JU POLJOPRIVREDNA I MEDICINSKA ŠKOLA- BRČKO DISTRIKT BIH

Bolesti i štetnici kruške na području Brčko distrikta BiH

maturski rad iz predmeta: Zaštita bilja

11.4.2010

Učenik: Almir Junuzović Mentor: Samid Kurtalić, prof.

SADRŽAJ

Uvod ............................................................................................................ 2

Pregled literature ......................................................................................... 3

Cilj rada ....................................................................................................... 4

Mjesto istraživanja ...................................................................................... 5

Bolesti kruške ......................................................................................... 6-10

Štetnici kruške ...................................................................................... 11-14

Plan i program zaštite kruške .................................................................... 15

Rezultati istraživanja ................................................................................. 16

Diskusija rezultata ..................................................................................... 17

Zaključak ................................................................................................... 18

Literatura ................................................................................................... 19

2

UVOD

U svijetu je na kruškama opisano više od 60 različitih bolesti, najviše gljivičnih, njih oko 40. Međutim, iako je virusnih i bakterijskih bolesti daleko manje od gljivičnih, neke od njih su upravo najznačajnije i najopasnije na kruškama, pr. bakterijski palež ili ervinija i fitoplazma propadanja kruške ili pear decline. U našim agroekološkim uvjetima najvažnije su bolesti krastavost plodova i mrljavost lišća ili fuzikladij, bakterijski palež ili ervinija, trulež plodova ili monilioza, kruškin pikac ili hrđa, bakterijski rak, rak grana, siva pjegavost lišća, smeđa pjegavost plodova, trulež korijenova vrata i stable, kao i razne skladišne bolesti koje se mogu javiti tijekom skladištenja (zeleno- plava plijesan i dr.). Zadnjih godina veliku opasnost predstavlja pojava nekih novih bolesti, kao što je već spomenuta fitoplazma propadanja kruške (pear decline). Brojne štete nam nanose i štetnici kao što su ptice, insekti, grinje i pauci. Tako da da je danas lakše zasnivanje voćnjaka kruške nego njihova zaštita od bolesti i štetočina. Tada nam se javljaju problemi jer nisu naši „voćari“ stručno obrazovani za taj poziv. Jedna greška može dovesti do oštećenja, ako ne znamo kako sredstvo primjeniti i u kojoj količini. Zbog svega toga treba voditi računa o fitotoksičnosti i reziduama pesticida. Fitotoksičnost je reagovanje biljke na određeni pesticid ako je primjenjen u velikoj količini ili je pogrešan u vidu opekotina i drugih simptoma. Rezidue su ostaci pesticida na plodovima koji se konzumiraju i ishrani. Da se ne bi našli u ovakvoj situaciji moramo pratiti knjige koje su nam potrebne za uzgoj te voćke koju gajimo. Da pratimo neke program zaštite s fakulteta i da stalno svoje znanje uvećavamo što se tiče tih zaštite od bolesti i štetočina.

3

PREGLED LITERATURE

Kako istražujemo uzročnike bolesti i štetnike kruške mogu se navesti određene misli za taj odnos:

Faktori spoljne sredine u kojoj se biljka domaćin razvija i raste stalno utiču na početak, razvoj i tok i stoje za praksu od neobičnog značaja, intenzitet, a time i štetnost određene bolesti. Taj uticaj je podjednak za mikoze i bakterioze, a od manjeg značaja je kod bolesti izazvanih fitopatogenim virusima. On je neprestan, ali je, s obzirom da se faktori spoljne sredine menjaju, različitog intenziteta. Uticaj abiotskih činilaca, a pre svega temperature i vlage, na razvoj i intenzitet biljnih bolesti je veoma bitan, tako da se u najvećem broju slučajeva, ako su oni nepovoljni, bolest uopšte ne razvija, iako su prisutni i biljka domaćin i sam patogeni organizam. Abiotski činioci ne utiču samo na biljku domaćina, nego istovremeno i na uzročnika bolesti. Taj uticaj na uzročnika bolesti je vrlo bitan, pošto se većina patogenih gljiva nalazi, sve do trenutka infekcije izvan biljke, tako da faktori spoljne sredine direktno utiču na njihov razvoj i održanje. Pošto je taj uticaj na svaki pojedini organizam različit, ne postoji opšte pravilo o uticaju faktora spoljne sredine na pojavu i razvoj biljnih bolesti.

Babović, M., Sekulić, R. (1999) Zaštita bilja. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva

Zaštita bilja od patogenih bakterija predstavlja značajan problem u poljoprivrednoj proizvodnji. Visoka stopa umnožavanja, prilagodljivost i život u unutrašnjosti biljnih tkiva čine bakterije veoma nepogodnim i nedostupnim za suzbijanje. Zahvaljujući tome, lista baktericida, koji se mogu primeniti u zaštiti bilja, veoma je kratka. Poslednjih godina, rešenje problema sve više se traži u primeni bioloških mera zaštite. Bakteriofagi, virusi koji parazitiraju bakterije, sve su češće predmet istraživanja fitopatologa. Eksperimentalno je pokazano da se mogu iskoristiti kao veoma efikasno sredstvo za kontrolu štetnih bakterija. Činjenice da su opšte rasprostranjeni prirodni neprijatelji bakterija, jednostavni za gajenje i održavanje, specifični prema domaćinu, pogodni za integraciju sa drugim merama zaštite, bezopasni po čoveka i druge činioce biosfere, daju im značajnu prednost nad drugim sredstvima baktericidnog dejstva.

Obradović, A., Gašić, K., Stepanović, M. (2008) Bakteriofagi u zaštiti bilja.

4

CILJ RADA

Rad je posvećen zaštiti voćnih kultura, ali prije zaštite potrebno je upoznati se sa neprijateljima voća. Dakle, možemo reći da je jedan od ciljeva utvrđivanje i upoznavanje značajnijih štetočina, uzročnika bolesti te korova u voćarstvu na našem području. Sljedeći korak jeste utvrđivanje mjera suzbijanja ovih organizama koje se poduzimaju prilikom zaštite voća. I na kraju da bi proizvodnja bila uspješna, a prije svega biološki i ekološki prihvatljiva, potrebno je naše voćare upoznati sa svim mogućim mjerama

zaštite. Integralna zaštita bilja nalazi sve više pristalica među poljoprivrednim

proizvođačima, mada je to još uvijek zanemarljivo u odnosu pristalica klasične proizvodnje koji primjenjuju hemijske mjere zaštite. Upotreba pesticida u poljoprivredi, koja je svoj maksimum dostigla 80-ih godina dvadesetog vijeka, imala je velike poremećaje u prirodi. Primjena pesticida širokog spektra djelovanja, prije svega insekticida, uzrokovala je uništenje kompleksa korisnih organizama. Mnogi štetni organizmi u BiH čine značajne štete na voćnim kulturama, te su na taj način privukli pažnju poljoprivrednih proizvođača i poljoprivrednih stručnjaka kako bi ustanovili mjere i hemijska sredstva koja bi spriječila dalje širenje štetočina i povećanje šteta od istih..

Iz svega pomenutog proizašli su ciljevi rada:

Odabrati područje za istraživanje, Upoznati i utvrditi bolesti i štetnike na našem području, Utvrditi štete koje čine organizmi, Sagledati mjere zaštite voća, te eventualno, preporučiti nove, Zaštitom da obezbijedimo zdrave plodove.

5

MJESTO ISTRAŽIVANJA

Za istraživanje je odabrana životna sredina Brčko distrikta. Na ovom području je proizvodnja voća intezivna najviše šljive, jabuke, kruške i još nekih vrsta...

Distrikt Brčko, formiran na području nekadašnje opštine Brčko, zauzima površinu od 493,3 km2 što čini 1% ukupne teritorije Bosne i Hercegovine. Distrikt Brčko nalazi se u sjeveroistočnom, ravničarskom dijelu Bosne i Hercegovine i time pogodije za uzgoj svih vrsta voća. S obzirom da se Distrikt Brčko nalazi u dolini rijeka Save, Brke i Velike Tinje, nadmorska visina zavisi od visine riječne terase i iznosi od 85 m do 200 m. Samo u južnom dijelu, gde je locirana planina Majevica, nadmorska visina je veća i iznosi 200-400 m.. Zemljište pogoduje za uzgajanje svih vrsti biljaka na području Brčko DC. I ima umjereno-kontinentalnu klimu. Veoma je pogodna površina za uzgoj voćaka.

Geografski položaj Brčko distrikta u Bosni i Hercegovini i Evropi

6

BOLESTI KRUŠKE

Svako odstupanje od normalnih životnih funkcija često se može označiti kao bolest. Spoljna sredina također utiče na razvoj bolesti, neki od faktora su: temperatura, vlažnost, svjetlost i nekontrolisana upotreba hemijskih sredstava. Nauka koja se bavi izučavanjem bolesnih procesa u biljkama i uzročnicima tih oboljenja jeste fitopatologija; grč... phyton-biljka

thos-bolest

logos-nauka

Zadatak fitopatologije nije samo da izučava oboljele biljke i simptome tih oboljenja, već i da otkriva uzročnike oboljenja i proučava njihovu biologiju. Simptomi su vidljivi znaci bolesti na biljci zaraženom određenom vrstom patogena. Vrijeme od zaraze (prodora parazita u biljku) pa do pojave prvih vidljivih znakova (simptoma) se naziva inkubacija. Uzročnici biljnih bolesti se dijele na:

a)Neinfektivne-neparazitne bolesti

b)Infektivne-parazitne bolesti

NEINFEKTIVNE-NEPARAZITNE BOLESTI

Neparazitne bolesti biljaka su bolesti izazvane faktorom nežive prirode. U njihovom nastanku kao uzročnici se javljaju klimatski činioci, zemljišta, otpadni gasovi. Odlika ovih uzričnika je da se ne prenose na potomstvo i biljke se mogu izliječiti promjenom ovih uslova.....

Klimatski činioci su najčešće: temperatura, vlažnost, svjetlost, vjetar, padavine....

Zemljišni faktori su: vlažnost, struktura zemljišta, hemijski sastav i kiselost zemljišta....

Od otpadnih gasova najviše oko fabrika, u naseljenim rejonima i saobraćaju se ističu:

sumpor—dioksid, fluorovodonik, hlorovodonik, azotni gasovi.......

7

INFEKTIVNE-PARAZITNE BOLESTI

Infektivne odnosno parazitne bolesti nastaju pod dejstvom organizama stranih biljci, kada dođu u kontakt time se narušavaju biološke funkcije i fiziološki procesi u biljkama. Uzročnici ovakvih oboljenja su paraziti; grč.. para-pored

zitos-hrana

Parazit je organizam koji se hrani na račun drugog živog organizma, u ovom slučaju na račun biljke domaćina. Uzročnicima infektivnih bolesti se smatraju sljedeći organizmi: gljive, bakterije, virusi i parazitne cvjetnice...

GLJIVE su posebna grupa biljnih organizama, a razlikuju se od zelenih biljaka odsustvom hlorofila. Vegetatvino tijelo gljiva je sastavljeno od sistema hifa a njihov splet čini novu tvorevinu zvanu micelija. Razmnožavaju se sporama. Bolesti izazvane gljivama su mikoze. Na biljku dospijevaju kroz rane koje su nastale mehaničkim oštećenjem i sl.

BAKTERIJE su jednoćelijski organizmi. U biljku dospijevaju kroz rane koje su nastale hemijskim, mehaničkim oštećenjima.... Bolesti izazvane bakterijama su bakterioze...

VIRUSI su posebna gruba patogena koji se po nizu karakteristika razlikuju od svih drugih biljnih patogena, po obliku , veličini načinu infekcije........ Smatraju se neživim organizmima jer nemogu činiti zarazu ako nisu unijeti u biljnu ćeliju. A to se može učiniti kalemljenjem, transplantacijom tkiva i mehaničkim putem utrljavanjem soka oboljelih biljka u listove zdravih biljka. Bolesti izazvane virusima su viroze.

PARAZITNE CVJETNICE su biljke koje parazitiziraju na gajenim biljkama i osnovna odlika je da proizvode cvjetove i sjeme slično biljki na kojoj paraziraju.

Na našem području su najčešće sljedeće parazitne bolesti kruške:

Venturia pirina - čađava krastavost kruške

Mycosphaerella pyri – lisna pjegavost kruške

Nectria galligena – rak kruške

8

Venturia pirina - čađava krastavost kruške

OPIS BOLESTI I SIMPTOMI

Simptomi se javljaju na svim zeljastim dijelovima kruške, ali mladari kruške su mnogo češće napadnuti. Gljiva može da prezimi na lišću i na kori lanskih mladica gdje se stvaraju periteciji. U periteciji se nalaze askospore pomoću kojih se gljiva razmnožava i ostvaruje zarazu. Na lišću se uočavaju maslinastozelenkaste pjege kružnog oblika. Zaraženo lišće zbog zastoja u porastu oboljelih dijelova deformiše se a često i izumire. Plodovi se također zaraze, i uoče se mrkozelenkaste pjege, i u okviru pjega tkivo pokožično izumire, povlači sušenje cijelog ploda i otpada.

SUZBIJANJE

Jedna od metoda preventivne zaštite kruške od čađave krastavosti sastoji se u sakupljanju, spaljivanju ili zaoravanju otpalog lišća u jesen, čime se smanji zaraza sledećeg proljeća. Neophodna su 3 prskanja i to: 1 pred cvjetanje, 2 u precvjetanju i 3 nakon 10-15 dana. Ostala prskanja se izvode eventualno prema potrebi. Koristimo kurativne fungicide iz skupine triazola: Score 250 EC, Anvil 5 SC, Topas 100 EC, Punch 10 EW i sl.

9

Mycosphaerella pyri – lisna pjegavost kruške

OPIS BOLESTI I SIMPTOMI

Simptomi se javljaju na lišću i vrlo rijetko na plodovima. Na lišću nastaju sitne okruglaste do ovalne pjege, u središnjem dijelu sivkaste boje. U ranim zarazama oboljelo lišće otpada prije vremena, a oboljeli mlad plod se suši. U okviru pjega zapažaju se sitna zrnca naročito u centralnom dijelu. To su piknidi parazita. U mrtvom lišću nastaju peritecije iz kojih se početkom proljeća, oslobađaju askusi s askosporamakoje obavljaju primarne zaraze. U toku ljeta micelija stvara piknide sa piknosporama, i oni su nosioci zaraze do otpadanja lišća.

SUZBIJANJE

Kao i za Venturia pirina -koristimo iste fungicide, i u isto vrijeme ..............

10

Nectria galligena – rak grana kruške

OPIS BOLESTI I SIMPTOMI

Na površini oboljelih grana primjećuju se u početku udubljenja na kori, a kasnije kora pocrni i počinje da se raspada. Paraziti prodiru i u drvenasti dio (ozljede), on se raspada i nastaju duboke rane. Izraštaji podsjećaju na tumoralne tvorevine izazvane od Agrobacterium tumefaciens. Oboljele grane su deformisane i kasnije propadaju. Konidije i askospore služe za rasejavanje parazita i širenje zaraze. Na površini se javljaju crvenkaste strome sa peritecijima.

SUZBIJANJE

Neposredne mjere zaštite ne postoje. Rak grane kruške se jedino uništava sasijecanjem oboljelih dijelova. Rane stvorene odsijecanjem se premazuju kalemarskim voskom, radi se dezinfekcija. Jače zaražena stabla treba iskrčiti i spaliti, čime će se spriječiti dalje širenje zaraze u voćnjaku.

11

ŠTETNICI KRUŠKE

Poljoprivredne kulture, ukrasno i šumsko drveće i bilje napadaju različiti uzročnici bolesti, štetnici, parazitske biljke i korovi. Štetnost se manifestuje smanjenjem priroda, ali i kvaliteta proizvoda, što može ograničavati promet i trgovinu. Nastali gubici uzaludnim ulaganjem u proveđenju mjera zaštite zdravlja bilja sa previsokim troškovima također su manifestacija štetnosti. U poljoprivredi, šumarstvu, hortikulturi kao složenim sistemima proizvodnje, svaki sistem ima specifičan sistem zaštite zdravlja bilja od štetnika. Najčešće štetočine koje napadaju jesu ptice, insekti, grinje, pauci....

PTICE pripadaju kičmenjacima (klasa Aves). Više su korisne nego štetne, netreba ih ubijati već otjerivati od poljoprivrednih kultura. Najveće štete čine vrapci, šojka, čvorci......

INSEKTI pripadaju tipu Arthropoda (člankonožaca). Kada se razvijaju prolaze kroz potpuni ili nepotpuni preobražaj. Potpuni preobražaj se sastoji od sljedećih stadija: jaja, larva, lutka i imago. Kod nepotpunog preobražaja nema stadija lutke.

GRINJE pripadaju klasi Acarina (člankonožci). Imaju osam nogu kao i pauci, iako ih u larvenom stadiju često imaju samo 6. Pored grabežljivih, ima i grinja koje se hrane biljkama i gljivama, ali i takvih koje žive od strvina ili odumrlog tkiva živih organizama (nekrotično tkivo). Pored toga, mnoge vrste grinja žive parazitski.

PAUCI pripada klasi Arachnida (zglavkari). Imaju kukasto povijene organe koji se zove helicere. Prema načinu ishrane smo ih podijelili na:

a) Mesojede- hrane se insektima korisnib) Biljojede- štetni pauci(hrane se biljnim sokovima)

Od štetnika kruške na našem području su utvrđene sljedeće vrste:

Psylla pyri - Obična kruškina buha

Anthonomus pyri – kruškin cvjetojed

Hoplocampa brevis – kruškina osica

12

Psylla pyri - Obična kruškina buha

SIMPTOMI

Štete prouzrokuje sisanje sokova koje izaziva zastoj u razvoju i deformaciju te sušenje napadnutih organa. Buhe prouzrokuju neizravne štete od gljiva čađavica koje smanjuju asimilacijsku sposobnost lišća i onečišćuju plodove. Najveće izravne štete čini u proljeće, velike neizravne štete nastupaju pojavom visokih temperatura jer je u to vrijeme najjače izlučivanje medne rose. Ljetni ili ranojesenski napad može biti posebice štetan i zbog bliske zriobe, što zbog nužnosti pridržavanja karence, ograničuje primjenu insekticida.

OPIS I NAČIN ŽIVOTA ŠTETNIKA

Obična kruškina buha veličine je 2,5-3 mm. Odrasli oblik prezimljuje ispod kore drveta ili na zemlji ispod lišća. Ima do 5 generacija. Krajem zime i početkom proljeća odlažu jaja na pupove, mlado lišće, peteljke i vrhove izboja. Ženka može odložiti oko 400 jaja, koja su položena u jedan ili više redova, svijetložućkasta boje koja starenjem prelazi u narančastu. Jaja se nalaze uz glavnu žilu na naličju lista.

SUZBIJANJE

Uporaba ulja u zimskom prskanju smanjuje polulaciju kruškine buhe kaja prezimljuje na kruški. Pojavom imaga mogu se na samom početku vegetacije kada još nema prirodnih neprijatelja koristiti insekticid iz skupine piretrodia(Decis 0,3 l/ha). Korištenjem akaricida Envidor(0,6 l/ha) u fazi žutih jaja i početak pojave ličinke primjećeno je odlično djelovanje ovog pripravka. Pripravci iz skupine neonikotnioida kao što je Confidor smanjuje populaciju ličinki.

13

Anthonomus pyri – kruškin cvjetojed

SIMPTOMI

Prezime u stadiju lutke, u cvjetnim pupoljcima. U proljeće, u samim pupoljcima se pretvara u lutku, a odrasli insekt izlazi od sredine maja do sredine juna. Jedno se vrijeme hrane listovima kruške ne čineći značajnije štete, a potom se zavlače u pukotine stabla gdje provedu čitavo ljeto. Početkom jeseni ponove se aktiviraju hraneći se pupoljcima i lišćem.

OPIS I NAČIN ŽIVOTA ŠTETNIKA

Odrasli insekti su tvrdokrilci, dugi oko 5 mm. Larve su žućkaste boje, bez nogu, malo savijene i kao odrasle rastu oko 6 mm.Poslije parenja ženke odlažu jaja u cvjetne pupoljke. U cvjetnom pupoljku ima samo 1 jaje. Štetne su larve. Oštećeni pupoljci se ne otvaraju i na njima se samo primjećuju izlazne rupice odraslih cvjetojeda. Može da uništi do 80% cvjetnih pupoljaka.

SUZBIJANJE

Pošto se po pojavi u proljeće imago hrani 2-3 sedmice, može se istovremeno suzbijati sa drugim štetočinama, koje se javljaju u to vrijeme(smotavci pupoljka, lisne vaši i dr.). Suzbijati se može još u jesen prije polaganja jaja a poslije berbe krušaka. Primjenjuju se insekticidi: fosalon, endusulfan, metidation i dr.

14

Hoplocampa brevis – kruškina osica

SIMPTOMI

Na zaraženom plodiću pocrni dio uz ulazno mjesto pagusjenice. U plod ulaze izravno pa nema hodnika na površini ploda. Izgleda da se u našim uvjetima razmnožava partenogentski te se mužjaci pojavljuju rijetko. Odlijeće na voćke u cvatu te odlaže jaja u plodnicu poluotvorenih ili otvorenih cvjetova.

OPIS I NAČIN ŽIVOTA ŠTETNIKA

U nekim krajevima je češća i štetnija od jabučne osice, biologija joj je slična biologiji jabučne osice. Ženka odloži dvadesetak jaja - inkubacija traje 6 – 10 dana. Jedna ženka odloži tridesetak jaja.Prezimi u tlu kao larva, odrasli oblik se javlja pred cvatnju.

SUZBIJANJE

Suzbijanje se provodi jednokratnim prskanjem odmah poslije cvatnje, kao i suzbijanje jabučnih i šljivinih osica, uz upotrebu istih insekticida - rok se najčešće poklapa sa završetkom pune cvatnje i početkom otpadanja latica. U vrijeme cvatnje je zabranjena primjena insekticida opasnih za pčele. Neposredno nakon cvatnje se preporučuju manje opasni insekticidi za pčele: fosalon, endosulfan, trikloron, deltametrin i alfacipermetrin. U vrijeme opadanja latica pčele većinom prestaju posjećivati cvjetove, pa se mogu koristiti i ostali insekticidi, npr. diazinon, dimetoat, fention, tiakloprid.........

15

Program zaštite kruške 

vrijeme tretiranja fenofaza razvoja

fenofaze razvoja

bolesti i štetnici sredstvokoncentra

cijaprimjene

količina sredstva za 100 l

vode

pred početak vegetacije  krastavost plodova,jaja kruškine buhe,lisnih uši, 

crvenogvoćnog pauka CRVENO ULJE  2-3 % 2-3 l

početak vegetacije(C-D)

 krastavost plodova,

hrđaNORDOX 75 WG 0,2% 200 g

prskanje pred cvatnju(E)

 krastavost plodova,

hrđa,grinje

NORDOX 75 WG 

SUMPOR SC-80

0,15 % 

0,5 %

150 g 

500 ml

u cvatnji   samo gdje postoji problem bakterijske paleži NORDOX 75 WG 0,03 % 30 g

 prvo tretiranje poslije cvatnje

(H) 

krastavost plodova, 

 lisne uši,kruškina osica

 CROS  +MANKOZEB

 RAPID

0,015%0,25%

 0,025%

15 ml250 g

 25 ml

 drugo tretiranje poslije cvatnje

(I) 

krastavost plodova  

kruškina buha

ROTONDO +MANKOZEB

 BIJELO ULJE +

Proizvod na osnovi amitraza

0,1 %0,25%

 0,5 %0,3 %

100 ml250 g

 500 ml300 ml

  

treće  tretiranje poslije cvatnje(J)

 

krastavost plodova  

kruškin savijač

MANKOZEB iliSTOPER

 KING iliMORISASTRO

0,25 %0,2%

 0,02 %0,1 %

0,035 %

250 g200 g

 20 ml100 ml35 ml

ostala tretiranjaprovoditi svakih 14dana vodeći računa okarencama

  

krastavost plodova 

MANKOZEB  iliSTOPER

   0,25%0,2%

250 g200 g

tretiranje u vrijemeopadanja lišća u jesen

  bakterioze NORDOX 75 WG 0,2 % 200 g

16

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Rezultati istraživanja nam pokazuju da svaki voćnjak ima određene bolesti i štetočine. Voćari nemaju iskustva oko zaštite voćaka. Mjere koje se najviše danas koriste jesu hemijske mjere. Dobijamo uzrele plodove i bude nam veliki prinos ali koristimo dosta hemijskih sredstava, što nije dobro za okolinu a i za samoga čovjeka. Time što uništimo štetne insekte, uništimo i one koji nisu štetni insekti u poljoprivredi. U mome selu Šatorovići voćari neznaju mnogo toga o integralnoj zaštiti bilja. Kada bismo ih pitali: „Šta je to Integralna zaštita bilja“? Malo ljudi bi znalo na to odgovor ili nebi niko znao-što je stvarno sramota. Prošle 2009. god. organizovano je dosta seminara za zaštitu bilja, dolazili profesori sa Sarajevskog fakulteta- ljudi propuštali te seminare koji su veoma važni za razvoj poljoprivrede. Mnogi kažu: „Šta oni znaju, nemaju oni pojma, mi znamo ono što smo dosada naučili i to je dovoljno“, ili su govorili: „Ta hemijska sredstva puno koštaju, nemam ja novaca zato“. I kako danas da poljoprivreda napreduje, kada je više onih koji iskrčuju svoje poljoprivredne površine radi ovih situacija. Stvarno je teško shvatiti neke pojedinosti oko ljudi, jer ovo nas nigdje ne vodi. Kruškom se ne bavi puno poljoprivrednika, radi njene teške i veoma skupe zaštite. Zato moramo imati poljoprivrednike sa završenim fakultetom, da bi pomogli u praksi naših domaćina koji ne znaju šta koristiti za uništavanje štetnika i bolesti našeg područja. I kada bi imali zainteresiranih da uspješno štite svoje voćnjake od uzročnika bolesti i štetnika, uz primjenu integralnih mjera zaštite koje smanjuju opasnost za ljude i okoliš, onda je to najveća nagrada za nas.

17

Diskusija rezultata

Integralna zaštita predstavlja sistem zaštite bilja koji podrazumijeva upotrebu svih raspoloživih metoda suzbijanja štetočina, uzročnika bolesti i korova (gajenje otpornih sorti, agrotehničke, mehaničke, biološke, hemiske i dr.) u cilju sprečavanja porasta njihove brojnosti preko granice kod koje dolazi do ekonomski značajnih šteta. Dakle, ovim sistemom dozvoljava se izvesno prisustvo štetočina ali ispod ekonomskog praga štetnosti, ali ne i njihovo uništavanje po svaku cijenu. Prag štetnosti je stepen napada štetnih organizama koji preti većim štetama na biljkama od vrijednosti preduzete zaštite. Sprovođenjem mjera integralne zaštite smanjuje se broj hemijskih tretiranja, čime se čuva i omogućava veća aktivnost prirodnih neprijatelja. Njihova uloga je toliko važna da mnogi stručnjaci pod ovim pojmom podrazumijevaju samo kombinaciju primjene prirodnih neprijatelja i hemijske zaštite. Gajenje i ispuštanje prirodnih neprijatelja za sada je ograničeno i daleko je važnije sačuvati postojeće neprijatelje u prirodi i poboljšati njihovu destruktivnu ulogu na štetne organizme. Primjena sistema integralne zaštite bilja dovodi manje upotrebe pesticida, pa prema tome i jeftinije zaštite, što je krajnji cilj. U zasadima kruške direktni troškovi zaštite mogu biti smanjeni i do 40%. Osim toga se smanjuje i zagađenje životne sredine.U praksi treba koristiti i kombinovati sve nepesticidne mjere, koje doprinose manjoj brojnosti štetnih organizama, a kada i pored toga oni dostignu pragove štetnosti odnosno kritične brojeve kao krajnja nužda ostaje primena hemiskih mera borbe. Sa druge strane, naučna služba u zaštiti bilja svakim danom nastoji da uvede što je moguće više ovakvih rešenja koja će naći primjenu u praksi.

Babović, M., Sekulić, R. (1999) Zaštita bilja. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva

U radu je ukazano na značaj gubitaka usljed pojave bolesti koje na uskladištenim plodovima raznih voćnih vrsta, kod kruške skoro redovno nastaju, kao i na značaj fizioloških procesa i brojnih faktora koji utiču na njihovu pojavu u skladištu. Navedeni faktori uslovno su podijeljeni u četiri grupe: (1) faktori tokom gajenja voćaka u voćnjaku, (2) faktori tokom berbe i rukovanja sa plodovima, (3) faktori tokom skladištenja plodova i (4) faktori tokom transporta plodova. Osim toga, u radu su posebno naglašene i elaborirane mjere koje je potrebno preduzimati radi kontrole i suzbijanja prouzrokovača bolesti uskladištenih plodova voćaka, kako bi se ekonomski gubici koje ovi paraziti prouzrokuju, ako ne potpuno izbjegli, onda bar sveli na tolerantnu mjeru.

Trkulja, V., Stojčić, J. (2002) Najznačajniji paraziti uskladištenih plodova kruške i mogućnosti njihovog suzbijanja.

18

Zaključak

Možemo zaključiti da je danas veoma teško boriti se sa uzročnicima bolesti i štetnicima. Zato moramo primjenjivati integralnu zaštitu bilja, iako se neki bore sa „jeftinim“ hemijskim sredstvima, nije ni to rješenje. Prvo moramo zaključiti koje ćemo hemijsko sredstvo upotrijebiti, kolika je karenca tog hemijskog sredstva(ako prskamo u vrijeme berbe). Ali ima dosta ljudi kojji uopšte ne žele saslušati kada,čime i u koje vrijeme prskati, već rade na svoj način koji su naučili što je negativno. Ali postoji problem što se koriste sredstva koja uspješno djeluju na zriobu i veličinu ploda. I to se koristi da se dobije što veća količina, a tada se dobije ne zdrav plod. Tada je veoma teško odlučiti kojim putem krenuti. Da nije sve napamet rađeno kod poljoprivrednih proizvođača, na seminarima se uzimaju knjige od poznatih profesora poljoprivrede koji su objasnili čime, kada i način prskanja te vrste voćke. Tu nam je opisan i program po kojim ćemo raditi naš program zaštite. Nećemo samo jedan program uzeti i taj ćemo pratiti, ne to je greška. Moramo uzeti više programa zaštite voćnjaka i probati, i onaj koji nam najviše pomaže taj ćemo odabrati. Jer nisu sve knjige isto opisane, negdje neka hemijska sredstva nisu uopšte ni spomenuta a mogu nam pomoći kada je veoma opasno. Jedan od štetnika kruške je veoma opasan, to je kruškina muva. Za nju se koriste skupi,efikasni i učinkoviti hemijski preparati. Ali moramo znati vrijeme kada treba prskati da nebi uništili ne samo štetne insekte, već i one koji nam potpomažu u nekim fazama razvoja. Zato je veoma bitno da se zna, a znanje nikada ne propada. Svaki dan se sve više i više zna o uzročnicima bolesti i štetnicima. Moramo se priviknuti na nova hemijska sredstva jer se brzo privikavaju i čine sve veće štete.

19

Literatura

1. Babović, M., Sekulić, R.(1999) Zaštita bilja. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva

2. Trkulja, V., Stojčić, J.(2002) Najznačajniji paraziti uskladištenih plodova kruške i mogućnosti njihovog suzbijanja.

3. Obradović, A., Gašić, K., Stepanović, M.(2008) Bakteriofagi u zaštiti bilja.

4. Trkulja, V., Ivan O., Nino R., Mirha Đ., Amela P.(2007) Suzbijanje bolesti štetnika i korova koštičavih voćaka.

5. Korišten sadržaj sa Interneta

20

MIŠLJENJE KOMISIJE I OCJENA RADA

IME I PREZIME: Almir Junuzović

OBRAZOVNI PROFIL: Poljoprivredni tehničar

PREDMET U OKVIRU KOJEG JE NAPISAN RAD: Zaštita bilja

TEMA: Bolesti i štetnici kruške na području Brčko distrkta BiH

MENTOR: Samid Kurtalić, prof.

Ocjena pismenog rada __________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Pitanja za odbranu rada:

1.____________________________________________________________________

2.___________________________________________________________________

3.____________________________________________________________________

Ocjena odbrane rada_________________________(____)

Zaključna ocjena ____________________________(____)

Komisija:

1.______________________

2.______________________

3.______________________

21