijednosnice koje

investitor posjeduje, a stanje na računu je strogo povjerljiva informacija koja je poznata

samo investitoru i SKDD (Alajbeg, Bubaš 2001).

U skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala (NN 88/08, 146/08) te Pravila i Upute

SKDD-a, SKDD (SKDD, O nama, 2015):

- upravlja središnjim depozitorijem nematerijaliziranih vrijednosnih papira,

- upravlja sustavom poravnanja i namire transakcija vrijednosnim papirima

sklopljenim na uređenom tržištu i multilateralnoj trgovinskoj platformi i izvan

uređenog tržišta,

- određuje jedinstvene identifikacijske oznake nematerijaliziranih vrijednosnih

papira (ISIN i CFI oznake).

30

Grafikon 1: Struktura vlasništva SKDD-a na dan 1.4.2015. godine

Izvor:izrada autorice prema podacima sa stranice: http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:7:0::NO

Iz grafikona se može zaključiti da je najveći vlasnik Središnjeg klirinškog depozitarnog

društva Financijska agencija (FINA) sa nešto više od 45% udjela u vlasničkoj strukturi.

Nešto manji udio ima Republika Hrvatska 40,85%, dok ostali sudionici poput banaka,

brokerskih kuća, izdavatelja imaju najmanji udio u vlasničkoj strukturi, odnosno

13,87%.

3.2.2. Povijest Zagrebačke burze

Zagrebačka burza osnovana je nakon Prvog svjetskog rata, 3. prosinca 1918. godine. Na

burzi se trgovalo vrijednosnim papirima, ali i drugom robom, sirovinama, valutama,

dragocjenim metalima. Zbog velike gospodarske krize koja je nastupila 1931. godine,

na Zagrebačkoj burzi prestalo je trgovanje vrijednosnim papirima dok je trgovina robom

bila i dalje u funkciji. Nakon Drugog svjetskog rata u potpunosti se zatvorila, a svoja

vrata ostvarila je tek 1991. godine. Osnovalo ju je 25 banaka i osiguravajućih društava

kao centralno mjesto trgovine vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj (Povijest

Zagrebačke burze, 2015).Kako se tijekom godina burza razvijala, tako je i rastao broj

aktivnih članova: banaka i privatnih brokerskih kuća. U početku svog djelovanja,

trgovina vrijednosnim papirima obavljala se u dvoranama Burze i nije bila razvijena kao

ostala tržišta. Prvi sustav trgovanja na burzi zahtijevao je fizičku prisutnost brokera koji

su za vrijeme dražbe isticali i vikali svoje ponude i tako zaključivali transakcije. Bitni

31

podaci prikazivali su se na zaslonima u dvorani, a u jednom trenutku se moglo trgovati

samo jednim vrijednosnim papirom (Povijest Zagrebačke burze, 2015). U samom

početku trgovanja, 1992. godine, na burzi su bile uvrštene samo dionice kompanije

Croatia Airlinesa i dvije serije obveznice turističkih poduzeća Arenaturista i Jadranke,

dok se danas broj vrijednosnih papira drastično povećao. Sustav fizičke trgovine u

dvoranama napušten je 1994. godine i uvodi se telekomunikacijski sustav trgovine

(TEST) čime se Zagrebačka burza počela razvijati na području elektronskog trgovanja.

Brokerske kuće povezane su sa sjedištem Burze te unose naloge za kupnju ili prodaju

izravno iz svojih ureda te zaključuju transakcije s ostalim brokerima (Povijest

Zagrebačke burze, 2015). Rezultati trgovanja i dnevne cijene dionica dostupne su svim

zainteresiranima putem dnevnog tiska, internetskim stranicama burze te putem ZSE

Monitora. On predstavlja sustav za distribuciju burzovnih informacija, daje uvid o

ukupnom trgovanju i trenutačnom kretanju cijena. Nakon uvođenja TEST-a vrijednost

Zagrebačke burze narasla je za 982% u odnosu na prethodne godine. Važne poslovne

odnose stekla je i na međunarodnom planu.

Zagrebačka burza bila je prva u Europi koja je dobila svoju službenu stranicu, 1995.

godine, na kojoj su posjetitelji mogli naći osnovne podatke o burzi i dnevna izvješća o

trgovanju i kretanju cijena.

U travnju 1997. godine, burza svoj dosadašnji sustav trgovanja TEST-1 zamjenjuje

sustavom TEST-1.5 koji članovima burze omogućuje neprekidnu vezu sa burzom, a sve

nove ponude su im slane automatski.

Kasnijih godina, tehnologija se sve više poboljšava pa je tako uveden novi trgovinski

sustav MOST koji omogućuje automatsko sklapanje transakcija.

Osim Zagrebačke burze, 1993. godine osnovano je varaždinsko tržište vrijednosnica kao

prvo hrvatsko uređeno javno tržište – mjesta na kojima se trguje vrijednosnim papirima

koji nisu uvršteni u redovnu kotaciju (OTC tržište). Kao i na Zagrebačkoj burzi,

transakcije se izvršavaju elektronski pomoću trgovinskog informacijskog sustava u

realnom vremenu – OTIS.

32

Varaždinsko tržište vrijednosnica, kao i sva ostala uređena javna tržišta u svijetu, imala

je svoj indeks VIN koji je bilo službeni indeks Tržišta. Indeks je Laspeyresova tipa u

kojem su težine pojedinih dionica iz sastava indeksa određene njihovom tržišnom

kapitalizacijom, s time da težina pojedine dionice nije mogla biti veća od 25%. Indeks je

prvi puta uveden 1. listopada 1997. godine, dok je njegova početna vrijednost iznosila

1.000 bodova. Kod uključenja dionica u indeks VIN nije bilo ograničenja s obzirom na

minimalnu tržišnu kapitalizaciju izdanja te su u sustav indeksa bile uključene i dionice

privatizacijskih investicijskih fondova (Gašparović, 2001:109).

Do konsolidacije hrvatskog tržišta kapitala i pripajanja Varaždinske burze Zagrebačkoj

došlo je 2007. godine. Zbog novonastalih primjena kao što su veliki broj uvrštenih

vrijednosnih papira, povećani volumen trgovanja te pojačani interes sudionika tržišta

kapitala za vrijednosnicama dovodi do implementiranja novog sustava koji će

zadovoljiti potrebe hrvatskog tržišta kapitala; počinje se koristiti X-Stream trgovinska

platforma NASDAQ OMX (Povijest Zagrebačke burze, 2015).

3.2.3. Pokazatelji trgovanja na Zagrebačkoj burzi

Zagrebačka burza ima sveukupno jedanaest indeksa. Dionički indeksi su: CROBEX,

CROBEX10, CROBEXindustrija, CROBEXkonstrukt, CROBEXnutris, CROBEXplus,

CROBEXtr, CROBEXtransport i CROBEXturist. Obvezničkiindeski su CROBIS i

CROBISTR. Svaki od njih će biti analiziran u nastavku.

Službeni dionički indeksZagrebačke burze naziva se CROBEX. Njegovo kreiranje bilo

je značajno zbog povećanja prepoznatljivosti domaćeg tržišta kapitala, a posebnu ulogu

imao je kako bi privukao interes stranih investitora za ulaganje u hrvatsko tržište

kapitala i poslovanje na Zagrebačkoj burzi. Njegovo kretanje za promatrano razdoblje

od 2005. do 2014. godine prikazuje se u grafikonu 2.

33

Grafikon 2: Kretanje indeksa CROBEX u razdoblju od 2005. – 2014. Godine (izražen

u bodovima)

Izvor: http://www.zse.hr/default.aspx?id=178

U promatranom razdoblju od 2005.-2014. godine, indeks CROBEX ostvaruje svoj

maksimum u 2007. godini kada iznosi 5.239,0 bodova, dok je najmanji u 2005. godini

te iznosi 1.997,5 bodova. Ekonomska kriza pogađa hrvatsko tržište kapitala 2008.

godine, te dolazi do drastičnog pada indeksa čiji se ponovni rast uz sitne oscilacije kreće

kroz daljnje godine.

34

Tablica 1: Sastav CROBEX-a na dan 18.3. 2015. godine

Simbol Izdavatelj

Broj

dionica

Zadnja

cijena

Datum

zadnje

trgovine

Tržišna kapitalizacija Težina

ARNT-R-A Arenaturist d. d. 655 338,03 16.3.2015 221.325.142,50 1,86

ATPL-R-A

Atlantska

plovidba d.d. 1.116.416 248 17.3.2015 276.871.168,00 2,33

JDPL-R-A Jadroplov d.d. 491 85,31 13.3.2015 41.887.380,62 0,35

KOEI-R-A

Končar - Elektroindustrija

d.d. 1.509.403 690 17.3.2015 1.041.488.070,00 8,77

KRAS-R-A Kraš d.d. 893 410 17.3.2015 366.070.140,00 3,08

PODR-R-A Podravka d.d. 3.508.800 310,11 17.3.2015 1.088.113.968,00 9,17

RIVP-R-A

VALAMAR

RIVIERA d.d. 58.494.105 19,04 17.3.2015 1.113.727.759,20 9,38

VART-R-1 Varteks d.d. 1.221.444 19,74 17.3.2015 24.111.304,56 0,2

ZABA-R-A

Zagrebačka banka d.d. 12.809.678 38 17.3.2015 486.767.764,00 4,1

DLKV-R-A Dalekovod d.d. 9.887.722 15,53 17.3.2015 153.556.322,66 1,29

ERNT-R-A

Ericsson Nikola

Tesla d.d. 732 1.337,00 17.3.2015 979.229.496,00 8,25

THNK-R-A Tehnika d.d. 142 375 17.3.2015 53.285.625,00 0,45

ATGR-R-A

Atlantic Grupa

d.d. 1.000.290 892 17.3.2015 892.258.680,00 7,52

PTKM-R-A Petrokemija d.d. 2.661.868 18,01 17.3.2015 47.940.242,68 0,4

ADPL-R-A AD Plastik d.d. 2.729.730 79,5 17.3.2015 217.013.535,00 1,83

VDKT-R-A Viadukt d.d. 365 265,16 17.3.2015 96.902.722,00 0,82

LKRI-R-A Luka Rijeka d.d. 1.495.119 54,5 17.3.2015 81.483.985,50 0,69

LEDO-R-A Ledo d.d. 133 7.900,00 13.3.2015 1.051.561.100,00 8,86

ADRS-P-A Adris grupa d.d. 3.262.097 347,49 17.3.2015 1.133.546.086,53 9,55

RIZO-R-A

RIZ-odašiljači d.d. 150 98,56 17.3.2015 14.751.672,32 0,12

ULPL-R-A

Uljanik

Plovidba d.d. 464 152,1 17.3.2015 70.574.400,00 0,59

VPIK-R-A Vupik d.d. 602 77,99 17.3.2015 46.964.720,11 0,4

INA-R-A INA d.d. 290 3.550,00 17.3.2015 1.027.764.050,00 8,66

BLJE-R-A Belje d.d. Darda 2.875.420 30,68 17.3.2015 88.217.885,60 0,74

DDJH-R-A

Đuro Đaković Holding d.d. 2.279.005 34,9 17.3.2015 79.537.274,50 0,67

HT-R-A HT d.d. 7.232.353 162,8 17.3.2015 1.177.427.068,40 9,92 Izvor: http://zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEX

35

Indeks Zagrebačke burze CROBEX sastoji se od 25 dionica čije se dividende ne

uključuju u izračun. Uvjet za uključenje u sastav indeksa je 80% dana trgovanja, dok

maksimalna težina pojedine sastavnice mora iznositi 10%. Težina dionice izračunava se

pomoću freefloat tržišne kapitalizacije, dok bazna vrijednost iznosi 1.000,00 boda

(Osnovni podaci Crobexa, 2015).

Dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX10 cjenovni je indeks kod kojeg se

dividende ne uključuju u izračun. Sastoji se od 10 dionica iz indeksa CROBEX s

najvećom freefloat tržišnom kapitalizacijom i prometom. Broj sastavnica je 10, dok

maksimalna težina pojedine sastavnice iznosi 20%. Bazni datum je 31.07.2009. godine,

dok bazna vrijednost iznosi 1000,00 boda (Osnovni podaci indeksa CROBEX10, 2015).

Indeksi CROBEXindustrija – industrijska proizvodnja, CROBEXkonstrukt -

građevinarstvo, CROBEXnutris – proizvodnja i prerada hrane, CROBEXtransport -

transport i CROBEXturist – turizam su dionički cjenovni indeksi kod kojih se dividende

ne uključuju u izračun dok je uvjet za uključenje u sastav indeksa 70% dana trgovanja.

Broj sastavnica je neograničen te svaka dionica ima jednaku težinu. Bazni datum je

21.02.2013. godine sa baznom vrijednošću od 1000,00 boda.

CROBEXplus je također cjenovni indeks kod kojeg se dividende ne uključuju u izračun.

Uvjeti za uključenje je 70% dana trgovanja i freefloat tržišna kapitalizacija veća od 10

milijuna kuna. Broj sastavnica je neograničen dok svaka dionica ima jednaku težinu.

Bazni datum je 21.02.2013. godine s baznom vrijednošću od 1000,00 (Osnovni podaci

indeksa CROBEXplus, 2015).

CROBEXtr je vlasništvo Zagrebačke burze. To je indeks ukupnog prinosa kod kojeg su

dividende uključene u izračun. Uvjeti za uključenje u sastav indeksa je 80% dana

trgovanja. Broj sastavnica je maksimalno 25 dionica sa freefloat tržišnom

kapitalizacijom a maksimalna težina pojedine sastavnice iznosi 10%. bazni datum je

21.02.2014. godine sa baznom vrijednošću od 1000,00 boda (Osnovni podaci indeksa

CROBEXtr, 2015).

36

Uz službeni indeks CROBEX za dionice, postoji i CROBIS, službeni indeks za

obveznice koji se počeo objavljivati 1. listopada 2002. godine kao službeni indeks na

Zagrebačkoj burzi. On je cjenovni indeks koji se sastoji od državnih obveznica i

obveznica državnih agencija koje imaju nominalnu vrijednost izdanja veće od 75

milijuna eura, a dospijeće veće od 18 mjeseci uz fiksnu kamatnu stopu. Broj sastavnica

je neograničen, a maksimalna težina pojedine sastavnice ne smije prelaziti 35%. Težina

obveznice izračunava se na osnovi tržišne kapitalizacije. Bazna vrijednost iznosi 100,00

kuna(Osnovni podaci Crobisa, 2015).

Sastav obvezničkogindeksa prikazan je u tablici 2, a kretanje Crobisa za promatrano

razdoblje od 2005. do 2014. godine prikazano je na grafikonu 3.

Tablica 2: Sastav CROBIS-a na dan 18.3.2015.godine

Simbol Nominalni iznos Valuta Dospijeće Kamata Cijena Datum zadnje

trgovine Težina

RHMF-O-

167A 3.500.000.000,00 HRK 22.7.2016 5,75 104,61 17.3.2015 5,56

RHMF-O-

172A 5.500.000.000,00 HRK 8.2.2017 4,75 104,56 17.3.2015 8,74

RHMF-O-

17BA 4.000.000.000,00 HRK 25.11.2017 6,25 109,57 16.3.2015 6,66

RHMF-O-

187A 6.000.000.000,00 HRK 10.7.2018 5,25 108,33 16.3.2015 9,88

RHMF-O-

19BA 1.000.000.000,00 EUR 29.11.2019 5,38 111,75 17.3.2015 12,98

RHMF-O-

203A 5.000.000.000,00 HRK 5.3.2020 6,75 117,1 6.3.2015 8,9

RHMF-O-

203E 1.000.000.000,00 EUR 5.3.2020 6,5 117,82 12.3.2015 13,68

RHMF-O-

227E 1.000.000.000,00 EUR 22.7.2022 6,5 122,3 5.3.2015 14,2

RHMF-O-

247E 1.400.000.000,00 EUR 10.7.2024 5,75 119,35 5.3.2015 19,41

Izvor: http://zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBIS

37

Grafikon 3: Kretanje Crobisa u razdoblju od 2005.-2014. Godine (izražen u bodovima)

Izvor: http://www.zse.hr/default.aspx?id=178

U promatranom razdoblju indeks CROBIS koji pokazuje kretanje obveznica vrhunac

ostvaruje u 2005. godini sa 105,82 boda. Slijedi razdoblje naglih oscilacija koje su

posljedica ekonomske krize iz 2008. godine gdje ostvaruje najmanje bodova, 90,62.

Uz CROBIS u obvezničke indekse Zagrebačke burze još spada i indeks CROBISTR. To

je indeks ukupnog prinosa koji uključuje i isplaćenu kamatu. U sastav indeksa spadaju

državne obveznice i obveznice državnih agencija koje imaju nominalnu vrijednost

izdanja veće od 75 milijuna eura sa dospijećem većim od 18 mjeseci uz fiksnu kamatnu

stopu. Broj sastavnica je neograničen dok maksimalna težina pojedine sastavnice iznosi

35%. Bazni datum je 01.12.2011. godine sa baznom vrijednošću od 100,00 poena

(Osnovni podaci CROBISTR, 2015).

Za daljnju analizu i istraživanje tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj sa službene

stranice Zagrebačke burze uzimaju se podaci o strukturi odnosno prometu tržišta

kapitala kao i pokazatelji tržišne kapitalizacije za razdoblje od deset godina.

38

Tablica 3: Struktura tržišta kapitala na Zagrebačkoj burzi u razdoblju od 2005.-2014. godine

OPIS (u mil

eura) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Dionice 639,17 1.428,28 2.999,00 2.331,70 1.012,90 793,00 703,94 387,76 358,75 354,53

Obveznice 69,87 70,05 103,39 55,11 27,63 37,65 18,48 37,95 29,74 48,74

Prava i zapsi 0,32 2,62 7,10 5,65 4,80 - 0,36 6,65 0,28 0,10

Ukupno 709,27 1.500,957 3.109,405 2.392,47 1.045,335 830,65 722,79 432,36 388,77 403,28

Izvor: http://www.zse.hr/default.aspx?id=178

Tablica 4: Pokazatelji tržišne kapitalizacije Zagrebačke burze u razdoblju od 2005.-2014. godine

OPIS (u mil eura) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

TRŽIŠNA

KAPITALIZACIJA

DIONICE

10.908,65 22.080,50 48.014,91 19.667,81 18.443,65 19.331,04 17.571,58 17.000,11 15.709,98 16.665,41

TRŽIŠNA

KAPITALIZACIJA

OBVEZNICE

4.648,54 5.463,90 5.683,76 4.841,79 4.939,78 7.239,52 7.277,56 8.248,56 8.486,54 9.870,19

UKUPNA

TRŽIŠNA

KAPITALIZACIJA

15.557,19 27.544,40 53.698,67 24.509,60 23.383,43 26.570,56 24.849,14 25.248,67 24.196,52 26.535,60

CROBEX 1.997,50 3.209,50 5.239,00 1.722,25 2.004,06 2.110,93 1.740,20 1.740,39 1.794,28 1.745,44

Izvor:http://www.zse.hr/default.aspx?id=178

39

Prema tablici 3 koja prikazuje strukturu prometa na Zagrebačkoj burzi i tablici 4 koja

prikazuje pokazatelje tržišne kapitalizacije kroz promatrano razdoblje od deset godina,

može se zaključiti da je tržište dionica osjetno poraslo 2006. godine i to za 55,24% u

odnosu na godinu prije.

Za razvoj domaćeg tržišta kapitala veliku ulogu imala je činjenica da su se vrijednosni

papiri počeli uvrštavati u portfelje domaćih i stranih investicijskih fondova.

Vrhunac prometa dionica promatranog razdoblja bilježi se 2007. godine koja se smatra

najuspješnijom godinom te iznosi 2,99 mlrd eura. Razlog tako velikom prometu je

pripajanje Varaždinske burze Zagrebačkoj, što je dovelo do jačanja položaja ZSE.

Također bilježi se i najveća ukupna tržišna kapitalizacija u iznosu od 53,6 mlrd eura. U

2007. godini dolazi do porasta tržišne kapitalizacije dionica za 54% u odnosu na

prethodnu godinu.

Također, znatni rast u istoj godini bilježi i indeks dionica Crobex koji je veći za 38,73%

u odnosu na 2006. godinu te ostvaruje najvišu vrijednost promatranog razdoblja. Prate

ga brojne oscilacije, no u promatranom razdoblju nije dosegnuo veću razinu nego u

2007. godini.

Javna ponuda dionica živnula je 2007. godine, pri čemu se ističe ponuda dionica T-HT-

a;došlo je do velikog interesa za kupnju kod malih ulagača ali i stranih investitora.

Domaći i strani investitori kupili su oko 7,5 % dionica, odnosno 35% tog paketa dobili

su domaći, a 65% paketa inozemni ulagači.

Početkom krize 2008. godine, kako na svjetskim tržištima, tako i na domaćim dolazi do

pada prometa dionica, dok se u 2009. godini bilježi znatan pad od 56,56% u odnosu na

kriznu 2008. godinu. Precijenjenost dionica uz nezainteresiranost za ulaganje zbog

malih prinosa, dovelo je do teških financijskih posljedica za tržište kapitala. Loša

ekonomska situacija u zemlji praćena sve većom krizom za posljedicu ima daljnji pad

ukupnog prometa i nisku likvidnost. Najmanji promet dionica bilježi se u 2014. godini

kada iznosi samo 354,53 milijuna eura.

40

Što se tiče tržišta obveznica, također najveći promet bilježi se 2007. godine, odnosno

103,39 mlrd eura. U 2008. godini dolazi do pada prometa od skoro 50% u odnosu na

prethodnu godinu. Godine poslije krize obilježene su oscilacijama.

Tržište prava i zapisa ostvaruje znatno manji promet od tržišta dionica i obveznica.

Važne godine za to tržište su 2007. i 2012. godina kada se ostvaruje najveći promet.

Tržišna kapitalizacija obveznica ne bilježi znatna odstupanja no popraćena je

oscilacijama; najmanje iznosi u 2005. godini, 4,64mlrd eura, dok najveću razinu doseže

u 2014. godini od 9,87 mlrd eura. Obveznički indeks Crobis najveću vrijednost

ostvaruje u 2005. godini od 105,82 boda, a zatim slijedi razdoblje pada do 10% te

kasnijih godina bilježi slabašni rast.

41

3.3. Analiza tržišta kapitala u Mađarskoj

Budimpeštanska burza (BudapestStock Exchange – BSE) ima za cilj osigurati likvidno i

transparentno tržište za svoje uvrštene vrijednosne papire izdane u zemlji ili inozemstvu

te postati financijski centar i primarno mjesto trgovanja mađarskim vrijednosnim

papirima. Budimpeštanska burza smatra se ključnom institucijom na domaćem

financijskom tržištu koja stranim i domaćim investitorima nudi mnoštvo povoljnih

ulaganja. 4 glavne aktivnosti na burzi su usluge oglašavanja, trgovačke usluge, širenje

informacija o tržištu i razvoj proizvoda. Također, BSE surađuje i s mnogim

međunarodnim organizacijama te tako širi svoje poslovanje i van granica države. Jedan

od glavnih prioriteta BSE-a je da aktivno sudjeluje u poslovima javnog interesa, a

posebnu pozornost pridaje potpori obrazovnog i zdravstvenog programa (O nama,

2015).

3.3.1. Povijest Budimpeštanske burze

Budimpeštanska burza ima dugu povijest. Započela je s radom 18. siječnja 1864. godine

u Pešti. Iako je slovila kao burza, četiri godine nakon osnivanja postala je glavno

središte trgovanja zrnjem i robnom razmjenom. Cijene dionica tvrtki uvrštenih na

Budimpeštanskoj burzi objavljene su i na poznatijim burzama u Beču, Frankfurtu,

Parizu i Londonu što je ojačalo međunarodni značaj Budimpeštanske burze.

Nakon Drugog svjetskog rata, kao i većina burzi zemalja u tranziciji, pa tako i

budimpeštanska, službeno je zatvorena odlukom Vlade, dok je imovina burze postala

državno vlasništvo. Mađarska Vlada je odobrila izradu Zakona o vrijednosnim

papirima, koji je stupio na snagu 1. ožujka 1990. godine. BSE je održala svoju zakonsku

skupštinu te s radom opet počela 21. lipnja 1990. godine sa 41 članom osnivačem.

Budimpeštanska burza imala je značajnu ulogu u privatizaciji mnogih vodećih

mađarskih tvrtki poput MOL-a, OTP-a i druge (Kratka povijest burze, 2015).

Tijekom godina burza je unapređivala sustav trgovanja. Međutim najznačajnija

promjena dogodila se u studenome 2005. godine kada je došlo do povezivanja

Budimpeštanske burze vrijednosnih papira i Budimpeštanske burze roba. Trgovina

42

robom je nastavljena na Budimpeštanskoj burzi vrijednosnih papira (Cingula,

KlačmerČalopa, 2009).

Od 1998. godine koristi se MultiMarket sustav za trgovanje (MMTS) koji se temelji na

elektroničkom trgovanju. Fizičko trgovanje se prestalo odvijati u roku od godine dana,

nakon čega je fizičko trgovanje u potpunosti zamijenjen elektroničkom trgovinskom

platformom (Kratka povijest burze, 2015).

U travnju 2000. godine, nakon dvanaest godina rada kao samostalna pravna osoba,

vijeće BSE odlučilo je pretvoriti se u poslovno udruženje kako bi ojačalo konkurentsku

poziciju na tržištu.

2013. godine, uz uvođenje nove trgovinske platformeXetra, na mađarskoj burzi dolazi

do povezivanja s trgovcima i investitorima iz raznih zemalja svijeta, čime se stvara

pristup tisućama novih instrumenata te se otvaraju vrata za širenje mađarskog tržišta

kapitala na međunarodno tržište.

3.3.2. Pokazatelji trgovanja na Budimpeštanskoj burzi

Najpoznatiji indeksi BSE-a su: 1. BUX (službeni indeks blue-chip dionica uvrštenih na

Budimpeštanskoj burzi koji pokazuje prosječnu promjenu cijena dionica s najvećim

tržišnim vrijednostima i prometom), 2. BUMIX (indeks koji prikazuje uspješnost

dionica s srednjim i malim stupnjem kapitalizacije) i 3. CETOP20 (indeks koji odražava

uspješnost 20 tvrtki sa najvećom tržišnom vrijednošću i prometom u srednjoj Europi).

Za potrebe komparativne analize, na grafikonu 4. je prikazano kretanje indeksa BUX u

razdoblju od 2005. do 2014. godine.

43

Grafikon 4: Kretanje indeksa BUX u razdoblju od 2005.-2014. godine (izražen u

bodovima)

Izvor:

http://bse.hu/topmenu/trading_data/stat_hist_download/periodical_statistics/stat_fig.html?pagenum=15

Analizom najpoznatijeg budimpeštanskog indeksa BUX, u promatranom razdoblju od

2005.- do 2014. godine svoj maksimum ostvaruje u 2006. godini u iznosu od 19.728,17

bodova. Ni mađarsko tržište kapitala nije ostalo imuno na ekonomsku krizu pa tako

dolazi do strmovitog pada indeksa u 2008. godini za 31,89% u odnosu na 2007. godinu .

Daljnje kretanje BUX-a prate oscilacije, dok u 2014. godini bilježi najveći pad

promatranog razdoblja, 4.033,38 bodova.

44

Pomoću tablica 5 i 6 daje se uvid u promet i razvijenost tržišta kapitala na

Budimpeštanskoj burzi te će se ti podaci kasnije koristiti za daljnju komparaciju s

ostalim promatranim zemljama u tranziciji.

Tablica 5: Struktura prometa na Budimpeštanskoj burzi u razdoblju od 2005.-2014.

godine

OPIS (u mil eura) DIONICE OBVEZNICE UKUPNO

2005. 19.422,11 1.195,58 20.617,69

2006. 24.625,58 1.462,49 26.088,07

2007. 34.562,00 988,4 35.550,40

2008. 20.942,10 2.001,80 22.943,90

2009. 18.460,00 1.221,60 19.681,60

2010. 19.966,30 1.113,30 21.079,60

2011. 13.780,83 1.321,82 15.102,65

2012. 8.399,69 298,33 8.698,02

2013. 7.863,63 242,04 8.105,67

2014. 6.256,42 214,79 6.471,21

Izvor:http://bse.hu/topmenu/trading_data/stat_hist_download/periodical_statistics/stat_fig.html?pagenum

=15

Tablica 6: Pokazatelji tržišne kapitalizacije na Budimpeštanskoj burzi u razdoblju od

2005.-2014. godine

OPIS (u

mil eura)

TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA

DIONICE

TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA

OBVEZNICA

UKUPNA

TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA

BUX

2005. 27.590,00 37.410,00 65.000,00 15.056,79

2006. 31.690,00 43.380,00 75.070,00 19.728,17

2007. 31.530,00 49.050,00 80.580,00 17.192,50

2008 13.330,00 44.370,00 57.700,00 5.480,67

2009. 20.890,00 43.650,00 64.540,00 9.510,83

2010. 20.620,00 45.780,00 66.400,00 8.829,90

2011. 14.630,00 35.530,00 50.160,00 4.860,00

2012. 15.740,00 41.900,00 57.640,00 6.214,60

2013. 14.360,00 45.350,00 59.710,00 5.352,20

2014. 12.790,00 53.650,00 66.440,00 12.104,97

Izvor:

http://bse.hu/topmenu/trading_data/stat_hist_download/periodical_statistics/stat_fig.html?pagenum=15

45

Prema tablici 5 koja prikazuje strukturu prometa na Budimpeštanskoj burzi, zaključuje

se da tržište dionica ostvaruje najveći promet promatranog razdoblja u 2007. godini u

iznosu od 34,56 mlrd eura.

Dolaskom ekonomske krize 2008. godine dolazi do pada prometa od 39,41% u odnosu

na prethodnu godinu, te se takav trend u manjim postocima vuće kroz promatrano

razdoblje, dok se minimalni promet bilježi u 2014. godini u iznosu od 6,2mlrd eura.

Što se tiče tržišta obveznica, prvi pad dolazi 2007. godine od 32,42 % u odnosu na

2006. godinu. Zbog posljedica krize velika promjena dolazi 2008. godine kada se

promet obveznicama drastično povećava te iznosi 2 mlrdeura, odnosno veći je za

50,62% u odnosu na 2007. godinu. Zatim promet postupno pada, dok u 2014. godini

bilježi svega 214,79 milijuna eura.

Tržišna kapitalizacija dionica u prve tri godine promatranog razdoblja kretala se u

podjednakim iznosimašto se može vidjeti u tablici 6. Zatim dolazi do znatnog pada od

57,72% u odnosu na 2007. godinu. Prate ju oscilacije kroz cijelo razdoblje.

Ista situacija je i sa tržišnom kapitalizacijom obveznica koja najveću vrijednost doseže

2014. godine u iznosu od 53,65mlrd eura što je 33,78% više od 2011. godine kada je

bilježila 35,53mlrd eura.Rastu tržišne kapitalizacije nakon ekonomske krize pridonosi i

činjenica da je Mađarska ušla u Europsku Uniju 2004. godine.

Analizom burzovnog indeksa BUX, najveću bodovnu vrijednost ostvaruje u 2006.

godini od 19.728,17 boda, dok najmanju vrijednost ostvaruje 2011. godine u iznosu od

4.860 boda. Važna godina za mađarski BUX je 2005. iz razloga što je ostvario značajan

prinos zbog rasta vrijednosti dionica farmaceutskog sektora i naftne kompanije MOL.

Gotovo sve mađarske bluechip dionice od kojih su najznačajnije dionice maloprodajnog

lanca Fotex i farmaceutskih tvrtki Egis i Richter zabilježile su značajan rast vrijednosti

u 2005. godini (Rast prometa Budimpeštanske burze, 2015).

46

3.4. Analiza tržišta kapitala u Sloveniji

Ljubljanska burza d.d. (Ljubljana Stock Exchange) osnovana je 26. prosinca 1989.

godine sa početnim kapitalom od 1,400,893.01 eura (O burzi, 2015). Osnovna djelatnost

burze je osigurati odgovarajuće uvjete za usklađivanje ponude i potražnje za trgovanje

vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima u skladu sa Zakonom i

drugim propisima koje određuje država. Misija Ljubljanske banke je osiguranje

sigurnog, učinkovitog i uspješnog rada na slovenskom tržištu kapitala. Djelovanje na

burzi financijskim instrumentima, objavljivanje cijena financijskih instrumenata te

pružanje informacija o ponudi i potražnji, tržišnim vrijednostima i drugim podacima o

financijskim instrumentima samo su neki od poslova Ljubljanske banke. U njezine

strateške ciljeve spada poboljšanje likvidnosti na domaćem tržištu, podizanje

međunarodne usporedivosti i priznavanja tržišta, uspostavljanje partnerstva s tvrtkama i

investicijskim društvima, te povećanje učinkovitosti i uspješnosti burze.

3.4.1. Povijest Ljubljanske burze

Prva burza u Ljubljani postojala je u razdoblju između 1924. i 1942. godine, a trgovala

je vrijednosnim papirima i robom. Najznačajniji izdavatelji su bila poznata slovenska

poduzeća Pivovarna Union, Tvornica papira Ljubljana, rudnici, proizvođači dušika i

mnogi drugi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata morala je prestati s radom, a nakon rata

joj je i službeno zabranjeno trgovanje. Promet joj je bio obustavljen do 26. prosinca

1989. godine. U početku trgovanja, Ljubljanska burza je brojila samo 14 posrednika, a

trgovalo se s 11 uvrštenih vrijednosnih papira. Prateći svjetske standarde postala je

jedna od najrazvijenijih tranzicijskih tržišta kapitala. Najvažnija promjena koja je

označila poslovanje Ljubljanske burze bila je uvođenje nove valute eura, koja se uvodi u

trgovanje 3. siječnja 2007. godine (Povijest Ljubljanske burze, 2015).

Važna godina za Ljubljansku burzu je 2004. godina kadapostaje punopravna članica

FESE (Federation od EuropeanSecurities Exchange). Memorandumom o partnerstvu iz

2007. godine, Beogradska, Makedonska, Ljubljanska i Zagrebačka burza obvezale su se

na užu suradnju i promicanje zajedničkog regijskog tržišta (Kronologija burze, 2015).

47

Ulazak Slovenije u Europsku Uniju 2004. godine te prelazak na novu valutu – euro

2007. godine, dolazi do značajnijeg rasta i razvoja na ljubljanskom tržištu kapitala.

Važan datum za slovensko tržište kapitala je 6. prosinac 2010. godine kada Ljubljanska

burza počinje trgovati na međunarodnom trgovinskom sustavu Xetra i na taj način

postaje integrirana na međunarodno tržište kapitala. Xetra je vodeća međunarodna

trgovinska platforma kojom se koristi više od 250 financijskih tvrtki sa više od 4800

dionica te investitorima koji imaju izravan pristup sustavu od 18 zemalja u Europi i

jednoj na Bliskom istoku. Tijekom godina, burza je pratila svjetske standarde tako da je

danas Ljubljanska burza jedna od najrazvijenijih tranzicijskih tržišta kapitala (Cingula,

KlačmerČalopa, 2009).

Za nadzor slovenskog tržišta kapitala odgovorna je Agencija za tržište vrijednosnih

papira. Ona je pravna osoba s javnim pravima, osnovana 13.ožujka 1994. godine.

Financijska sredstva za rad osigurava iz naknada za odlučivanje, poreza i pristojbi. Vrši

nadzor nad brokerskim tvrtkama, bankama koje obavljaju investicijske aktivnosti,

investicijskim fondovima, investicijskim mirovinskim fondovima, društvima s

ograničenom odgovornošću. Djeluje u skladu sa Zakonom o tržišnim financijskim

instrumentima, Zakonom o investicijskim fondovima i upravljanju trgovačkih društava

te Zakonom o preuzimanju i nematerijaliziranju vrijednosnih papira (O Agenciji, 2015).

3.4.2. Pokazatelji trgovanja na Ljubljanskoj burzi

Najznačajniji burzovni indeks je Slovenski burzovni indeks SBI 20 kojim se mjeri

tržišna vrijednost cijelog slovenskog organiziranog tržišta kapitala. 12. siječnja 1993.

godine Slovenska burza započela je objavljivati dnevnu burzovnu tečajnicu (Povijest

Burze, 2015).

Značajan indeks je i Slovenski bluechip indeks koji se počinje izračunavati 2006.

godine, a u koji su uključene najlikvidnije dionice tržišta. Ljubljanska burza ima još i

indeks PIX tj. indeks investicijskih fondova i BIO odnosno obveznički indeks. U lipnju

48

2008. godine bečka burza postaje vlasnik 81,01% dionica Ljubljanske burze

(Cingula,KlačmerČalopa, 2009).

Kretanje indeksa SBI 20 za razdoblje od 2005. do 2009. godine prikazano je na

grafikonu 5.

Grafikon 5: Kretanje burzovnog indeksa SBI u razdoblju od 2005.-2009. godine

(izražen u bodovima)

Izvor: http://www.ljse.si/cgi-bin/jve.cgi?doc=1595

U prvoj promatranoj 2005. godini, indeks SBI 20 ostvaruje vrijednost od 4.630,10 boda

te se naglo penje i u 2007. godini ostvaruje svoj maksimum od 11.369,58 boda.

Ekonomska kriza nije zaobišla ni slovensko tržište pa dolazi do strmog pada kretanja

indeksa u 2008. godini od 67,50% u odnosu na prethodnu, 2007. godinu te bilježi jedan

od najvećih padova na tržištu Srednje i Istočne Europe. Zbog velikog pada,od 2010.

godine Ljubljanska burza uvodi novi indeks, LJSE Cosmopolite koji je samo djelom

nadomjestio SBI20 dok su u njega uključene sve dionice sa slovenskog tržišta kapitala.

U nastavku diplomskog rada za daljnje istraživanje i komparaciju uzeti su podaci o

prometu i tržišnoj kapitalizaciji za tržište kapitala na Ljubljanskoj burzi koji su

prikazani u tablicama 7 i 8.

49

Tablica 7: Struktura prometa na Ljubljanskoj burzi u razdoblju 2005.-2013. godine

OPIS (u mil

eura) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

DIONICE 940,85 801,07 1.951,98 952,57 719,81 360,79 394,47 302,86 299,38

OBVEZNICE 749,67 80,95 107,79 257,00 156,34 108,90 59,58 55,39 86,07

INVESTICIJSKI

FONDOVI 149,43 114,21 167,11 762,12 27,86 22,84 16,00 1,79 1,77

UKUPNO 1.839,962 996,24 2.226,88 1.971,69 904,02 492,54 470,06 360,05 387,23

Izvor: http://www.ljse.si/cgi-bin/jve.cgi?doc=1595

50

Tablica 8: Pokazatelji tržišne kapitalizacije na Ljubljanskoj burzi u razdoblju od 2005.-2013. godine

OPIS (u mil eura) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

TRŽIŠNA

KAPITALIZACIJA

DIONICA

6.696,74 11.513,08 19.740,00 8.468,42 8.462,21 7.027,89 4.872,81 4.911,17 5.173,10

TRŽIŠNA

KAPITALIZACIJA

OBVEZNICA

6.050,00 6.632,67 5.935,00 6.795,36 10.821,54 13.192,76 14.459,25 12.735,67 13.956,27

UKUPNA TRŽIŠNA

KAPITALIZACIJA 12.746,74 18.145,75 25.675,00 15.263,78 19.283,75 20.220,65 19.332,06 17.646,84 19.129,37

SBI 20 4.630,10 6.382,92 11.369,58 3.695,72 4.078,64 - - - -

BLUE CHIP SBI TOP 941,02 1.473,33 2.518,92 854,26 982,67 850,35 589,58 635,51 655,66

Izvor: http://www.ljse.si/cgi-bin/jve.cgi?doc=1595

51

Tablica 7 prikazuje strukturu kretanja prometa na Ljubljanskoj burzi u razdoblju od

2005. do 2013. godine, dok tablica 8 prikazuje pokazatelje tržišne kapitalizacije

zadanog razdoblja.

Promet dionica najviši je 2007. godine i iznosi 1,9mlrd eura što dovodi do porasta

prometa za 58,96% u odnosu na godinu prije. Najmanji rast ostvaruje se 2013. godine u

iznosu od 299,389 milijuna eura. Promet dionicama vidljivo je veći u ukupnom prometu

u odnosu na obveznice i druge vrste vrijednosnih papira.

Tržište obveznica bilježi znatno manji promet od tržišta dionica; najveći je 2005. godine

kada iznosi 749,67 mlrd eura. Zatim slijedi drastičan pad od 89,20% u 2006. godini.

Najmanji promet dionica bilježi se u 2012. godini te iznosi 55,4 mlrd eura.

Analizirajući investicijske fondove, najveći promet ostvaruje se u 2005. godini i iznosi

149,434 milijuna eura, dok na kraju promatranog razdoblja dosežu pad i iznose samo

1,771 milijun eura.

Tržišna kapitalizacija dionica na Ljubljanskoj burzi u promatranom razdoblju svoj

vrhunac doseže 2007. godine i iznosi 19,74 mlrd eura. Ni slovensko tržište kapitala nije

bilo imuno na ekonomsku krizu, pa se stoga 2008. godine bilježi pad od 57,10% u

odnosu na prethodnu godinu. Tijekom daljnjih godina nastavlja se pad; 2011. godine

bilježi se pad tržišne kapitalizacije dionica od 30,66% u odnosu na prethodnu 2010.

godinu.

52

3.5. Analiza tržišta kapitala u Slovačkoj

Tržište kapitala u Bratislavi osnovano je Ugovorom iz 1991. od strane banaka i

osiguravajućih društava te je jedini organizator na uređenom tržištu vrijednosnih papira

u Slovačkoj. Burza funkcionira na principu članstva, odnosno burzovne transakcije

mogu zaključiti samo njeni članovi koji ispunjavaju uvjete propisane zakonom i

pravilima burze. Trguje se dionicama, obveznicama i certifikatima. Polazna osnova

ovog tržišta kapitala je obavezno uvrštavanje dionica na burzu nakon kuponske

privatizacije. Prilikom sklapanja mjenjačkih poslova, član Burze uvijek djeluje u svoje

ime, svoj račun ili računsvog klijenta, a dužan je postupati u skladu s relevantnim općim

pravno obvezujućim propisima (Osnovne informacije, 2015).

3.5.1. Povijest burze u Bratislavi

Trgovanje na bratislavskoj burzi započelo je 6. travnja 1993. godine, za razliku od

prethodnih promatranih tranzicijskih zemalja koje su početkom Drugog svjetskog rata

zatvorene, pa zatim otvorene početkom devedesetih godina.

Godine 1995. je osnovan Arbitražni sud burze, stalna i neovisna institucija čiji je glavni

zadatak rješavanje sporova koji proizlaze iz burzovnih transakcija. U skladu sa

Zakonom, Narodna banka Slovačke je ovlaštena osoba koja može zaključiti burzovne

transakcije. Središnji depozitorij vrijednosnih papira Republike Slovačke je dioničko

društvo koje obavlja poslove u okviru Zakona o vrijednosnim papirima i investicijskim

ulaganjima.

53

3.5.2 Pokazatelji trgovanja na Bratislavskoj burzi

Glavni službeni burzovni indeks dionica na Slovačkoj burzi je indeks SAX. To je glavni

ponderirani indeks koji uspoređuje tržišnu kapitalizaciju odabranog skupa dionica.

Indeks odražava ukupnu promjenu imovine povezanu s ulaganjem u dionice uključene u

indeks te je prikazan u grafikonu 6.

Grafikon 6: Kretanje indeksa SAX na Bratislavskoj burzi u razdoblju od 2005.-2014.

godine (izražen u bodovima)

Izvor: http://www.bsse.sk/bcpben/Statistics/Year/tabid/171/language/en-US/Default.aspx

Kretanje slovačkog burzovnog indeksa SAX doseglo je 2007. svoj maksimum od

445,647 bodova. Ekonomska kriza i tu je uzela danak, pa indeks počinje padati kroz

nadolazeće godine. Blagi pad zabilježen je 2008. godine i iznosi 19,41%, no i dalje ne

prestaje padati. Svoj minimum doživljava 2012., odnosno 2013. godine i iznosi samo

192,207 boda.

54

Promet i tržišna kapitalizacija na Bratislavskoj burzi za razdoblje od deset godina

potrebni za daljnje istraživanje i uvid u razvijenost tržišta kapitala prikazani su u

tablicama 9 i 10.

Tablica 9:Struktura prometa na Bratislavskoj burzi u razdoblju 2005.-2014. godine

Izvor: http://www.bsse.sk/bcpben/Statistics/Year/tabid/171/language/en-US/Default.aspx

Tablica 10: Pokazatelji tržišne kapitalizacije na Bratislavskoj burzi u razdoblju 2005.-

2014. godine

OPIS (u mil

eura)

TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA

DIONICA

TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA

OBVEZNICA

UKUPNA

TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA

SAX

2005. 4.008,22 11.147,97 15.156,19 413,31

2006. 4.425,75 12.400,82 16.826,57 415,61

2007. 4.744,04 13.379,22 18.123,26 445,64

2008. 3.880,65 16.715,74 20.596,39 359,17

2009. 3.549,34 20.244,55 23.793,89 266,97

2010. 3.105,56 24.948,21 28.053,77 230,38

2011. 3.648,54 28.401,44 32.049,98 215,45

2012. 3.497,11 34.085,03 37.582,14 192,20

2013. 3.484,32 35.136,76 38.621,08 192,20

2014. 3.897,13 37.332,09 41.229,22 222,32

Izvor: http://www.bsse.sk/bcpben/Statistics/Year/tabid/171/language/en-US/Default.aspx

OPIS (u mil

eura) DIONICE OBVEZNICE UKUPNO

2005. 70,72 33.185,50 33.256,23

2006. 86,32 32.843,90 32.930,22

2007. 23,98 11.689,70 11.713,68

2008. 15,13 24.329,86 24.344,99

2009. 121,75 11.672,87 11.794,62

2010. 230,27 6.564,34 6.794,62

2011. 348,56 18.552,70 18.901,27

2012. 126,39 8.333,19 8.459,58

2013. 79,54 8.104,13 8.183,68

2014. 56,06 8.286,19 8.342,26

55

Promet na tržištu kapitala obilježen je uz značajne oscilacije. Tako je promet u 2007.

godini pao za čak 72% u odnosu na 2006. godinu. U odnosu na kriznu 2008. godinu

kada je promet bio najmanji, odnosno 15,133 milijuna eura, 2009. godina bilježi rast od

87,57%. Rast se također bilježi i u 2010. godini od 47,13% te u 2011. godini. 2012.

godina bilježi se kao godina pada od čak 63,74%, te se pad nastavlja i u naredne dvije

godine.

Analizirajući tržišta kapitala obveznica, ono je znatno veće od prometa dionicama.

Najveći promet obveznicama zabilježen je 2005. godine i iznosi 33,18 mlrdeura te se

nastavlja trend pada. Promet obveznicama u 2008. godini povećao se za 52% u odnosu

na 2007. godinu, dok se isti smanjio za 51% u 2009. godini s obzirom na 2008. godinu.

Od 2012. nastavlja se pad prometa tržišta kapitala na slovačkoj burzi.

Tržišnu kapitalizaciju dionica prikazanu u tablici 10 ne prate značajne oscilacije.

Najveća je zabilježena 2007. godine u iznosu od 4,74mlrd eura. 2008. godina bilježi pad

od 18,20% u odnosu na prethodnu godinu. Blagi porast bilježi se 2011. godine od

14,88% u odnosu na 2010. godinu.

Analizirajući tržišnu kapitalizacija obveznica, tu govorimo o znatno većim iznosima.

Prvih godina promatranog razdoblja je relativno niska, i tijekom godina raste. Najveća

je 2014. godine i iznosi 37,3mlrd eura te bilježi rast od 5,88%.

Iz ove analize dokazuje seslaba razvijenost Slovačke na tržištu kapitala. Iako je tržište

kapitala vrlo mlado i nerazvijeno, investitorima je potrebno osigurati sigurnost ulaganja,

smanjeni rizik i veću likvidnost dionica.

56

4. KOMPARATIVNA ANALIZA TRŽIŠTA KAPITALA U

HRVATSKOJ I ODABRANIM TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA

4.1. Komparacija burzovnih indeksa

Burzovni indeksi služe za procjenu tržišnih kretanja kroz određeno vremensko razdoblje

i koriste se za praćenje ponašanja unaprijed utvrđene grupe vrijednosnih papira. Indeks

se izračunava unaprijed definiranim matematičkim algoritmom koji je sastavljen od

određenog broja vrijednosnih papira koji su reprezentativan uzorak promatranog tržišta

(Cingula,KlačmerČalopa, 2009:63).

Dionice koje ulaze u izračun vrijednosti indeksa trebaju biti likvidne, odnosno da se

njima trgovalo u više od 75% ukupnog broja trgovinskih dana u promatranom razdoblju

ili se nalaze među prvih 25% dionica rangiranih prema broju trgovinskih dana, zatim

trebaju kotirati na burzi više od šest mjeseci i tržišna kapitalizacija mora biti veća od

medijana tržišne kapitalizacije redovnih dionica na zadnji dan promatranog razdoblja

(Gašparović, 2001).

Neki od najznačajnijih i najpoznatijih indeksa su: Dow JonesIndustrialAverage,

NasdaqCosmopolite Index69

, FTSE 10070

(Londonska burza), DAX71

(Frankfurtska

burza), Nikkei (Tokijska burza).

U nastavku će u grafikonu 7. biti prikazana komparacija indeksa svih promatranih

zemalja u tranziciji za razdoblje od deset godina.

57

Grafikon 7:Komparacija burzovnih indeksa promatranih tranzicijskih zemalja u

razdoblju 2005.-2014. godine ( izražena u bodovima)

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz tablica 4, 6, 8 i 10.

Prema komparativnoj analizi kretanja burzovnih indeksa zaključuje se da promatrane

zemlje, mada imaju sličnu povijest stvaranja tržišta kapitala, nemaju isto kretanje

godišnjih prinosa.

Prve tri godine promatranog razdoblja obilježava rast koji svoj maksimum ostvaruje u

2006. godini za Mađarsku, odnosno 2007. godine za ostale promatrane zemlje. Shodno

tome, mađarski indeks BUX ima znatno bolje kretanje od ostalih indeksa promatranih

zemalja. Najveći godišnji prinos promatranog razdoblja ostvaruje 2006. godine, za

razliku od slovenskog SBI 20 koji je u toj istoj godini manji za 67,65%. Prema

grafikonu, 2008. godina bila je kobna za sve indekse zbog krize koja je zahvatila svijet.

Tako dolazi do drastičnog pada indeksa; mađarski BUX je pao za 68,12%, slovenski

SBI20 za 67,49%, hrvatski Crobex za 67,13%, dok je slovački SAX pao za svega

19,40%. Slovenski indeks SBI 20 ostvarivao je niske prinose zbog prestanka izračuna

2009. godine.Znatniji porast „nakon“ ekonomske krize bilježi mađarski BUX od

42,37%, dok ostali ne ostvaruju pomake u velikim koracima. Hrvatski Crobex, nakon

krize pada za 68,12% te ga narednih godina prate oscilacije. Što se tiće slovačkog SAX-

a , prema grafikonu u promatranom razdoblju njegovo kretanje je manje za čak 91% u

odnosu na Crobex koji je drugi najmanji indeks promatranog razdoblja. Zadnjih godina

58

promatranog razdoblja prinosi Mađarske, Slovenije, Slovačke i Hrvatske nisu zabilježili

pomake iz razloga što se još uvijek osjećaju posljedice krize.

4.2. Usporedba prometa tržišta kapitala u Hrvatskoj i odabranih tranzicijskih

zemalja

U nastavku će biti prikazana komparacija prometa sa burzi Hrvatske, Mađarske,

Slovenije i Slovačke. Za izračunavanje prometa dionica u odnosu na BDP, u nastavku je

dana tablica 11 sa podacima BDP-a za svaku godinu u razdoblju od 2005. do 2014.

godine.

Tablica 11: BDP za promatrane tranzicijske zemlje u razdoblju od 2005.-2014. godine

GODINE/BDP HRVATSKA MAĐARSKA SLOVENIJA SLOVAČKA

2005. 36.508,40 90.027,40 29.235,40 39.335,10

2006. 40.197,80 90.950,70 31.561,20 45.435,70

2007. 43.925,80 101.240,90 35.152,60 56.063,50

2008. 48.129,80 107.150,10 37.951,20 65.679,00

2009. 45.090,70 93.371,70 36.166,20 63.798,90

2010. 45.004,30 97.814,80 36.219,60 67.204,00

2011. 44.708,60 100.350,90 36.868,40 70.159,80

2012. 43.933,70 98.699,40 36.006,00 72.184,70

2013. 43.561,50 100.536,50 36.144,00 73.593,20

2014. 43.084,80 103.302,80 - 75.214,90

Izvor: http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=nama_10_gdp&lang=en

Promatrajući BDP navedenih tranzicijskih zemalja, iz tablice se vidi da je Mađarska

ostvaruje oko 60% veći bruto društveni proizvod u odnosu na ostale zemlje u razdoblju

od 2005.- 2014. godine.

59

Grafikon 8: Promet dionica za odabrane tranzicijske zemlje u razdoblju od 2005. -

2014. Godine ( u milijunima eura)

Izvor: Izrada autorice prema podacima iz tablica 3, 5, 7 i 9.

Grafikon 9: Promet dionica / BDP za odabrane tranzicijske zemlje u razdoblju od

2005.-2014. Godine (u postocima)

Izvor: izrada autorice prema podacima iz tablica 3, 5, 7, 9 i 11.

60

Pokazatelj apsolutnih vrijednosti prometa tranzicijskih tržišta kapitala mjerodavniji je za

prikaz razvijenosti tržišta kapitala s obzirom na niske vrijednosti ukupnog BDP-a za

promatrane zemlje (Olgić Draženović, Preni, 2014).

Prema grafikonu 8 koji prikazuje ukupni promet dionica na tržištima kapitala

promatranih tranzicijskih zemalja u apsolutnim vrijednostima, zaključuje se da

Mađarska ostvaruje znatno veći promet od tržišta Hrvatske, Slovenije i Slovačke.

Promet dionica rastao je prve tri godine dok u 2007. godini države ostvaruju najveće

promete. Najveći promet bilježi Mađarska sa 34,5 mlrd eura, zatim slijedi Hrvatska sa

3,1mlrd eura, Slovenija sa 1,9 mlrd eura, te najslabija, Slovačka sa samo 0,23 mlrd eura.

Krizna 2008. godina donijela je pad prometa na svim tržištima kapitala; u Mađarskoj za

39,40%, u Sloveniji za više od 50%, Hrvatskoj za 22%, dok Slovačka koja ostvaruje i

najmanji sveukupni promet promatranog razdoblja, ostvaruje pad od 36% u odnosu na

prethodnu godinu.

Grafikon 9 prikazuje pokazatelje relativnog udjela prometa dionica za odabrane

tranzicijske zemlje. Sukladno tome, može se zaključiti da se najveći promet dionica u

odnosu na bruto društveni proizvod ostvaruje na mađarskom tržištu, dok ostale zemlje

bilježe niske rezultate. Prema ovom kriteriju mađarsko tržište kapitala svrstava se u

relativno razvijeno tržište kapitala, no ne dovoljno u odnosu na razvijenija tržišta

kapitala. Slovensko, hrvatsko i slovačko tržište kapitala svrstavaju se u nisko razvijena

tržišta od kojih je najnerazvijenija Slovačka.

Najveći relativni udio prometa dionica ostvaruje se u 2007. godini, te zatim slijedi pad

od čak 43%. Zadnje godine prate oscilacije rasta i pada, no vrijednosti više nisu dosegle

razinu vrijednosti iz 2007. godine.

4.3. Komparacija tržišne kapitalizacije Hrvatske i odabranih tranzicijskih zemalja

61

Tržišna kapitalizacija pretpostavlja pozitivnu koreliranost sa sposobnošću tržišta da

mobilizira kapital i diversificira rizik (Olgić Draženović, Preni, 2014).

Kako se neko tržište kapitala razvija, tako se i povećava tržišna kapitalizacija.

Pokazatelji tržišne kapitalizacije za promatrane zemlje slično su reagirali na promjene

kroz zadano vrijeme promatranja iz razloga što ih prati slična povijest razvoja tržišta

kapitala.

Pomoću grafikona 10 i 11 prikazana je detaljnija analiza i odnos bruto domaćeg

proizvoda i tržišne kapitalizacije za razdoblje od 2005. godine do 2014. godine.

Grafikon 10: Tržišna kapitalizacija za odabrane tranzicijske zemlje u razdoblju od

2005. - 2014. Godine ( u milijunima eura)

Izvor: izrada autorice prema podacima iz tablica 4, 6, 8, 10.

62

U promatranom razdoblju od 2005.-2014. godine, pokazatelj tržišne kapitalizacije koji

prikazuje sve izdane dionice koje kotiraju na burzi, u apsolutnim vrijednostima najveći

je u Hrvatskoj 2007. godine u iznosu od 48 mlrd eura, dok ju prati Mađarska sa 31,5

mlrd eura. Tržišna kapitalizacija Slovenije i Slovačke nalazi se na začelju, te iznosi 19,7

mlrd eura, odnosno 4,7 mlrd eura. Nagli pad od 60% Hrvatska bilježi u 2008. godini što

je rezultat ekonomske krize, koja se odrazila na cijelo gospodarstvo. Zadnjih godina

promatranog razdoblja dolazi do blagog oporavka u odnosu na 2008. godinu, no bez

značajnih pomaka. Slovačka i dalje slovi kao najnerazvijenija promatrana tranzicijska

zemlja čija najveća tržišna kapitalizacija iznosi 4,7 mlrd eura i to u 2007. godini.

Pokazatelj tržišne kapitalizacije u BDP-u prikazuje nominalne vrijednosti i veličine

tržišta.

Iz grafikona 11 zaključuje se da je hrvatsko tržište kapitala imalo neočekivano visok

udio tržišne kapitalizacije u BDP-u čime je dostiglo veći odjel od prosjeka EU i Japana i

u rangu je sa vrijednostima ostvarenim na američkom tržištu (Olgić Draženović, Preni,

2014). Razlog tome je spajanje Zagrebačke i Varaždinske burze, niske apsolutne razine

BDP-a te dugogodišnji uzlazni trend cijena dionica.

Kroz javne ponude dionica uspjelo se približiti javnosti investicijsko tržište pa je i taj

faktor zaslužan za tako visok udio tržišne kapitalizacije u BDP-u.

Prema omjeru tržišne kapitalizacije dionica i BDP-a iz grafikona 11 može se zaključiti

da navedeni pokazatelj nakon financijske krize pada. Zadnjih godina promatranog

razdoblja mađarsko, slovačko i slovensko tržište smatra se podcijenjeno odnosno

premalo razvijeno iz razloga što se navedeni pokazatelj kreće ispod 20%.

Suprotno tome, ako je pokazatelj omjera tržišne kapitalizacije dionica u odnosu na BDP

veći od 100, tada se zaključuje da su dionice na navedenom tržištu precijenjene što je

bio slučaj sa Hrvatskom 2007. godine te su cijene dionica bile nerealno visoke s

obzirom na niski bruto domaći proizvod.

63

Podaci o tržišnoj kapitalizaciji ukazuju da tržišta kapitala promatranih zemalja u

tranziciji bilježe blagi opravak nakon krize 2008. godine. Prethodnom analizom se

zaključuje da su tržišta Hrvatske, Mađarske, Slovenije i Slovačke još premlada za

konkuriranje na svjetskom tržištu te im je potreban daljnji rast i razvoj.

Grafikon 11:Pokazatelji udjela tržišne kapitalizacije dionica u BDP-u za razdoblje od

2005.-2014. godine za promatrane zemlje u tranziciji (u postocima)

Izvor: izrada autorice prema podacima iz tablica 4, 6, 8, 10 i 11.

64

5. ZAKLJUČAK

Svrha ovog diplomskog rada bila je prikupljanje podataka tržišta kapitala tranzicijskih

zemalja (Hrvatska, Mađarska, Slovenija i Slovačka) te njihova daljnja analiza i

međusobna komparacija.

Tržište kapitala je ono mjesto susreta ponude i potražnje za dugoročnim vrijednosnim

papirima koje je pod nadzorom zakonskih institucija čija je zadaća reguliranje i pravilan

rad svih sudionika tržišta kapitala. Pošto je ono kompleksna cjelina, postoje i različite

vrste tržišta kapitala koje obuhvaćaju tržišta kapitala unutar i izvan granica nacionalnog

gospodarstva, ali i tržišta koja se razlikuju prema prvom trgovanju određene

vrijednosnice, odnosno daljnjem nastavku trgovanja na drugim tržištima (primarno i

sekundarno tržište).

Iz rada proizlazi da su glavni i najčešći instrumenti trgovanja na tržištu kapitala dionice

i obveznice koje se međusobno razlikuju prema roku dospijeća, kamatnoj stopi.

Također, razlika je i ta da se dionicama trguje prodajom „lice u lice“, dok se kod

obveznica prodaja obavlja preko telefona.

Tržište kapitala ima značajnu ulogu u razvoju svakog nacionalnog gospodarstva.

Promatrajući i analizirajući odabrane tranzicijske zemlje, dolazi se do informacija da su

tržišta kapitala postojala još početkom 20. stoljeća, no izbijanjem rata, bila su primorana

zatvoriti svoja vrata te su se otvorila gotovo pola stoljeća kasnije, početkom 90-ih.

Početkom procesa privatizacije, tržišta su se počela razvijati zbog naglog porasta

prometa na burzama. S vremenom, tržišta postaju razvijenija, transparentna, smanjuje se

rizik od ulaganja, te postaju primamljiva za ulagače.

U promatranom razdoblju od 2005.-2014. godine, ekonomska kriza 2008. godine znatno

je utjecala na tržište kapitala promatranih zemalja. Dolazi do naglog pada u odnosu na

2007. godinu kada je u zabilježen maksimalan rast. Zadnjih godina tržišta su se malo

oporavila, no bez značajnih oscilacija.

65

Iz prethodne analize omjera tržišne kapitalizacije i BDP-a dolazi se do zaključka da su

tržišta kapitala tranzicijskih zemalja nedovoljno razvijena i podcijenjena iz razloga što

navedeni pokazatelj ne prelazi 20%, dok je situacija u razvijenim zemljama svijeta

obrnuta. Razmatrana tržišta nisu spremna konkurirati na međunarodnom tržištu kapitala.

Iz analize strukture, odnosno odvijanja prometa na tržištu kapitala, dokazuje se da se

najveći promet ostvaruje na tržištu dionica. Mađarska se ističe kao nešto razvijenija

promatrana zemlja u odnosu na Hrvatsku, Sloveniju i Slovačku, no svejedno je

nedovoljno razvijena u odnosu na svijet. Hrvatska bilježi znatno slabije rezultate od

Mađarske, no ipak bolje od Slovenije i Slovačke.

Neke od karakteristika navedenih tržišta su nelikvidnost, mala kapitalizacija u odnosu

na BDP, mali broj vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira s kotacijom na burzi te

kratka povijest trgovanja.

Kriza je utjecala i na kretanje burzovnih indeksa čije se vrijednosti naglo spuštaju krizne

2008. godine. Analizom burzovnih indeksa odabranih tranzicijskih zemalja dokazuje se

da u prvoj polovici promatranog razdoblja svi burzovni indeksi ostvaruju rast. Najviše

se ističe mađarski BUX koji najveći prinos ostvaruje u 2006. godini od 19.728,17 boda.

Hrvatski Crobex, slovenski SBI 20, i slovački SAX najveći su 2007. godine. Nakon

ekonomske krize 2008. godine indeksi padaju za više od 50% te daljnjim promatranjem

zadnjih godina ne bilježe uspješne rezultate. Najslabije kretanje ima slovački indeks

SAX, pa hrvatski CROBEX, zatim slijedi slovenski SBI 20 koji se prestaje izračunavati

2009. godine, dok najveći prinos ukupnog promatranog razdoblja ostvaruje mađarski

BUX.

Provođenjem i komparativnom analizom tržišta kapitala Hrvatske, Mađarske, Slovenije

i Slovačke, može se zaključiti da se postavljena hipoteza prihvaća i da se u potpunosti

podudara s rezultatima komparativne analize. Promatrana tržišta kapitala imaju obilježja

visoke volatilnosti, niske likvidnosti sa nedostatkom transparentnosti i da su općenito

nerazvijena i mlada. Razlikuju se od razvijenih tržišta kapitala koja imaju dugogodišnju

strukturu poslovanja. Promatrane zemlje obilježava nesigurno gospodarsko i političko

okruženje, nemogućnost privlačenja stranih investitora na domaće tržište. Ulaskom

66

promatranih tranzicijskih zemalja u Europsku Uniju, tržišta poprimaju karakteristike

transparentnosti, zaštićenosti za sve sudionike, a smanjuje se i rizik ulaganja.

Za bolje i efikasnije funkcioniranje tržišta kapitala potrebno je pružiti ulagačima veću

sigurnost kroz transparentnost i poboljšanje kvalitete regulacije,provoditi mjere zaštite

malih dioničara, ubrzavati razvoj financijskog tržišta te širiti i produbljivati vlasnička

prava.

67

LITERATURA

1) KNJIGE

Alajbeg D., Bubaš, Z., 2001, Vodič kroz hrvatsko tržište kapitala za građane,

Institut za javne financije, Zagreb.

Cingula, M., ČalopaKlačmer, M., 2009, Financijske institucije i tržište kapitala,

Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Varaždin.

Cvjetičanin, M., 2005, Burzovno trgovanje – Priručnik za investitore i

analitičare, Masmedija, Zagreb.

Foley, B.J., 1998, Tržišta kapitala, 2. izdanje, Mate d.o.o, Zagreb.

Gašparović, A., 2001, Tržište kapitala u Republici Hrvatskoj, Sinergija, Zagreb

Leko, V., 2004, Financijske institucije i tržišta, Pomoćni materijal za

izučavanje, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb.

Prohaska, Z., 1996, Analiza vrijednosnih papira, Infoinvest, Zagreb.

2) ČLANCI

Bakker, M.R., Gross, A., 2004, DevelopmentofNon-bank Financial

Institutionsand Capital marketsinEuropean Union AccessionCountries, WB

WorkingPaper, no. 28, Washington: TheWorld Bank, pogledano 04.09.2015,

[dostupno na: http://www-

wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2004/04/06/

000090341_20040406143746/Rendered/PDF/284040PAPER0WBWP028.pdf].

Benić, V., Franić, I., 2008, Komparativna analiza likvidnosti tržišta kapitala

Hrvatske i zemalja regije, Financijska teorija i praksa, vol. 32, no. 4, pp. 481-

502.

Claessens, S., Djankov, S., Klingebiel, D., 2000,

StockMarketsinTransitionEconomies, Financial SectorDiscussionPaper 5.,The

World Bank, pogledano 05.09.2015. dostupno na:

http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=240703].

68

Dalić, M., 2002, Privredna kretanja i ekonomska politika: Usporedna analiza

hrvatskog financijskog sustava i financijskih sustava naprednih tranzicijskih

zemalja,pp. 27-52.

Gregurek, M., 2001, Stupanj i učinci privatizacije u Hrvatskoj, Ekonomski

pregled, vol. 52, no. ½, pp.155-188.

Iorgova, S., Ong, L.L., 2008, The Capital MarketsofEmerging Europe:

Institutions, Instruments andInvestors, InternationalMonetrayFund,

Monetaryand Capital Markets Department, IMF Workingpaper WP/08/103.

Iorgova, S., Ong, L.L. 2008, The Capital MarketsofEmerging Europe:

Institutions, Instruments andInvestors, InternationalMonetrayFund,

Monetaryand Capital Markets Department, IMF Workingpaper WP/08/103,

pogledano 05.09.2015. dostupno na:

http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2008/wp08103.pdf].

Olgić Draženović, B., Preni, V., 2014, Razvoj tržišta kapitala u post-

tranzicijskim zemljama EU, Ćurak, M., Kundid, A., Visković, J. (ur), 2014,

Financijenakonkrize: forenzika, etikaiodrživost, Split: Ekonomskifakultet,

Sveučilište u Splitu, 2014. pp. 45-66,pogledano 20.03.2015.[dostupnona:

https://bib.irb.hr/datoteka/700561.OlgicDrazenovic_Preni_Split_2014_Razvoj_t

rita_kapitala_u_post-tranzicijskim_zemljama_EU.pdf]

Yartey, C. A., 2008, The determinant

ofStockMarketDevelopmentinEmergingEconomies: IsSouthAfricaDifferent?,

IMF WP/08/32, pogledano 04.09.2015., [dostupno

na: http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2008/wp0832.pdf].

3) ELEKTRONIČKI IZVORI

Agencija za trg vrednosnihpapirjev, 2015, O Agenciji, dostupno na

http://www.a-tvp.si/?id=1 (29.03.2015.)

Bratislava Stock Exchange 2015, Statistička izvješća, dostupno na

http://www.bsse.sk/bcpben/Statistics/Year/tabid/171/language/en-

US/Default.aspx (30.04.2015)

69

BratsilavaStock Exchange 2015, Osnovne informacije, dostupno na

http://www.nbs.sk/en/financial-market-supervision/securities-market-

supervision/stock-exchange/basic-information (24.06.2015.)

BudapestStock Exchange 2015, Financijska izvješća, dostupno na

http://bse.hu/topmenu/trading_data/stat_hist_download/periodical_statistics/stat

_fig.html?pagenum=15 (01.04.2015.)

BudapestStock Exchange 2015, Kratka povijest burze, dostupno na

http://bse.hu/topmenu/about_us/history (01.04.2015)

Eurostat 2015, Bruto društveni proizvod za promatrane zemlje za razdoblje

2005.-2014. godine, dostupno na

http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=nama_10_gdp&lang=e

n (30.04.2015)

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga 2015, O nama, dostupno na

http://www.hanfa.hr/nav/58/o-nama.html (18.03.2015)

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga 2015, Tržište kapitala, dostupno

na http://www.hanfa.hr/nav/254/naslovni-teskt---trziste-kapitala.html

(18.03.2015.)

Ljubljana Stock Exchange 2015, Kronologija Borze, dostupno na

http://www.ljse.si/cgi-bin/jve.cgi?doc=2321 (18.06.2015.)

Ljubljana Stock Exchange 2015, Povijest burze, dostupno na

http://www.ljse.si/cgi-bin/jve.cgi?doc=2319 (29.03.2015.)

Ljubljana Stock Exchange 2015, Statistička izvješća, dostupno na

http://www.ljse.si/cgi-bin/jve.cgi?doc=1595 (29.03.2015.)

Rast prometa Budimpeštanske burze, dostupno na

http://www.poslovni.hr/trzista/rast-prometa-budimpestanske-burze-u-prosloj-

godini-62-posto-2307 (18.06.2015.)

Središnje klirinško depozitarno društvo 2015, O nama, dostupno na

http://www.skdd.hr/portal/f?p=100:7:0::NO (18.03.2015.)

Zagrebačka burza 2015, Osnovni podaci CROBEX10, dostupno na

http://www.zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEX10 (31.08.2015.)

Zagrebačka burza 2015, Osnovni podaci CROBEX-a, dostupno na

http://zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEX (18.03.2015.)

70

Zagrebačka burza 2015, Osnovni podaci CROBEXplus, dostupno na

http://www.zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEXplus (31.08.2015.)

Zagrebačka burza 2015, Osnovni podaci CROBEXtr, dostupno na

http://www.zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEXtr (31.08.2015.)

Zagrebačka burza 2015, Osnovni podaci CROBIS-a, dostupno na

http://zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBIS (18.03.2015.)

Zagrebačka burza 2015, Osnovni podaci CROBISTR, dostupno na

http://www.zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBISTR (31.08.2015.)

Zagrebačka burza 2015, Periodična izvješća trgovanja, dostupno na

http://www.zse.hr/default.aspx?id=178 (20.03.2015.)

Zagrebačka burza 2015, Povijest Zagrebačke burze, dostupno na

http://www.zse.hr/default.aspx?id=26 (20.03.1015)

Zagrebačka burza 2015, Sastav CROBEX-a, dostupno na

http://zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBEX (18.03.2015.)

Zagrebačka burza 2015, Sastav CROBIS-a, dostupno na

http://zse.hr/default.aspx?id=44101&index=CROBIS (18.03.2015.)

71

POPIS TABLICA

Redni broj Naziv tablice Stranica

1. Sastav CROBEXA na dan 18.3. 2015. godine 34

2. Sastav CROBIS-a na dan 18.3.2015.godine 36

3. Struktura tržišta kapitala na Zagrebačkoj burzi u razdoblju od

2005.-2014. godine 38

4. Pokazatelji tržišne kapitalizacije Zagrebačke burze u

razdoblju od 2005.-2014. godine 38

5. Struktura prometa na Budimpeštanskoj burzi u razdoblju od

2005.-2014. godine 44

6. Pokazatelji tržišne kapitalizacije na Budimpeštanskoj burzi u

razdoblju od 2005.-2014. godine 44

7. Struktura prometa na Ljubljanskoj burzi u razdoblju 2005.-

2013. godine 49

8. Pokazatelji tržišne kapitalizacije na Ljubljanskoj burzi u

razdoblju od 2005.-2013. godine 50

9. Struktura prometa na Bratislavskoj burzi u razdoblju 2005.-

2014. godine 54

10. Pokazatelji tržišne kapitalizacije na Bratislavskoj burzi u

razdoblju 2005.-2014. godine 54

11. BDP za promatrane tranzicijske zemlje u razdoblju od 2005.-

2014. godine 58

72

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naziv grafikona Stranica

1. Struktura vlasništva SKDD-a na dan 1.4.2015. godine 30

2. Kretanje indeksa CROBEX u razdoblju od 2005. – 2014.

Godine ( izražen u bodovima) 33

3. Kretanje indeksa CROBIS u razdoblju od 2005.-2014.

Godine (izražen u bodovima) 37

4. Kretanje indeksa BUX u razdoblju od 2005.-2014. Godine

(izražen u bodovima) 43

5. Kretanje burzovnog indeksa SBI u razdoblju od 2005.-2009.

Godine (izražen u bodovima) 48

6. Kretanje indeksa SAX na bratislavskoj burzi u razdoblju od

2005.-2014. Godine (izražen u bodovima) 53

7.

Komparacija burzovnih indeksa promatranih tranzicijskih

zemalja u razdoblju 2005.-2014. Godine (izražena u

bodovima)

57

8. Promet dionica za odabrane tranzicijske zemlje u razdoblju

od 2005 .- 2014. Godine (u milijunima eura) 59

9. Promet dionica / BDP za odabrane tranzicijske zemlje u

razdoblju od 2005.-2014. Godine 59

10. Tržišna kapitalizacija za odabrane tranzicijske zemlje u

razdoblju od 2005. - 2014. Godine (u milijunima eura) 61

11.

Pokazatelji udjela tržišne kapitalizacije dionica u BDP-u za

razdoblje od 2005.-2014. godine za promatrane zemlje u

tranziciji (u postocima)

63

73

POPIS SHEMA

Redni broj Naziv Stranica

1. Podjela financijskog tržišta 7

2. Nacionalno tržište kapitala i međunarodno

tržište kapitala 10

3. Financijska piramida 13