Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje3. poglavlje Interesi
i ciljeviStudentice: Helena Mijatovi Ines Grgurinovi Dragana Erceg
Profesor: dr.sc. Iko Skoko
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje U svim sporovima
strane poku avaju posti i ne to, ili se one ne bi sukobljavale
jedna s drugom. Svi konflikti na istoj razini ovise o injenici da
ljudi zamje uju da postoje inkompatibilni ciljevi koji postoje kod
barem dvoje ljudi koji se mije aju u to to druga osoba eli. U
svakom konfliktu me uovisnost strana je izgra ena i na zajedni kim
i na disparatnim ciljevima ali strane esto zapa aju samo disparatne
ciljeve. to pojedinci ili grupe jasnije shvate prirodu problema i
ono to ele da se dogodi; to e djelotvorniji biti u rje enju
problema.
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje Najva nija osobna
pitanja djeluju na ono to elimo, ona se nalaze kao temelj drugim
pitanjima koje stoje na vrhu drugih pitanja, no ljudi se gotovo
nikada ne anga iraju u konflikt direktno povezan sa njihovim va nim
pitanjima Samopo tovanje je temelj svih konflikta Ljudima je
potrebno dovoljno mo i da ive ivote koje ele ivjeti. Kulturalna
dinamika formira jedan od temeljnih interesa koji vode do
konflikta. Identitet roda i o ekivanja roda igraju ulogu u
konfliktu. Religija slu i kao temeljno pitanje za mnoge ljude.
Emocionalni interesi ostaju glavna pitanja za ljude.
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje Stavovi, atribucije i
vrijednosti Ljudi postaju uvjereni u ispravnost izvjesnih ciljeva,
dijelom, zbog svoje orijentacije prema izvjesnim stavovima i
vrijednostima. Postoje razli iti stilovi konflikta koje ljudi
razvijaju ili biraju. Ljudi mogu biti ekstrovertni ili introvertni,
termini koji nemaju nikakve veze sa dru tvenim vje tinama ili pla
ljivosti. Ekstrovertni ljudi dobivaju energiju i vole interakcije
sa ljudima kada donose odluke. Introvertni imaju tendenciju da vi e
vole razmi ljati o odlukama i idejama prije nego to budi znali to
ele. Ekstrovertni esto preferiraju da donose odluke dok se nalaze u
konverzaciji sa drugima, dok introvertni ele vrijeme za sebe prije
nego to donesu odluke.
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje Ciljevi nastaju iz va
nih briga ili interesa: iz vrijednosti, atribucija, i stavova; i iz
osobnih preferencija i orijentacija. Ljudi u konfliktu slijede
etiri generalne vrste ciljeva: (1) sadr aj, (2) odnos, (3)
identitet (ili rad na obrazu), i (4) obrazu), proces. proces.
Ciljevi sadr aja nastaju kao razli ite ideje o tome to initi, koje
odluke donositi, gdje i i, kako dodjeljivati resurse, ili druga
vanjska objektivizirana pitanja. Ciljevi sadr aja mogu biti
stavljeni na popis, argumentirani, podr ani dokazom, i razdijeljeni
na razloge za i protiv. Ciljevi odnosa definiraju kako svaka strana
eli da se prema njoj postupa od strane drugog i koli inu me
uovisnosti koju oni ele (kako oni definiraju sebe kao element).
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje Ciljevi interakcije
uklju uju odre ene elje da bi odr avali ne iji osje aj
samo-identiteta. Potrebe samoidentiteta su opse no razmatrane kao
rad na obrazu ili sa uvanje obraza U svakoj interakciji konflikta,
pojedinci ili uvaju obraz ili ga gube ili naru avaju. Razli iti
procesi komunikacije mogu promijeniti odnose o kojima se radi.
Ciljevi procesa se razlikuju u razli itim kulturama, uz neke koje
su sasvim orijentirane na autoritet i druge koji se oslanjaju na
jednako u e e.
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje Priroda preklapanja
CRIP ciljeva 1. karakteristika: ne pojavljuju se sve vrste ciljeva
u svim sporovima. 2. karakteristika: interesi se preklapaju jedan s
drugim i razlikuju u prvenstvu. 3. karakteristika: pitanja
identiteta i odnosa ''upravljaju'' sporovima; ona su temelj
pitanjima sadr aja i procesa. 4. karakteristika: u ozbiljnom sporu,
rje enja jedino sadr aja su rijetko zadovoljavaju a za strane u
konfliktu. 5. karakteristika: strane u konfliktu se esto
specijaliziraju za jednu vrstu cilja. 6. karakteristika: ciljevi se
mogu pojaviti u razli itom obliku.
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje Ciljevi, jedno
identificirani, ne ostaju stati ni nego prolaze transformaciju
prije, za vrijeme, i nakon sporova. Oni e se pojaviti kao jedna
vrsta, za vrijeme postupka spora, do ivjeti procvat u drugoj vrsti.
ak i nakon to se sukob zavr i, ciljevi e se pomjerati i mijenjati.
Vi estruki ciljevi za interakcije obi no postoje. Ljudi mogu sadr
avati razli ite ciljeve sadr aja, odnosa i identiteta, mogu sadr
avati razli ite kratkotrajne i dugotrajne ciljeve, i mogu se ne
slagati oko toga koji su zajedni ki ciljevi najva niji i zaslu uju
najvi e energije.
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje Prospektivni ciljevi
ili budu i ciljevi mogu biti zajedni ki u obiteljima, intimnim
odnosima, organizacijama, i krugovima osoblja. U nala enju vremena
da se razjasni to ljudi ele iz naro ite interakcije le i temelj za
efikasniji konflikt. Transaktivni ciljevi ili ciljevi obavljanja
jedino postaju jasni kako se konflikt odvija. Razvoj odvija.
transktivnog cilja se de ava za vrijeme izra enih epizoda konflikta
radije nego prije ili kasnije.
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje Retrospektivni
ciljevi ili ciljevi gledano unatrag su ciljevi koji se nastavljaju
mijenjati i razvijati dugo nakon to se konflikti zavr e. Analiza i
kritika proteklog doga aja je va na u odnosu koji je u tijeku. ,
Retrospektivni ciljevi slu e i kao upozorenje i funkcija predvi
anja. Unaprje enje ciljeva konflikta - kako strane u konfliktu
formuliraju, preina uju, i obja njavaju njihove ciljeve u
konfliktu, odre uje u velikoj mjeri uspjeh konfliktnog
iskustva.
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje 1. 2. 3. 4. Razja
njenje ciljeva - ciljevi koji su nejasni ili ih je te ko
specificirati obi no proizvode vi e konflikta. Prednosti razja
njavanja ciljeva: Rje enja odlaze neprepoznata ukoliko vi ne znate
to elite. Jedino jasni ciljevi se mogu dijeliti. Jasni ciljevi mogu
biti lak e preina eni nego nejasni ciljevi. Jasni ciljevi se mnogo
e e posti u nego nejasni ciljevi.
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje Kolaborativni ciljevi
ili ciljevi suradnje - najbolji ciljevi su jasni ciljevi i oni poma
u u esnicima u konfliktu da sura uju u rje avanju konflikta dok
tite njihovu mogu nost da rade, ive, ili u estvuju u interakciji
jedan s drugim na va an na in: Kratkoro na, srednjoro na i dugoro
na pitanja se razmatraju. Ciljevi su behavioristi ki specifi ni.
Izjave se orijentiraju prema sada njosti i budu nosti. Ciljevi
prepoznaju me uovisnost. Kolaborativni ciljevi prepoznaju proces
koji je u tijeku.
1. 2. 3. 4. 5.
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje Da zaklju imo, cilj
bilo kojeg konflikta posti i sporazum i poja ati budu e upravljanje
konfliktom. Rezultat konstruktivnog konflikta bi trebao biti
pametan sporazum, ukoliko su takvi sporazumi mogu i. Pametni
sporazumi su pravedni i trajni i razmatraju interese sviju strana.
strana. Kada strane u konfliktu djeluju zajedno da razjasne ciljeve
i specificiraju ime se konflikt bavi, a ime ne, destruktivni
konflikt jenjava. U interpersonalnim konfliktima, dugoro ni ciljevi
odnosa, procesa, identiteta ili sadr aja mogu postati superiorni
ciljevi koji smanjuju konflikt, nad kratkoro nim ciljevima, ali
samo ako strane u konfliktu mogu odvojiti ljude koji su obuhva eni,
od problema.
Me uljudski konflikti i njihovo rje avanje
Hvala na pa nji!
