Mediteranski korijeni hodočašća

PregledničlanakUDK:27-57(262)(045)doi:10.21464/fi41211Primljeno4.11.2019.

ZrinkaPodhraškiČizmekFerdeLivadića26,HR–10000Zagreb

[email protected]

Mediteranskikorijenihodočašća

SažetakU radu se tematiziraju hrvatska hodočašća pomorskim putem, tražeći im izvore u prapo-vijesnom mediteranskom kontekstu. Od prvih potraga za svetim, drukčijim i drugim, od prapovijesnih hijerofanija i čovjekova pokušaja objašnjenja tajni kozmosado nastojanja davanja odgovora nepoznatom te reda kaosu – nailazimo na čovjeka koji putuje i traži odgovore. Čovjek, kao dio zajednice, putem kozmogonija i potom teofanija objašnjava stva-ranje svijeta i pokušava dati smisao stvarnosti koja ga okružuje. Taj modus putovanja i hodočašćenja ksvetomibožanskomnastavlja se i u povijesnom periodu u trima velikim monoteističkim vjerama koje se rađaju i šire na Mediteranu: židovstvu, kršćanstvu i islamu. Mediteran je prostor putovanja i putnika, križanja misli, filozofija i vjera. Od kasne antike, preko srednjega vijeka, do modernog doba, Sredozemlje je sjecište hodočasnika sa svih smjerova Mediterana. Ovaj rad prikazuje hodočašća i hodočasnike koji su s hrvatske obale putovali u Loreto i Asiz u 18. stoljeću. Na temelju 16 000 dokumenata Hrvatskihpomorskihregesta18.stoljeća(I. – III. sv.), pronađena su 303 hodočašća prema Loretu i Asizu koja svjedoče o 2513 hodočasnika koji su, ponajviše u velikim i organiziranim grupama do čak 80 ljudi, putovali s istočne obale Jadrana – sa sjevera iz Umaga pa sve do juga iz Boke kotorske – prema tim starim i hrvatskim vjernicima dobro poznatim svetištima. Hrvatska pomorska hodočašća pokazuju, dakle, neosporne mediteranske korijene i nevjerojatan kon-tinuitet od više desetaka tisuća godina.

Ključneriječihodočašća,religijskaantropologija,sveto,prapovijest,Mare Nostrum,Jadran,Mediteran,18.stoljeće,Hrvatski pomorski regesti

Uvod

Ovimseradomželeprikazatiraznaizvorištahodočašćatedokazatidasuka-snija,ailokalnahodočašćanaJadranuizravninastavakprapovijesnihpotragazasvetim.HodočašćasuponiklairazvijalaseuzemljamakojesuokrenutepremaMediteranu–bileonekontinentalnog,primorskogilipomorskogkarak-tera.Potrebnoje,dakako,pristupititematicikrećućiodsvihangolacijakojejemogućeprofiliratinatemeljuširegspektraznanstvenihgranaidisciplina:po-vijestireligija,komparativnepovijestireligija,fenomenologijereligija,arhe-ologije,čistepovijesti,paleoantropologije,lingvistike,religijskesociologijeidrugihpomoćnihznanosti.1Bitnisunam,pritom,aspektiantropologijesvetog,ukojojsezrcaleizvorišta,aisamnukleustraganjazabožanstvenimisvetim. Potrebno jeu tomsmislupromotriti raznareligijska iskustvaunutarkulturaipovijesnih razdobljaukojimase rađaju tedopustitimogućnostpostojanjavišeznačnihperspektivatranscendencije,adaihsea priorinenegira.

1 Usp. Zrinka Podhraški Čizmek, »Ženskiuniverzum hodočašća u mediteranskomkontekstu«, u: Mislav Kukoč, Marita BrčićKuljiš (ur.), Mediteranski korijeni filozofije,

FilozofskifakultetSveučilištauSplitu–Hr-vatsko filozofsko društvo, Split 2016., str.165–201.

https://doi.org/10.21464/fi41211

mailto:[email protected]

404FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA162 God. 41 (2021) Sv. 2 (403–414)

Z.PodhraškiČizmek,Mediteranski korijenihodočašća

Prve potrage za svetim, drukčijim i drugim

Ako krenemo unazad u potrazi za prvim znakovima ljudskog traganja zasvetim,potrebnoihjepronaćiuzačecimaljudskogapsihizma.Utomenampomaže simbolička i vjerskapaleoantropologija, ukazujući na to da je po-jam svetoga utkanu središte ljudskogbitka teda jeono sâmoneraskidivavezaizmeđučovjekaidruštvakojempripada.Sdrugenasstranearheologijaupućujenaostatkeprošlosti,omogućavanamizravnidoticajs ranijimraz-dobljimatenamjeprekonjeomogućenpokušajinterpretiranjakulturakojeje čovjek stvorio. Sociologija religija rasvjetljuje namHomo religiosusa u manifestiranjunjegovenužnostizasvetim,horizontalnoudruštvuisuodnosus društvomkojemu je dano u zemljopisnim i povijesnimkoordinatama i,dakako, vertikalno prema transcendentnom.Komparativna povijest religijapronalaziiproučavasličnostiirazličitostivjerskihfenomena:iščitavajućinji-hovusrž,religijskafenomenologijaimpokušavaproniknutismisao.Uprou-čavanjuljudskihjezika,nesamokronološkinegoikomparativno,lingvistikanamukazujenaizuzetnusimilitudoterminologijakoječovjekkoristiusvomodnosupremavjeriikultutebožanskomisvetom.2

Neulazeći u čitavu povijest proučavanja religija i komparativne religiolo-gije–štonijepredmetovograda–bitćedostatnoovdjerećikakoćenakonzamahanovihznanosti tijekom19.stoljeća,uskovezanihuzjezik,kaoštosufilologija, indologija,asirologija,egiptologija,orijentalizam,etnografija idr.,tenakonMaxaMüllerainjegovekomparativnemitografije(nomina sunt numina)znanstvenicinaćizajedničkiplatoproučavanjazahvaljujući»Kon-gresupovijestireligija«1900.uParizu.Središteproučavanjapostaoječovjekiduhovnoiskustvokojeondoživljava:vjerskijefenomendobiouniverzalnudopusnicu.3

Koristeći se radovima te slijedeći put velikih znanstvenika kao što suRu-dolf Otto4 (pronalazak svetoga te definicija numinoznog), Mircea Eliade5 (hermeneutikahijerofanija), JulienRies6 (antropologijasvetog),YvesCop-pens,7GeorgeDumézil,8FiorenzoFacchini,9MarijaGimbutas10idr.,mogućejezaokružiti izacrtatiputkojimječovjekodHomo habilisa postaoHomo religiosus.Oko2500000godinapr.Kr.pojavljujeseHomo habilis.Onjeuspravljen na vlastite noge, zna koristiti ruke za stvaranje alata, sposobanjeosmišljavatiprojekte,organiziratiradibiratiboje,pokazujeinteligenciju,maštuiosjećajzaestetiku,štonamukazujenatodajetajčovjekujednoiHomo symbolicus.Kreativanjeisvjestansebe.»Čovjek,prviputupovijestiživota,proširujesvojteritorijisvjestanjedazna.«11

Oko1700000godinapr.Kr.pojavljujeseHomo erectus:savladaojeprveoblikegovora,usavršiomanualneitehničkesposobnosti,živiukompleksnimzajednicamaterazmišljaosebiisvojojbudućnosti.ZanjegaRiessmatradajeotkrio»primordijalnisimbolizam:Transcendenciju,Snagu,Sakralnost«,12 apromatrajućinebeskisvod i svijetokosebeuočavacijelinizhijerofanijakoje»provaljuju«unjegovprostorivrijeme.Eliadećetakosintetiziratirađa-njeHomo religiosusakojipostajesvjestandasenalazipredsvetim,potpuno Drugim:»…sakralnostjeupotpunostiREALNA.Štojevišečovjekreligiozan,višejerealan,višeseizmičenerealnostipostojanjabezznačaja.«13

Pokapajućisvojemrtveu razrađenimritualima,Homo sapiens (150 000. – 40000.pr.Kr.)pokazujedavjerujeuživotposlijesmrti:njegoviostacineos-



pornoukazujunarazvitakvjerskogpsihizma.Ritualiseponavljajuipovezujusjećanjasprvimreligioznimtradicijama.14

Ugornjemćesepaleolitiku,oko35000godinapr.Kr.,pojavitiHomo sapiens sapiens.ZanjegaćeCoppensreći:»Pričaočovjekuuvijekjeneobičnoizazovna[...]Nanjegovuseprirodnupovijestnadovezuječudnakulturnapovijest,istodobnospoznajna,intelektualna,duhovna,pričemusenaparadok-salannačinispreplećuslobodaiodgovornost–tojestslobodaiograničenjeslobode.«15

Došlismodomodernogčovjeka.

2 Tujeriječomediteranskimiindoeuropskimjezicima.Usp.golemiprojektMaxaMüllera,Sacred Books of the East (radi se o preko 50 svezaka,štojeuredioiobjavioizmeđu1875.i1894.);vidi:ZrinkaPodhraškiČizmek,Ho-dočašća i hodočasnici u Loreto i Asiz u Hr-vatskim pomorskim regestima 18. stoljeća. Antropološka hermeneutika vjerskih putova-nja,doktorskadisertacija,FilozofskifakultetSveučilištauSplitu,Split2018.,str.13–15.

3 Za preglede komparativne povijesti religijavidi:AldoNataleTerrin,Uvod u komparativni studij religija, prev.Miroslav Fridl,Kršćan-ska sadašnjost, Zagreb 2006.; ZrinkaBlaže-vić,»Suvremenareligijskahistorija:teorijskapolazišta,metodološkesmjerniceiistraživač-ke perspektive«,Croatica Christiana perio-dica34(2010)66,str.139–152;JulienRies,La storia comparata delle religioni e l’erme-neutica,u:Opera omnia, sv.VI, JacaBook,Milano2009.,str.3–5;Z.PodhraškiČizmek,Hodočašća i hodočasnici u Loreto i Asiz u Hrvatskim pomorskim regestima 18. stoljeća, str.24–35.

4 Njemački teolog, povjesničar religija i indi-janist(1869.–1937.),začetnikjefenomeno-logije svetog: Rudolf Otto, Sveto. O iracio-nalnom u ideji božanskoga i njezinu odnosu spram racionalnoga,prev.SeadMuhameda-gić,NakladaScarabeus,Zagreb2006.;JulienRies,Alla ricerca di Dio: la via dell’antro-pologia religiosa, JacaBook,Milano 2009.,str.18–26;A.N.Terrin,Uvod u komparativni studij religija,str.32–33,68–70.

5 Rumunjski povjesničar religija, antropolog,filozof,mitograf,orijentalist,pisac,akademik(1907. – 1986.), napisao je svoj životopis u(prevedeno s rumunjskog): Mircea Eliade,Fragments d’un journal, Gallimard, Pariz1973.;J.Ries,Alla ricerca di Dio,str.30–49;A.N.Terrin,Uvod u komparativni studij reli-gija,str.34–35.NjegovokapitalnodjeloTrai-té d’histoire des religions (1949.)nijepreve-denonahrvatski.

6 Belgijski teolog, orijentalist, filolog i povje-sničar religija (1920. – 2013.). Usp. NataleSpineto,»JulienRieselafondazionediun’an-tropologia del sacro«, u: Roberto Mussapi,NataleSpineto (ur.), »JulienRies«,Commu-nio216(2008),str.10–16;A.N.Terrin,Uvod u komparativni studij religija,str.9.

7 Svjetski poznati francuski paleoantropolog(rođen1934.uVannesu),osnivačprve»Ka-tedre za paleoantropologiju« uEuropi:YvesCoppens,La storia dell’uomo. Ventidue anni di lezioni al Collège de France (1983-2005),JacaBook,Milano2009.,str.9–10.

8 Francuskipovjesničarreligija,filolog, profe-sorna»Indoeuropskimcivilizacijama«(1898.– 1986.): JulienRies,L’uomo religioso e la sua esperienza del sacro,JacaBook,Milano2007., str. 42–43, 506–509, 540–542; JulienRies, L’uomo e il sacro nella storia dell’u-manità,JacaBook,Milano2007.,str.89–95,128–130,639–640;JulienRies,Il Sacro nella storia religiosa dell’umanità, Jaca Book,Milano 2012., str. 97–104; JulienRies,Alla ricerca di Dio. La via dell’antropologia reli-giosa, sv. 1, Manuali di Teologia Cattolica,JacaBook,Milano2009.,str.50–58(hrvatskiprijevod: Julien Ries, U potrazi za Bogom. Put religijske antropologije,prev.SlavkoAn-tunović,Kršćanskasadašnjost,Zagreb2016.).

9 Talijanski profesor antropologije na Sveuči-lištuuBologni,paleontolog,socioantropolog(rođen 1929. u PorrettaTerme).Njegova sudjela prevedena na hrvatski jezik u izdanjuKršćanske sadašnjosti (Fiorenzo Facchini,Stazama evolucije čovječanstva, prev. Jo-sipBalabanić,Kršćanska sadašnjost,Zagreb1996.;FiorenzoFacchiniet al.,Religioznost u pretpovijesti,prev.JosipBalabanić,Kršćan-ska sadašnjost, Zagreb 2004.; FiorenzoFac-chini,Postanak čovjeka i kulturna evolucija,prev. JosipBalabanić,Kršćanska sadašnjost,Zagreb2007.;FiorenzoFacchini,Izazovi evo-lucije: sklad između znanosti i vjere,prev.Jo-sipBalabanić,Kršćanska sadašnjost,Zagreb



VjerekojeserađajuiširepoMediteranu

Kulturatog»modernogčovjeka«ostavilajeizasebeneosporneznakovenje-govapsihizmaiduha.NavelikomiširokomprostoruMediteranaiokolnihzemaljaodUralanaistokupasvedoAtlantikanazapadunailazimonanje-goveostatkeuspiljamakojeidanaszadivljujusuvremenogčovjekajerpro-govarajukrozsnagunjihoveumjetnosti.Najmarkantnijesuzasigurnospiljeu Italiji (Grottedell’Addaura,ValCamonica,GrottadelGenovese,CiappodelleConche),uFrancuskoj(Rouffignac, Lascaux,Font-de-Gaume,Niaux,LeGabillou,LesCombarelles)iuŠpanjolskoj(Santimamiñe,Altamira,Eka-in,MonteCastillo).16Zaovajjeradindikativnodasuunekimodtihspiljapronađeniostacistopamladih(npr.Rouffignac iLascaux).Ti tragoviočitoukazuju–pomišljenjustručnjaka–dajeriječomjestimaposebnihceremo-nijaiinicijacijaadolescenata.Slikarijenazidovimaprikazujumitogramekojiimajusmislasamouokvirupoznatihpričainaracijakojesubiledioceremo-nija.Ispreplećusekozmogonije,mitovi,znakoviisimboli,vjerskasjećanja:spiljesuovdjespecifična svetišta,»pretpovijesnekatedrale« iprapovijesnamjestahodočašćenjaukojimasepokolektivnojmemorijiponavljajuritualidoživljenihhijerofanija,tojestmanifestacijasvetogkoje»provaljuju«učo-vjekovudimenziju.17Temeljemnavedenog,Riessmatrada»prviputdrevničovjeksvjedočisvetupričukojujeklanzapamtioiproživioteizvlačimodelezaživotnaponašanja«.18

Cijelićemediteranskibazenvrvjetiodtihprvihzajednica:odMezopotami-je, prekoEgipta, Sardinije, doŠpanjolske iMaroka ostatci kultura govoreneospornodaćemitovi,ritualiivjerskasjećanjabitibazaprvihorganiziranihreligija.19Čovjekćeprvotražitisveto i transcendentnouprirodnimstaništima(spilje,vrhoviplanina,izvori,stabla),nobrzoćepočetigraditivlastitasve-tištaihramove.EliadeusvomTraktatuprepoznajeiimenujecijelesustaveobjavasvetoga – hijerofanije–kojećeukazatinamjestagdjesedvasustava(nebeskiizemaljski)dodiruju,razbijajuiliisprepliću.Kolektivnamemorijazajednicepamtitćemjestagdjeseuprapovijestihodočastiloiprenositina-rednimgeneracijama:kamensnebakojipovezujedvasvijeta,planinagdjesusedogađalemanifestacijesvetog,stablo,izvorilispilja.Čovjekće,dakle,napuštatisvojprostorivrijemetećeulazitiu»novi«prostorivrijeme(tojest»drugi«prostorivrijeme)–onoghodapremasvetom–dabinanovoulaziosnjimudodir.Hodočašćakaomodusiskazivanjaljudskereligioznostipostojalasu,dakle,višedesetinatisućagodinaprijepojavepisma,tojestpovijesnograzdobljaitrijumonoteističkihmediteranskihvjera.Preskačućinaovommjesturaznedrugeranijeikasnijesustavevjerovanjaukojimaječovjekpredhijerofanijamapokušaodatismisaostvarnosti,tojestred kozmosuputemkozmogonija,mitovaivjerskihorganiziranihsustava(Su-merana,Babilonaca,Asiraca,Hetita,Perzijanaca,Egipćana,Grka,Etrušćana,Rimljanaidr.),ovdjećebitiriječiovjeramakojesudonijelepotpuniobratuvjerskimdinamikama:božanstvo,tj.Bogulaziučovjekovživot,upovijest,objavljujemuseosobnoimijenjapotpunodotadašnjereligijskekoordinate.Riječjeopotpunonovojerivjernika:Židova,kršćanaimuslimana.20



Mediteran:sjecištehodočasnika

Prvaodtrijuspomenutihmonoteističkihvjera,svojevrsnikorijendrugihdvi-ju,židovstvoje.OnopočinjehodočašćemAbramaiSarajeizUrauobećanuzemljunatemeljuhijerofanije,točnijeteofanije,gdjećeputoznačitinesamonjihovo»novo«rođenje(dobitćenovaimena:Abraham»otacmnoštva«21 i Sara»kneginja/pramajkaKraljeva«),22negoinastajanjecijelognovog»Bož-jeg«naroda.Ususretu,tojestsukobuIzraelacaisusjednihnarodauobećanojzemlji,Elia-de raspoznaje preklapanje različitihmanifestacija svetog: dok Židovi čita-ju tehijerofanije kao teofanije iBožjeobjave,ostalinarodiprepoznaju,pokolektivnojmemoriji,mjesta iznakove (npr.kamenje)vlastitihbožanstavakojemogususretatinaposebnimmjestima.Ipak,smatraEliade,židovskeće

2011.). Kratak životopis: https://verbum.hr/autori/facchini-fiorenzo (pristupljeno 20. 9.2019.).

10 Velikalitvanskaarheologinja(1921.–1994.):Ernestine S. Elster, »Marija Gimbutas:Setting theAgenda«,u:SueHamilton,RuthD.Whitehouse,KatherineI.Wright(ur.),Ar-chaeology and Women. Ancient & Modern Issues, Institute of Archaeology, UniversityCollege London Publications – Left CoastPress Inc.,WalnutCreek2007., str. 93–101;MarijaGimbutas, »ReligijaBožice u europ-skojpretpovijesti«,u:F.Facchiniet al.,Reli-gioznost u pretpovijesti, str.83–107;MiriamRobbinsDexter(ur.),Le Dee Viventi,Medusa,Milano2005.

11 RiječiYvesaCoppensa,vidi:J.Ries,L’uomo religioso e la sua esperienza del sacro, str.18;F.Facchini,Postanak čovjeka i kulturna evolucija, str.92–115;Z.PodhraškiČizmek,Hodočašća i hodočasnici u Loreto i Asiz u Hrvatskim pomorskim regestima 18. stoljeća, str.43.

12 J. Ries, L’uomo e il Sacro nella storia dell’umanità,str.323.

13 MirceaEliade,Trattato di Storia delle Reli-gioni,EditoreBoringhieri,Torino1976., str.422.

14 J.Ries,L’uomo religioso e la sua esperienza del sacro,str.19;F.Facchini,Postanak čovje-ka i kulturna evolucija,str.152,160.

15 YvesCoppens, »Predgovor«, u: F. Facchini,Postanak čovjeka i kulturna evolucija,str.7;Z. Podhraški Čizmek,Hodočašća i hodoča-snici u Loreto i Asiz u Hrvatskim pomorskim regestima 18. stoljeća, str.45.

16 J.Ries,L’uomo religioso e la sua esperienza del sacro, str.20;J.Ries,L’uomo e il Sacro nella storia dell’umanità,str.323;FriedmannBedürftig,Sveta mjesta svijeta. Putevima ho-dočašća,prev.SuzanaSesvečan,IvanaČipor,DanijelĐekić,Mozaikknjiga,Zagreb2011.,str.12–13.

17 J.Ries,Alla ricerca di Dio, str. 64–66;Fio-renzo Facchini, »Tražitelji beskonačnoga –otkada?«,u:F.Facchiniet al.,Religioznost u pretpovijesti,str.7–15,ovdjestr.12.

18 J.Ries,L’uomo religioso e la sua esperienza del sacro,str.21.

19 Interesantan je sardinijski otok usredMedi-terana gdje su Feničani i drugi semitski na-rodi ostavili tragove svojih vjerskih rituala ivjerovanja, tragove koji su se zbog iznimneizoliranosti otokakroz tisućljeća zadržali dodanašnjih dana i omogućavaju proučavanjekulturakojesudrugdjeuništeneodnarednihcivilizacija.Vidi:GiovanniLilliu,Arte e re-ligione della Sardegna prenuragica. Idoletti, ceramiche, oggetti d’ornamento,u:Sardegna archeologica. Studi e monumenti,sv.4,Delfi-no,Sassari1999.

20 JakovJukić,»Religijskeidruštveneodredni-cehodočašća«,Crkva u svijetu22 (1987)2,str.115–126,ovdjestr.116–117.

21 The Chumash,Stoneedition,NewYork2009.[Chumash označava tiskanu knjigu Tore];Post17,5.Vidiobjašnjenjec.

22 Ibid.,Post17.Vidiobjašnjenjee.



zbog vlastite unutarnje strukture preživjeti i nadjačati susjedne.23 ŽidovskićenarodunovojdomoviniudobaPatrijarhaslavitiiveličatiBogainjegovumilosthodočastećiu»…Šekem,[...]Betel,[...]Hebron,[...]Beeršebuidrugamo.NatimjemjestimabioilizdenacvodeiliposvećenodrvokaovidljivznaknekogJahvinaočitovanja,susreta.«24

NakonštoćebitiizgrađenhramuJeruzalemu,onćepostatisredištehodoča-šćatećesetriputagodišnjecijelinarodpokretatipremaJeruzalemunavelikaslavlja:Pesah(sjećanjenaizlazakizEgipta),Šavuot(spomenisjećanjedobi-vanjaTore)iSukot(sjećanjenalutanjakrozpustinju).25Kolikosutaslavljaihodočašćafaktorzajedniceizajedništvapotvrđujenamifrancuskifilozof,rabinilingvistMarc-AlainOuaknin:»EtikaTore[...]prvenstvenojesocijalna.Onapobuđujeusvakomodgovornostikojemupripa-dajuizjednostavnograzlogaštoječlanljudskogdruštva.«26

Takvućesličnusocijalnuetikunaslijeditikršćaniizadržatielementhodoča-šćarazvijajućiganasvojevrsnenačineisnovimelementima.Doista,ikršćanstvopočinjehodočašćemmladedjevojkeMarijesestričniEli-zabeti:djevojcikojausvojojutrobinosi»DuhomzačetiLogos«.Iovdjejeriječohijerofaniji arkanđelaGabrijela,kojiprvinajavljujeBožjumanifesta-ciju,teofaniju.NobrzoslijedijošjedanputilihodočašćeuEgipat,dabisespasilotekrođenogIsusa.FiguraMarijevrlojevažnajerćesedevotio prema njojrazvijatikrozstoljeća,kaoihodočašćapremanjojpodignutimsvetištima.VidimodaseikršćanstvorađashodočašćeminastavljazaIsusovaživotascijelimnizomputovanjauširenjudobrevijesti(εὐαγγέλιον),štoćenjegoviapostoli od Petra do Pavla nastaviti propagirajući kršćanstvo po cijelomtadašnjempoznatomsvijetu,tojestMediteranu.27

Nakonprvihburnihstoljeća,313.godinekršćaniće injihovaCrkvadobitisloboduvjerovanja,djelovanjaiposjedovanjadobara.Tojeujednoistolje-ćepokretanjanovevrstekršćanskihhodočašćanamjestakojimasuKrist,apotominjegoviapostolikročili,predavaliiumrli.Tomećeumnogomepri-donijetiisv.Helena,točnijeFlaviaIuliaHelenaAugusta,Konstantinovamaj-ka:326.,usvojoj78.godiniživota,krenutćespratnjomivelikimsredstvi-maobilježitisvamjestaIsusovaživota.UBetlehemućedatiizgraditicrkvu»Kristovarođenja«,naGolgoticrkvu»Svetoggroba«tecrkvu»Uznesenja«(Pater noster)naMaslinskojgori.28TradicijaprenosidajetupronašlaIsusovkrižtejeodmahdioposlalauRim,gdjejepodignutacrkva»SvetogKrižauJeruzalemu«(Basilica Sanctae Crucis in Ierusalem),diouCarigrad,adiojeostaouJeruzalemu.Njezinputiradišnostkojomjeoznačilatolikamjestazaboravljena tijekompoganskogmeđuperioda (gdje subili sagrađeni raznirimskihramovi)definitivnoćepokrenutiidatizamahkršćanskimhodočašći-mapocijelomMediteranu.OdhodočasnikaizBordeauxa333.godine(kojinamjeostavio Itinerarium a Burdigalia Hierosolymam),29prekoputovanjauSvetuzemljusv.Jeronima373.–374.,30donevjerojatnihputovanjagalicijskehodočasniceEgerije381.– 384. (koja je napisala Itinerarium,31 svojevrsni putopis duše),Mediterandefinitivnopostajetoposnovogkršćanskogpoimanjavjereitradicije.Prekidomcijelogtogtijekaputovaiputovanjau13.stoljećupodprijetnjomMameluka,32kršćanstvopronalazinovenačine,moduse,sadržajeteprostorehodočašćenja.Natajnačinnova(aponekadstaraivećpoznata)mjestaho-dočašćanazapadupostajuiliostajuRimigroboviapostola(Limina Aposto-lorum),vrlopoznatiSantiagodeCompostelauGaliciji,MontSaint-Micheli



ChartresuFrancuskoj,AsiziLoretouItaliji.Ovisnoosmjeruukojemputuju,hodočasnicidobivajunovaprepoznatljivaimena:Romei(kojiputujuuRim),Palmieri(spalmomurucipremaSvetojzemlji),Confluenti(premaLoretu).33

PotrebnojesadaučinitiparkorakaunatraguvremenukakobiseuvelatrećavelikamonoteističkavjeraMediterana,ariječjeoislamu.IslamserađanaArapskompoluotokuu7.st.,aproširitćesevrlobrzopocijelomMediteranuteuzdrmatiisamosrcetadašnjeEurope.Muslimanskaćevjeraizrastiizprastarihpredislamskiharapskihvjerovanjaukojimasuhodo-čašćanasvetamjesta,mjestahijerofanija,bilastaranekolikotisućagodina.34

23 M.Eliade,Trattato di Storia delle Religioni,str.80–84.

24 Adalbert Rebić, »Fenomen hodočašćenja uBibliji i u Islamu«, Bogoslovska smotra 54 (1984)4,str.516–527,ovdjestr.523.

25 Usporedi za sva tri slavlja u Jeruzalemskoj Bibliji:Lev23,5;Pnz16,12;zatimIzl34,22;Pnz16,10;inakrajuLev23,42–43.

26 Mark-AlainOuaknin,Le Dieci Parole. Il De-calogo riletto e commentato dai Maestri ebrei antichi e moderni,Paoline,Milano2004.,str.26;Z.PodhraškiČizmek,Hodočašća i hodo-časnici u Loreto i Asiz u Hrvatskim pomor-skim regestima 18. stoljeća, str.62–64.

27 AntonellaGrignola,PaoloCeccoli,Storia il-lustrata della Chiesa,Demetra,Verona2001.,str.16.

28 RosaGiorgi,Santi. Giorno per giorno tra arte e fede,Mondadori,Milano2005.,str.488;F.Bedürftig,Sveta mjesta svijeta,str.116–120;PaulLawrence,Atlas biblijske povijesti,prev.Darko Tepert, Kršćanska sadašnjost, Zagreb2012., str. 116; Kate Cooper, Band of An-gels, TheOverlook Press, NewYork 2014.,str. 131–138;Z.PodhraškiČizmek, »Ženskiuniverzum hodočašća u mediteranskomkontekstu«,str.184–185.

29 Stjepan Krasić, »Opis hrvatske jadranskeobale u putopisima švicarskog dominikancaFeliksaFabrija(Schmida)iz1480.i1483/84.godine«,Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 39 (2001), str. 133–216, ovdjestr.135.

30 Vjekoslav Milovan, »Hodočašća kao osobitoblikštovanjaMarijeisvetaca«,Bogoslovska smotra44(1974)1,str.108.

31 Egeria, Diario di viaggio, prev. i ur. ElenaGiannarelli, uvod Agostino Clerici, PaolineEditoriale Libri, Milano 2006.; Egeria, Pe-llegrinaggio in Terra Santa, prev., ur.; uvodPaoloSiniscalco,LellaScarampi,CittàNuo-va,Rim2008.;Egerija,Putopis,prev.MarijanMandac,SlužbaBožja,Makarska1999.;Ete-ria,Diario di viaggio,prev.ClaradiZoppola,uvodArmandoCandelaresi,EdizioniPaoline,Alba1966.

32 FlorianoGrimaldi,Pellegrini e pellegrinaggi a Loreto nei secoli XIV-XVIII,Accademiaful-ginia,Loreto2001.,str.11.

33 Lovorka Čoralić, U gradu Svetoga Marka, Golden Marketing, Zagreb 2001., str. 201–202;LovorkaČoralić,»Ad viaggium pro ani-ma mea–hodočašćauSantiagodeComposte-luuoporučnimspisimahrvatskihiseljenikauMlecima (XV. – XVI. stoljeće)«, Povijesni prilozi29(2010)38,str.31–42,str.32;FeliceDiVirgilio,»Levieminoridelpellegrinaggiolauretano«,u:FlorianoGrimaldi,KatySordi(ur.),Pellegrini verso Loreto, Atti del Conve-gno Pellegrini e Pellegrinaggi a Loreto nei secoli XV-XVIII,DeputazionediStoriaPatriaperleMarche,Ancona2003., str.97–110,ov-djestr.99;F.Grimaldi,Pellegrini e pellegri-naggi a Loreto nei secoli XIV-XVIII, str. 26; IlariaSabbatini, »Nudihomines cum ferro«,u:IsabellaGagliardi(ur.),u:»Questo nomade nomade mondo«. La »necessità del viaggio« tra medioevo ed età moderna,IlMulino,Bo-logna2011.,str.35–64;TomislavRaukar,Hr-vatsko srednjovjekovlje. Prostor, ljudi, ideje,Školskaknjiga, Zagreb2007.,str.351–356.

34 J.Ries,L’uomo religioso e la sua esperien-za del sacro, str. 547–548; Raffaele Russo,Atlante illustrato dell’Islam. Storie e dottri-ne,Giunti,Firenze2001.,str.9–22;J.Ries,Il Sacro nella storia religiosa dell’umanità,str.194–196,201–202;J.Ries,L’uomo e il Sacro nella storia dell’umanità,str.189–190,192–196;ZrinkaPodhraškiČizmek,»Croatianpil-grimagestoLoretofromthe5000documents



Tasumjestauobičajenobilaobilježenakamenimblokovima,kojisubilipalinatloinatajnačinoznačavalirasporodnosnomjestakomunikacijeizmeđuNebaiZemlje:centarsvijetakudaprolaziAxis Mundi.Riječjeobaytilima,kamenimblokovimailistupovima,meteoritima,kaošto je isamaKa’bauMekikojojsuhodočastilinesamobliskanegoiudaljenaplemena.VjerovalisudasvatkomorabarjednomuživotuićiuMekuipoklonitiseusvetommje-stu.35UtompoliteističkomsvijetuArapisunaglašavalijednobožanstvozva-noBog–»Halah«ili»Allah«–semitskogkorijenalaha,štooznačuje»sve-višnjeg«,istarogsemitskogkorijenaEl (=Bog),tojest»svevišnjiBog«,36 a ispodnjegapostojalajetrijadaženskihbožanstvaal-Lāt,Manātial-ʻUzākojaseštovalapocijelojArabiji.37NjihseštovaloukamenimblokovimakojesuArapismatralinajdražimobitavalištima,tojestkućamabožica(bait-al-ilah),ausvetimsuseprostorimanalazilitakođerstabloiizvor.38Muhamedćeodsvih tih starijih tradicijazadržatihadž, to jesthodočašće,kao jedanodpetstupovavjere.NokakoćeseislamširitipoMediteranuidaljepremaistoku,takoćekrozstoljećarastibrojvjernikakojićebarjednomuživotuputovatiuMekudaobavesvojudužnostiodnosnerituale.Mediteranjenatajnačinpostaoiislamskitoposhodočašća.TakoćesvetrivelikemonoteističkevjerepokazivatikrozhodočašćavlastituodanostBoguiSvevišnjem.ZaŽidovećetobitiJeruzalemskihram,zamu-slimaneKa’bauMeki,zakršćanenesamosvetamjestakudajeprošaoIsusnegoinjegovamajkaMarija,apostoli,apotomisveci.KadabismooznačilisveteputovenakartiMediterana,vidjelibismojednunevjerojatnuispremreženostkojaplastičnopotvrđujedajeSredozemljepro-storputovanjaiputnika,migracijaimigrantesa,filozofijaivjera.

Hodočašćaihodočasnicishrvatskeobalenatalijansku

UtemediteranskepomorskeputoveHrvatisuuključeniodsamihpočetaka:odpokrštavanjanadalje.Nesamozatošto jehrvatskaobalabilaoznačenaetapamanaproputovanjuuSvetuzemljunegoizatoštosuiHrvatisami,kaoštonamsvjedočevrela,čestoimnogoputovalinahodočašćabližimidaljimvjerskimsredištima.39Odprvihmeđusobnihkontakatadvijuobaladoformal-nihugovoraizmeđuhrvatskihitalijanskihgradovaotvoreniseputeviiruteučvršćujuipostajusvakodnevnejadranskeveze.NalazimotakoHrvatekakotrgujusasusjednomobalom,sgradovimauJonskomiTirenskommoru,doksenjihovaprisutnostuMoliseuiMarkamaučvršćujeipovećava.40

UnovimćesegradovimaiselimaHrvatiokupljatiubratovštinama,noostatćenaraznenačinepovezanisasvojomDomovinom.41TakoćesevelikbrojuseljenihHrvatanastanitiuokoliciAnkone,uRecanati,gdjeće1337.osno-vatiFraternitas sclavorum S. Petri martiris.42Interesantnojedasezajednica–istjeranaodstanovnikaRecanatija–preselilauzaselakVilla Maria,budućiLoreto,gdjećenastavitibitivrloaktivnaunarednimstoljećima,takodanijeneobičnodaćeupravounjemu1580.godineGrgurXIII.osnovatiIlirskiko-legij (Collegium Illyricum)zahrvatskepitomcekojisuhtjelipostatisvećenicidabisepotomvratiliidjelovaliurodnojzemlji.43Loretoje,dakle,namnogo-strukenačinevećbiopovezanshrvatskimdoseljenicimakadajetijekom14.stoljećanastalatradicijaoproputovanjuSvetenazaretskekućiceizNazaretaprekoTrsatadomalogLoretautadašnjojPapinskojDržavi.MeđuprvimajeotojtradicijipisaoPietrodiGiorgioTolomei,»ilTeramano«,pišući1470.kakojekućicaprenesenaodanđelaprvouriječki»castrum [...]



in partibus Slavonie«,apotomuItalijublizuRecanatija.44Otomenasizvje-šćujeiJohannGasparGoethe1740.tijekomsvogputovanjapoItaliji.OnpišekakojeSvetakuća»bilatransportirananaTrsatuIstri,aodande145miljapreko Jadrana u Loreto«.45 Postoji i hrvatski prijevod te tradicije iz 1520.godine:Izgovorenie od carkve od Svete Marie de Lorite,46 a1648.izdajesei Historia Tersattana koju je na temelju ranijih tradicija napisao franjevac

oftheCroatian Maritime Regesta inthe18th century– vol. I«, Almatourism 8 (2017) 16,str. 139–166, doi: https://doi.org/10.6092/issn.2036-5195/7279.

35 PhilipKhuriHitti,The Arabs. A Short History,Regnery Publishing, Washington 1998., str.23–30; Z. PodhraškiČizmek, »Croatian pil-grimagestoLoretofromthe5000documentsoftheCroatian Maritime Regesta inthe18th century–vol.I«.

36 LeoneCaetani,Altri studi di storia orientale,L’ErmadiBretschneider,Rim1997.,str.70;AlbertAbouAbdallah,RobertoSorgo,Religi-oni ieri e oggi. Storia, idee e società,FrancoAngeli,Milano2001.,str.119;P.K.Hitti,The Arabs,str.28.

37 SimoneCristoforetti,»Considerazionisuitre-centosessantaidolidellaKaʻbapreislamica«,u: Pier G. Borbone, Alessandro Mengozzi,Mauro Tosco (ur.), Loquentes linguis. Studi linguistici e orientali in onore di Fabrizio A. Pennacchietti,HarrassowitzVerlag,Wiesba-den2006.,str.209–218,ovdjestr.215;L.Ca-etani, Altri studi di storia orientale,str.67;P.K.Hitti,The Arabs,str.28.

38 Štosetičesimbolavode,stablailiizvoravidi:M.Eliade,Trattato di Storia delle Religioni,gdjeječitavoV.poglavlje(str.178–204)po-svećenovodamainjihovojsimbolici,aVIII.(str.248–310)simboliciiritualimaobnavlja-njastablakaokozmičkogsimbola,mikrokoz-mosa,regeneratora,tojest Axis Mundi;JulienRies,Il Sacro nella storia religiosa dell’uma-nità, str.191;Z.PodhraškiČizmek,»Ženskiuniverzumhodočašćaumediteranskomkon-tekstu«,str.189–193.

39 Vidibogatubibliografijuu:Z.PodhraškiČiz-mek,Hodočašća i hodočasnici u Loreto i Asiz u Hrvatskim pomorskim regestima 18. stolje-ća.Zahistoriografijuohodočašćimauhrvat-skojliteraturividi:ibid.,str.27–30;zapobož-nostMajciBožjojuHrvata:ibid.,str.30–31;zahistoriografijuoLoretu:ibid.,str.31–33.

40 Marco Moroni, »Rapporti culturali e formedevozionali tra le due sponde dell’Adriatico

inetàmoderna«,u:F.Grimaldi,K.Sordi(ur.),Pellegrini verso Loreto, str. 181–216; VitoPunzi,»LorenzoLottoelaDalmazia«,u:Bo-nitaCleri(ur.),Adriatico. Un mare di storia, arte, cultura. Atti del Convegno – 20-22 mag-gio 1999 Ancona,Maroni,Ancona2000.,str.149–163.

41 Ferdo Gestrin, »Migracije iz Dalmacije uMarkeuXV.iXVI.stoljeću«,Radovi Zavo-da za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu10 (1977)1, str.395–404;F.Grimaldi,Pellegrini e pellegrinaggi a Loreto nei secoli XIV-XVIII,str.258–271.

42 V.Punzi,»LorenzoLottoelaDalmazia«,str.150. Grimaldi smatra da je bratovština po-stojalaod1337.,pozapisimaMonaldaLeo-pardija i njegovihAnnali di Recanati con le memorie e i costumi degli antichi recanatesi inoltre memorie di Loreto,sv.1,Varese1945.,str.306;F.Grimaldi,Pellegrini e pellegrina-ggi a Loreto nei secoli XIV-XVIII, str. 258.Drugismatrajudajeosnovanakasnije,1375.godine:Mario Sensi, »Confraternite laureta-neepellegrinaggio«, u:F.Grimaldi,K.Sordi(ur.), Pellegrini verso Loreto, str. 111–155,ovdjestr.131.TosmatraiL.Čoralić,U gradu Svetoga Marka,str.65.

43 Slavko Kovačić, »Il Collegio Illirico pres-so il Santuario della Santa Casa di Loreto1580–1798«, u: G. Floriano, K. Sordi (ur.),Pellegrini verso Loreto, str. 217–250, ovdjestr.221–222.

44 Lujo Margetić, »Loreto i Trsat«, Croatica Christiana periodica 26 (2002) 49, str. 77–125;F.DiVirgilio,»Levieminoridelpelle-grinaggiolauretano«,str.100.

45 JohannCasparGoethe,Viaggio in Italia,Ar-turoFarinelli (ur.),Realeaccademiad’Italia,Rim1932.,str.111–118,ovdjestr.112;F.Gri-maldi,Pellegrini e pellegrinaggi a Loreto nei secoli XIV-XVIII,str.147.

46 Sante Graciotti, Emanuela Sgambati, »SullafonteitalianadelraguseoIzgovorenie od car-kve od Svete Marie de-Lorite«,Prilozi povi-jesti umjetnosti u Dalmaciji32(1992)1,str.

https://doi.org/10.6092/issn.2036-5195/7279

https://doi.org/10.6092/issn.2036-5195/7279



FranjoGlavinić.47Svetišteje,dakle,bilodobropoznatohrvatskimvjernicimakojisuradoputovaliprekomoravidjetikućicukojasenekoćbilazaustavilanahrvatskomtlu.Nakonštosudaniširiokviritematici,odprapovijestidospecifikumahrvat-skihvezasLoretom,možeseprijećinaistraživanjehodočašćaihodočasnikashrvatskeobalepremasvetištimaMajkeBožjeuLoretotesv.FranjeuAsizutemeljem analize 16 000 tiskanih dokumenataRegesti marittimi croati del Settecento / Hrvatskih pomorskih regesta 18. stoljeća,(I.–III.svezak).48

Istraživanjasuiznijelanavidjelovrlointeresantnepodatke:riječjeosveu-kupno303hodočašćaukojima je sudjelovalo2513hodočasnikauorgani-ziranimgrupamadočak70i80 ljudi.Tisuhodočasniciputovali izraznihhrvatskihlukadoAnkoneidaljekočijomilipješke.Podacipokazujudaseputovalotijekomcijelogstoljećaod1700.do1799.,snajvećimbrojempu-tovanjaupravouzadnjemdesetljeću.Štosetičeopasnostistrujaivjetrova,vidljivojedasepreko50%putovanjaodvijalotijekomsrpnjaikolovoza–unajpogodnijimmjesecima godine.49 Najviše se putovalo na trabakulima (ugotovo50%slučajeva),potomnabracerama, tartanama,filjugama, pelizi-ma,gripima,corrierama,navama,pulakama,tenajednombarku,bragocuišambeku,daklesolidnimbrodovimasrednjeveličineod30do200tonakojisuinačeslužilizatrgovinu,ribolov,prijevozrobeistoke,rjeđeputnikatesuzbognesigurnostimorabiliopremljeni topovima,aposada jebilavještauborbamanamoru.50 Očitodautakvimuvjetimanijebilokomfornoputovatijerseuvijekmoglonaićinagusareilipakobičnelopove,tojestpirate.Utajsvojevrsnibiznisbilojeuključenosveukupno229parunaikapetanaiz193pomorskihobitelji:toznačidaseposaodobroisplatioidaseodnjegamogloživjeti.Međuparunimabiloje133Hrvata(ponajvišesLošinja,izDalmacije,Dubrovnika,Cresa,BokekotorskeiIstre),35Talijanasasusjedneobale(An-kone,Pesara,Senigallie,Toskaneidr.) i57TalijanaizprimorskihgradovaIstre,PrimorjaiDalmacije.Hodočasnicisujakočestoputovalizajednosra-zličitomrobom,kaoštosuvino,ulje,usoljenesrdele,skuše,drva,raznaživastoka,vuna,koža idr., štonamgovoriododatnimneugodnostima tijekomputovanja.51

Štosetičeprovenijencijehodočasnika,nadsvimaprednjačeLošinjanisčak75putovanjaodsveukupno107sKvarnera.IzDalmacijeimamo68hodoča-šća,izDubrovnika46,izIstre45,izAustrijskogprimorja14teizBoke10.Zadrugenemamopodatke.52

Onoštoiznenađujepodacisudobiveninatemeljuusustavljenihtabelavezanouzorganiziranostugrupama.Čakse14hodočasničkihgrupasastojalood50do80putnika!Nalazimopotom30grupaod20do45hodočasnika,29grupaod10do19putnika,27grupaod5do9putnika,38grupaod2do4putnikaisamo10samostalnihhodočasnika.53

Kadasuzabilježeni,interesantnisunamsmjeroviputovanja:imamo19orga-niziranihhodočašćas310putnikapremaAsizu54i49hodočašćasa727putni-kapremaLoretu.55Nomnogisumiješani,štoznačidasuimaliprvuetapuuLoretutesudaljeputovalipremaAsizu.Utomsunamsmisluvrijednipodacikojinamgovoreotrajanjuhodočašća:čak9grupaostajaloje14–25dana,12grupa8–13dana,17grupa4–7dana,13grupa3dana,4grupe2danai7samo1dan:očitonisusviimaliistasredstvazaputovanjepasusesnalazilikakosuznali.56

Važnojeovdjenapomenutikakoseznalodogoditidasumoraliodustatiodplaniranihdanahodočašćajernijebilorijetkodasučitavibrodovi,posade,



roba,aiputnicisnjimabiliprisiljeniostatiulazaretimauAnkonidočak40dana!57Nokadasuuspijevalidoćidoželjenedestinacije,ušlibiusvetište,pomolilise, ispovijedali teprisustvovalisvetojmisi.Znamo,dapače,dasuHrvati imaliobičajputovati sa svojimsvećenicima i slavitimisunahrvat-skom–»postaromobičaju«–kaoštonamsvjedočiisusovaciispovjednikRaffaeleRiera1559.godine:»GotovopetstoonihIlira [...]zajednosasvojimsvećenicimakoji ihprate[...]svakegodinevelikelađeschiavona,kojiprelazeuvelikombrojuJadranskizaljevidolazesasvojimsvećeni-cima,kodkojihseispovijedajuislušajumisunapučkomjeziku,podrevnomobičaju.«58

Važno jevratiti sesadanasredišnjidioradaukojemseprikazujekakosečovjekpokrećeitražisvetounekom»drugom«prostoruivremenu.Jer,kakopiše CarmelinaChiara Canta, profesorica Sociologije religija i kulturalnihprocesanaSveučilištuRoma TreuRimu,vrijemehodočašćaivrijemehodapripadajudrugomvremenukadasečovjekudaljavaodsvakodneviceipostaje»vrijemebezvremena[...]vrijememolitve,vrijemesolidarnosti,kolektivnogi koralnog hoda, razmišljanja bez obzira na razloge kretanja na put.To jeprolazkrozpustinjuvlastitedušeilivlastitogživotatepripadajednoj‘drugojlogici’«.59

579–589; F. Grimaldi,Pellegrini e pellegri-naggi a Loreto nei secoli XIV-XVIII,str.269.

47 FranjoGlavinić,Historia Tersattana. Raccol-ta dalle antiche, e moderne historie, annali, e traditioni,ur.FranjoButorac,prev.DaniloKlen, Sveučilište Vladimir Bakarić, Rijeka1989.(izvornoobjavljeno1648.).

48 NikolaČolak,Regesti Marittimi Croati. Fonti documentarie. Settecento / Hrvatski pomorski regesti. Dokumentarna vrela. Osamnaesto stoljeće,sv.1–2,CentrodiStudiStoriciCroa-ti-Venezia,Padova1985.–1993.;NikolaČo-lak, Regesti Marittimi Croati. Fonti documen-tarie. Settecento / Hrvatski pomorski regesti. Dokumentarna vrela. Osamnaesto stoljeće,sv.3,acura /uredilaZrinkaPodhraškiČiz-mek,OdsjekzapovijestFilozofskogfakultetaSveučilištauSplitu,Split2017.

49 Z. Podhraški Čizmek,Hodočašća i hodoča-snici u Loreto i Asiz u Hrvatskim pomorskim regestima 18. stoljeća, str.101.

50 Ibid.,str.103–107.

51 Ibid.,str.141.

52 Ibid.,str.149–150.

53 Ibid.,str.163.Iovdjezaostalih155hodoča-šćanemamospecifičnijepodatke.

54 Ibid.,str.165.

55 Ibid.,str.171.

56 Ibid.,str.173.Samojeza66grupabilomo-gućedoznatikolikosuostale:riječjeoonimhodočašćimakojasuparuniorganiziralitakodasuseposvojugrupuilivratiliilisuihče-kaliuluciuAnkonidasevrate.

57 Ibid.,str.187.

58 RaffaeleRiera,Historia de la Santa Casa di Loreto (1580.) i Monumenta Historica so-cietatis Jesus. Litterae Quadrimestres, sv. VI (1559.–1660.),citiraniu:F.Grimaldi,Pelle-grini e pellegrinaggi a Loreto nei secoli XIV-XVIII, str. 269;Z. PodhraškiČizmek, »Cro-atian pilgrimages to Loreto from the 5000documentsoftheCroatian Maritime Regesta inthe18thcentury–vol.I«;Z.PodhraškiČiz-mek,Hodočašća i hodočasnici u Loreto i Asiz u Hrvatskim pomorskim regestima 18. stolje-ća, str.176–177.

59 Carmelina Chiara Canta, Sfondare la notte. Religiosità, modernità e cultura nel pelle-grinaggio notturno alla Madonna del Divino Amore,Collanadisociologia,FrancoAngeli,Milano 2004., str. 20–22; Z. PodhraškiČiz-mek,Hodočašća i hodočasnici u Loreto i Asiz u Hrvatskim pomorskim regestima 18. stolje-ća, str.182.



Zaključak

Hodočašća imaju nevjerojatnu trajnost u prostoru i vremenu. Počevši odHomo habilisaodprije2500000godina,prekoHomo symbolicusa,doHomo religiosusa,hodočašćakaodapripadajustrukturama»dugogvremena«:nemijenjajuse,moždasamoparcijalno(njihovimodaliteti,uzusi,vanjskema-nifestacije),no ljudskapotrebazasvetim, transcendentnim,zaodgovorimaizvansvakodnevice–iliupravousvakodnevici–ostaju.Odprvihstrukturi-ranihtragovakojeječovjekostavioizasebeunazad37000do35000godina,prvih»prapovijesnihkatedrala«,ceremonija,mitovaikozmogonija,svedoprimjerajadranskihhodočašćaiz18.stoljeća,vidimokakotačovjekovače-žnjaneprestaje.Čovjeksam,alinajčešćeuzajednicisdrugimljudima,daklekoralno,napuštasvoju svakodnevicu i ulazi u jednu »drugu« dimenziju vremena i prostorakakobiseposvetiosvojojunutrašnjosti,kakobiutim»drugimidrukčijim«koordinatamamogaookusitihijerofanije i teofanije.Onećemuomogućitidadadnesmisaosvojojstvarnosti,redkaosu,ordoneredu.Vidljivojedasutijekomvišedesetaka tisućagodinanaprostoruMediterana i zemaljakojeprematombazenugravitirajupostojalimodalitetipotragezasvetim,drukči-jim i drugimkojisusezadržaliipretočiliunoveformeiuzusekršćanstva–hodočašće,dakle,imakorijeneneosporivosredozemnihobilježja.

ZrinkaPodhraškiČizmek

The Mediterranean Roots of Pilgrimages

AbstractThis paper discusses Croatian maritime pilgrimages by searching for their sources in the pre-historic Mediterranean context. From the first search for the sacred, different and the other, from the prehistoric hierophanies and human being’s attempts to explain the mysterious Cos-mos through their endeavour to respond to the unknown and give an order to the Chaos – we encounter a human being who travels searching for answers. The human being, as a part of the community, through cosmogonies, and then theophanies, explains the creation of the world and tries to give meaning to the reality surrounding him. This modus of travel and pilgrimage to the sacred and divine continues through the historical period in three great monotheistic religions that are born and spread in the Mediterranean: Judaism, Christianity and Islam. The Mediterranean is a space of travels and travellers, intersections of thoughts, philosophies and religions. From late antiquity through the Middle Ages to the Modern Ages, the Mediterranean is the intersection of pilgrims from all directions. This paper describes pilgrimages and pilgrims who travelled from the Croatian coast to Loreto and Assisi in the 18th century. Based on 16,000 documents of CroatianMaritimeRegesta ofthe18thcentury vol. I–III, a total of 303 pilgrim-ages to Loreto and Assisi have been found, attesting to 2,513 pilgrims travelling, mostly in large and organized groups of up to 80 people, from the east coast of the Adriatic – from Umag in the north to Boka Kotorska in the south – to these old and Croatian believers well-known sanctuar-ies. Croatian maritime pilgrimages, therefore, have undeniable Mediterranean roots and an incredible continuity of tens of thousands of years.

Keywordspilgrimages,religiousanthropology,sacred,prehistory,Mare Nostrum,Adriatic,Mediterrane-an,18thcentury,Croatian Maritime Regesta

Documents

Mediteranski korijeni hodočašća