Upload
chen
View
86
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
METODE PODUČAVANJA BOLESNIKA. Specijalistički studij Kliničko sestrinstvo MODUL MEDICINSKA SESTRA ZA KONTROLU BOLNIČKIH INFEKCIJA. KONTAKT INFORMACIJE. Melita Rukavina, prof . Katedra za zdravstvenu psihologiju, Ksaver 209 Tel . 549 5925 E-mail: melita.rukavina @ zvu.hr - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
METODE PODUČAVANJA BOLESNIKA
Specijalistički studij Kliničko sestrinstvoMODUL MEDICINSKA SESTRA ZA
KONTROLU BOLNIČKIH INFEKCIJA
KONTAKT INFORMACIJE
Melita Rukavina, prof.Katedra za zdravstvenu psihologiju,Ksaver 209Tel. 549 5925E-mail: [email protected]: srijedom 13.00.-15.00.Ksaver, soba 207Korisničke stranice nastavnika: www.zvu.hr/~
melitas
Raspored nastave Metode podučavanja bolesnika
PONEDJELJAK 23.04.2012.
UTORAK 24.04.2012.
SRIJEDA 25.04.2012.
ČETVRTAK 26.04.2012.
14.00.-16.15.Uvod u kolegijOsobine dobrih poučavateljaOsnovne vještine u savjetovanjuKsaver 196, dv. 403
14.00.-16.15.Prikaz različitih metoda podučavanjaKsaver 196, dv.401
14.00.-15.30.Stilovi učenjaKsaver 209, dv. 20915.45.-17.15.Rad u grupiKsaver 196, dv. 404
13.00.-17.00.Praktični rad – izrada predavanja, radionica, rad na slučajevimaKsaver 196, dv. 401
LITERATURA1. Zarevski, P. (1993) Psihologija pamćenja i
učenja. Naklada Slap, Jastrebarsko2. Vizek Vidović, V., Vlahović Štetić, V.
Rijavec, M., Miljković D. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP – Vern, Zagreb.
PREDSTAVLJANJE
Zaboravio sam čemu su me podučavali.Sjećam se samo onoga što sam naučio.
Patrick White
Čini li nečija stručnost osobu uspješnim edukatorom?
NE DA
Dobro poznavanje vlastite struke, ne znači i biti dobar edukator!!!
Kako onda?Biti edukator/nastavnik je “druga” struka.Dvije struke:1. Stručnjak u poznavanju onoga što smo
studirali. Znati odgovore na pitanja: Što? Zašto?
2. Stručnjak u prijenosu tog znanja na druge. Imati nastavničke kompetencije. Znati odgovor na pitanje: Kako?
ZDRAVSTVENI ODGOJCILJ: stvarati promjene u stavovima i ponašanju
(pacijenata, obitelji pacijenata, zajednice)
kako se ponašati, što misliti prije bolestida se sačuva/ unaprijedi zdravlje
u situacijama bolesti kako bi ih se ublažilo i liječilo
PRIMARNIprevencija
SEKUNDARNI podučavanje pojedinaca i skupina s visokim rizikom
EDUKACIJA BOLESNIKA(TERCIJARNI)
Koje vještine i osobine treba imati medicinskasestra da bi bila dobar podučavatelj?
Koji je vaš komunikacijski stil?
Glavni cilj: rast i razvoj ličnostiOsposobiti pacijenta za samopomoćNaglasak na osobnim potencijalima pacijentaČesto ima edukativnu zadaću (pojedinca
poučavamo dabolje funkcionira u trenutnim ili određenim
životnimulogama, objašnjavamo postupke i sl.)
Savjetovanje:
Karakteristike lošeg slušanja:
različiti neverbalni znakovi
stalno upadanje u riječ («E da, da, a kad sam ja....»)
pitanja “zašto???” i savjeti “trebala si” , «moraš to tako i tako»
podučavanje («Na poslu je najbolje ne stvarati prijateljstva»)
Karakteristike lošeg slušanja:
neuvažavanje tuđih osjećaja («Glupo ti je ljutiti se oko toga», «Nemoj biti tužna..»)
Glupo je što se ljutiš, nema
razloga!
gotovi savjeti i rješenja («Za tebe bi bilo najbolje da...»,)
moraliziranje, “popovanje” («Ko se maća laća...», «Lijepo sam ti govorila...»)
Trebao si ...A lijepo sam ti govorila...
kritiziranje, procjenjivanje, osuđivanje («To nije bilo pametno ni odgovorno»)
interpretiranje riječi na svoj način («A ha, kažeš da ti je naporno na poslu, to znači da to i nije posao za tebe»)
etiketiranje i postavljanje dijagnoze («Ti si preosjetljiva, zato sve shvaćaš osobno», «Ti si paranoičan, zato misliš da šef ima nešto protiv tebe...»)
Slušati s uvažavanjem znači:
pokazati odgovarajuću neverbalnu komunikaciju šutjeti, izbjegavati prekidanje govornika, ne pogađati i
dovršavati tuđe rečenice
odgovoriti na ono što vas osoba pita
postavljati tzv. «otvorena» pitanjaNE «Jeste li razumjeli» NEGO «Što bih još trebala pojasniti»
Aktivno slušati znači:
parafrazirati (provjeriti jesmo li i u kojoj mjeri razumjeli ono što nam osoba govori) “Čula sam da ste rekli... je li to točno”“Ako sam dobro razumjela vi smatrate da... je li to točno...”
sažimati - rekapituliranje dosadašnjeg toka razgovora“Dakle, dogovorili smo se to, to i to”
reflektirati osjećaje neutralnim tonom“Čini mi se da vas ova tema brine, je li to točno?”“Dok to govorite imam dojam da vas takvo ponašanje ljuti...
KAD AKTIVNO SLUŠAMO DRUGU OSOBU, ŠALJEMO JOJ SLJEDEĆE PORUKE:
Ja čujem tvoj problem
Vidim kako se osjećaš
Potaknut ću te da razmisliš o problemu i pronađeš druga rješenja
Vjerujem u tebe i u to da sam/a možeš naći vlastito i dobro rješenje
Zatvorena pitanjaHoćete li...Možete li...Jeste li za...
Kad? Koliko? Kada?
Otvorena pitanja Možete li mi reći nešto više o...? Što biste željeli dodati…? Što mislite o...? Kako ste doživjeli ...? Kakav prijedlog imate za…? Kakvo iskustvo imate s...? Kako će se to odraziti na...? Kako bi trebalo izgledati…?
Riječi koje izazivaju obrambeno reagiranjeZapovjedne riječi/fraze
Morate..., Inzistiram da..., Bilo bi vam bolje...
Omalovažavajuće/procjenjivačke riječiTo je glupa ideja, To vam baš nije bilo
pametno
Negirajuće riječiNeću..., Ne mogu..., To se ne može
napraviti...”
Fraze i uopćavanjaSmatra se da...Ljudima se to neće dopasti...
Da ali...Nikad..., Uvijek...