24
PRAVA DUŠEVNIH BOLESNIKA Predavač: dipl.med.tech. MF Izradili: MM Bjelovar, listopad 2012. VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA BJELOVAR STUDIJ SESTRINSTVA ZDRAVSTVENA NJEGA PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA 1

Prava duševnih bolesnika

Embed Size (px)

DESCRIPTION

seminar iz zdravstvene njege psihijatrijskih bolesnika, PSIHIJATRIJA, PRAVA

Citation preview

Page 1: Prava duševnih bolesnika

PRAVA DUŠEVNIH BOLESNIKA

Predavač: dipl.med.tech. MF

Izradili: MM

Bjelovar, listopad 2012.

VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA BJELOVAR STUDIJ SESTRINSTVA

ZDRAVSTVENA NJEGA PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA 1

Page 2: Prava duševnih bolesnika

SADRŽAJ:

UVOD

DEFINICIJA LJUDSKIH PRAVA

LIŠENJE OSOBE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA - TEMELJNA NAČELA

OSNOVNA PRAVA NA LIJEČENJE I PRAVA BOLESNIKA

Temeljna prava duševnih bolesnika

PRISILNA HOSPITALIZACIJA

Postupak prisilne hospitalizacije

Prava bolesnika kod prisilne hospitalizacije

Mjere prisile

ZAKLJUČAK

LITERATURA

Page 3: Prava duševnih bolesnika

UVOD

Duševni bolesnici su najobespravljenija kategorija bolesnika i ujedno najobespravljenija društvena skupina uopće. Postoje zakoni koji štite njihova prava, međutim prečesto je nepridržavanje tih zakona.

Kao zdravstveni radnici dužni smo poznavati prava duševnih bolesnika ne bi li mi bili prvi koji će ih poštivati.

Page 4: Prava duševnih bolesnika

DEFINICIJA LJUDSKIH PRAVA

„Svi ljudi rođeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima“- početak je prvog člana Opće deklaracije o

ljudskim pravima. To znači da svi mi, od trenutka rođenja posjedujemo određena prava koja nazivamo ljudskim

pravima. Ona su zajamčena svakom čovjeku na temelju njegova postojanja kao čovjeka i ona su neotuđiva (što znači

da nikome ne mogu biti oduzeta).

Page 5: Prava duševnih bolesnika

Osnovna ljudska prava, neotuđiva, koja pripadaju svakom čovjeku jesu: Pravo na život

Jednakost pred zakonom i pristup pravosuđu

Zaštita od izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja

Poštivanje mentalnog i tjelesnog integriteta

Poštivanje privatnosti, doma i obitelji

Pravo na obrazovanje

Zdravlje, osposobljavanje i rehabilitacija

Rad, zapošljavanje i primjeren životni standard

Sudjelovanje u političkom i javnom životu

Page 6: Prava duševnih bolesnika

Osobe lišene poslovne sposobnosti Osobu koja se zbog određenih duševnih smetnji ili drugih

uzroka nije sposobna brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih lišit će se poslovne sposobnosti u cijelosti ili djelomice.

Tim se osobama uskraćuje pravo na samostalno

odlučivanje s kim će živjeti, s kim će sklopiti brak,

one ne mogu raspolagati imovinom, kao ni

sudjelovati u političkom i javnom životu. Također im

se uskraćuje i pristup pravosuđu.

Page 7: Prava duševnih bolesnika

Lišenje poslovne sposobnosti trebalo bi biti samo krajnja mjera koja se poduzima u cilju zaštite osobe s duševnim smetnjama koja će se ograničiti na rijetke i izrazito opravdane slučajeve jer ono itekako u velikoj mjeri ograničava osnovna ljudska prava!

Page 8: Prava duševnih bolesnika

ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PACIJENATA

1999.osnovana je Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata

2004.Hrvatski Sabor donosi zakon o zaštiti prava pacijenta

Page 9: Prava duševnih bolesnika

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA - TEMELJNA NAČELA

Svaka osoba s duševnim smetnjama ima pravo na zaštitu i unapređenje svoga zdravlja.

Osoba s duševnim smetnjama ima pravo na jednake uvjete liječenja kao i osobe smještene u druge zdravstvene ustanove.

Slobode i prava osobe s duševnim smetnjama mogu se ograničiti samo zakonom ako je to nužno radi zaštite zdravlja ili sigurnosti te zdravlja ili sigurnosti drugih osoba.

Page 10: Prava duševnih bolesnika

Dostojanstvo osoba s duševnim smetnjama mora se štititi i poštovati u svim okolnostima.

Osobe s duševnim smetnjama imaju pravo na zaštitu od bilo kakvog oblika zlostavljanja te ponižavajućeg postupanja.

Osobe s duševnim smetnjama ne smiju biti dovedene u neravnopravan položaj zbog svoje duševne smetnje.

Page 11: Prava duševnih bolesnika

Psihijatri i drugi zdravstveni djelatnici dužni su organizirati liječenje osoba s duševnim smetnjama tako da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničavaju njihove slobode i prava te fizičke i psihičke neugodnosti osobama s duševnim smetnjama i vrijeđaju njihovu osobnost i ljudsko dostojanstvo.

Psihijatri i drugi zdravstveni djelatnici dužni su dobrovoljnom prihvaćanju suradnje u liječenju i uvažavanju želja i potreba osobe s duševnim smetnjama dati prednost pred prisilnim mjerama.

Page 12: Prava duševnih bolesnika

OSNOVNA PRAVA NA LIJEČENJE I PRAVA BOLESNIKA Pravo na kvalitetno i pravodobno liječenje

Pravo na hitnu pomoć

Pravo na izbor liječnika i stomatologa

Pravo na kvalitetnu njegu

Pravo na hranjenje sondom

Pravo na obavijesni pristanak na liječenje

Pravo na rehabilitaciju odnosno, rehabilitaciju nakon bolesti, ozljeda, nemoći i sl.

Pravo na pobačaj

Pravo na zaštitu od RTG zračenja

Pravo na odbijanje dijela i čitavog tretmana

Page 13: Prava duševnih bolesnika

Pravo na informaciju u vezi bolesti i liječenja

Pravo na trajnost liječenja

Pravo na kvalitetu komunikaciju s liječnikom i medicinskom sestrom,

odnosno bolničarom

Pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju

Pravo na žalbu zbog nezadovoljstva liječenjem ili njegom, odnosno,

odnosom zdravstvenih radnika

Pravo na mišljenje Etičkog odbora

Pravo na pomoć Suda za prava bolesnika i

Neka druga prava koja su priznata građanima čije su države članice

Europske Unije.

Page 14: Prava duševnih bolesnika

Prema internacionalnoj Povelji o pravima hospitaliziranih neuropsihijatrijskih bolesnika, temeljna prava duševnih bolesnika su slijedeća:

Sva građanska prava za vrijeme hospitalizacije

Pravo na humano, zdravo i sigurno okruženje i sloboda kretanja

Pravo na dostojanstvo

Pravo na primjeren prostor

Pravo na posjetu

Pravo na informacije o uslugama liječenja, o pravnom statusu, o osoblju koje ga liječi, o napretku, odnosno, tijeku liječenja, o premještaju u drugu ustanovu

Page 15: Prava duševnih bolesnika

Pravo na informirani pristanak za liječenje bolesnika

Pravo na privatnost

Pravo na povjerljivost medicinske dokumentacije

Pravo na pravnog zastupnika i dr.

Zabrana upotrebe psihokirurgije i kastracije u liječenju

Elektrokonvulzivna terapija se smije upotrijebiti kao zadnja mogućnost upotrijebive pomoći

Page 16: Prava duševnih bolesnika

PRISILNA HOSPITALIZACIJA Prisilna hospitalizacija osobe s duševnim smetnjama je

smještaj osobe u psihijatrijsku ustanovu bez njezinog pristanka.

Prihvatljiva je kao rješenje ako to zahtjeva potreba liječenja (medicinska indikacija) ili zato da se društvo zaštiti od psihički oboljelih (socijalna indikacija), odnosno da se oni zaštite od vlastitih postupaka (vitalna indikacija).

Za prisilnu hospitalizaciju moraju biti ispunjena dva kriterija: da je pacijent osoba s težim duševnim smetnjama i da njegovo ugrožavanje okoline odnosno vlastite osobe proizlazi upravo iz tih smetnji, te da je izraženo u visokom stupnju baš u vrijeme donošenja odluke o prisilnom zadržavanju.

Page 17: Prava duševnih bolesnika

Postupak prisilne hopsitalizacije Psihijatar koji primi duševno oboljelog utvrđuje postoje li

razlozi za prisilno zadržavanje.

Njegova odluka mora biti obrazložena, utemeljena na stvarnim razlozima i upisana u Vašu liječničku dokumentaciju.

Tu odluku treba donijeti čim prije, a najdulje u roku od 72 sata od Vašeg prijema!

Zatim psihijatar dostavlja svoju odluku zajedno s liječničkom dokumentacijom sudu.

Sud ispituje odluku psihijatra i saslušava oboljelog i druge osobe kako bi utvrdio je li nužan prisilni smještaj.

Sud je dužan donijeti rješenje o prisilnom smještaju u roku od 8 dana.

Za to vrijeme ustanova imaju pravo zadržati osobu u bolnici.

Page 18: Prava duševnih bolesnika

Prava duševnih bolesnika koji su prisilno hospitalizirani

1. Osoba ima pravo biti obaviještena o svojim pravima.

• osoblje ustanove dužno je objasniti koja su prava osobe postupak prisilnog smještaja

• pravo na odvjetnika

• Pravo žalbe protiv sudske odluke i ostala prava

2. Pravo na privatnost

• pravo držanja uz sebe osobne predmete (odjeću, higijenski pribor, sitne osobne predmete)

• družiti se s drugim osobama

• primati posjete

• o vlastitom trošku slati i primati poštu, pakete i tiskovine telefonirati, pratiti radio i televizijske programe

• sudjelovati po Svom izboru u vjerskim aktivnostima u okviru mogućnosti psihijatrijske ustanove.

Page 19: Prava duševnih bolesnika

3. Pravo na liječenje uz “informirani“ pristanak.

• Prije početka liječenja osoba mora biti informirana od čega bolujete i kakve je prirode bolest

• Kad liječnik predloži određenu vrstu liječenja, mora objasniti dobre i loše strane takvog liječenja, navesti druge oblike

liječenja i što se događa ako osoba odbije liječenje.

• Osoba mora svoj pristanak slobodno, s potpunim shvaćanjem na što točno pristaje

• Pristanak se mora obvezno upisati u liječničku dokumentaciju

Bez pristanka osobe liječnik smije podvrgnuti osobu određenim postupcima i liječiti samo one duševne smetnje zbog kojih je osoba prisilno smještena. U isto vrijeme, mora

biti jasno da bi bez tog postupka došlo do teškog oštećenja zdravlja. I u takvom slučaju liječnik mora uključiti duševno oboljelog u planiranje liječenja i objasniti

postupke.

Page 20: Prava duševnih bolesnika

4. Pravo na uvid u liječničku dokumentaciju

Duševno bolesna osoba ima pravo pogledati što piše u njezinoj liječničkoj dokumentaciji i može tražiti kopije.

5. Pravo na dostojanstvo.

Nitko ne smije biti stigmatiziran i diskriminiran zbog svog zdravstvenog stanja. Pacijenta ne smijemo ponižavati, vikati na njega, prijetiti kažnjavanjem, udarati i slično.

Page 21: Prava duševnih bolesnika

Mjere prisile

• Unatoč prisilnom smještaju, ustanova može primijeniti mjere prisile samo ako je to nužno potrebno (izolaciju, vezanje za krevet, lijekove ).

Mjere prisile se koriste kad je potrebno zaštiti duševno bolesnog da si ne ugrozi život i zdravlje ili da ne naškodi na takav način nekom drugom ili da ga se spriječi uništiti vrijednu imovinu.

One se mogu primijeniti samo kad su ostali načini smirivanja bili bezuspješni i nikad se ne mogu koristiti kao mjere kazne ili osvete.

Page 22: Prava duševnih bolesnika

Zaključak: Biti duševni bolesnik danas u Hrvatskoj vrlo često znači biti stigmatiziran i

obespravljen – osobe s duševnim smetnjama se u pravilu smatra ne samo potpuno nesposobnima za bilo kakvu društvenu i radnu interakciju, već i opasnima za okolinu. Zbog toga ih se hospitalizira, često i doživotno, isključuje ih se iz socijalnog okruženja te se zadire u njihova temeljna ljudska prava.

Zato je potrebno ponavljati činjenicu o zakinutosti duševnih bolesnika kako bi svijest o potrebi zaštite prava duševnih bolesnika prožela sve slojeve društva.

Proglašenje jednog dana u godini danom prava duševnih bolesnika pomoglo bi da se mnogi osvrnu na te bolesnike i postanu svjesni da i sami mogu i trebaju sudjelovati u zaštiti njihovih prava.

6.lipnja. – Dan prava duševnih bolesnika!

(pokrenuta inicijativa na zahtjev Klinike za psihijatriju Vrapče)

Page 23: Prava duševnih bolesnika

LITERATURA:

Goreta M., Jukić V., Medicinska naklada, 2000. : Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama

http://www.zakon.hr/z/181/Zakon-o-za%C5%A1titi-osoba-s-du%C5%A1evnim-smetnjama

Page 24: Prava duševnih bolesnika