Metodologije Razvoja DSS Interfejsa

7/24/2019 Metodologije Razvoja DSS Interfejsa

1/6

2.3.2 Metodologije razvoja DSS interfejsa

Prema Poweru [22], po Keenu i Gambinou prirodni poredak prioriteta u DSS razvoju prati sledea etiri koraka:

1 Dizajniranje dijalo!a2 Dizajniranje komandi u terminima korisniki" pro#esa i kon#epata

$ De%inisanje &ta korisnik vidi i preduzima po izvr&enju odre'ene komande( Povratak na izradu pro!ramske lo!ike i upravljanje poda#ima

Prema Poweru [22], alternativni pristup de%inisao je Silver 1)*1 ! koji smatra da se razvoj DSS korisniko!inter%ejsa sastoji od sledei" koraka :

1 +dre'ivanje korisnika2 De%inisanje &ta taj korisnik eli da radi sa sistemom$ De%inisanje koraka koje korisnik mora izvr&iti da bi obavio zadatak( -rtanje dija!rama koraka iz take $, ukljuujui i drvo odluivanja i nje!ovu reviziju od strane korisnika. De%inisanje koraka koji za"tijevaju interak#iju sa sistemom/ De%inisanje in%orma#ija i za"tjeva odluivanja za svaku interak#iju 0 sistemski" i korisniki"* zbor kate!orije dijalo!a 0 meniji, promptovi, %orme,

3 zrada dija!rama toka za dijalo!e, prikazujui sve odluke i nji"ove in%orma#ione za"tjeve 4evizija dija!ramatoka od strane korisnika) Dizajniranje ekrana15 6estiranje, analiza, pojednostavljivanje, izmjene ekrana11 zmjene u dija!ramima odluivanja12 7a&tita dijalo!a od korisnikove nepredvidljivosti

Silverova lista se odnosila na tradi#ionalni pristup razvoju zasnovan na ivotnom #iklusu 8e'utim, svaki de%inisani

korak mora biti izvr&en, nezavisno od razvojne metodolo!ije 9ak i kod metodolo!ije rapidno! prototipsko! razvoja,

vano je da se zna ko je DSS korisnik, u koje svr"e e on koristiti sistem i koje pro#esne radnje e pri tom obavljati8o!u se izostaviti kora#i koji se odnose na izradu %ormalni" dija!rama i umjesto nji" %avorizovati kreiranje

prototipova i veri%ika#iju korisnika pomou prototipa svakom sluaju su&tina i nunost njeno! razumijevanja je

prisutna u oba sluaja

2.2.3 Principi dizajniranja korisnikog interfejsa

Prema Poweru [22], S"neiderman je 1))2 ! de%inisao nekoliko op&ti" prin#ipa za dizajn korisniko! inter%ejsa bilo

ko! interaktivno! sistema

1 6enja ka konzistentnosti

slinim situa#ijama se moraju primjenjivati konzistentne sekven#e ak#ija

dentina terminolo!ija u promptovima, menijima i "elpovima

2 +bezbje'ivanje prei#a za %rek%entnu upoterebu

Smanjenje broja interak#ija i poveanje nji"ove brzine

8o!unost upotrebe spe#ijalizovani" tipki, skriveni" komandi i makroa

Skraenje vremena od!ovora sistema i ubrzavanje displeja

$ +bezbje'ivanje povratni" in%orma#ija

7a svaku ak#iju korisnika sistem mora obezbijediti povratne in%orma#ije

7a !lavne ak#ije korisnika mora se obezbijediti moan od!ovor


2/6

( Dizajn dijalo!a mora predstavljati zatvorenje

Sekven#a ak#ija mora se or!anizovati kao zatvorena #jelina koja ima prepoznatljiv poetak i kraj

Dizajn dijalo!a mora biti od!ovarajui sposobnostima korisnika

. ;ednostavno prevazilaenje !re&aka Dizajn sistema mora biti takav da onemo!ui korisnika da pravi serijske !re&ke


3/6

%daptivnost. Sistem mora biti prila!odljiv razliitoj kompetentnosti, navikama i stilovima korisnika Po&to je ovo

vrlo te&ko ostvariti, sistem mora usvojiti univerzalni expert usermod kod koje! je upotreba promptova znaajnosmanjena ili je uop&te nema Gra%iki inter%ejs mora raspola!ati i mo!uno&u upravljanja tastaturom, !dje se ak#ije

mi&em i menijima mo!u zamijeniti od!ovarajuom kombina#ijom tastera

&niformnost komandi i interfejsa. Korisnik e lako i za kratko vrijeme, savladati vi&e razliiti" inter%ejsa ikretanje u okviru nji", ukoliko su oni slini +vo podrazumijeva upotrebu identini" ili ekvivalentni" sekven#i

komandi u slinim situa#ijama potreba terminolo!ije sa kojom je korisnik %amilijaran je tako'e %aktor koji utie

na uni%ormnost inter%ejsa

rijeme potre"no za savladavanje DSS 'a. Dizajner DS sistema mora uzeti u obzir to &ta korisnik zna i kakav je

nje!ov nain razmi&ljanja, da bi mo!ao obezbijediti brzo i lako uenje upravljanja tim sistemom

(ako)a podsje)anja. @eina korisnika DS sisteme koristi povremeno, nekoliko puta !odi&nje, prilikom periodini"

analiza poslovanja i dru!o! skladu sa tim korisniki inter%ejs mora biti podsjetniki orjentisan kako bi se

redukovalo vrijeme potrebno za ponovno ukljuivanje korisnika u sistem

&pravljanje grekama. Gre&ke koje DSS korisni#i prave mo!u biti od oni" ozbiljni", koje za rezultat imaju

po!re&no done&enu odluku zbo! nepravilne upotrebe sistema ili o&teenu bazu podataka, pa sve do oni" manjeozbiljni", koje samo oduzimaju korisniku vrijeme i nemaju dru!i" lo&i" e%ekata 4azumijevanje korisnikovo!

uobiajeno! naina dono&enja neke odluke moe u znaajnoj mjeri doprinijeti minimiza#iji !re&aka Korisni#i

najvi&e prave !re&ke iz klase manje ozbiljni" !re&aka tom smislu, korisniki inter%ejs mora posjedovatime"anizme koji smanjuju vjerovatnou da e korisnik napraviti takvu !re&ku kao i me"anizme za brz i lak

oporavak

Potre"ni nivo koncentracije korisnika. Korisniki inter%ejs mora redu#irati broj injeni#a koje korisnik trebadrati u !lavi nter%ejs naime, mora posjedovati niz oznaka i izlazni" parametara koji omo!uavaju lako

sa!ledavanje tekue! s#enarija

*amornost upotre"e. Aizika zamornostodupotrebe DS sistema jevrlo rijetka, jer se ovi sistemi ne odlikuju

%rekventnom upotrebom Baje&e je, dakle, rije o mentalnoj zamornosti Da bi se ovo izbje!lo sistem mora odrati

potrebnu kon#entra#iju u okviru sposobnosti korisnika i redosled ak#ija koji se od nje!a za"tijeva mora od!ovaratinainu kako i" on uobiajeno obavlja

*a"avnost. Korisnik mora uivati dok koristi inter%ejs DS sistema +vo znai da korisnik mora biti permanentnoin%ormisan o tome &ta sistem trenutno radi, upozoren ako je upotrijebio opera#iju koja due traje i snadbjeven

od!ovarajuim izvje&tajima u toku te opera#ije i dru!o Generalno !ovorei, sistem mora minimizovati ne!ativne

posledi#e koje proizvodi nekooperativni pristup

2.3 DSS ar$itektura+ komunikacione i sigurnosne pretpostavke

Pod DSS ar"itekturom podrazumijeva se nain or!anizovanja "ardvera, distribu#ije podataka i so%tvera, inte!risanjakomponenti i %iziko! povezivanja Su&tinsko pitanje pri de%inisanju ar"itekture je da li e sistem putem tanki"

klijenata biti dostupan samo unutar kompanijsko! intraneta ili e biti na !lobalnom


4/6

Intranet

Internet

WWW Browser

Any Client O/S

Any Client

Hardware

SQL

Engine

WWW

Server

Server

Hardware

RDBMS

Plator!

Slika 2. DSS ar"itektura visoko! nivoa

nternetu Skalabilnost ar"itekture tj njena sposobnost da ravnopravno podri vee ili manje koliine podataka, kao

i vei ili manji broj korisnika, je veoma vana za DS sisteme

zbor od!ovarajue ar"itekture za DSS zavisi od tipa i namjene sistema 8ali DSS projekti razvijeni za individualnu

upotrebu ne za"tijevaju posebno planiranje ar"itekture ve se mo!u uklopiti u ve postojeu 6 or!aniza#iju @eiDSS sistemi za"tijevaju paljivo planiranje i izbor od!ovarajue ar"itekture Ba sli#i 2. prikazana je DSS

ar"itektura visoko! nivoa prisutna kod napredni" DS sistema

u 8rea i komunika#ionaoprema povezuje "ardversku plat%ormu tj omo!uava konek#iju na od!ovarajue servere ili baze podataka,

omo!uava lanovima radno! tima da me'usobno komuni#iraju i dijele podatke DSS ar"itektura visoko! nivoa

obino u sebi ukljuuje vi&e servera, baza podataka i mno&tvo radni" stani#a situa#iji kada se razmi&lja o razvojuDS sistema postojea mrea unutar or!aniza#ije se moe iskoristiti kao dio DSS ar"itekture, ukoliko ona moe

zadovoljiti tekue i budue saobraajne potrebe to! sistema a zasniva na intranetu tj nternetu, dovoljni su tanki

klijenti koji na sebi imaju samo web browseri preko ko!a pristupaju webstranama tj poda#ima na web serveru


5/6

a na dru!i obezbje'ujui pri tom:


6/6

servise komunika#ione dostave

me"anizme %ra!menta#ije i razdruivanja

routing%unk#ije

toku putovanja podataka od jedno! vora do dru!o!, poda#i nailaze na kompjutere, tzv rutere, koji usmjeravaju

trans%er podataka optimalnim putem Poda#i se, obino, prije trans%era moraju %ra!mentirati

Documents

Metodologije Razvoja DSS Interfejsa