10 petak, 10. siječnja 2014.

Prilično je jasno u što smo ugazili s Europskim uhid-benim nalogom. A kakva će naposljetku biti godina, neka svatko sam goneta

Onda, kako si? – upita znanac znanca. – Šugavo! – odgovori ovaj. –A kako si ti? – Ja sam,

odvrati onaj, Bogu hvala, dobro. – Ne znam – reče ovaj – godina je odgurnula godinu ... – Ah, to! – odvrati onaj. – Zna-kovi su gadni. – Da – potvrdi ovaj – gad-no smo ugazili. Ali godina će naposljet-ku ipak biti kakvom je mi učinimo.

Tričav razgovor. Prazan, besmislen, blesav. Zašto ga bilježim? Očarala me praznina? Ni govora. Zgrozila me. Uka-zala se kao nekakva opća strukturna re-šetka, kao razuzdana križaljka! Nije to zagonetka ukriženih riječi, to je križaljka smislova. Zašto je razuzdana? Pravila su beskrajno labava. Križaljku svatko ispu-njava kako hoće, a nitko – koliko god mu se okomiti i vodoravni smislovi me-đusobno opovrgavali – ne krši pravila.

Pogledajmo kako tu križaljku ispu-njavaju Davor Butković, Jelena Lovrić, Inoslav Bešker, Ante Tomić, Jurica Pa-vičić, Miljenko Jergović, Ivanka Toma, Branimir Pofuk, Goran Gerovac i još potkogod u Morgenblattu i Abendblattu. Za njima, „ni u slovu ni u slogu“, nima-lo ne zaostaju niskonakladni barjaktari hrvatskoga slobodarstva poput Ladisla-va Tomičića, Denisa Romca, Dražena Ciglenečkog, Borisa Pavelića i Sanje Modrić u Novom listu, a Viktor Ivančić, Ivica Đikić i Boris Dežulović čak i pred-njače, ne samo u Pupovčevim Novosti-ma, nego i diljem „regiona“. Okomiti je smisao te novinske radinosti – liberalna demokracija, a vodoravni – Jugoslavi-ja. Apstraktno rečeno: „još ne“ i „više ne“. Obje protege, okomitu i vodoravnu, prate pripadne vrjednote. A sraz negacija uvijek iskri pozitivno. Zahvaljujući to-mu blagotvornom „prirodnom zakonu“, novinska je radinost na prijelazu iz go-dine u godinu rodila dva nova svetca hr-vatskoga slobodarstva: Josipa Perkovića i Ivana Grujića.

Josip Perković, general Udbe, cijeli je tjedan u Abendblattu slavio svoj krjepo-sni život. Ispovjedio je štošta. Uvijek je bio hrvatski suverenist; još se u Udbi opi-

rao presezanjima „savezne Udbe“; hrvat-ska Udba nije progonila, a kamoli ubijala hrvatske političke emigrante; on je štitio hrvatski turizam od emigrantskog tero-rizma; za života Franje Tuđmana (1998.) tvrdio je da ga je upoznao tek nakon nje-gova osvajanja vlasti, a sada tvrdi da ga je znao i prije; štoviše, pomogao mu je da postane prvi čovjek hrvatske borbe za slobodu i samostalnost; u Udbi je otkrio kalež i dnevnike blaženoga Alojzija Ste-pinca, sačuvao ih i vratio Crkvi; Andri-ji Rašeti, okupatorskom generalu JNA, „dignuo“ je u zagrebačkoj Novoj bolnici „sedam kilograma zlata“; u uvjetima me-đunarodnog embarga osigurao je 136 ile-galnih prekograničnih transporta oružja. Tko povjeruje, teško će se uzdržati da ne usklikne: Santo subito!

Ivan Grujić, isprva vozač Josipa Per-kovića, u posljednjih je dvadesetak go-dina živio samozatajno. Kao načelnik Uprave za zatočene i nestale neumorno je radio na pronalaženju grobišta i iska-panju zemnih ostataka žrtava srpsko-cr-nogorske agresije na Hrvatsku. Potkraj prošle godine organizirao je u Tupalama kod Sinca u Lici, bez dogovora s rod-binom, iskapanje civilnih žrtava porat-noga komunističkog terora i podizanje spomenika 30. prosinca. Svečanosti otkrivanja spomenika prosvjedno su od-bili nazočiti rodbina žrtava i predstavni-ci Crkve. Biskup gospićko-senjski Mile Bogović obrazložio je to tvrdnjom da je cijelom akcijom upravljao „bivši pukov-nik UDBA- e Ivan Grujić“, pa da su se ljudi pribojavali „da UDBA još uvijek nije bivša“. Time je zaradio „kršćanski“ prijekor Ivana Zvonimira Puhovskog i zgražanje svih onih koji ne vide ništa zazorno u tomu što žrtvama odaje počast bivši pripadnik zločinačke organizacije koja ih je lišila života. Jurica je Pavičić uz to u Morgenblattu ispjevao bogou-godnu pohvalu Grujićevoj pokori.

Krasno. Ali ni med udbašima ni pra-vice, rekao bi pjesnik. I ne će je biti sve dok netko na sličan način ne proslavi kr-šćanske krjeposti barem još trojice mu-čenika hrvatske slobode: Josipa Manoli-ća, Zdravka Mustača i Josipa Boljkovca.

Prilično je dakle jasno u što smo uga-zili s Europskim uhidbenim nalogom. A kakva će naposljetku biti godina, neka svatko sam goneta.

Benjamin TOLIĆ

PROŠLOST U SADAŠNJOSTI

Razuzdana križaljka

Konferenciju za medije o gospodarstvu i najnovijem vladinu zaduživanju održali su, 4. siječnja 2014., Ivana Maletić, eurozastupnica i predsjednica HDZ-ova Od-bora za EU fondove i Želj-ko Turk, član Predsjedniš-tva HDZ-a i potpredsjednik stranačkog Odbora za fi-nancije

Svjetonazorski problemi umjesto smanjenja defi cita Vlada u prvi plan stavlja svjetonazor-ske probleme umjesto da se bavi sma-njenjem defi cita i dobrim upravljanjem dugom i zaduživanjem. Najbolji je pri-mjer novo povećanje javnog duga za 4 milijarde kuna u samo tjedan dana. Me-đu inim, u inozemstvu su uzeli 200 mi-lijuna eura kredita na tri mjeseca po vrlo nepovoljnim uvjetima, na što ćemo plati-ti 9,5 milijuna kuna kamata. Da su izdali trezorske zapise u tom iznosu, uštedjeli bismo minimalno milijun kuna za troš-kove kamata. Ponašaju se kao pijani mi-lijarderi! Da su uspjeli do kraja godine uzeti 150 milijuna eura predujma za EU fondove, uštedjeli bismo čitavi trošak jer se ne bismo trebali opet zadužiti - oštro je presicu u stranačkoj središnjici otvorila Ivana Maletić, eurozastupnica i predsjednica HDZ-ova Odbora za EU

fondove.

Grčićev „uspjeh“ - milijuni bačeni u vjetar? Potpredsjednik Vlade Branko Grčić, lakonski odgovara da „nema veze“, da je „sasvim svejedno“ kada ćemo dobi-ti predujam za EU fondove!? S milijun kuna bačenih u vjetar zbog Vladine nes-posobnosti nastavnici, primjerice, su mogli dobiti naknadu za prijevoz koju im država nije isplatila - nastavila je Ma-letić. Skandalozna je i reakcija ministra Linića na analizu Instituta za javne fi -nancije koje je s pravom zaključilo da vladajući nemaju nikakvu strategiju za-duživanja i upravljanja javnim dugom:

Vlada nema strategiju javnog duga Linić ih agresivno, bahato, naziva „ne-stručnjacima“, samo kako bi pokušao

prikriti svoje nerezonske poteze, posve-mašnji nedostatak vizije i činjenicu da je uništio proračun. Za razliku od SDP-a, HDZ uvažava argumente struke, a i sami smo u više navrata upozoravali da Vlada nema strategiju javnog duga. Primjerice, u listopadu smo kritizirali izdanje obve-znica na američkom tržištu u vrijednosti od milijardu i 750 milijuna dolara, s vr-toglavom kamatnom stopom od 6,2 po-sto. U tom se trenutku čak i Rumunjska, naime, zaduživala 1,4 posto povoljnije od nas. Što jasno pokazuje da Linić jed-nostavno ne upravlja vrlo važnim se-gmentom, a to je kako naći primjerene izvore fi nanciranja.

Procedura prekomjernog defi cita tre-ba biti u skladu s propisima EKI procedura prekomjernog defi cita, ko-ju nam je propisala Europska komisija, razotkriva amaterizam i neozbiljnost ak-tualne vlade, naglasila je Maletić: - EK već sad traži da defi cit bude 3 milijarde manji od onoga što je Vlada isplanira-la u proračunu za 2014., a koji se - što dodatno zabrinjava - temelji na neostva-rivoj projekciji da će nam BDP narasti 1,3 posto. A ne će, nažalost, narasti jer Vlada niti je sposobna koristiti EU fon-dove - nijedan euro još nije povukla! - niti je otvorila izvore fi nanciranja za male i srednje poduzetnike, koji mogu potaknuti rast i razvoj. Uz ovakvu vlast, proračunska će rupa iduće godine biti daleko veća i od sadašnjih vrtoglavih 19,2 milijarde kuna! Sve mu se raspada,

ali Linić i dalje ne zna kako se povoljno zaduživati.

Vladine tzv. programske mjereMaletić je ponovila i negativnu ocjenu o Vladinim tzv. programskim mjerama s kojima se nipošto ne će smanjiti defi cit jer u njima nema ni riječi o gospodarstvu i poduzetništvu; jer predstavljaju tek puko prelijevanje iz šupljeg u prazno: - No nad glavom im sada sjedi EK koja će tražiti ozbiljan plan i program mjera. Žalosno je da EK mora tjerati Vladu da napravi nešto dobro za svoj narod.

Vlada se dovela pred zid!Član Predsjedništva HDZ-a i potpred-sjednik stranačkog Odbora za fi nancije Željko Turk također je argumentirano progovorio o Vladinu amaterizmu. Za-

S NOVINSKE KONFERENCIJE O GOSPODARSTVU I NAJ-NOVIJEM VLADINU ZADUŽIVANJU

Hrvatska je

prezadužena

petak, 10. siječnja 2014. 11

Hrvatski gospodarski barometar

Prošla godina je bila mrač-

na i bez nade, a 2014. jest

godina oporavka. Vlada

mora imati snage za korje-

nite promjene

Rekli smo zbogom prošloj godini i dobro nam došla 2014. da se opo-ravimo, povećamo zaposlenost i

iziđemo iz dugogodišnje krize s kojom se suočavala ova zemlja. Kaže se najbitnije je zdravlje, a ostalo će nekako ići. Prošlu će-mo pamtiti po poznatim Hrvatima u državi i svijetu, koji su nas kao uspješni bizni-smeni, umjetnici, športaši i političari pred-stavljali i davali nadu za bolji život. Pamtit ćemo je i po velikim ideološkim sukobi-ma, velikoj nezaposlenosti i lošoj gospo-darskoj situaciji. Samo krajem studenoga dugovanje poslovnih subjekata iznosila su 34 mlrd kuna, a dugovanja građana 23,04 mlrd kuna. Zbog neizvršenih plaćanja bile su blokirane 61.948 tvrtki, a u blokadi je 296.117 građana. Hrvatska i dalje teško živi, a problemi se loše i sporo rješavaju. Očito morat ćemo biblijski proći sedam mršavih, pa sedam debelih krava (godina). Blagdanska potrošnja je pokazala da kod nekih nema ni traga krizi, a gotovo 1,3 mil. Hrvata je na pragu siromaštva. U 2013. u gospodarstvu se svašta događalo, pad BDP-a od 0,7%, preko 365.000 nezapo-slenih, loše predstečajne nagodbe, brodo-gradilišta su privatizirana, prodana Croatia osiguranje, u tijeku je monetizacija auto-cesta, ostale reforme slabe. Čarobnih rje-šenja nema, mnogi ministri su nespremni za promjene, a situacija u gospodarstvu je vrlo složena. Ulazak u EU nije ništa pomo-gao, a i ušli smo u vrlo nezgodno vrijeme, kada i EU grca u velikim problemima. I u svijetu nije ništa bolje, jer se suočava sa 1,4 mlrd gladnih ljudi, koji dnevno žive od 1,2 dolara (7 kuna), nemaju zdravstvenu zaštitu, loše jedu, bez škola, a stanuju u nemogućim uvjetima. Optimizam u svijetu raste, zaboravimo svađe i usrećimo obitelj i naš narod.

Milanović traži potporuPoslovna klima je dosta loša i najave gos-podarskog rasta su dosta neozbiljne i od-bija domaće i strane ulagače. Državni pro-račun je u bankrotu, zadužujemo se, defi cit je na povijesnom maksimumu. Ove smo godine poželjeli rast standarda svih građa-na, zapošljavanje nezaposlenih posebno mladih i konačan izlaz iz krize. Optimizam svih, s više osmjeha na licu ljudi i sreću da mogu raditi i živjeti od svoga posla. Pojedinačno najvažnije je imati zdravlje i sačuvati ga u ovo društveno promjen-ljivo vrijeme. Istraživanje pokazuje da su mjere Vlade bile nepopularne i za ovu vladu je glasovalo 24% ukupnih glasača. Vlada ima još stabilnu većinu u Saboru i nakon dvije godine recesije ništa se nije promijenilo. Ova će godina politički biti bremenita, jer nas 3. ožujka u 10 sati čeka rasprava na Međunarodnom sudu u Haa-gu pred 15-eročlanim Sudskim vijećem o hrvatskoj tužbi za genocid protiv Srbije. Trebati će opsežna dokumentacija i pravi ljudi da se dokaže da je Hrvatska žrtva genocida i pretrpljenih strahota u Domo-vinskom ratu. Tužba je podnijeta 1999., a Srbija je podnijela protutužbu, kao da smo mi došli ratovati u Srbiju, a ne oni paleći i uništavajući cijelu Hrvatsku. Na domaćem terenu čeka nas još jedna godina ideološ-kog preodgoja, pa ako smo izdržali ranijih 50 godina, izdržat ćemo i to. Krajem go-dine čeka nas izbor predsjednika države. U Europskoj uniji održat će se u svibnju

izbori za Europski parlament i za naših 11 predstavnika, a čekaju ih teške gospodar-ske i društvene reforme. Moramo se dogo-voriti kuda dalje, jer od ideoloških reforma se ne živi. Najvažnije je da se prilagodimo vremenu i okolini, uhvatimo se rada i s lju-bavlju to radimo. Moramo biti oprezni jer je ideološki preodgoj postao najbitniji, a od čega će narod živjeti postalo je manje važno. Manjinske skupine su postale vrlo agresivne, a manjinska prava najvažnija stvar na svijetu. Ako je itko osigurao ta prava bila je to Hrvatska, a i dalje se zlo-rabe javni mediji i imaju potporu javnih struktura. Za referendum o braku smo do-bili pohvale iz cijelog svijeta, a naša poli-tička elita je nezadovoljna konzervativnim pristupom vlastitog naroda i izglasavanje tradicijskih vrijednosti proglasili lošim. Kao da manjine žele razoriti taj identitet. Manjine moraju potvrđivati lojalnost do-movini, izgrađivati je radom, a ne stalno tražiti neka svoja imaginarna prava.

Vraćanje unatrag Milanoviću kao premijeru nije lako, pro-blemi su veliki, dnevno se povećavaju, a EU traži red, rad i odgovorno upravljanje. Ne treba se zavaravati da će nas Europa milovati i pustiti da radimo što hoćemo. Htjeli smo ući u EU i pravila se moraju poštivati. U lipnju će biti izbor nove Eu-ropske komisije, koju ćemo i mi birati, pa moramo prepoznati naša prava, ali i odgovornost za našu budućnost. Zabo-ravimo prošlost, mislimo kako sada i u budućnosti. Recesija na latinskom znači vraćanje unatrag, pa je vrijeme da se mo-ramo mijenjati brže od drugih, koji su nas prestigli u svemu. Glavni nam je problem nezaposlenost i teško da će se moći brzo smanjiti, bojim se jako povećati, a pro-cjene su i do 100 tisuća. Kada se vratimo unatrag u pet godina je nestalo 177 tisuća radnih mjesta. U listopadu 2008. bilo je za-poslenih 1.547.987, a u listopadu 2013. ih je 1.371.307. Najveći pad je u prerađivač-koj industriji - 55.183; trgovini - 45.892 i u građevinarstvu - 29.822. To je cijena pada standarda stanovništva, jer izlaz iz krize ne će značiti i porast zapošljavanja. Samo nas prave investicije i mladi, obrazovani kadar može povući naprijed i osigurati trajniji rast i bolju budućnost. Narod treba vlast koja će ih organizirati, pokrenuti pro-izvodnju i planirati sve na dugi rok. Gra-đani moraju reći dosta je zaduživanja i ra-sprodaje bogatstava. I u EU svaki je četvrti građanin siromašan, a ni tamo nema novih radnih mjesta. Oni su do 2020. zacrtali tri osnovna cilja: povećati zaposlenost, pove-ćati stopu aktivne radne snage na 70% (mi imamo ispod 50%), te smanjiti nezaposle-nost mladih. EU je krenuo u bitku za radna mjesta, a kod nas toga nema i teško ćemo suzbiti novu nezaposlenost. Lijepa zemlja, mladi traže posao i život, a moraju bježati?

Banke i potrošačiVlada mora ove godine provesti fi skalnu konsolidaciju, jer bi odgađanje dovelo do još većih troškova u budućnosti. Taj trošak je moguće nadoknaditi snažnijim rastom investicija i izvozom, a sve to ovisi o brzi-ni strukturnih reformi u svim segmentima društva od gospodarstva, do školstva, pra-vosuđa, zdravstva i dr. To je nužnost da bi Hrvatska bila učinkovita i moderna država, u kojoj svi žele poslovati. Monetarna vlast planira održati nisku stopu infl acije i stabi-lan tečaj, a banke moraju štititi potrošače. Riješeni su krediti u švicarcima, a slijedi rješavanje problema s euriborom i liborom.

Mijo JUKIĆ

S više optimizma idemo dalje

dužiti se 6 milijardi samo u prosincu, od čega četiri milijarde u blagdansko vrije-me, zbilja je neodgovorno! - Učiniti to u mjesecu u kojem zatvaramo račune, nedvosmisleno svjedoči o tome da se Vlada dovela pred zid. Iz čega slijedi da će se država morati zaduživati još i više nego ove godine. I da će već u prvom tromjesečju 2014. doći do prvog reba-lansa proračuna. Turk je stoga ponovio dva ključna HDZ-ova zahtjeva. Prvi - o nužnosti rekonstrukcije Vlade. - Drugi, da predsjednik Josipović predloži sazi-vanje izvanredne sjednice Vlade o ka-tastrofalnome gospodarsko-socijalnom stanju. No, Josipoviću je očito više stalo do rejtinga popularnosti i potpore SDP-a na predsjedničkim izborima - premda se održavaju tek za godinu dana! - nego do standarda građana. Kako je sam nedav-no priznao, predlaganjem izvanredne sjednice Vlade mogao bi „isprovocirati“ premijera.

Ministri i po zakonu trebaju odgova-rati!Nakon uvodnog izlaganja, Maletić je odgovarala i na pitanja novinara. Izdva-jamo dva pitanja:

Smatrate li da zbog povećanja javnog duga i prekomjernog defi cita, a pre-ma Zakonu o fi skalnoj odgovornosti, postoji odgovornost pojedinaca iz Vla-de?Zakon je donesen još 2010., ali ga Vla-da uporno ignorira. Evo primjera: reba-

lansom na početku prosinca povećali su defi cit državnog proračuna za šest mili-jardi kuna! Što znači da su dotad pro-bijali rashode, da su imali veće rashode nego što ih je određivao proračun prije rebalansa. Zakon koji spominjete takav postupak naziva nezakonitim poslova-njem, i po njemu bi ministri koji snose odgovornost morali podnijeti ostavku! Ne samo Linić, nego i Jovanović, koji je otvoreno priznao da je imao zakonsku obvezu nastavnicima isplatiti dodatak na prijevoz, ali da mu to „nije stalo u prora-čun“. Pa to je nezakonito poslovanje! Ne samo što Zakon o fi skalnoj odgovornosti traži njegovu smjenu, nego propisuje i kaznenu odgovornost - plaćanje novčane kazne!

Kako gledate na to da je Vlada dala 6,5 milijuna kuna jednoj austrijskoj konzalting tvrtki da nađe investitore za Brijune, da tamo naprave elitno tu-rističko mjesto?Vlada i inače baca milijune za elemen-tarne analize koje je morala napraviti i prije nego što je došla na vlast. Sjetimo se famoznog „clean starta“. Za svaku svoju odluku vladajući plaćaju milijune revizorskim ili konzultantskim tvrtkama. Njima je svojstveno da ne znaju donositi odluke, a ne mogu to niti znati jer ne-maju nikakav plan ili strategiju. I onda glavinjaju, tražeći po vrlo, vrlo skupim cijenama tko bi im eventualno nešto mogao odraditi. A sve to na kraju plate građani. (hs/hdz.hr/ hrt.hr)

Hrvatski audiovizualni centar raspisuje Javni poziv za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u 2014. godini.

Natječaj je raspisan u sljedećim katego-rijama:

- Poticanje proizvodnje audiovizualnih djela

- Poticanje fi lmskih koprodukcija s ma-njinskim hrvatskih udjelom

- Poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih, dugo-metražnih dokumentarnih i animiranih fi lmova

Tekstove javnih poziva i prijavnice mo-guće je preuzeti na gornjim poveznicama ili u rubrici Što fi nanciramo na službenoj stranici HAVC-a.

Sukladno Pravilniku o postupku, krite-rijima i rokovima za provedbu Nacional-nog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva (NN 118/12), koji je stupio na snagu 3. studenoga 2012., Javni poziv za poticanje audiovizualnog stvaralaštva otvoren je tijekom cijele godine.

url: http://www.havc.hr

Javni poziv za poticanje audiovizu-

alnih djelatnosti i stvaralaštva

u 2014.