Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva

8/16/2019 Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva

1/28

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

METODE KVANTIFIKACIJE PRIJEVOZNIHZAHTJEVA

• kriterij rasporeda rada prijevozi!sredstava i operativo" oso#$ja

- Seminarski rad -

Stdenti! Ment"r!

V% Pro&% dr M'sta&aMe!aovi(

Sarajevo, decembar 2013.

#

OD)JEK* Sa"$ra%a&

)MJER* Cest"'ni sa"$ra%a&

PREDMET* Te(n")"*ke ana)i+e ,est"'n"trans."rta


2/28

/


3/28

1. UVOD

Potreba za izradom općeg rasporeda rada operativnog saobraćajnog osoblja proizlazi iz

činjenice da operativno saobraćajno osoblje, kojeg čini osoblje i prijevozna sredstva, imaju

bitnu ulogu u prijevoznom procesu.

Izrada općeg rasporeda ima svoje razloge zbog potrebe planiranja:

• transportnih sredstava: redovni popravak, tehnički pregled, izvanredni popravak,

angažiranost na drugom zadatku;

• osoblja: bolovanje, godinji odmor, administrativna zabrana, angažiranost na drugom

zadatku.

!ako bi transportno preduzeće uspjeno obavljalo svoj posao potrebno je sve navedeno

uklopiti u opći raspored rada operativnog saobraćajnog osoblja.

0


4/28

2. Materijali kao roba u transportu - transportujući materijali

"asovna proizvodnja materijala i roba za tržite zahtijeva i permanentne potrebe za

transportom kao i irenje njegovog obima, a optimalni uslovi transporta jo uvijek nisu

dovoljno istraženi. # obzirom da se kod većine proizvoda ne poklapa mjesto njihove proizvodnje i potronje, transport predstavlja nužan proces u kojem se trebaju zatititi

osnovne osobine materijala i roba, tj. njihova proizvedena upotrebna vrijednost.

$io nauke o materijalima koji se odnosi na transportujuće materijale, odnosno materijale kao

robu u transportu, integrie zahtjeve proizvodnje sa zahtjevima transporta tih materijala u

sljedećim %azama:

•

uskladitenje i priprema sirovina,

• operacije proizvodnje poluproizvoda i gotovih proizvoda,

• pakovanje, ambalažiranje i označavanje gotovih proizvoda,

• uskladitenje gotovih proizvoda, i

• distribucija gotovih proizvoda do potroača.

Izbor optimalnih uslova transporta materijala od proizvodnje do potronje podrazumijeva

poznavanje velikog broja %aktora koji mogu uticati na smanjenje upotrebne vrijednosti

transportujuće robe, i to:

• osobine materijala i roba,

• ponaanje tokom transporta,

• pakovanje i ambalažiranje,

• skladitenje,

• kvarenje materijala i uzroci kvarenja,

• zatita materijala od kvarenja.

Ilustracije radi, danas je u svijetu poznato preko &.'((.((( opasnih materija koje imaju veoma

veliki transportni koe%icijent, tj. najveći dio proizvodnje se transportuje do krajnjeg potroača.

1


5/28

2.1. Pojavni oblici materijala i roba u transportu

Priroda materijala i roba koji se transportuju, odnosno njihov pojavni oblik u transportu,

direktno utiče na izbor transportne tehnologije.

Podjela materijala na tri osnovna agregatna stanja kao pojavne oblike u transportu nije

dovoljna, zbog čega se, prema stabilnosti prostornog oblika, razlikuju:

• materijali bez oblika,

• sipki materijali,

• pastozni materijali, i

• materijali stabilnog oblika.

Materijali bez oblika su: gasovi pod normalnim pritiskom, komprimirani i ukapljeni gasovi,

tečnosti i neki dvo%azni sistemi )otopine, emulzije, suspenzije*. !ako je kod ovog pojavnog

oblika riječ o %luidima, tehnologija realizacije skladinih, transportnih i pretovarnih procesa je

speci%ična i podrazumijeva primjenu specijalnih sistema i opreme.

+sobina gasova je da im zapremina i oblik nisu konstantni i da pod normalnim i povienim

pritiskom zauzimaju sav raspoloživi prostor koji se kompresijom može smanjiti. ko se

odre-ena količina gasa stavi u zatvorenu posudu, gas će zbog težnje da se iri vriti pritisak na

zidove suda. bog tih svojih osobina, gasovi se uvijek svrstavaju u kategoriju opasnih roba i u

transportu se isključivo pojavljuju kao komprimirani ili ukapljeni.

Postupak ukapljivanja ili likve%rakrije predstavlja prevo-enje u tečno stanje supstanci koje su

na sobnoj temperaturi i atmos%erskom pritisku u gasovitom slanju. Postupak se obavlja

naizmjeničnim podvrgavanjem gasa povienom pritisku i sniženoj, kritičnoj temperaturi. /a

ovaj način gasovi prelaze u tečno stanje i tretiraju se kao tečnosti koje karakierie

konstanrnost zapremine i oblik posude u kojoj se nalaze.

2


6/28

a razliku od gasova, kod tečnosti se kompresijom ne mijenja zapremina, ali se obezbjeduje

horizontalnost nivoa tečnosti to je, s obzirom na uslove transporta, veoma važno. 0ako-er,

sve tečnosti, za razliku od gasova, ne pripadaju kategorijama opasne robe.

Sipki ili raupni materiali su: prasci, granule, krupice, te zrnati i krupnozrnati materijali. +va

vrsta materijala poprima oblik posude u kojoj se nalazi, a za razliku od tečnosti ne zauzimaju

horizontalni položaj pod uticajem zemljine teže, nego, obrazujući kupasti oblik, sa

horizontalom zatvaraju tzv. nasipni ugao. !arakterie ih nasipna ili zapreminska masa, tj.

odnos mase i volumena, a zavisi o obliku čestica i njihovom me-usobnom razmaku. 1 toku

transporta se, usljed vibracija, rastojanje medu česticama smanjuje, čime se nasipna masa

povećava, a volumen smanjuje.

Pastozni materijali su: razne kreme, želei, pjene, a odlikuje ih karakteristika tečenja pod silom

koja je veća od djelovanja gravitacije. 1 odnosu na tečne i sipke materijale imaju veću

postojanost oblika.

Materijali stabilno! oblika su: najčeće materijali čvrstog agregatnog stanja koje karakterie

konstantnost oblika i zapremine. !arakterie ih velika postojanost volumena i oblika prema

bilo kakvim promjenama. 1 ovu grupu materijala mogu se svrstati svi oni materijali koji se ne

troe u masenim ili zapreminskim jedinicama nego se pakuju, transportuju i koriste kaokomadna roba. "ogu biti trodimenzionalni, dvodimenzionalni ili linearni.

!omadnim materijalima se rukuje komad po komad pri čemu sc mora voditi računa o

osjetljivom materijala. !omadni materijali mogu bili upakovani ili, ako je osjetljivost na

transportne uslove neznatna, neupakovani.

1 grupu komadnih materijala, sa aspekta transporta, spadaju i gasovi, tekućine i sipki

materijali pakovani u odgovarajuću ambalažu.

#a aspekta transportne tehnologije bitno je osigurati kontrolisani oblik i zapreminu materijala

i roba, sto se postiže izborom odgovarajuće ambalaže. 2ime se svi pojavni oblici materijala

prevode u komadnu robu.

2.2. Osnovni principi pakovanja materijalu i roba

3


7/28

#matra se daje oko 3(4 materijala i roba koji se nalaze u transportu podložno promjeni

kvaliteta pod uticajem skladinih i transportnih uslova, a da se izborom optimalne transportne

tehnologije te tete mogu smanjiti i do 5(4.

/a izbor transportne tehnologije utiče mnogo %aktora, od kojih su najznačajniji: prirodamaterijala i roba koji se transportuju, odnosno njihov pojavni oblik u transportu, količina,

%rekventnost, razdaljinu u transportu, vrijednost i dr. /epoznavanje prirode materijala i roba

koji se transportuju može dovesti do njihovog kvarenja, pada nivoa kvaliteta pa i

obezvrije-ivanja. 6to donosi tete i proizvo-aču i transportnim organizacijama. Posebno treba

istaći, kod velike većine transportujućih roba, njihov tetni uucaj na okolinu.

7aznovrsnost osobina ogromnog broja materijala i roba koji se transportuju, kao i njihova

osjedjivost na promjene u toku transporta, ne daje mogućnost jednoobraznog konceptualnog

pristupa u izbom transportne tehnologije. "e-utim, za sve vrste materijala i roba opće je pravilo da

se izborom odgovarajuće ambalaže osigura kontrolisani oblik i zapremina.

Pakovanje materijala ima viestruku %unkciju i odlučujući značaj za očuvanje kvaliteta u toku transporta.

Pravilno izabrana ambalaža, prvenstveno, osigurava kvalitet koji je namijenjen potroaču, to duže

održavanje tog kvaliteta i konstantnu, nepromijenjenu količinu materijala koji se skladiti ili transportuje,

a izbor ambalažnog materijala i način pakovanja zavise od prirode proizvoda, načinu isporuke, te

zahtjeva tržita.

Pakovanje je sastavni dio proizvodnje i u %unkciji je mnogobrojnih %aktora iz područja tehnologije

proizvodnje, nauke o materijalima, dizajna, te drugih disciplina koje, za dobra tehnoloka rjeenja

pakovanja, moraju biti sinhronizovane. Pored prirode proizvoda, kao glavnog %aktora u izboru načina

pakovanja, značajan udio ima i transportna klasa koja obuhvata način tnuisporta željeznički, cestovni,

zračni, vodeni.

#a #like 8., koja daje prikaz tipičnihh predstavnika pojedinih grupa pojavnih oblika transportujućihmaterijala, vidljivo je da se izbor transportne tehnologije mora posebno prilngodavati osobinama i

speci%ičnostima svake robe. Iako npr. materijali bez oblika se susreću kao tečna ili gasovita goriva, razne

sirovine i proizvod: hemijske i %armaceutske industrije, sirovine i proizvodi prehrambene industrije itd. i

u transportu i distribuciji se uvijek pojavljuju upa9.

1 sipke materijale spadaju razni praci, granule, te svi zrnasti materijali različitog granulometrijskog

sastava, koji je bitan za izbor opreme i projektovanja pretovara i transporta, različite speci%ične mase,

različitog ugla prirodne ravnoteže, različite osjetljivosti na abrazivnosti 9 habanje i drugih svojstava

4


8/28

bitnih za izbor ambalaže, skladita, transportne mehanizacije i transportnih sredstava. 0ransport se

obavlja u zatvorenim i otvorenim transportnim sredstvima.

1 pastozne materijale spadaju različite masti, kreme, pjene i drugi materijali različite konzistentnosti,

plastičnosti, tačke kapanja, stinita i plamtita, a transportuju se u otvorenim ili u zatvorenimtransportnim sredstvima sa ili bez ure-aja za zagrijavanje.

"atenjali stabilnog oblika se, u zavisnosti od njihove osjetljivosti, mogu transportovati i u

otvorenim i u zatvorenim transportnim sredstvima.

5

MATERIJA+I ,EZ

)IPKIMATERIJ

PA)TOZNI

MATERIJA+I

)TA,I+N

U +at'"renimtrans."rtnim

sredst'ima

U +at'"renimtrans."rtnimsredst'ima sai)i $e+ re6a&a

+a+ari&a'an&e

+$"

U +at'"renimtrans."rtnimsredst'ima

U "t'"renimtrans."rtnimsredst'ima



U +at'"renimtrans."rtnimsredst'ima

7as"'i! k"m.rimirani8ka.)&eni Na9ta i na9tni

.)in Osta)e

Minera)i;itari,e


9/28

#lika 8. #vrstavanje materijala prema pojavnom obliku u transportu

". Ukupno trajanje vremena upravljanja motornim vozilom i o#mor voza$a

Pravilnikom o ukupnom trajanju vremena upravljanja motornim vozilom utvr-uju se uvjeti i

kriteriji za odre-ivanje i praćenje ukupnog trajanja upravljanja motornim vozilom, odmoru

vozača i načinu rada udvojenih posada u vozilima, u obimu koji utječe na sigurno upravljanje

vozilom, kao i obrazac individualne kontrolne knjižice i uputstvo za njeno popunjavanje .

$nevno vrijeme vožnje vozača ne smije biti duže od devet sati. /eprekidno vrijeme

upravljanja vozilom može biti najvie četiri sata i ( minuta, nakon kojeg vozač mora imati

neprekidan odmor u trajanju od najmanje &' minuta. +dmor može biti podijeljen na dva ili tri

dijela s tim to pojedinačan odmor ne može biti kraći od 8' minuta tokom vožnje od četiri

sata i ( minuta, tako da ukupno vrijeme vožnje i odmora iznosi pet sati i 8' minuta.

Izuzetno, dnevno vrijeme vožnje može se produžiti na 8( sati, ali ne vie od dva puta u toku

jedne sedmice.

ozač autobusa, teretnog motornog vozila ili skupa vozila čija je najveća doputena masa

veća od


10/28

a* puni sedmični odmor u trajanju od najmanje &' neprekidnih sati; b* skraćeni sedmični odmor u trajanju od najmanje


11/28

%. &'SP(O)*)+,S', PO'))*&(, +&S*OV/,0 VO,()

0emeljni eksploatacijski pokazatelji cestovnih transportnih sredstava jesu:

• koe%icijent tehničke ispravnosti,

• koe%icijent statičkog iskoritenja kapaciteta )autobusa u putničkom saobraćaju*,

odnosno nosivosti )u teretnom saobraćaju*,

• koe%icijent dinamičkog iskoritenja kapaciteta )putnički transportni rad autobusa u

putničkom saobraćaju u pkm*, odnosno nosivosti )teretni transportni rad u tkm*,

• speci%ična snaga vozila,

• koe%icijent kompaktnosti,

•

koe%icijent iskoritenja mase vozila,

• koe%icijent iskoritenja gabaritne povrine vozila,

• nosivost teretnog vozila,

• speci%ična povrinska nosivost vozila,

• ke%icijent iskoritenja volumena,

• kapacitet autobusa.

0emeljne %unkcije kriterija izbora transportnog sredstva, sastoje se u sljedećem:

a* %unkcija kriterija ekonomskog značenja 9 interes je svih subjekata da prijevozni

trokovi budu to niži jer se oni pridružuju cijeni proizvodnje

8 8min

m n

iji jC R

= == →∑ ∑

##


12/28

C - prosječna vrijednost trokova izazvana prijevoznim ili transportnim procesom )!">t*

7ij9 prosj. vrij. stvarnih trokova u realiziranom procesu i9tog prijevoznika )!">t*

i 9 označuje da se uzimaju u obzir svi pojedinačni trokovi u procesu prijevoza )utovar,m

istovar, prijevoz, pristojbe i dr.*

j 9 oznaka za prijevoznika

b* %unkcija kriterija kvalitete prijevoza ? ističe se kroz brzinu kao osobitu kvalitetu

prijevoza

8

8

ma@

n

ii pr n

ii

l V

t

=

=

= →∑∑

pr 9 prosječna prijevozna brzina

8

n

ili

=∑ A 9 zbroj svih vremena koje roba provede u prijevozu

8

n

iti

=∑ 9 ukupna razdaljina prijevoza od izvora do cilja kretanja tereta neovisno o tome da li se

pri tome koristilo jedno ili vie prijevoznih sredstava

0ehnoloka podjela vozila prema Bupanoviću:

*ablica ". *enoloki elementi po#jele cestovni vozila

'ate!orija

vozila

Ukupnamasa 3t45

'orisnanosivost 3t455

O#nos

3t45 3t455

Speci6i$na

sna!a po 3t45

3k7t4

Speci6i$na

sna!a po3t455 3k7t4

Potronja!oriva l188

km

1.


13/28

( )> te sb

N N kW

Q=

Ddje je:

/e 9 e%ektivna snaga motora )kE*,

F b 9 bruto masa vozila )t*,

a putničke automobile, kombi vozila i motocikle speci%ična snaga iznosi najmanje 8' kE>t,

za autobuse min. 3 kE>t, za teretna vozila 5 kE>t, za teretna vučna vozila s priključnim

vozilom min. & kE>t, te autobusi zglobnoga konstrukcijskog sastava

%.2. 'ompaktnost transportni sre#stava

Pod kompaktnom prijevoznih sredstava podrazumijeva se koe%icijent ƞk koji se dobije

dijeljenjem nazivne nosivosti )Gn* sa povrinom teretnih prijevoznih sredstva )vanjski

gabariti*.

( )nq

t m L B

η =×

gdje je:

Gn 9 teorijska nosivost )nazivna nosivost*,

H 9 dužina vanjskih dimenzija vozila,

9 irina vanjskih dimenzija vozila.

#lično tome u putničkih automobila i autobusa kompaktnost se nalazi na osnovi ukupne

povrine namijenjene putnicima i standarda propisanog za smjetaj jednog putnika u vozilu

)sjedenje J stajanje*. pri čemu se za jednog putnika u putničkom automobilu uzima normativ

(,'9(,5 m


14/28

Iskoritenje mase prijevoznog sredstva mjeri se koe%icijentom koji se dobije dijeljenjem

vlastite mase vozila "D sa nazivnom nosivoću vozila Gn .

v M

n

MG

qη =

"D 9 masa prijevoznog sredstva bez opterećenja, spremnog za vožnju )kg*

%.%. ,skoritenje !abaritne povrine transportno! sre#stva

Iskoritenje gabaritne povrine vozila mjerimo koe%icijentom iskoritenja gabaritne povrine

koji sc dobije dijeljenjem korisne povrine namijenjene smjetaju predmeta prijevoza sa

gabaritnom povrinom vozila:

p

l b

L Bη

×=

×

gdje je:

l 9 dužina prostora namijenjenog smjetaju predmeta prijevoza,

b 9 irina prostora namijenjenog smjetaju predmeta prijevoza,

H9 dužina vanjskih dimenzija vozila,

9 irina vanjskih dimenzija vozila.

%.9. /azivna nosivost vozila

Iz ekonomskog motrita nazivna nosivost predstavlja korisnu nosivost jer je u izravnoj

pozitivnoj korelaciji o ostvarenim prihodima te djelatnosti.

/azivna je nosivost )nazivni kapacitet vozila namijenjenih prijevozu putnika* maksimalna

količina tereta )u tonama ili broju putnika* koju prijevozno sredstvo može prevoziti s obzirom

na svoje tehničke značajke. /azivni kapacitet je osnovni podatak o nekom prijevoznom

sredstvu, a uvjetovan je uz ostalo, u prvom redu konstrukcijskim značajkama vozila.

#1


15/28

/osivost teretnoga prijevoznog sredstva odre-uje se korisnom nosivoću )u t*, speci%ičnom

volumenskom nosivoću )t>m*, koe%icijentom iskoritenja korisne nosivosti u %unkciji izmjere

prostora za teret, a koristi se i podatak o speci%ičnoj povrinskoj nosivosti )u t>m


16/28

0aj se koe%icijent dobije kad se iskoriteni volumen natovarenoga prijevoznog sredstva

podijeli s nazivnom nosivoću:

vv

n

V

q

η ρ γ

× ×=

gdje je:

9 zapremina prostora namijenjenog teretu )m*

ƞv 9 koe%icijent iskoritenja zapremine prostora za odre-enu vrstu robe

M 9 zapreminska masa tereta )t>m*

Gn 9 nazivna nosivost prijevoznog sredstva )t*.

%.=. 'apaciteti autobusa

!apacitet autobusa odre-en je brojem stajaćih i sjedećih mjesta u skladu sa zakonskim

standardima s obzirom na udobnsot kada je u pitanju donja granica, odnosno iznad togaovisno o željenoj razini kvalitete transportne usluge.

#3


17/28

9. Proce planiranja i izra#e opće! raspore#a ra#a operativno!a saobraćajno! osoblja

0ežnja je da preduzeća svoje djelovanje temelje na sigurnim poslovima )poslovi po ugovoru i

na duže vrijeme*. 1 tim uvjetima subjektivni sudionici prijevoznog procesa )operativno

osoblje* žele znati koje je njihovo mjesto u tom procesu. 0a težnja je razumljiva, jer o

angažiranju ovisi i nagrada ali i mogućnost planiranja slobodnog vremena. Prijevozni proces,

naime, može biti nepredvidljiv, s obzirom na rad u smjenama, nepredvi-ene doga-aje, zadaće

i dr. Iznena-enja nisu isključena ni uz dobro planiranje i pripremu, ali su svakako manje

vjerojatna.

/epredvi-ene aktivnosti operativnog osoblja tehnolozi otklanjaju izradom rasporeda rada.

7aspored rada može biti planski i operativni a u oba slučaja polazi se od objektivnih )ažurnih*

in%ormacija koje su poznate operativnoj upravi.

Proces izrade rasporeda rada predočen je na slici br.


18/28

#lika


19/28

#lika


20/28

0a zadaća u preduzećima s većim brojem prijevoznih sredstava i operativnih radnika )vozača*

može biti veoma složena. 0o zahtijeva KautomatizacijuK procesa izbora koja je moguća jedino

uz posjedovanje odgovarajućeg in%ormacijskog sustava.

7jeenja koja već postoje upozoravaju na to da tehnolozima )operaterima* procesa nisu

potrebna znanja iz in%ormatike )programiranje, programski jezici, operativni sustavi i dr.*,

nego samo pojmovno djelovanje )sposobnost usluživanja računala*. #ve složenije radnje u

procesu izbora obavljaju se automatski primjenom razvijene so%tOareske podrke.

Pretpostavke optimalnog izbora prijevoznog sredstva i vozača u dananjim uvjetima su takve

da im mogu udovoljiti svi oni koji imaju potrebe za izborom. 7ijetko koje poduzeće ne

posjeduje in%ormacijski sustav kojim obra-uje neke od podataka iz svoje djelatnosti.

#pomenimo da suvremeno upravljanje resursima prijevoznog procesa implicira,

pojednostavljeno rečeno, smanjenje neproizvodne vožnje, odgovarajuću evidenciju

pokazatelja djelovanja, praćenje održavanja tehničkih pregleda i dr. 0o uvjetuje i povećanje

ugleda poduzeća zbog čega bi svako oklijevanje u in%ormatizaciji prijevoznog i transportnog

procesa moglo rezultirati nepovoljnim učincima.

Proces izbora prijevoznog sredstva i vozača u klasičnom pristupu povjeren je re%erentu9

disponentu, koji izbor de%inira putnim nalogom. Prije toga disponent uvažava podatke o

konstrukcijskim značajkama, tehničkom stanju i svim ostalim podacima relevantnim za

operativnog re%erenta koji imaju utjecaja na početak, tijek i zavretak prijevoznog procesa.

1 savremenom pristupu procesima izbora prijevoznog sredstva i vozača stvara se

in%ormacijska baza u kojoj su :

9 podaci vezani uz vozilo,9 podaci koji se odnose na vozača,

9 podaci o preventivnim i mogućim interventnim radnjama i

9 ostali podaci koji se smatraju relevantnim u prijevoznom procesu.

0raženi podaci koji se unose u in%ormacijsku bazu rezultat su djelovanja kadrovske,

komercijalne, tehničke, saobraćajne i ostalih služba koje postoje u preduzeću.

/@


21/28

#lika . In%ormacijski sustav izbora prijevoznog sredstva i vozača

9.1.1. 'riteriji izbora prijevozno! sre#stva i voza$a

!riteriji rjeavanja odre-enog problema ovise o stajalitu posmatranja. /ae je stajalite

tehnoloko, to znači da uvažava sve objektivne nepovoljnosti kao i prednosti koje se mogu

pojaviti i spoznati kao vjerojatne u odvijanju prijevoznog procesa. +sim toga, kriteriji se

ustanovljuju i u ovisnosti o korisnicima prijevoza koji ističu svoje uvjete.

9.1.1.1 'riteriji za izbor voza$a

+pći kriteriji pri izboru vozača su:

• posjedovanje općih pretpostavki za upravljanje prijevoznim sredstvom )zdravstvene,

zakonske i ostale pretpostavke*,

•

vjerovatnost da će vozač korektno )pravodobno i sposoban za vožnju* doći naobavljanje zadanog posla )za programirano vrijeme*,

• vjerovatnost da će povjereni zadatak obaviti u skladu s programom rada uz potivanje

uvjeta na radu,

• vjerovatnost da u procesu prijevoza neće ničim naruiti pravila i principe korektnog

poslovanja s naručiteljem prijevoza,

• vjerovatnost da će upravljati povjerenim prijevoznim sredstvom na principu dobroga

gospodarenja.

/#


22/28

0e i ostale kriterije potrebno je kvanti%icirati u granicama koje proizlaze iz ponaanja

prosječnog vozača, to se postiže stalnim praćenjem rada u prethodnom razdoblju i

statističkom obradom.

9.1.1.2 'riteriji za izbor prijevozno! sre#stva

!riteriji izbora prijevoznog sredstva su:

• zadovoljenje uvjeta tipa vozila koje zahtijeva korisnik,

• ispravnost prijevoznog sredstva,

•

posjedovanje dokumentacije,• posjedovanje ostalih eksploatacijskih značajki za radni zadatak koji uvjetuje

tehnologija prijevoza i dr.

0i kriteriji u cjelini trebaju omogućiti ostvarenje %unkcije cilja sa stajalita korisnika i

davatelja usluge. 1 protivnom, mala je vjerojatnost da će se realizirati postavljeni zadatak.

9.2. Meto#olo!ija realizacije izbora

7ealizacija procesa izbora uvjetovana je zadovoljenjem svih %aza koje se uobičajeno

pojavljuju pri izboru vozača i prijevoznog sredstva. 1običajeno je proces izbora promatrati u

tri %aze:

9.2.1. >aza usu!laavanja

aza usuglaavanja zahtjeva korisnika prijevoza s %unkcijom cilja poduzeća kao vlasnika

prijevoznog sredstva. ko postoji početna uskla-enost )koja se ogleda u tehničkim ali i

ekonomsko9komercijalnim obilježjima* prihvaća se prijevoz.

1 toj %azi de%inirani su:

• predmet prijevoza,

• količina predmeta prijevoza,

//


23/28

• udaljenost prijevoza od izvora do cilja, te

• vrijeme u kojemu se prijevoz treba obaviti i drugi mogući uvjeti to ih

postavlja jedna od ugovornih strana.

9.2.2. >aza planiranja izbora

aza planiranja izbora je baza u kojoj se nalazi vozač i optimalno prijevozno sredstvo, a

provodi se u četiri koraka:

8. korak u kojem se pronalazi prijevozno sredstvo traženih tehničkih i eksploatacijskih

značajki; to može biti vučno ili vučno i priključno vozilo )skup vozila*. Pritom se

zadovoljavaju uglavnom uvjeti u vezi s tipom sanduka i nosivosti,


24/28

#lika &. Dra%ička interpretacija KstatusaK prijevoznog sredstva

2etvrti korak odnosi se na izbor vozača. Pritom se doga-a da je izborom prijevoznog sredstva

odre-en i vozač )zaduženje vozača za vozilo*. 1 tim uvjetima taj je korak u procesu suvian

ako nema ograničenj kod vozača. ko se, me-utim, uzmu u obzir mogući KstatusiK vozača,

koji mogu biti:

• vozač na raspolaganju,

• vozač na bolovanju,

• vozač na godinjem odmoru,

• vozač s administrativnim ograničenjima )oduzeta dozvola*,

• vozač djelomično na raspolaganju )najavljeni odmor ili povratak s odmora*,

/1


25/28

dobit će se prikaz stanja, to je tako-er dobro gra%ički interpretirati.

ko se tom metodologijom dobije optimalno prijevozno sredstvo vozača, zadatak može biti

prihvaćen. #vaki korak analizirane druge %aze može, me-utim, uzrokovati i neprihvaćanje

ponu-enog posla zbog nezadovoljavanja uvjeta tj. nalaženja prijevoznog sredstva i vozača.

1vjet za prihvaćanje je i zadovoljenje %unkcije cilja poduzeća koja sadrži i ekonomsko

stajalite.

9.2.".>aza realizacije procesa prijevoza

0a %aza uslijedit će uz ispunjavanje prethodnih %aza tek kad se postigne i vremensko suglasje.

ko se, me-utim, pojavi vremenski raskorak, zadatak će se odbiti ili postupak izbora vozača i prijevoznog sredstva vratiti na početak. +snovni redoslijed operacija procesa izbora

prijevoznog sredstva i vozača predočen je na sljedećoj slici.

/2


26/28

#lika '. 7edoslijed operacija izbora prijevoznog sredstva i vozača

/3


27/28

)'(U?)'

/4


28/28

(,*&@)*U@)

8. ". 7ajsman, 0ehnologija cestovnog prometa, #veučilite u agrebu, akultet

prometnih znanosti, agreb,

Documents

Metode Kvantifikacije Prijevoznih Zahtjeva