Mediteranizam – kulturni imaginarij Sredozemlja

IzvorničlanakUDK:316.7(262)(045)doi:10.21464/fi41201Primljeno29.10.2019.

TomislavZelićSveučilišteuZadru,ObalakraljaPetraKrešimiraIV.2,HR–23000Zadar

[email protected]

Mediteranizam – kulturni imaginarij Sredozemlja

SažetakPolazeći od pretpostavke da diskursi pod nazivom orijentalizam i balkanizam ne obuhva-ćaju u osnovi bogate kulturne odnose između Srednje Europe i Sredozemlja, tvrdim da je potrebno istraživanje trećeg diskursa pod radnim nazivom mediteranizam, tj. kulturnaima-ginacijaSredozemlja kao misaone i književne figure u europskom pismu. Glavna je zadaća razraditi povijest pojma mediteranizam, deducirati heurističke teoretske hipoteze te provesti kontrastivnu i komplementarnu komparaciju ovih triju diskursa. Pritom treba imati na umu da su ta tri diskursa istovremeno isprepletena i suprotstavljena u načinima na koje Europa zamišlja samu sebe. Osim toga, sadrže cijeli niz osjetilnih, osjećajnih i spoznajnih opreka i proturječnosti, koje će se istražiti na odabranim primjerima njemačkih djela novog doba.

KljučneriječiEuropa,Mediteran,Sredozemlje, književnost, filozofija, novodoba,Njemačka,Austrija,mediteranizam

Uvod

Nekeodglavnihhipotezateorije,kojuunedostatkuboljeriječinazovimome-diteranizam,moguseheurističkiodreditimetodomdedukcije,kontrastivnoikomplementarnosobziromnapovijest teorijapodnazivomorijentalizam i balkanizam,pomišljenjuEdwardaWadieaSaida(1935.–2003.)odnosnoMarijeTodorove(1949.–),utemeljiteljaznanstvenihteorijaotimdiskursi-ma.1Uzadanimuskimokvirimaostatćemočitateljstvudužnipreispitivanjepostavljenihheurističkihhipotezametodomindukcijenatemeljuproširenihiprodubljenihposebnihistraživanja»kulturnihimaginacija«2opojedinimau-torima,opusimaiepohamaeuropskogpisma.Umjestotoga,čitateljstvoćeseuputitinauzorneprimjereizpovijestimodernenjemačkefilozofijeiknjižev-nosti.Pritomkulturnaimaginacijanijeničistorealnaničistofikcionalna,alijeizvordiskurzivnemoći.MožesestećidojamdaseSredozemljetrenutnovraćaujavneraspraveštosetičenjegovogzemljopisnog,povijesnog,druš-tvenogtekulturnogznačajazaEuropu.3Polazištezaistraživanjainterdisci-

1 Edward Wadie Said, Orientalism. Western Conceptions of the Orient, Random House,NewYork 2014. (EdwardW. Said, Orijen-talizam, prev. Biljana Romić, Konzor, Za-greb 1999.);MariaTodorova, Imagining the Balkans,OxfordUniversityPress,NewYork1997.; Maria Todorova, Imagining the Bal-kans. Updated Edition, Oxford UniversityPress, New York 2009. (Marija Todorova,Imaginarni Balkan, prev. Karmela Cindrić,NakladaLjevak,Zagreb2015.).

2 WolfgangIser,The Fictive and the Imaginary. Charting Literary Anthropology, The JohnHopkinsUniversityPress,Baltimore –Lon-don1993.;StuartHall,Representation. Cul-tural Representations and Signifying Practic-es,SagePublications,London1997.

3 Nedavno je njemački germanist JoachimScholl u intervjuu za njemačku radiostanicuDeutschlandfunk Kultur izjavio da će uoči

https://doi.org/10.21464/fi41201

230FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA162 God. 41 (2021) Sv. 2 (229–245)

T.Zelić,Mediteranizam–kulturni imaginarijSredozemlja

plinarnogpodručjamediteranistikejeepistemološkairitacijauslijedzamorapostmoderneteorije,postkolonijalnihipostimperijalnihistraživanja.Prijekojepotrebnoporedorijentalizmaibalkanizmauzetiuobzirtrećudiskurzivnuformacijupodnazivom»mediteranizam«.TrebaimatinaumudasukulturniodnosiEurope i njoj suprotstavljenogDrugoga u oblikuOrijenta,BalkanaiMediteranasloženijinegoštomonolitskaoprekasugerira.Činjenicajedasesvespomenuteregijedjelomicepoklapaju,odnosnodanijemogućejed-noznačnoodreditinjihoveunutarnjeivanjskegranice,bilotozemljopisno,povijesno ili kulturološki.Zaočekivati je da se i tri diskurzivne formacijepodimenomorijentalizam,balkanizam i mediteranizammogupreklapati,od-nosnodasemogupoistovjećivatiradistrukturnihanalogijaretorikeilogikefilozofijske argumentacijeilipoetikeiestetikeumjetničkogizričaja.Aopet,trebapažljivoistražitiirazliketrijuspomenutihdiskursateodstupanjesvakogpojedinogoddrugadva.Unovijevrijeme,primjerice,američkiantropologietnologMichaelHerzfeld(1947.– ) slijedipostkolonijalniobrazacorijentalizmadabiodrediošto jemediteranizam.4Nonatajmunačinizmičemediteranizamspozitivnomko-notacijomkojijeneupitnoostavioduboketragoveumodernojpovijestiEu-ropeod18.stoljećanadalje.Nasličannačin,luksemburškigermanistDieterHeimböckel(1961.–),pripreispitivanjupojmamediteranizamkaoknjiževneimisaonefigureuokvirimainterkulturalneteorije,dolazidozaključkadaseneradiniočemudrugomenegooprivjeskupostkolonijalnojteoriji.5Istra-žujućiCamusovpojammediteranskog mišljenjanjemačkifilozof ipolitologHenningOttmann(1944.– ) ističecijelinizdihotomija, isključivihoprekaodnosnonepremostivihproturječnostiizmeđuSjeveraiJuga,prirodeipovije-sti,gospodarstvaikultureitd.,aprijesvega,njemačkogznanjaisredozemnogsavoir-vivre,umijećaživljenja,6noistovremenoapeliranatodasejedinstve-naEuropatemeljinapomirbisvihtihdihotomija.7Ottmannnepriznajedaistekulturneipolitičkedihotomijerazdiruisjevernjačkoi južnjačkoshvaćanjeSredozemlja,tj.ideologijumediteranizmanakojojpočivaduhovnojedinstvoEurope.Uostalom,nerazgraničenapodručjapoputBalkana,Orijenta,AzijeiliMediterana,pogotovosobziromnajužnuijugoistočnuEuropu,preklapajusekakozemljopisnotakoikulturološkigledano,anaistisuilisličannačinisprepletene i suprotstavljene i spomenutediskurzivne formacije.Po straniovdjeostajuraspraveoizrazitosloženominištamanjespornompojmujugo-istočna Europa.8Prijenegoštodeduciramoheurističkehipotezeomeditera-nizmu,trebapodsjetitinatemeljnepretpostavkeorijentalizmaibalkanizmaoSredozemlju.

Orijentalizam

Popitanjuzemljopisnogobujma,SaidtvrdidaseOrijent,sastajalištabritan-skogifrancuskogkolonijalizmaiimperijalizma19.i20.stoljeća,protežeodSredozemlja do Indije odnosnoKine.9Belgijski povjesničarHenriPirenne(1862.–1935.),nakojegaseislamofobipozivajukadatrebaizložitirazdorkršćanstvaiislamanaSredozemljunakonpovijesnepojaveMuhamedaiod-vajanjasrednjovjekovnogkršćanstvaodduhovnihizvoranaBliskomistoku,međuprvima jeustvrdio,10poSaidovumišljenju,daseOrijentpretvoriou»odmetnikaprotivkojegasepodiglacijelaeuropskacivilizacijaodsrednjegvijekanaovamo«.11



Za razlikuodpropastiRimskogCarstvauslijedbarbarskihupada, kada sustraninačiniživljenjabiliuneseniustarorimskuisredozemnukulturu,dokje središte europske kulture srednjeg vijeka i daljeRim, odnosnoVatikan,kaoglavnigradkršćanstva, islamskiupadiu7. stoljećusu,poPirenneovumišljenju,imalizaposljedicudajesrazvojem»izvornoromansko-german-

gospodarstveneiizbjegličkekrizeSredozem-lje odlučiti o sudbini Europe te stoga trebapočeti razmišljati o Europi iz pravca Sre-dozemlja.Usp.JoachimScholl,»LiterarischeModerne, Das Mittelmeer als Zentrum un-seres Schicksals«, Deutschlandfunk Kultur (13. 7. 2015.). Dostupno na: https://www.deutschlandfunkkultur.de/literarische-mod-erne-das-mit te lmeer-a ls -zentrum-un -seres.1270.de.html?dram:article_id=325275 (pristupljeno 22. 5. 2020.). Samo dva danakasnijeobjavljenjeprvipriručnikomediter-anisticinanjemačkomjeziku:MihranDabaget al. (ur.), Handbuch der Mediterranistik. Systematische Mittelmeerforschung und disziplinäre Zugänge,WilhelmFink–Ferdi-nandSchöningh,München–Tübingen2015.

4 MichaelHerzfeld, »TheHorns of theMedi-terraneanistDilemma«,American Ethnologist 11(1984)3,str.439–454;MichaelHerzfeld,»OfHorns andHistory.TheMediterranean-ist Dilemma Again«, American Ethnologist 12 (1987) 4, str. 778–780; Michael Her-zfeld, »Performing Comparisons: Ethnogra-phy,Globetrotting, and theSpacesofSocialKnowledge«,Journal of Anthropological Re-search57(2001)3,str.259–276.

5 Dieter Heimböckel, »Zwischen Projektionund Dekonstruktion. Mediterranismus oderVom Nutzen und Nachteil einer Denkfig-ur zur Erforschung des ‘südlichen Blicks’«,Zeitschrift für interkulturelle Germanistik 8 (2017),str.74–86.

6 HenningOttmann,»Mediteranskomišljenje«,prev.PavoBarišić,Filozofska istraživanja 35 (2015)1,str.49–52.

7 Ibid.,str.52.

8 Naime,nanjemačkomgovornomprostoru,po-jam Südosteuropauveojeaustrijskidiplomati albanolog Johann Georg von Hahn (1811.– 1869.) tek 1863. godine nakon putovanjarijekama Drinom i Vardarom. Usp. JohannGeorgvonHahn,Reise durch die Gebiete des Drin und Wardar im Auftrage der kaiserlichen Akademie der Wissenschaften unternommen im Jahre 1863, Kaiserlich-Königliche Hof-undStaatsdruckerei,Beč1867.PojamJugo-istočnoeuropski poluotok (Südosteuropäische

Halbinsel) točniji je od diletantskog pojmaBalkanski poluotok (Balkanhalbeiland, usp.August Zeune, Geo, Versuch einer wissen-schaftlichen Erdbeschreibung, Wittich,Berlin1808., str. 76), tvrdi Hahn kako bi ispraviokrivuzemljopisnupredodžbudaseBalkanskagoraprotežesvedoJadranskogmora.Nakontoga,zemljopisnipojamSüdosteuropa koris-ti se sinonimno pojmu Balkan, s tim da zavrijeme austro-ugarske vladavine označavaeuropsketeritorijeosvajaneodstraneOsman-skogCarstva,dokZapadnaEuropanajkasnijeuoči Prvog svjetskog rata počinje izdvajatijugoistočnuEuropuodkontinentalneEurope.Usp.LarryWolff,Inventing Eastern Europe. The Map of Civilzation on the Mind of the Enlightenment, Stanford University Press,Stanford 2010., str. 114, 366, u pogledu na:WilliamMiliganSloane,The Balkans. A Lab-oratory of History,Eaton&Mains,NewYork1914., str. vii, viii, 3, 56.NopojamSüdost-eruopa u njemačkom je govornom prostorudiskreditiranzbogtogaštojekorištenuokviri-ma»težnjezaIstokom«(Drang nach Osten) i »politike životnog prostora« (Lebensraum-politik) nacionalsocijalizma.Usp.M.Todor-ova,Imaginarni Balkan,str.27ff.Usp.TanjaPetrović, Yuropa. Das jugoslawische Erbe und Zukunftsstrategien in postjugoslawischen Gesellschaften, Verbrecher Verlag, Berlin2015.,str.27.Međutim,uočipadakomuniz-ma u sklopu kulturnopolitičkih intervencijaznanostizadruštveniredimirutranzicijskodobaoko1989.godine,kadsepojačanoos-nivaju istraživačke ustanove za znanstvenoistraživanjejugoistočneEuropepodnazivomSüdosteuropa-Institut, pojam Südosteuropa poprima politički neutralno značenje. Usp.UweHinrichs,UweBüttner(ur.),Die Südos-teuropa-Wissenschaften im neuen Jahrhun-dert. Akten der Tagung vom 16.-19.10.1999 an der Universität Leipzig, HarrasowitzVer-lag, Wiesbaden 2000., str. 83. U Hrvatskojje rasprava oBalkanu i JugoistočnojEuropitakođer odjeknula. Usp. Anđelko Milardo-vić,Zapadni Balkan. Fragmenti o ideologiji i politici Zapada,Panliber,Zagreb2009.Usp.PavoBarišić(ur.),Demokracija na prekretni-ci, Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb2014.

9 E.Said,Orijentalizam,str.57.

10 Usp.HenriPirenne,Mohamed and Charlem-agne, prev.BernardMiall,W.W.Norton&Co.,NewYork1939.

https://www.deutschlandfunkkultur.de/literarische-moderne-das-mittelmeer-als-zentrum-unseres.1270.de.html?dram:article_id=325275






skecivilizacije«12središteeuropskekulturepomaknutosaSredozemlja,tadasamo jedne arapske provincije, na sjever Europe. Svejedno je Pirenne, poSaidovumišljenju,dionikorijentalizmasnegativnomkonotacijom,utolikoštopropuštauvidjetidaZapad,priizgradnjiobraneodislama,istovremenocrpiislamskufilozofiju iznanosttedajeislamskidoprinosZapadusustavanitemeljititonesamounegativnomsmisludijalektičkesuprotnostiizakletogneprijateljstva.13

Prematome,SaidmožeisticatiparadoksdaseOrijentiislam»uvijekpred-stavljajukaoodmetnicikoji ćeodigratiposebnuuloguu Europi«.14Saza-padnoeuropskogstajalištaokulturi idruštvunaBliskomistoku,pojavljujeseorijentalizamkaosustavznanjaiznanostikojijeizvorokcidentalnemoći,vladavine i autoritetanadOrijentom,Bliskim istokom,odnosnoArabijom,aorijentalističkajeznanostpopraćenaeurocentrističkimosjećajemnadmoćiZapadanadIstokom.Timznanjemiosjećajemponosisepolitička,intelek-tualna i akademska kultura novog doba u Zapadnoj Europi.Orijentalizamstvarasvojevlastiteoblikeiodnoseizmeđumoćiiznanja,određivanjaipoi-stovjećivanja,raspravljanjaisvladavanja»dvojnihoprečnosti,gdjejedanter-minvladanaddrugim«.15UvećinislučajevaradiseouzajamnoisključivomsuprotstavljanjunavodnoprosvijetljenekulturenaZapaduinavodnomisteri-oznogiprijetećegbarbarstvanaIstoku.Saidnaglašavadaorijentalizampred-stavljastariobičajeuropskekultureutemeljenposebiceuneprijateljstvuEu-ropepremaislamu,premdajedihotomijaizmeđuEuropeiOrijenta,smatra,samoideološkakonstrukcijabezutemeljenostiuontologijiiepistemologiji.16 Orijentje,poSaidovumišljenju,europskaizmišljotinabezikakvogpokrićaustvarnosti.Ukasnijedodanomuvoduiz2003.godineSaiddonosizaključakkakozamišljanjeOrijentadiskurzivnoutječenaeuropskopoistovjećivanje:»OrijentnijesamosusjedanEuropi;većjeonistotakomjestonajvećih,najbogatijihinajstarijiheuropskihkolonija,izvornjezinihcivilizacijaijezika,njezinkulturnisuparnik,jednaodnjezi-nihnajprodubljenijihinajpovratnijihpredodžbioDrugome.«17

Povrhtoga,SaidistražujeodnoskolonijalnihsilaikolonijanaBliskomisto-kutvrdećidatakozvani»akademskiorijentalizam«18naznanstvenimpoljimaorijentalistikeiislamskihstudijapridonosiomalovažavanju»subalternogsu-bjekta«,19kakogajenazvalaindijskafilozofkinjaGayatriChakravortySpi-vak(1942.–).Ukulturološko-semantičkomsmislu,stranac,odnosnovelikiDrugi,pritomutjelovljujekulturnurazličitostkaoalijenitet,onosasvimdru-gačijeodsvegadrugoga,zarazlikuodalteriteta,onogaštojenepoznato,stra-noilituđe,noštosesvejednomožeupoznati,otkriti,prisvojitiiliosvojitikaovlastitostisvojstvenost.20Saidzaključujedaorijentalizamposjedujesvaobi-lježjanegativnogegzotizmaikulturološkograsizma,imperijalizmaidrugihoblikadogmatizma.21PremdajeSaidupravuda»akademskiorijentalizam«22 zlorabiiponižavaznanostkaosredstvoizvršavanjasileinasilja,održavanjamoćiivladavine,autorovihredakajemišljenjadapolitičkiangažmanpost-kolonijalneteorijeudruštvenomsustavuznanostinijeništamanjeproblema-tičan.Štoviše,upovijestinjemačkeiaustrijskeknjiževnostipostojemnogo-brojni primjeri orijentalizma s izrazito pozitivnom konotacijom.23 Usprkos tomu,SaidovukulturnuimaginacijuonjemačkomorijentalizmuopsjedaKarlWilhelmFriedrichSchlegel(1772.–1829.)iscenarijkakotajmladinjemačkiromantičar1803.godinesjedizapisaćimstolomunacionalnojbiblioteciLo-uvreuParizuiizučavasanskrt.24Povrhtoga,štosetičeistraživanjamedite-ranizma,SaidneuzimauobzirdajeosvajanjeSredozemljatijekom15.i16.stoljećabiloneizostavnapretpostavkazabritanskikolonijalizamiimperija-



lizamnaBliskomistoku.Tupovijesnučinjenicuistaknulisu,međuostalima,francuski povjesničar FernandBraudel i britanski povjesničar sicilijanskihkorijenaDavidAbulafia.25

Balkanizam

Američkapovjesničarka i balkanologinjabugarskogporijeklaMariaTodo-rova, poznata po već spomenutim istraživanjima o balkanizmu, po pitanjuzemljopisnograsponanavodidazavrijemeBalkanskihratova1912.–1913.godineBalkanpredstavlja»europskimediteranskipoluotok«.26Zemljopisnogledano,Sredozemljusenemoguosporiti»istočne,južneizapadnegraniceodređene Crnim,Mramornim, Egejskim, Sredozemnim, Jonskim i Jadran-skimmorem«.27Unamjerida istražiodnoskulturoloških izmišljotina ipo-vijesnestvarnosti,TodorovasevodipoznatomkrilaticomaustrijskoggrofaHermannaKeyserlinga(1880.–1946.):»DaBalkannepostoji,trebalobigaizmisliti.«28No,Todorova smatra da »za razliku od neopipljivogOrijenta,Balkanpostojikaokonkretnapovijesnaizemljopisnačinjenica«.29StogaseBalkannemožejednostavnosvestina»tipičnestrukture(injihoveideološkesklonosti)«usmisluorijentalizmapoSaidu.30


12 Ibid.

13 EdwardSaid,»TheClashofIgnorance«,The Nation(22.10.2001.).Dostupnona:https://www.thenation.com/article/archive/clash-ig-norance/(pristupljeno27.5.2020.).


15 JacquesDerrida,Positions, prev.AlanBass,UniversityofChicagoPress,Chicago1982.,str.41.

16 E.Said,Orientalism,str.2.

17 E.Said,Orijentalizam,str.7f.

18 E.Said,Orientalism,str.2.

19 GayatriChakravortySpivak,Can the sub-altern speak?,Macmillan,Basingstoke1988.

20 Horst Turk, »Alienität und Alterität alsSchlüsselbegriffe einer Kultursemantik«,Jahrbuch für internationale Germanisik 22 (1990),str.8–31.


22 Ibid.,str.8.

23 Alexandra Polaschegg, Der andere Orien-talismus, Regeln deutsch-morgenländischer Imagination im 19. Jahrhundert, Walter deGruyter,Berlin–NewYork2005.

24 E.Said,Orijentalizam,str.128f.

25 Fernand Braudel, Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II., prev. Đurđa Šinko-Depierris, Mirna Cvitan Černelić, JagodaMilinković, Izdanja Antibarbarus, Zagreb1997. – 1998.; DavidAbulafia, Das Mittel-meer. Eine Biographie, S.Fischer,FrankfurtnaMajni2013.

26 M.Todorova,Imagining the Balkans,str.3.

27 M. Todorova, Imaginarni Balkan, str. 58,navodeći kao izvorThe New Encyclopaedia Britannicaiz1993.godine.

28 M. Todorova, Imaginarni Balkan, str. 195,s obzirom na: Count Hermann Keyserling,Europe, prev. Maurice Samuel, Harcourt &Brace,NewYork1928.

29 Ibid.,str.28.


https://www.thenation.com/article/archive/clash-ignorance/





PouzorunaSaida,Todorovaipaktvrdidajeibalkanizamstariobičajuza-padnoeuropskojisrednjoeuropskojkulturi20.stoljeća.Ideološkekonstrukci-jeBalkanamitologiziranesuinastavljajusepojavljivatidodanas.Diskurziv-naformacijapodnazivombalkanizamsadržisvojevrsneosjetilne,osjećajneispoznajneoprekeiproturječnosti.Naime,Balkanjezemljopisnonerazdvo-jivopodručjenaeuropskomkontinentu.No,EuropadiskurzivnokonstruiraBalkankaonepoznato,stranoituđe,tj.alteritet,ilidjelomiceodnosnosasvimdrugačijeodsvegadrugoga,tj.alijenitet,sčimeseEuropasamapoistovje-ćuje.Balkan služiEuropikaonekavrsta repozitorijanegativnih svojstava,moždadjelomiceisvojihvlastitihsvojstavaizprošlosti,kojukolektivnasvi-jestpotiskujeusadašnjosti.PomoćutihkulturnihimaginacijaEuropastvarapozitivnu,djelomicečakisamodopadnuinarcisoidnuslikuosamojsebi.31 SamajeriječBalkandalekoodbezazlenogzemljopisnognazivazajednoeu-ropskopodručje.Početkom20.stoljećainadalje,apogotovozavrijemeratauHrvatskojiBosniiHercegovini,postalajerasprostranjenimpejorativnimšlagvortom s dalekosežnim utjecajem u javnim raspravama. U suvremenodoba,riječBalkanidaljenosinegativnukonotacijuosuđivanja,grubosti,su-rovosti,nasilnosti,pretjeranestrastvenosti,sklonostisukobljavanjuirasipno-sti,razvojnezaostalostiinazadnosti,korupcijeikriminala.TakojekrilaticaobačvibarutanaBalkanu,nastalazavrijemePrvogsvjetskog rata,ušlausvakodnevnuuporabu,aglagolizacijabalkanizirati iapstrakcijabalkaniza-cijapostojegotovousvimeuropskimjezicima.Međutim,nemajuisključivopolitičkukonotaciju,negoslužekaotakozvanemrtvemetaforezabilokojuvrsturascijepaudruštvenomilikulturnompodručju,pričemuidaljezadrža-vajunegativnukonotaciju.Teorijabalkanizma,smatraautorovihredaka,problematičnajezaistraživa-njemediteranizmaueuropskojkulturiutolikoštojeMediteran,kaoiBalkan,zemljopisno nerazdvojivo spojen s europskim kontinentom. Uz dvojakostmoraikopna,kojasamaposebinamećekonstrukcijudajejednodrugomenepoznato,strano,tuđeteposvedrugačije,spomenimoimnoštvokulturološ-kihrazličitostiisličnostiEuropeiSredozemlja.

Mediteranizam

Što se tiče povijesti pojmamediteranizam32 u fragmentima, a uoči Prvogsvjetskograta,trebaistaknutidasetajnaziv,prijesvega,odnosinarasno-bio-loškouvjerenjedasuSjevernjaciusvimpogledimanadmoćniJužnjacima.Onaucipodnazivommediteranizamrazmišljalisuvelikaniupitnihznanstvenihzasluganapoljurasnebiologije,kojajenastalanatemeljimateorijeevolucijeCharlesaDarwina(1809.–1882.)koncem19.stoljećaidjelovalaneprekidnodosredine20.stoljećauVelikojBritanijiodnosnouSjedinjenimAmeričkimDržavama.33SvimanjimazajedničkojedaupogledustareEuroperazliku-junordijskurasuvladara,odnosno»arijskurasu«odjužnjačkeraserobova,odnosno»mediteranskerase«.Natemeljumonolitnogsuprotstavljanjadiho-tomijeSjevera iJugaEuropeveličajuSjevernjake iomalovažavajuJužnja-ke.34Udaraczagovarateljimarasno-biološkogsuprematizmazadajetalijanskipaleontologGiuseppeSergi(1836.–1941.).Usvomglavnomdjelupodna-zivomThe Mediterranean Race. A Study of the Origins of European Peo-ples (Mediteranska rasa. Istraživanje o ishodištu europskih naroda),iz1901.godine,postavlja teorijskuhipotezuotakozvanojdepigmentaciji.35Ponjoj,nordijcise i južnjaci,biološkigledano,niučemunerazlikuju.Sjevernjaci



su,navodno, izgubilinekolikonijansi tamnoćekožeJužnjakazbogmanjkaizloženostisuncu.SerginalukavidomišljatnačiniznositvrdnjudasviEu-ropljaniuistinupripadaju»mediteranskojrasi«.Natajnačinzagovararasno-biološkojedinstvosvihEuropljanakaopripadnika»mediteranskerase«,doknjegoviprotivniciizVelikeBritanijeiSAD-aneopravdanodijeleEuropljanenaSjevernjakeiJužnjake.Međutim,problematičnoještoSergiočitopolaziodistihilisličnihpretpostavkikaoipseudoznanstvenarasnabiologija.36 Upovijestinjemačkeknjiževnostiod18.stoljećanadalje,JohannGottfriedHerder(1744.–1803.)prvijespoznaoznačajSredozemljazarazvojpomor-stva i trgovineuEuropi.Uduhugrađanskog liberalizma, akaoposljedica

31 Usp.TomislavZelić,»HabermasandhisYu-goslavia«,u:RobertLee(ur.),Germany and the Imagined East,CambridgeScholarsPub-lishing,Newcastle2005.,str.50–68;DanielaFinzi,Unterwegs zum Anderen? Literarische Erfahrungen der kriegerischen Auflösung Jugoslawiens aus deutschsprachiger Pers-pektive, A. Francke, Tübingen 2013.; BorisPrevišić,Literatur topographiert. Der Balkan und die postjugoslawische Krieges im Faden-kreuz des Erzählens, Kulturverlag Kadmos,Berlin2014.

32 U hrvatskoj znanosti, filologiji, etnologiji ifolkloristici, pojammediteranizam koristi seuglavnom heuristički, bez utemeljenosti upovijesnim i sustavnim istraživanjima. Usp.SimonaDelić,»Poetikadomaćeg internacio-nalizma u komparativnom proučavanju hr-vatskepropovjednepjesme,balkanskabalada,mediteranski folkloristički vidici«, Narodna umjetnost 36 (1999) 1, str. 253–266; SanjinSorel,»Tradicijaimediteranizamupoeziji«,Croatica et Slavica Iadertina3(2007)3,str.359–368; Anastazija Komljenović, »Stilskisustavi pjesničkog idioma Krune Quiena«,Croatica et Slavica Iadertina9(2013)2,str.451–465;SanjaKnežević,Mediteranski tekst hrvatskog pjesništva, NakladaLjevak,Zagreb2013.

33 U rasno-biološku raspravu o mediteranizmubili su uključeni i ugledni pravnici, ekono-misti,medicinari,eugeničari,etnolozi,antro-polozi i paleontolozi.Glavni je glasnogovo-rnik u Velikoj Britaniji bio Thomas HenryHuxley (1825. – 1895.), poznat pod nadim-kom »Darwinov buldog«. Među američkimpristašamatogpokretatrebaizdvojitipravni-kaieugeničaraArthuradeGobineaua(1816.– 1882.), poznatog kao suosnivača nauke onadmoćiarijskerase, teekonomista i rasnogteoretičara Williama Z. Ripleyja (1867. –1941).

34 ZavrijemeVajmarskeRepublikeipodvlada-vinom nacionalsocijalističkog totalitarizma

narasno-biološkunaukuomediteranizmuna-dovezalisuseliječnici,genetičariieugeničaripoputEugenaFischera(1874.–1967.)iFrit-zaLenza(1887.–1976.),uspostavljajućina-čelatakozvane»rasnehigijene«,pomoćukojeje provedeno istrebljivanje Židova, Romai Sintija te potlačivanje slavenskih naroda.Među njima se istaknuo i njemački filologHansFriedrichKarlGünther(1891.–1968.),kojiseporednjemačkogpiscaengleskihkori-jenaHoustonaStewartaChamberlaina(1855.– 1927.) nečasno proslavio kao suosnivačnacionalsocijalističkerasne ideologije.Svoje»nordijske misli« o »germanskoj vladarskojrasi«izniojeusvomglavnomdjelupodna-slovom Die Rassenkunde des deutschen Vol-kes (Rasna nauka njemačkog naroda)iz1922.godine.KasnijejezbogtogabiopoznatipodnadimkomRassenpapst(RasniPapa).

35 GiuseppeSergi,The Mediterranean Race. A Study of the Origin of European Peoples,Wal-terScott,London1901.,str.254.

36 U Italiji slijedi politička zlouporabamisli izpolja rasne biologije od strane talijanskogfašizma pod Mussolinijem, koji je jedno-stavno preokrenuo ravnotežu snaga izmeđumediteranske rase i ostalih rasaukorist oveprve.U svezi s time, zanimljivo jenavesti ičinjenicu da je William Edward BurghardtDuBois (1868. – 1963.), afroamerički pisac,povjesničar,sociologizagovarateljistihgra-đanskihpravazasvebezobziranarasnupri-padnost,koristionačinsličanSergijevudabidokazivaodanepostojerasno-biološkerazli-keizmeđubijelacaicrnacaupolitičkojborbiprotivbijelihsuprematista.



osvajanjaSredozemlja,pojavljujesepromicanjeinterkulturalnograzumijeva-njarazličitihpojedinacaiskupinabezobziranajezičnuinarodnupripadnosttevjeroispovijest.37PritomHerderimauviduneovisnetalijanskegradovedr-žavestrgovačkimlukama,GenovuiVeneciju.Onposebiceskrećepažnjunanjihovuslavnupovijestodpočetka11.stoljećadosudbonosne1797.godinekadprestajupostojati,anakonštojeNapoleonprisilioAustrijudapristanenamirovinskiugovoruCampoformiju.38Sobziromnagrađanskiliberalizamzavrijemeprosvjetiteljstva,trebaistaknutidaHerderizsvojeraspraveizostavljasvapitanjaozlouporabimoćiinasiljuutrgovačkomkolonijalizmuiimperi-jalizmu.Postajeupitnomoželikulturnaimaginacijaovladavinineovisnihta-lijanskihgradovadržavanaddijelomSredozemlja,auokvirimafilozofijepo-vijesti,zaistaposlužitikaouzoriprimjerzainterkulturalnorazumijevanjeuzpoštivanjealijeniteta,bezzlouporabemoćiinasilja,usvrhusvjetskogmira.Za razliku odHerdera,GeorgWilhelmFriedrichHegel (1770. – 1831.) usvojimpredavanjimaofilozofiji svjetskepovijestiističedajeSredozemljeusredištustarogasvijetameđuAzijom,EuropomiAfrikom,gdjesunaokupuitrisvjetskereligiježidovstvo,kršćanstvoiislam.Sredozemljeje,poHege-lovumišljenju,služilokao»lakosredstvozakomunikaciju«.39Sredozemljejekulturološkigledano»srce«40starogsvijeta.Beznjeganebibilosvjetskepovijesti,kaoštobez»foruma«,41središtasusretasvihžitelja,nebibiloniAteneiRima.Zarazlikuodgoraidolina,moreje,poHegelovuiHerderovumišljenju,pokretačkakotrgovanjairatovanja,takoikulturnogoživljavanjaiinterkulturalnogpovezivanja.Sredozemnomore,zemljopisnogledanokaomore,zarazlikuodgorskihidolinskihkrajeva,zauzimasredištestarogsvi-jeta:

»Samozbogtogaštojemore,Sredozemljejemoglopostatisredište.«42

Hegelzapažaantropološkiznačajmora.Onočovjekudajepredodžbuneodre-đenosti,neograničenosti ibeskrajnostiu smislu starogrčke riječi thalassos. Ohrabrujegadanadiđesvojegraniceidaseodvažikakonazaraduidobittakoinaosvajanjeirazbojstvo.Dokživotudolinamačovjekavežezazemljuistimepovezanemnogobrojneovisnostiiograničenja,pomorskiživotga,sjednestrane,oslobađa,no,sdrugestrane, izlažegaopasnostima,velikimiteškimgubitcimazaživotiposjed.43Upravotaoprekaiproturječnostsredsta-vaisvrhedajepomorskomtrgovcuprilikudadokažesvojuhrabrostipleme-nitost.Naime,akojemore,kakoHegelpiše,»najnesigurnijiinajlažljivijiele-ment«,44zagolopreživljavanjeiposlovniuspjehpotrebnisupametirazum,alukavstvoprijesvega.Moreje,poHegelovumišljenju,osjetilno,osjećajnoispoznajnopodvojeno.Upravounjegovimsvojstvimamekoće,nedužnosti,bezazlenosti,popustljivosti,prijaznostiipodatljivostisadržanisumoć,silaiopasnost.45Hegelnadaljeističeegzistencijalnusituacijupomorcaprisusretusvarljivim,nasilnimmorem,plovećiu»jednostavnomkomadudrveta«,osla-njajućisenasredbeskrajne,neizmjerneinepreglednepovršineninaštodrugodonaumjetnotlopodnogamainasvojeograničeneljudskesnage.46 HegelupogledunavisokekulturestarogdobabilježidaIndijciiKinezinika-danisuosvajalimorausvomokruženju,47doksePerzijskoCarstvoprotezalosvedoSredozemnogmora.48Nadalje,pišedasuSirijci,FeničaniiGrci,kaovješti pomorci, trgovci i pustolovi, osvajali dijeloveSredozemlja,49 dok su EgipćaniprisvajalizemljuuteškojborbiprotivmoćnogisilnogmoraidasuoplodilizemljuizgradnjomsustavakanalazanavodnjavanjenaušćurijekeNil.50IstičeidasustariGrciuinterkulturalnojrazmjeniSredozemljempo-



ticalisvojvlastitiduhovnirazvoj,51adajeRimskoCarstvopostalo»srednjazemljaobrazovanja«,nakonštojekaoprvavisokakulturazavladaloSredo-zemljemucijelosti.52Trebanaglasitida,poHegelovumišljenju, stariGrcipripadajustaromsvijetuistočnogSredozemlja,koječinirubnopodručjesta-rogsvijetaOrijentapodvladavinomPerzijskogCarstva.Popitanjueuropskihkorijenaizstarogdobaovdjesudiskurzivneformacijemediteranizmaiori-jentalizmaistovremenosuprotstavljeneinerazdvojive.Objašnjavajućinovodoba,HegelsmatradaEnglezinisudostiglivisokurazi-nukultureiakosutijekom17.i18.stoljeća,zauzimajućirtGibraltar,zavlada-linesamoSredozemnimmorem,negoisvimsvjetskimoceanima.Međutim,»trgovačkiduh«Engleza širomsvijetauspostavljaništadrugodoli»civili-zacijskemisije«,53umjestodapostignerazinuvisokekulture.Kaoiusluča-juHerdera,ovdjesepostavljakritičkopitanjemoželikulturnaimaginacijaSredozemljakaosredištavisokihkulturaizstarogadobaposlužitikaouzoriprimjerzainterkulturalnorazumijevanjealteriteta,uzpoštivanjealijeniteta,bezzlouporabemoćiinasilja,ausvrhusvjetskogmira.Štoviše,tokritičkopitanjepostajesloženijeuzmemoliuobzirtodaHegelpredviđauskrsnućesvjetskogduhau»germanskom«odnosnoprusko-njemačkom,amoždazatimiu»slavenskom«obliku.54

Nakulturnu imaginacijuSredozemlja kao središta srednjovjekovnogdoba,poHerderovumišljenju,odnosnostarogadoba,poHegelumišljenju,nado-vezujese,međuostalima,iFriedrichNietzsche(1844.–1900.).SredozemljespominjeupetojknjizisvojeaforističkezbirkepodnazivomFröhliche Wis-senschaft (La gaya scienzia,Radosna znanost)iz1882.odnosno1887.godi-ne.55PritommulutanjaglavnoglikaizHomeroveOdisejeslužekaopoetskiobrazaczapromišljanjaolutanjueuropskogduha.Popitanjukulturnihima-

37 JohannGottfriedHerder, Ideen zur Philoso-phie der Geschichte der Menschheit, sv. 2,Aufbau Verlag, Berlin –Weimar 1965., str.440.

38 Ibid.,str.442.

39 Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Vorlesun-gen über die Philosophie der Geschichte, u:GeorgWilhelm Friedrich Hegel, Werke, sv.12,Suhrkamp,FrankfurtnaMajni1986.,str.115.

40 Ibid.

41 Ibid.

42 Ibid.,str.118.

43 Ibid.,str.118f.

44 Ibid.,str.119.

45 Ibid.

46 Ibid.,str.118f.

47 Ibid.,str.192.

48 Ibid.,str.231.

49 Ibid.,str.233ff.

50 Ibid.,str.248.

51 Ibid.str.277ff.

52 Ibid.,str372.

53 Ibid.,str.538.

54 Ibid.str.133.

55 Friedrich Nietzsche, Radosna znanost (»La gaya scienzia«),prev.DavorLjubimir,Deme-tra,Zagreb2003.



ginacijaSredozemlja,uključnomaforizmubroj382,NietzscheuspoređujeduhovniprostorEurope,tj.»sumuzapovjedanihvrijednosnihsudova,kojisunamprešliumesoikrv«,56s»idealnimMediteranom«.57Nietzschenajednommjestupozivafilozofe budućnostidabudu»dobriEuropljani«58 ida izbore»velikozdravlje«.59Nadrugommjestupozivaihdastvaranjemnovihvrijed-nostiuulozi»argonautaideala«,kojiimajupredočima»neotkrivenuzemljučijegranicejošnitkonijesagledao,nekus-onu-stranusvihdosadašnjihzema-ljaizakutakaideala«,60prevladajustarueuropskumetafizikuisuvremenueu-ropskudekadenciju.Pritombisetrebali,poNietzscheovumišljenju,uduhupjesničkeimisaoneironijepoigravatisvimdosadpoznatimvrijednostima,nebilinaposljetkuspoznali»idealnekogljudsko-nadljudskogdobrogosjećanjaidobrohotnosti,kojićedostačestoizgledatineljudskim«.61Njihova»parodi-ja«postaje»velikaozbiljnost«utrenutkukada»započnetragedija«62čijućemudrostNietzschepjesničkiiskazatitekusvomkapitalnomdjeluAlso sprach Zarathustra (Tako je govorio Zarathustra)iz1883.–1885.godine.63 Umeđuvremenu,Nietzscheuzimazauzoriprimjersrednjovjekovnopjesniš-tvoprovansalskihtrubaduraipjesmamasamogsebeinscenirapodimenomPrinz Vogelfrei,tj.kaokraljevićaslobodnogkaopticanagrani,auuloziizop-ćenikaoslobođenogodsvihpravilakojavrijedeugrađanskomidvorskomsvijetu,kojiuživauslobodnojumjetnostipjesništva.64PritomNietzschestva-rapojednostavljenuizbogtogaizrazitosumnjivudihotomijuizmeđueurop-skihSjevernjakaiJužnjaka.Ponjoj,ukontinentalnomsvjetonazoruinačinuživljenjanavodnoprevladavasamoozbiljnost,kaodauživotusjevernoodAlpanepostojenikakve radosti.Na tom tragu,Nietzscheoštropolemiziras luteranskim protestantizmom, uspoređujući ga sa »seljačkom pobunomduha«,kojinalazifilozofijski nastavakupesimizmu i romantizmuArthuraSchopenhauera (1788. – 1860.), odnosno umjetnički nastavak u glazbenojdramiRichardaWagnera(1813.–1883.).65Naspramsvegatoga,umediteran-skomsvjetonazoruinačinuživljenjanavodnoprevladavasamorazigranost,kaodauživotunaSredozemljunepostojenikakvepoteškoće.ČinisedaJu-žnjaci,uživajućiujednostavnimradostima,živeunevinostiilakoći.Južnjacisu zaNietzscheapjevači i ljubavnici ili osvajači i stvaratelji za razlikuodSjevernjaka,kojeuspoređujestragačimazaistinomuoblikuružnestarice.66 IspadadasuJužnjakinjesveredomljepotice.TrebauzetiuobzirdaNietzscheuRadosnoj znanosti zagovarainterpretacij-skirelativizam:»Svijetnamje[...]postao‘beskonačnim’:utolikoštonemožemoodbacitimogućnostdaonusebiuključujebeskrajneinterpretacije.«67

OčitoisamNietzschekaojedanodmediteranskih»argonautaideala«stječeiskustvouzvišenostipoddojmombeskrajnostiineizmjernostiSredozemnogmorausmislustarogrčkeriječthalassos.No,kritičkićepromatrač–slako-ćomkraljevićaizopćenika,poNietzscheovumišljenju,slobodnogkaopticanagrani–sobjestraneeuropskedihotomije,saSjeveraisJuga,uočiticijelinizosjetilnih,osjećajnihispoznajnihoprekaiproturječnosti.Primjerice,nijejednoznačnorazlučivopripadajuliisključivoSjeveruiliJugu,odnosnoEuro-piiliSredozemljuozbiljnostilirazigranost,razumilium,tijeloilidušaiduh,zdravlje ilibolest, sloboda ili sluganstvo, junačkopomorstvo ilibrodolom,bezbožnostilinovibogovi.



U raspravi o La crise de l’esprit,kriziduha,apodrazumijevasedajeturiječoeuropskomduhu,iz1919.godine,PaulValéry(1871.–1945.)uistočnomSredozemljuprepoznaje»jednuvrstupredvorjaEurope«,teističe:»Kelti,Slaveniigermanskinarodiosjetilisučartognajplemenitijegmora.Nekavrstatropizma zaJugom,kojajepotrajalanekolikostoljeća,pretvorilajeSredozemljesasvojimčudnovatimoblikomupredmetopćepožudeipoprištenajjačegrazvitkaljudskesnage.«68

ValérynaglašavadaSredozemlju,uusporedbisasvimdrugimsvjetskimmo-rima,pripadaposebnaplemenitost,štojestari toposi troposeuropskekul-ture.Nije jednoznačnorazlučivopredstavlja lipritomSredozemlje,koje jeishodišteeuropskekulture,alteritet ilialijenitet,odnosnopredstavljalionouistinuiskonskuvlastitostisvojstvenostSrednjojEuropi.Osimtoga,poetskiiestetskigledano,nijejednoznačnorazlučivopredstavljalipritomSredoze-mlje ljepotu iliuzvišenost.Ono je svejedno izvornadahnuća i stvaralaštvanasvimpodručjimaljudskedjelatnosti.StogajeSredozemljepredmetkakozemljopisnogipovijesnog,takoidruštvenogikulturnogdivljenjatemedijpomoćukojegaSrednjaEuropamože shvaćati, određivati i poistovjećivatisamusebe.Sredozemljetrajnopostajerezonantniprostorzasrednjoeuropskopjesničkoimisliteljskopismo.Štosetičeosjetilnih,osjećajnihispoznajnihopreka iproturječnosti, alžirsko-francuskifilozof JacquesDerrida (1930.–2003.) primjećuje da Sredozemlje, kako gaValéry zamišlja, sadrži u sebiretoričke,poetske i logičkeaporijecentra iperiferijeSrednjeEurope.69Natomtragu,hrvatskigermanistIvanPederin(1934.–)možeusporeditisredo-zemnapodručjapoputToskane,KastiljeiliDalmacijesa»žilomkucavicomEurope«.70Povijesnogledano,onazauzimajusredišteeuropskogduha,dokzemljopisnogledanopripadajukontinentalnomrubu.UočiPrvogsvjetskograta,njemačkiknjiževnici,atosu,međuostalima,Ger-hartHauptmann(1862.–1946.),HermannBahr(1863.–1934.) iThomasMann(1875.–1955.),poputNietzscheovih»argonautaideala«na»idealnom

56 Ibid.,aforizambr.380,str.224.




60 Ibid.

61 Ibid.,str.227.

62 Ibid.

63 FriedrichNietzsche,Tako je govorio Zaratus-tra. Knjiga za svakog i ni za koga,prev.Dan-koGrlić,Modernavremena,Zagreb2001.

64 F.Nietzsche,Radosna znanost,str.229–241.

65 Ibid., aforizam br. 99, str. 89f., aforizam br.357i358,str.197ff.teaforizambr.370,str.214ff.

66 Ibid.,str.8,predgovordrugomizdanju.


68 PaulValéry,»DieKrisedesGeistes«,u:PaulValéry, Werke,sv.7,Insel,FrankfurtnaMajni–Leipzig1995.,str.26–54,str.43f.

69 Jacques Derrida, Das andere Kap. Die vertage Demokratie. Zwei Essays zu Europa,Suhrkamp,FrankfurtnaMajni1992.,str.31ff.

70 Ivan Pederin, »Dalmatien-Kroatien alsSchlagader Europas«, u: Tomislav Zelić,Zaneta Sambunjak, Anita Pavić Pintarić(ur.), Europa? Zur Kulturgeschichte einer Idee,Königshausen&Neumann,Würzburg2015.,str.33–44.



Mediteranu«,stvaraju,svatkosvoju,inačicuknjiževnogmediteranizma.DokHauptmanniBahrploveparobrodomdužobaleIstočnogJadranadoAteneodnosnodoBokekotorske,Th.MannputujevlakomodMünchenadoPule,a zatim trajektomnaBrijunski arhipelag. Putovanje ga naposljetku vodi uVeneciju.Usvomputopisu,Hauptmann,međuostalim,postavljaiparadok-salnutvrdnjudajeGrčkauoblikuprimus inter paresistovremenoduhovnoprisutnausvimeuropskimprovincijamaiglavnaprovincijaEurope.71 Pogled nagoreParnas iHelikonpreplaviknjiževnikačežnjomda»sesve rijekesovihsvetihbrdaopetbogatoisvježepretačuuodumrlapodručjaeuropskeduše«.72Hauptmannsvjesnoslijediduhovneputovehelenista izGoetheovadobaupokušajudaoživinjemačkukulturunatemeljunjenenavodnesrod-nosti sa starogrčkomkulturom.Međutim, smatrada jeon samuprednostijer,zarazlikuodhelenističkih idealista izGoetheovadoba,doistaputujeuGrčku. Štoviše, nada se da ćemu stvarni doživljaj sredozemnog krajolikarazotkrititajnestarogrčkekulture.Dakle,HauptmannpovezujestadakozanakrševitompriobaljuirazgledavanjeElisijskogpoljaibrdskogkazalištapo-krajDelfijasPosejdonom,Dionizijem,Demetromisnastankomtragedijeizobredažrtvovanjauslavuičasttihbožanstava.OštroumnoHauptmannsagle-davastvarnostanjesiromaštva,jadaibijedeusuvremenomvelegraduAtenitezaostalostinazadnostuponašanjuseljačkogstanovništvabezdaupadaustereotipebalkanizmausmisluTodorove.Naprotiv,HauptmannističedaseuseoskimsredinamauGrčkojživiuskladusprirodom,nakonštojetamladadržavatekoslobođenaodtuđinskevlastipodOsmanskimCarstvom.Putopisjeucijelostipodvojensobziromnaneohelenističkimisticizamupogledunastarogrčkukulturuinamodernističkinaturalizamuodnosunasuvremenive-legradiselo.Međutim,interkulturalnorazumijevanjealteritetauzpoštivanjealijeniteta nailazi na nepremostive prepreke.Naime,Sredozemlje, kako gaHauptmannprikazuje,podijeljenojenabaštinuizstarogdobainaprirodniivelegradskikrajoliksuvremenogdobatakodaistovremenopredstavljakul-turnoishodišteibarbarskiponorzaSrednjuEuropu.UsvomneobičnomputopisuDalmatinsko putovanjeiz1909.godine,austrijskipisacHermannBahr,73inačepoznatkaoaustrijskikritičareuropskeavangar-de,74predlažeiscrpnumodernizaciju.Uduhugrađanskogliberalizma,Bahrpredviđaobnovunasvimpoljimaljudskedjelatnosti,odgospodarstva,pravo-suđaidržavneupravedoodgojaiobrazovanja,znanostiiumjetnosti,nesamouaustrijskojkraljeviniDalmacijinegoiAustro-UgarskomCarstvuucijelosti.PritomBahrpolaziodkulturneimaginacijedaAustrija,odnosnoaustrijskaprijestolnicaBeč,duhovnogledanopredstavljaAziju,usmisluorijentalizmasnegativnomkonotacijom,kakosmatraSaid,dokDalmacijapredstavljaiskon-skuEuropunaSredozemlju,usmisluknjiževnogmediteranizmasnadasvepozitivnom konotacijom.Mediteransku provinciju na periferiji carstva tre-bauistinuzemljopisno,povijesnoikulturnoshvatitikaoishodišteisredišteeuropskogduha,kojićeAustro-UgarskoCarstvoobnovitiodsamihtemelja.PritomjeparadoksalnodaDalmacijaistovremenopredstavljaprimjeriuzor,kakozaaustro-ugarskumultikulturalnostprema»habsburškommitu«,75takoizaeuropskuinterkulturalnostitranskulturnikozmopolitizam.No,kulturnaimaginacijadajeDalmacijapoetskitopos,troposifigura srednjoeuropskogSredozemljasadržicijelinizosjetilnih,osjećajnihispoznajnihoprekaipro-turječnosti.Postavljaseponovnokritičkopitanjeotomejeliuopćemogućeinterkulturalnorazumijevanjealteriteta,uzpoštivanjealijeniteta,bezzlora-bljenjamoći inasilja,u svrhu interkulturalnogmira.Primjerice,Bahr,kojinijepoznavaonijedanslavenski jezik,smatrasebepravednimglasnogovor-



nikomdalmatinskognaroda.Svoje znanje oDalmaciji crpi, prije svega, izdrugih putopisa, odnosno iz svojih korespondencija s posrednicima,međuostalima,ičeškimknjiževnikomJaroslavomKvapilom(1868.–1950.).76

U svojoj svjetski poznatoj noveli pod naslovom Smrt u Veneciji iz 1912.godine,ThomasMann77 stvaracijelinizsloženih topografskihodnosno to-pologijskih i tropologijskih rekonfiguracija Sredozemlja odnosnoVenecije.Osimtoga,suprotstavljaSrednjuEuropuiSredozemljenavišestrukinačin,prema pravilima triju spomenutih diskurzivnih formacija: balkanizam, ori-jentalizamimediteranizam.GlavnilikGustavpl.Aschenbach,češko-pruskipedesetogodišnjak,kojislovikaosvjetskipoznatiknjiževnik,poddojmomjeiskušenjapederastijeutajnomljubavnomodnosuspoljskimmladićemiple-mićemTadziomiistovremenimprodoromepidemije»indijskekolere«prekoSredozemljauSrednjuEuropu.Njegova,odnosnopripovjedačevakulturnaimaginacijaSredozemljasadrži izrazitoširokspektarpoetskih rekonfigura-cija.Sredozemlje,odnosnoVenecijapredstavlja,međuostalim,iArkadijuiElisijskapolja,ishodišteeuropskeumjetnosti,religijeiznanosti,finis terrae podvječnimsjajemsuncatenekuvrstusatiričkogfilmskogprojektorazane-oklasicističkiamblemsavršeneljepote,kojuAschenbachuočavauTadziju.No,kratkipogledupravcuBalkanaotkrivakulturnupodvojenostIstrekaopograničnogpodručjaSredozemlja iSrednjeEurope.TamošnjeslavenskoitalijanskostanovništvouaustrijskojratnojiputničkojluciPuliinaBrijun-skomarhipelaguispunjavasvaobilježjabalkanizmapoTodorovoj.Opisiva-nje sredozemnog krajolika, međutim, slijedi obrasce poetskih hvalospjevaeuropskogmediteranizma.»Stanovništvotogotokašarenisuiodrpaniseljaci,kojigovoreposvetuđimjezikom,alijeperazgrađenehridinespuštajuseumore,ondjegdjejeotvoreno.«78

Nakonkratkeistarskemeđuigre,putovanjevodiglavnoglikaupravcuVene-cije,gdjećesečitateljstvoupoznatisasasvimdrugimoprekamaiproturječ-nostima.U europskoj tradiciji obrazovnih i kavalirskih putovanja, od renesanse na-dalje,Venecija,stoljetnivelegradnalaguni,mnemotopologijskijeobilježen

71 Gerhart Hauptmann,Griechischer Frühling. Reisetagebuch Griechenland – Türkei 1907, Propyläen,FrankfurtnaMajni–Berlin1996.,str.14.

72 Ibid.,str.118.

73 HermannBahr,Dalmatinische Reise,S.Fisch-er,Berlin 11909.Hrvatsko izdanje:HermannBahr,Dalmatinsko putovanje,prev.BenjaminTolić,GrafičkizavodHrvatske,Zagreb1991.

74 Usp. Martin Anton Müller, Claus Pias,Gottfried Schnödl (ur.), Hermann Bahr. Österreichischer Kritiker europäischer Avant-garden, Peter Lang, Bern et al. 2014. No,Bahrjetakođerbiozapletenurasnubiologiju.Usp.Tomislav Zelić (ur.),Traditionsbrüche. Neue Forschungsansätze zu Hermann Bahr, PeterLang,FrankfurtnaMajniet al. 2016.

75 CladioMagris,Il mito absburgico nella letter-atura austriaca moderna, G.Enaudi,Torino1963.

76 OodnosuBahraiKvapilaupogledunaDal-matinsko putovanjevidi:KurtIfkovits,»Her-mann Bahrs Dalmatinische Reise aus text-genetischer Sicht«, u: Tomislav Zelić (ur.),Traditionsbrüche. Neue Forschungsansätze zu Hermann Bahr, PeterLang, Frankfurt naMajniet al. 2016., str. 119–137, prije svegastr.122.

77 Thomas Mann, Smrt u Veneciji. Pripovijet-ke, prev.Oto Šolc, Libar, Zagreb 1979., str.187–258.

78 Ibid.,str.200f.



kaopočivališteslavneMletačkeRepublike,kojaječvrstovladalaJadranskimmoremod11.stoljećado1797.godine.Ovdjemladiplemićiibogatimladigrađaniprisvajajueuropskubaštinuuoblikugrađevina,kazališnihiglazbe-nihpredstavateposjetimamnogobrojnimumjetničkimgalerijamaimuzeji-ma.Mjestoradnje,Grand Hotel des Bains naLidu,nalazisenasamomrubuSrednjeEuropeiSredozemljatepredstavljavišestruku»heterotopiju«i»he-terokroniju«.79Upionirskodobamodernogmasovnogturizmatojeljetovali-štetekovinasvjetskekulture,vrhunacljudskeslobodepojedincaizajednice,makarsamouvrijemeodmora.Osimtoga,dokseuočiPrvogsvjetskogratapojačavazveckanjeoružjaeuropskihvelesila,ljetovalištetakođerpredstavljautočište srednjoeuropskogkozmopolitizma,međunarodnog razumijevanja isvjetskogmira,barkao»iluzija«ili»kompenzacija«usmislu»kroničnehe-terotopije«.80Svesuinterkulturalnerazlikenatommjestuiznimnopomirene,premanepisanim transkulturnimpravilimaodijevanja iophodnje. Interkul-turalni odnosi uređeni su u skladu sa staležom kojemu pojedinac pripada.Međutim,tovrijediisključivonarazinihotelskihgostiju,kojiredompotičuizplemstva,visokoobrazovanogiimućnoggrađanstvaipripadajuslojusuvre-menogdruštvagdjejošpostojitranskulturnojedinstvočovječanstvaisvijeta.Ipak,Sredozemljeunestvarnomoblikunoćnemoreglavnoglikasadržiusebidistopijsku teofanijuodnosnoepifaniju.Naime,pripadnici transhumantnogstočarstva81spuštajusesasvojihgoranasredozemnuobaluitamoizazovu»sveopćekomešanje«82teodržavajusvojeobredenasiljaiubojstvanaslavuičast»stranogboga«83DionizijaporijeklomizMaleAzije.Utojnoćnojmorizasigurnosevišestrukoispreplećukulturnistereotipisnegativnomkonotaci-jomorijentalizma,kakosmatraSaid,odnosnobalkanizma,kakosmatraTodo-rova,aliistotakoiusmislumediteranizma.Međutim,kulturnaimaginacijaSredozemlja,alijenitetauoblikubluda,raz-vrata inećudorednosti,zaistazavladadruštvenimživotomnakonštouVe-neciji izbije zarazna i smrtonosna bolest, »indijska kolera«.84 Posljedično,mediteranskivelegradnalaguniuizvanrednomstanjuepidemijepostepenopoprimasvaobilježjaorijentalizma,kakosmatraSaid:»…korupcijavišihzajednosvladajućomnesigurnošću,izuzetnostanje,ukojejepohodsmrtistaviosavgrad,svejetodovelodoizvjesnogpadamoralaunižimslojevima,ohrabrilotamneinesocijalnenagone,atosesvepokazujeuneumjerenosti,bestidnosti,[porastu]kriminaliteta.Protivsvihpravilaprimijećenisunavečermnogipijanci;opakološ,pričase,čininoćuulicenesigurnima;razbojničkisenapadaji,čak islučajeviumorstva,ponavljaju, jervećsedvaputdokazalo,dasuljudi,kojisutobožeumrliodzaraze,ustvariumoreniotrovom;zanatskirazvratpoprimanametljiveiraspusneoblike,kojisudotadabilinepoznatiuVeneciji,kojisubiliodo-maćenijedinonajuguzemljeinaOrijentu.«85

Usprkospoetici iesteticiuzvišenosti iužasaupogledunabeskrajnost,ne-izmjernost i nepreglednostSredozemnogmorauoblikunemani i grdosije,koja u više navrata izaziva talasofobiju glavnog lika, Sredozemlje, u apo-kaliptičkomraspoloženjuesteticizma,udobasecesije,uočiPrvogsvjetskograta,sadržiusebiiobećanje»velikogzdravlja«,uskrsnućaivječnogživotaunekojnapoznatnačinnepoznatojbudućnosti.PosljednjascenaSmrti u Vene-cijidonosivišestrukuosjetilnu,osjećajnuispoznajnuoprekuiproturječnostutopografskojodnosnotopologijskojitropologijskojrekonfiguracijiSredoze-mljauobliku»maglovitebeskonačnosti«,86štooznačavazauvijeknepregled-nuinedokučivuprošlostisadašnjost.NoTadzio,»milipsihagog«,87duševniiduhovnivodič,upućujenesamoumirućegglavnoglika,negoičitateljstvonaSredozemljeuobliku»neizmjernostipuneobećanja«.88Neizvjesnostbu-dućnostisadržiieshatološkemogućnostiboljitka,obnoveživotaispasenja,



dapače,došašćeBoga,uskrsnućeivječniživot,usprkosočiglednojpogibijiSrednjeEurope.Naposljetku,trebanaglasitidanovelaTh.MannaSmrt u Veneciji,međusvimspomenutimknjiževnimdjelimanastalimauočiPrvogsvjetskograta,najboljeprikazujesloženeivišestrukeosjetilne,osjećajneispoznajneoprekeipro-turječnostiukulturnimimaginacijamaSredozemlja.Povrhtoga,istovremenosu istaknute i suprotstavljenost i isprepletenost diskurzivnih formacija ori-jentalizma, balkanizma imediteranizma.Dakle, prepreke, koje neophodnonastajuusvimpokušajimainterkulturalnograzumijevanjamultikulturalnogalteriteta,uzdužnopoštivanjealijeniteta,beznasilničkezlouporabemoći,usvrhutranskulturnogmira,postajuupravopredmetomisadržajemovepripo-vijetke.

Zaključak

Naposljetku,postavljasepitanjeotomejeliMediteranprikazansnegativnimipejorativnimkonotacijamanasličannačinkaoštosutoOrijentiBalkanilitomunijetako.Nadalje,postavljasepresudnopitanjejesuli,sasrednjoeurop-skogstajališta,kojezauzimajurazličitiautori,različitostiMediteranadruga-čijeodonihOrijentaiBalkana.Potompitanjuovdjemožemoheurističkipo-stavitideduktivnuidjelomiceinduktivnuteorijskuhipotezudaBalkanuistinuutjelovljujeoprečnost,suprotnostiprotivnostEuropi,nouznapomenudajeBalkanzaEuropuunutarnjistranac,zarazlikuodOrijenta,kojijezaEuropuvanjskistranacikoji,poSaidovumišljenju,svejednoigraunutarnjuuloguuEuropi.Nadalje,Balkanjeuistinukolonijalističkoiimperijalističkopodručje,no,netolikozaeuropskevelesile,kolikozaOsmanskoCarstvo,izuzmemoliAustrijuiNjemačkuuvrijemePrvogiDrugogsvjetskogrataiostavimolipostranimletački»polu-orijentalizam«89naistočnojobaliJadranskogmorau18.stoljeću.Zatim,zarazlikuodOrijenta,Balkanupraviluneslovikaoizvoreuropskih jezika inarodaunutareuropskogdiskursa,premdapostojeznanstvenaistraživanjakojaističudanesumnjivopostojedodiriirazmjeneizmeđustarihjužnoslavenskihibalkanskihjezikatestarogrčkogjezika.90 Ui-stinuseBalkannatječesEuropom,unatočtomeštoje,seuropskogstajališta,

79 Michel Foucault, »O drugim prostorima«,prev.StipeGrgas,Glasje3(1996)6,str.8–14.

80 Ibid.

81 Usp. »transhumantno stočarstvo«, Hrvatskaenciklopedija,mrežnoizdanje,LeksikografskizavodMiroslavKrleža, 2020. Dostupno na:http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx-?ID=62039(pristupljeno2.7.2020.).

82 Th.Mann,Smrt u Veneciji,str.250.

83 Ibid.

84 Ibid.,str.247.

85 Ibid.,str.248f.

86 Ibid.,str.257.

87 Ibid.,str.258.

88 Ibid.

89 Nino Raspudić, Jadranski (polu)orijentali-zam. Prikazi Hrvata u talijanskoj književnosti,NakladaJurčić,Zagreb2010.

90 RadoslavKatičić,The Ancient Languages of the Balkans, Mouton,DenHaag1976.

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62039

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62039



upravoonakokakojeOrijent,podložanEuropi.Konačno,Balkanje,kaoiOrijent,odbačenodstraneEurope,unatočtomeštojeBalkan,kaoiOrijent,istovremenotvorbenzanačinkakoEuropazamišljasamusebe.Međutim,ze-mljopisnogledano,Balkanje,zarazlikuodOrijenta,sastavandioeuropskogkontinenta.Drugimriječima,dokjeOrijentzaEuropuvanjskistranacivanj-skarazlika,kojaigraunutarnjuulogu,BalkanzaEuropuutjelovljujeunutar-njurazlikuiunutarnjegstranca,koji,pomaloparadoksalnorečeno,preuzimauloguvanjskogstrancaivanjskerazlikeunutarEurope.Dakle,presudnojepitanjeotomekakvisukulturniodnosiizmeđuEuropeiSredozemlja.Zemljopisnogledano,EuropaiSredozemljeoprečnisukaoko-pnoimore.Međutim,kulturološkigledano,Sredozemljepostaje,sasrednjo-europskogstajališta,onoštojeunutarnjeilivanjskosvojstvoEurope,mare nostrum.NoistovremenojesasvimrazličitoiliposvedrugačijeodEurope,ovisnootomekojegautora,kojedjeloilikojuepohutumačimo.Sredozemljeje,baškao iOrijent,područjekolonijalizmai imperijalizma,grčkogi rim-skogustarodoba,đenovskogimletačkogusrednjemvijekutebritanskogumodernodoba.ZarazlikuodBalkana,Sredozemljeje,makarbilopograničniprostor,uistinuuzoriprimjer,dapače,iskonskoishodištesviheuropskihjezi-kainarodapoeuropskojtradicijihelenizmailatinizma.Sredozemlje,upravokaoOrijent,aliza razlikuodBalkana,predstavljavanjskogstranca ivanj-sku razlikukojapreuzimaunutarnjuuloguuEuropi.Sredozemlje seuisti-nukulturnonatječesEuropom,notrebapritomistaknutida,premdaEuropaponekadgledanaSredozemljepodcjenjivački,baškaoinaOrijentinaBal-kan,91EuropaupravilunepodcjenjujeSredozemlje,štopakčinisOrijentomiBalkanom,većgačesto,čakipatetično,veličaupoetskimifilozofijskimhvalospjevima,bilonostalgičnokaoiskonskoishodišteEurope,biloutopijskikaozamišljenunovuEuropu.Usvakomslučaju,SredozemljeslovikaoonoštotvorinačinenakojeEuro-pazemljopisno,povijesno ikulturnozamišljasamusebe.To jeuokvirimanjemačkeknjiževnosti umodernodoba, u kasnom18. odnosno ranom20.stoljeću,iznesenosobziromnaHerdera,HegelaiNietzscheaodnosnoHaup-tmanna,Bahra iTh.Manna.Takve i sličnepoetske rekonfiguracije Sredo-zemljaumeđuvremenusupaleuzaboravtebiihsetrebaloprisjetitiitonesamozbogtakozvanegospodarske,izbjegličkeilipandemijskekrizeuEuropiinaSredozemljuodnosnoširomsvijeta.Povrhsvegatoga,mediteranističkoeuropskopismoneoskudijeva,kakosmovidjeli, svojevrsnimosjećajnim ispoznajnimoprekamaiproturječnostima,odnosnopoetskimironijamailo-gičkimparadoksima,kojebitrebalopodrobnijeipotanjeistražitiuzasebnimradovimaopojedinimautorima,opusimaiepohama.



TomislavZelić

Mediterranismus – kulturelle Imaginationen des Mittelmeeres

Zusammenfassung Unter der Annahme, dass der Orientalismus und Balkanismus nicht einmal rudimentär die reichhaltigen interkulturellen Beziehungen zwischen Europa und dem Mittelmeer erfasst, argu-mentiert die vorliegende Forschungsarbeit, dass es nötig ist, einen weiteren Diskurs in Erman-gelung einer besseren Bezeichnung unter dem Namen Mediterranismuseinzubeziehen. Darun-ter sind kulturelleImaginationendes Mittelmeeres als philosophische und poetische Denkfigur der europäischen Schriftkultur zu verstehen. Die Hauptaufgabe ist dabei auf der Grundlage der Begriffsgeschichte in Fragmenten und der Deduktion der heuristischen theoretischen Hypothe-sen eine Rekonstruktion und kontrastive und komplementäre Komparation dieser drei Diskurs-formationen durchzuführen, unter der Einsicht, dass sie unter den Bedingungen der Moderne bei der europäischen Selbstbesinnung zugleich entgegengesetzt und miteinander verwoben sind. Daher enthalten sie eine ganze Reihe von perzeptiven, affektiven und kognitiven Gegensätzen und Widersprüchen, die gesondert in weiteren Forschungsarbeiten zu untersuchen sind.

SchlüsselwörterEuropa,Mittelmeer,Literatur,Philosophie,Moderne,Deutschland,Österreich,Mediterranis-mus

91 Primjerice,takozvanaeuropska dužnička kri-zaiz2010.godinenaovamoujednomjetre-nutkuprodubilainterkulturnupodjeluEuropeizmeđuSjeveraiJuga,atapodjelapočivana

starimdihotomijamasjevernjačkogijužnjač-kog svjetonazora i načina življenja izmeđurazumnostiistrastvenosti,štedljivostiraskošiitd.

Documents

Mediteranizam – kulturni imaginarij Sredozemlja