Štetnici jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) uklonskoj sjemenskoj plantaži Prvča 2020. godine

Ivanišević, Vinko

Undergraduate thesis / Završni rad

2020

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Forestry / Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:108:004012

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-08

Repository / Repozitorij:

University of Zagreb Faculty of Forestry and Wood Technology

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

ŠUMARSKI FAKULTET

ŠUMARSKI ODSJEK

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

ŠUMARSTVO

VINKO IVANIŠEVIĆ

ŠTETNICI JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl.) U KLONSKOJ

SJEMENSKOJ PLANTAŽI PRVČA 2020. GODINE

ZAVRŠNI RAD

Zagreb (2020.)

Zavod: Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje

Predmet: Šumarska entomologija

Mentor: Prof. dr. sc. Boris Hrašovec

Asistent: Docent dr. sc. Milivoj Franjević

Student: Vinko Ivanišević

JMBAG: 00682290652

Akad. godina: 2019./2020.

Mjesto, datum obrane Zagreb, 25.09.2020.

Sadržaj rada: Slika: 15

Tablica: 1

Navodi literature: 6

Sažetak: Kako stabla u sastojini tako i stabla klonske sjemenske

plantaže podliježu raznim negativnim utjecajima,

bolestima i štetnicima. Cilj ovog rada je potvrditi

prisutnost štetnika, prvenstveno defolijatora i

ksilofaga, na stablima intenzivne proizvodnje

jasenovog sjemana, klonske sjemenske plantaže

Prvča.

„Izjavljujem da je moj završni rad izvorni rezultat mojega rada te da se u izradi istoga nisam koristio

drugim izvorima osim onih koji su u njemu navedeni“.

______________________________

vlastoručni potpis

Vinko Ivanišević

U Zagrebu, 25.09.2020.

IZJAVA

O IZVORNOSTI RADA

OB ŠF 05 07

Revizija: 1

Datum: 28.6.2017.

SADRŽAJ

1. UVOD .............................................................................................................................................. 1

1.1. Autohtone vrste štetnika ........................................................................................................ 1

1.1.1. Jasenova pipa (Stereonychus fraxini Deeger) ................................................................... 1

1.1.2. Crna jasenova osa listarica (Tomostethus nigritus Fabricius) .......................................... 4

1.1.3. Veliki jasenov likotoč (Hylesinus crenatus Panzer) ........................................................... 6

1.1.4. Mali šareni jasenov likotoč (Leperesinus fraxini Panzer, 1779.)....................................... 7

1.2. Invazivne vrste štetnika ........................................................................................................... 8

1.2.1.Smaragdni jasenov krasnik ( Agrilus planipennis Fairmaire, 1888.) .................................. 9

1.3. Značaj poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u Hrvatskoj .......................................... 10

2. CILJ RADA ...................................................................................................................................... 12

3. MATRIJALI I METODE .................................................................................................................... 13

3.1. Područje istraživanja ............................................................................................................. 13

3.2. Poglavlje analize podataka .................................................................................................... 15

4. REZULTATI .................................................................................................................................... 16

5. ZAKLJUČAK.................................................................................................................................... 18

6. POPIS SLIKA ................................................................................................................................. 19

7. POPIS TABLICA .............................................................................................................................. 20

8. LITERATURA .................................................................................................................................. 21

1

1. UVOD

Na klonskoj sjemenskoj plantaži poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Prvči vršena

su terenska istraživanja s ciljem prikupljanja podataka o štetnoj entomofauni i oštećenjima.

Prvenstveno se to odnosi na najvećeg defolijatora jasena, jasenovu pipu (Stereonychus

fraxini Deeger), ali i druge štetnike lišća kao što je crna jasenova osa listarica (Tomostethus

nigritus Fabricius, 1804) te štetnike na kori i drvu, jasenov liktoč ( Hylesinus crenatus

Fabricius, 1787) i mali šareni jasenov potkornjak ( Leperesinus fraxini Panzer, 1779.), ali i

invazivne vrste odnosno azijski smaragdni jasenov krasnik (Agrilus planipennis Fairmaire,

1888)

1.1. Autohtone vrste štetnika

1.1.1. Jasenova pipa (Stereonychus fraxini Deeger)

Jasenova pipa (Stereonychus fraxini Deeger) je kukac koji pripada porodici Curculionidae

(pipe), jajastog je oblika, sivosmeđe boje te je velik 3-3,5 mm. Glava mu je produžena u

dugačko tanko rilo. Na elitrama kukca nalaze se točkice postavljene u redove dok su prostori

između redova nepravilno ispunjeni točkama. Čitavo tijelo insekata prekriveno je bijelim i

žućkastosmeđim ljuskicama. Osim te tipične forme u Hrvatskoj se može još sresti i varijetet

flavoguttatus Strl. kojemu je čitavo tijelo crne ili crnosmeđe boje.

Slika 1. Slika lijevo prikazuje tipičnu formu dok slika desno prikazuje varijetet flavoguttatus Strl. (Izvor:

https://stetnici.sumins.hr/SumskiStetnici/jasenova_pipa_(stereonychus_fraxini))

2

Ličinka jasenove pipe je zelenožute boje i prekrivena je sitnim dlačicama, duljine 8mm kad

odraste, te joj je glava crne boje. Na posljednjem abdominalnom segmentu nalazi se resica

koja izlučuje sluz kojom je prekrivena čitavo vrijeme i pomoću sluzi gradi kokon u kojem

se kukulji.

Slika 2. Slika lijevo prikazuje kokon jasenove pipe, slika desno prikazuje ličinku jasenove pipe (izvor:

https://stetnici.sumins.hr/SumskiStetnici/jasenova_pipa_(stereonychus_fraxini))

Jasenova pipa najčešće je pojavljuje u nizinskim šumama Posavine i Podravine, ali i na

ostalim područjima gdje je prisutan jasen. Osim jasena može se pojaviti i na maslini, crniki

i zeleniki. Imaga jasenove pipe izlaze iz zimskih skrovišta početkom travnja, odmah po

izlasku uslijedila je kopulacija i odlaganje jaja. Ženka odlaže jaja u pupove i na mlado lišće

a prije toga regeneracijski ždere pupove i mlado lišće. Već koncem travnja pojavljuju se

ličinke koje u početku hrane lišćem, tek u zadnjoj fazi razvoja koja traje oko mjesec dana

oštećuje peteljke pa izbojke. Nakon razvoja ličinka odlazi na kukuljenje , ličinka se kukulji

u mahovini na deblu ili listincu, iz kukuljice se razvije imago koji nastavlja sa žderanjem,

ali ne čini velike štete jer odlazi rano na prezimljavanje.

Slika 3. Ciklus razvoja jasenove pipe (izvor: Croatian Journal of Forest Engineering)

3

Jasenovu pipu možemo smatrati najopasnijim štetnikom, prvenstveno najvećim

defolijatorom poljskog jasena u nizinskim šumama Posavine i Podravine. Ona je dominantan

čimbenik gubitka lista poljskog jasena, od njegova razaranja u fazi dormantnog pupa do

klasične defolijacije u proljeće.

Slika 4. Pupovi oštećeni tijekom dopunskog i regeneracijskog žderanja (Foto: Boris Hrašovec)

Slika 5. Ličinke jasenove pipe na naličju palistića s tipičnim simptomima skeletiranja (Foto: Boris Hrašovec)

4

1.1.2. Crna jasenova osa listarica (Tomostethus nigritus Fabricius)

Crna jasenova osa listarica (Tomostethus nigritus Fabricius) je kukac koji pripada porodici

Tenthredinidae (ose listarice), imaga su crne boje te se pojavljuju u doba listanja jasena

(početkom travnja) kada se lako zapaža u krošnjama jasena kao rojenje crnih mušica. Ona

je monofagni štetnik jasena koja ima jednu generaciju godišnje. Napada običnog jasena (F.

excelsior) i poljskog jasena (F. angustifolia), a izbjegava F. ornus i F. pennsylvanica.

Slika 6. Imago crne jasenove ose listarice (Foto: Marie-Christine Guégan)

U proljeće ženka odlaže jaja na rubovima palistića. Vrlo brzo na površinu izlaze zelene

pagusjenice koje odmah započinju sa defolijacijom. U početku rupičasto izgrizaju lišće, kako

se pagusjenice razvijaju teko se mijenja način izgrizanja, pri kraju travnja potpuno izgrizaju

jasenov list gdje ostaju samo lisna peteljka i glavne žile lista. Nakon hranjenja pagusjenice

se spuštaju u tlo gdje čine zemljanu komoricu i u njoj se presvuku u eonimfu te zatim

estiviraju i u jesen pređu u stadij pronimfe, prezime i na proljeće se kukulje.

5

Slika 7. Rupičasta oštećenja od pagusjenice ( izvor: Monitoring šuma grada Zagreba 2008.)

Slika 8. Potpuno obršten list, ostala peteljka i glavne žile (izvor: Monitoring šuma grada Zagreba 2008.)

Crna jasenova osa listarica je najznačajniji štetnik jasena na području grada Zagreba,

prvenstveno na drvoredima jasena. Osim u Zagrebu prisutan je i u drugim urbanim

sredinama Europe gdje periodički čini velike štete kao na primjer u Ghentu (Belgija) ili u

Manchesteru (Velika Britanija).

6

Slika 9. Defolijacija crne jasenove ose listarice, Ghent ( Foto: Fons Verheyde 2019.)

Crna jasenova osa listarica prisutna je i u šumskim sastojinama Hrvatske, ali ne čini velike

štete zbog niske razine populacije na koju utječu rane proljetne i kasne jesenske poplave,

koje uzrokuju visoku razinu mortaliteta u stadiju kokona. Ali moguće je da će se u

budućnosti zbog promjene stanišnih uvjeta pojaviti kao značajni štetnik te joj treba posvetiti

posebnu pažnju. Na to upućuju prethodna domaća istraživanja (Diminić i Hrašovec 2005,

Matošević i dr. 2002,2003) te recentni radovi inozemnih autora (Austara 1991, Meshkova i

dr. 2007, Stockan i Taylor 2014). Svi ti radovi bave se eksplozijom populacije T. nigritus u

urbanom i antropogeniziranom okolišu. U tom je smislu moguće objasniti rijetku pojavu te

ose u prirodnim šumama jasena, za razliku od povremenih gradacija u jasenovim kulturama,

drvoredima i općenito uvjetima značajno modificiranog staništa i uzgojnog oblika. (B.

Hrašovec, M. Franjević 2020).

1.1.3. Veliki jasenov likotoč (Hylesinus crenatus Panzer)

Potkornjak dug 3,8-6 mm, često se pojavljuje na jasenu, ali ne kao mali jasenov likotoč.

Možemo ga smatrati monofagom jasena, kod nas napada poljski i obični jasen. Materinski

hodnik je obično poprečan, jednokrak i dosta kratak (3-5 cm), ali postoje i horizontalni

dvokraki hodnici, uvinuti prema dolje ili gore. U liku se nalaze materinski hodnici dok

larvalni hodnici zalaze u bijel te su dugački do 30 cm.

7

Slika 10. Slika lijevo: materinski i larvalni hodnici, slika desno: Imago u materinskom hodniku (Foto: B.

Hrašovec)

Početkom svibnja dolazi do rojenja prve generacije, početkom lipnja uočavaju se prve

kukuljice, a polovicom srpnja u galerijskim sustavima vide se izlazni otvori nove generacije,

nove se generacije u kolovozu zavlače u debelu koru dubećih stabala jasena na mirovanje

do sljedećeg proljeća. Nakon izlaza nove generacije iz galerijskih sustava postoji mogućnost

da su imaga kupulirala i ženke započele s odlaganjem jaja druge generacije, ali prema tom

scenariju do jeseni ne preostaje puno vremena pa bi to značilo da bismo kao zimujuće stadije

mogli očekivati više oblika razvojnih stadija (ličinke, mlada novoforminarih imaga).

Populacija velikog jasenovog likotoča značajno se povećala u odnosu na prijašnja razdoblja,

posljedice toga su opadanje vitaliteta običnog i poljskog jasena te velike količine drvne tvari

u šumi potrebne za njihov razvoj ali i neposredne posljedice, ekstremni klimatski uvjeti

odnosno duga vruća proljeća i ljeta koji produžuju sezonu biološke aktivnosti te brzih

procesa odumiranja jasena.

1.1.4. Mali šareni jasenov likotoč (Leperesinus fraxini Panzer, 1779.)

Tijekom istraživanja na klonskoj sjemenskoj plantaži u Prvči uočena su brojna ubušenja

potkornjaka Leperesinus fraxini zbog prezimljavanja. Radi se o potkornjaku crne boje sa

smeđim ljuskama na hrptu, dugačak oko 3 milimetra. Nalazimo ga u granjevini i gornjim

dijelovima krošnje stabla, s tankom i glatkom korom, te pripada važnijim kilofagima na

jasenu. Pod korom stvara jedinstvene dvokrake materinske hodnike koji podsjećaju na

vitičastu zagradu, larvalni hodnici su znatno kraći i duljine su do 4 centimetra. Larvalni i

materinski hodnici nalaze se na drvu, rijetko na kori. Na kori tankih sortimenata dolazi do

pojave pukotina koje su slične rak ranama, a nazivaju se 'jasenove ruže'. One nastaju kada

8

imaga izgrizaju kratke hodnike u zelenoj kori, te prikazuju intenzitet napada toga štetnika, a

služe za prezimljavanje imaga.

Slika 11. Pukotine na kori "jasenova ruža" (lijevo); svježi napad Leperesinus fraxini (desno) ( Foto: Gyorgy

Csoka, B. Hrašovec, M. Franjević 2016.)

Ima jednu generaciju godišnje, te pripada ranim potkornjacima jer se roji u ožujku. Kod

malog šarenog jasenovog potkornjaka razlikujemo tri načina ishrane: dopunsko,

regeneracijsko te grizotine radi prezimljavanja. Jasenovi potkornjaci kao sekundarni

ksilofagni kukci ukazuju na probleme u fiziologiji i na početak odumiranja stabala, dok kod

dobrog zdravstveno stanja stabala jasena dolazi do izostanka napada unatoč velikoj

populaciji koja je utvrđena na proljeće.

1.2. Invazivne vrste štetnika

Strana vrste je ona vrsta koja prirodno ne dolazi u određenom ekosustavu, nego je u njega

dospjela namjernim ili slučajnim unošenjem. Ukoliko naseljavanje ili širenje strane vrste

negativno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili čine ekološku štetu, tada vrstu smatramo

invazivnom. Kontrola invazivnih vrsta i smanjivanje njihova utjecaja na domaće vrste i

ekosustave jedan je od najvećih izazova za znanost. Kako bi mogli utjecati na smanjenje

brojnosti invazivne vrste, važno je rano utvrditi njihovu prisutnost. Bez obzira na

9

pravodobno otkrivanje, hitne mjere kontrole širenja i uklanjanje uglavnom su jedine

učinkovite mjere protiv invazivnih vrsta (http : // www.haop.hr. )

1.2.1.Smaragdni jasenov krasnik ( Agrilus planipennis Fairmaire, 1888.)

Smaragdni jasenov krasnik (Agrilus planipennis) je ksilofag jasena, koji potječe iz Kine,

Ruskog Dalekog istoka, Japana i Koreje. Od kad je slučajno unesen u Sjedinjene Američke

Države 1990. ovaj razorni štetnik se brzo proširio Kanadom i ostatkom Sjeverne Amerike te

je krivac za odumiranje milijuna stabala jasena.

Agrilus planipennis stvara jednu generaciju godišnje, dok je pojedinim jedinkama potrebno

dvije godine za razvoj. Odrasli kukci su aktivni od sredine svibnja do srpnja. Ženka odlaže

jaja pojedinačno ili u grupama unutar pukotina i u brazdama na kori. Nakon što se razviju,

ličinke izgrizaju hodnike u obliku slova s kroz koru do floema, kambija i vanjskog ksilema

gdje se hrane i razvijaju. Potpuno zrele ličinke četvrtog stadija u jesen izgrizaju komore u

bjelici ili unutarnjoj kori. Tu se kukulje i u proljeće se razvija imago. Da bi izašli iz komore

imaga izgrizaju rupu kroz koru, što ostavlja karakterističnu rupu u obliku slova D.

Slika 12. Četvrti stadij ličinke smaragdnog jasenovog krasnika (Foto: J.C. Lucier )

10

Slika 13. Imago smaragdnog jasenovog krasnika ( Foto: J.C. Lucier)

Istraživanja ksilofaga poljskog jasena usredotočila su se na metode rane detekcije prijeteće

invazivne azijske vrste Agrilus planipennis i krasnika općenito. (B. Hrašovec, M. Franjević

2020 ). Rezultati naletno-barijernih klopki ukazuje da štetnik nije prisutan. Velika je

vjerojatnost da će do invazije toga krasnika na naše područje doći te je potrebno dalje

razvijati učinkovitost klopki i atraktanata kako bi pravovremeno mogli detektirati opasnog

invazivnog jasenovog krasnika. ( B. Hrašovec, M. Franjević 2020).

1.3. Značaj poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u Hrvatskoj

Poljski jasen je listopadna vrsta iz porodice Oleaceae i naša je autohtona vrsta.

Rasprostranjena je u srednjoj i južnoj Europi i sjeverozapadanoj Africi. Stabla jasena

preferiraju glinena tla ili umjereno zbijena tla, odnosno rastu na vlažnom tlu, u poplavnim

nizinama ali i na isušenim padinama gdje raste uz druge vrste. Poljski jasen je brzorastuća

vrsta s izraženim pionirskim svojstvima, brzom ontogenezom i velikim sukcesijskim

potencijalom na ne šumske površine pomoću lakog i mobilnog sjemena (Stjepan Mikac

2020). U Hrvatskoj poljski jasen je vezan uz poplavne šume i mikroreljef savske nizine, te

ga nalazimo od bara do vlažnih greda. Jasenove sastojine nastale su sa prirodnom sukcesijom

zapuštenih poljoprivrednih zemljišta, te na rubovima vlažnih livada i močvara. Zajednica

poljskog jasena s kasnim drijemovcem ( Leucojo aestivi-Fraxinetum angustifoliae, Glavač

11

1959) tvori najveće komplekse jasenovih šuma, a može se još naći u zajednici hrasta lužnjaka

s velikom žutilovkom (Genisto elatae- Quercetum roboris, Anić 1959 ex Rauš 1969), u

njemu jasen zauzima 30% ukupnog udjela u volumenu te u zajednici hrasta lužnjaka s

običnim grabom (Carpino betuli- Quercetum roboris, Horvat 1938) gdje zauzima 10% od

ukupnog volumena. Odumiranje stabala poljskog jasena posljedica je sinergije klimatskih

promjena, biotskih čimbenika i antropogenog utjecaja na vodene prilike (D. Drvodelić , M.

Oršanić 2020). Bez obzira na prirodne značajke sjemena poljskog jasena, u današnjim

uvjetima koje se očituju u nepravilnom periodu plavljenja rijeka, dugom zadržavanju vode

te o onečišćenju gotovo je nemoguće prirodno obnoviti sastojine poljskog jasena, te se zbog

toga pojavila potreba za podizanjem klonskih sjemenskih plantaža. One se osnivaju zbog

nedostatka uroda sjemena u sastojina jasena. U Hrvatskoj se od 2001. do 2007. osnovale 2

klonske sjemenske plantaže, u Prvči kod Nove Gradiške 2005. i klonska sjemenska plantaža

Plašćice u Čazmi 2007. godine.

12

2. CILJ RADA

Kako stabla u sastojini tako i stabla klonske sjemenske plantaže podliježu raznim negativnim

utjecajima, bolestima te štetnicima koji dovode do fiziološkog slabljenja stabla, slabog

plodonošenja te u konačnici do sušenja. Cilj ovog rada je utvrditi i pratiti razvoj štetne

entomofaune koja se pojavljuje na stablima u klonskoj sjemenskoj plantaži Prvča.

13

3. MATRIJALI I METODE

3.1. Područje istraživanja

Već nekoliko desetaka godina u Hrvatskoj se javlja problem prirodne obnove,

popunjavanja djelomično obnovljenih površina, te pošumljavanja čistina naših gospodarski

važnih vrsta šumskog drveća. Periodicitet plodonošenja u našim sastojinama nije pravilan, a

vremenski period do obilnijeg ili punog uroda sjemena se sve više produžava. Premda se

gospodarenje hrvatskim šumama temelji na prirodnoj obnovi, ona se često ne može provesti.

Najčešći razlog nemogućnosti prirodne obnove je nedostatak uroda sjemena. Godišnje

potrebe za sjemenom važnih gospodarskih vrsta drveća iz godine u godinu se povećava, te

najbolje rješenje za nadoknadu nedostatka sjemena je podizanje klonskih sjemenskih

plantaža. Pod klonskom sjemenskom plantažom podrazumijevamo kulturu genetski

superiornih stabala, koja su izolirana i uređena tako da se izbjegnu ili znatno smanje

mogućnosti oprašivanja iz vanjskih izvora od genetski inferiornih stabala te se uzgajaju i

uređuju u svrhu učestale i obilne cvatnje te plodonošenja.

Klonska sjemenska plantaža poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) – " Prvča"

osnovana je 2005. godine na području Šumarije Nova Gradiška koja se nalazi u sklopu

Uprave Šuma Podružnica Nova Gradiška, prostire se na površini od 3,53 ha i nalazi se u

gospodarskoj jedinici Gradiška brda, u odjelu 68, odsjek b. Smještena je južno od željezničke

pruge Zagreb-Vinkovci, u blizini sela Prvča te je udaljena od Gospodarske jedinice Podložje

4 kilometra.

14

Slika 14. Satelitska snimka klonske sjemenske plantaže poljskog jasena(Fraxinus angustifolia Vahl.) u Prvči

(izvor: https://www.google.com/maps/)

Klonska sjemenska plantaža ukupno sadrži 56 klonova a svaki od klonova zastupljen je sa

36 rameta. Ukupan broj, odnosno 2016 rameta nasumično je raspoređen po terenu, a razmak

sadnje iznosio je 4 x 4 metra. Plus stabla su selekcionirana na osnovi svojih fenotipskih

karakteristika u gospodarskim jedinicama: Grede Kamare i Krapje Đol (Šumarija

Jasenovac), Trstika (Šumarija Novska), Ljeskovače i Podložje (Šumarija Stara Gradiška) te

pripada sjemenskoj regiji srednja Posavina.

Slika 15. Rasprostranjenost i položaj istraženih klonova poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) (Foto:

I. Andrić, I. Poljak, M. Idžojtić, D. Kajba)

15

3.2. Poglavlje analize podataka

Tijekom proljeća na klonskoj sjemenskoj plantaži Prvča trebala su biti obavljena terenska

istraživanja radi utvrđivanja brojnosti i zastupljenosti pojedinih vrsta defolijatora i ksilofaga.

Ta terenska istraživanja su onemogućena uslijed karantene koja je nastala zbog pandemije

virusa SARS-CoV-2,te za daljnju obradu i prikaz rezultata koristili su se podaci iz Šumarije

Nova Gradiška.

16

4. REZULTATI

Na području klonske sjemenske plantaže 2. i 3. siječnja obavljena je ručna prihrana gnojivom

NPK 15:15:15. Plantaža je prihranjena sa 900 kilograma Mila Cropcare 15-15-15, to je

gnojivo ručno raspršeno oko svake biljke. Tijekom stadija mirovanja vegetacije izvršeno je

tretiranje Modrim uljem. Modro ulje je kombinirani insekticid-fungicid u obliku mineralnog

ulja koji služi na zaštitu trajnih nasada. Prskanje se obavilo 12. i 13. veljače te je za prskanje

ukupno utrošeno 35 litara modrog ulja, koncentracija modrog ulja iznosila je 2,27% odnosno

10 litara po hektaru. Tijekom travnja zabilježen je mraz srednje jačine. Mraz je oštetio mlade

listove dok kod starijih listova nije bilo štete. Dio plodova je također promijenio boju ali nije

bilo značajnijih šteta. U mjesecu svibnju obavljena je kemijska zaštita više puta zbog

intenzivnog napada jasenove pipe. 11.05.2020. obavljena je kemijska zaštita sredstvom

Calypso SC 480, za tretiranje je korišteno 0,28 litara sredstva po hektaru. Nakon prvog

tretiranja na rametama koje su kasno prolistale uslijed napada jasenove pipe došlo je do jake

defolijacije i potpunog gubitka lisne mase, ali zbog kišnog perioda drugo tretiranje obavlja

se tek 21.05.2020. također kemijskim sredstvom Calypso SC 480 te je korišteno 0,17 litara

po hektaru. Calypso SC 480 je sistemični insekticid iz skupine neonikotinoida.

Neonikotinoidi spadaju u jedan od najnovijih skupina insekticida, te su oni agonisti

nikotinskih kolinskih receptora. Oni izazivaju najprije stimulaciju postsinaptičkih

membrana, a nakon toga paralizu prijenosa živčanih stanica. Njegovo dugotrajno djelovanje

u insektu prekida prijenos živčanih impulsa, a nastali poremećaj unutar živčanog sustava u

većini slučajeva izaziva smrt. Zbog gubitka lisne mase 23.05.2020. vršeno je tretiranje

kemijskim sredstvom Delfan Plus 2 i korišteno je 0,566 litara po hektaru . Delfan plus je

biostimulator koji se koristi nakon stresnih situacija kao u ovom slučaju defolijacija i gubitak

lisne mase. Lisna površina na stablima jasena se obnovila, te se iz spavajućih pupova

potjerali sekundarni listovi na kojima naknadno nisu zamijećene žive gusjenice niti imaga

jasenove pipe. Tijekom lipnja i srpnja obavljeni su zahvati orezivanja grana na klonskoj

sjemenskoj plantaži.

Podaci o napadima jasenovih potkornjaka i krasnika nisu evidentirani za 2020. godinu.

Tijekom proteklih godina uočena su ubušenja potkornjaka, ali nakon pomne analize rana

potkornjaka ustanovljeno je da na stablima jasena imaga potkornjaka samo prezimljavaju,

ali ne rade nikakvu štetu, za monitoring krasnika postavljene su prizmatičke klopke od

laganog materijala obojane u dvije boje (RAL 6029 i RAL 4006) kojima se pokušalo uloviti

17

azijskog krasnika (Agrilus planipennis Fairmaire 1888). Prvi rezultati ukazuju na slabu

učinkovitost, ipak kasniji rezultati ukazuju na prisutnost krasnika, od kojih dominira vrsta

Agrilus biguttatus (Fabricius 1777) te Agrilus convexicollis (Redtenbacher 1849)

Tablica 1. . Evidencijski list o upotrebi sredstava za zaštitu biljaka 2020. godine (Izvor: Šumarija Nova

Gradiška)

18

5. ZAKLJUČAK

Tijekom provedenih višegodišnjih istraživanja defolijatora i ksilofaga poljskog jasena na

objektu intenzivne proizvodnje jasenovog sjemena, klonskoj sjemenskoj plantaži Prvča

rezultiralo je potvrdom nekih prijašnjih spoznaja, ali i novih spoznaja o štetnosti autohtone

faune ali i širenje stranih invazivnih vrsta. Učinak i intenzitet pojave defolijatora pokazuje

da je jasenova pipa dominantan čimbenik gubitka lista poljskog jasena, od šteta u fazi

dormantnog pupa do uobičajene defolijacije u travnju i svibnju. Negativni učinak ostalih

defolijatora ukazuje na prisutnost crne ose listarice, iako nije činila značajniju štetu, u

budućnosti, ponajprije u plantažnom uzgoju jasena, pojavit će se kao značajniji štetnik. Od

ostalih defolijatora nijedna vrsta se nije pojavila u takvoj mjeri da bi mogla nanijeti velike

štete. Istraživanja ksilofaga poljskog jasena, utvrdila su prisutnost već poznatih jasenovih

potkornjaka koraša i drvaša. Što se potkornjaka drvaša tiče, utvrđena je prisutnost Hylesinus

crenatus, Hylesinus oliperda i Leperesinus fraxini, a najveću štetu od njih čini H. crenatus i

L. fraxini. Populacije te dvije vrste u zadnjih trideset godina značajno se povećala. To je

posljedica opadanja vitaliteta jasena ali i velike količine dostupne drvne tvari koja je

potrebna za njihov razvoj, tomu pridodaju i promjena klimatskih uvjeta (vruća proljeća i

ljeta te produljenje bioloških aktivnosti). Od ostalih ksilofaga uočena je prisutnost Agrilus

biguttatus te Agrilus covexicollis koji nisu nanijeli štetu, ali daljnja istraživanja moraju se

usredotočiti na ranu detekciju prijeteće invazivne vrste Agrilus plannipenis, prvenstveno je

potrebno dalje razvijati učinkovitost klopki i atraktanata da bi se pravovremeno moglo

detektirati invazivnog azijskog krasnika. Postoji velika vjerojatnost da će na naše područje

doći do invazije toga krasnika te se trebaju provesti pravovremena mjere zaštite i prilagodbe

gospodarenja, te ostaje daleko teža zadaća borbe protiv toga štetnika kada dođe u naše šume.

Istraživanja provedena s ciljem utvrđivanja povezanosti pojave novog patogena

Hymenosciphus fraxineus i potkornjaka nisu uspjeli dokazati povezanost potkornjaka i

novog patogena, ali treba nastaviti istraživanje u tome smjeru. Tijekom sljedećih godina pred

šumarsku struku se stavlja težak zadatak kako pospješiti prirodno pomlađivanje te kako

očuvati sastojine poljskog jasena koje sve više nestaju.

19

6. POPIS SLIKA

Slika 1. Slika lijevo prikazuje tipičnu formu dok slika desno prikazuje varijetet flavoguttatus Strl.

(Izvor: https://stetnici.sumins.hr/SumskiStetnici/jasenova_pipa_(stereonychus_fraxini)) 1

Slika 2. Slika lijevo prikazuje kokon jasenove pipe, slika desno prikazuje ličinku jasenove pipe

(izvor: https://stetnici.sumins.hr/SumskiStetnici/jasenova_pipa_(stereonychus_fraxini)) .............. 2

Slika 3. Ciklus razvoja jasenove pipe (izvor: Croatian Journal of Forest Engineering) ...................... 2

Slika 4. Pupovi oštećeni tijekom dopunskog i regeneracijskog žderanja (Foto: Boris Hrašovec) ...... 3

Slika 5. Ličinke jasenove pipe na naličju palistića s tipičnim simptomima skeletiranja (Foto: Boris

Hrašovec) ............................................................................................................................................ 3

Slika 6. Imago crne jasenove ose listarice (Foto: Marie-Christine Guégan) ....................................... 4

Slika 7. Rupičasta oštećenja od pagusjenice ( izvor: Monitoring šuma grada Zagreba 2008.) .......... 5

Slika 8. Potpuno obršten list, ostala peteljka i glavne žile (izvor: Monitoring šuma grada Zagreba

2008.) ................................................................................................................................................. 5

Slika 9. Defolijacija crne jasenove ose listarice, Ghent ( Foto: Fons Verheyde 2019.) ...................... 6

Slika 10. Slika lijevo: materinski i larvalni hodnici, slika desno: Imago u materinskom hodniku

(Foto: B. Hrašovec) ............................................................................................................................. 7

Slika 11. Pukotine na kori "jasenova ruža" (lijevo); svježi napad Leperesinus fraxini (desno) ( Foto:

Gyorgy Csoka, B. Hrašovec, M. Franjević 2016.) ................................................................................ 8

Slika 12. Četvrti stadij ličinke smaragdnog jasenovog krasnika (Foto: J.C. Lucier ) ............................ 9

Slika 13. Imago smaragdnog jasenovog krasnika ( Foto: J.C. Lucier) ............................................... 10

Slika 14. Satelitska snimka klonske sjemenske plantaže poljskog jasena(Fraxinus angustifolia Vahl.)

u Prvči (izvor: https://www.google.com/maps/) ............................................................................. 14

Slika 15. Rasprostranjenost i položaj istraženih klonova poljskog jasena (Fraxinus angustifolia

Vahl.) (Foto: I. Andrić, I. Poljak, M. Idžojtić, D. Kajba) ..................................................................... 14

20

7. POPIS TABLICA

Tablica 1. . Evidencijski list o upotrebi sredstava za zaštitu biljaka 2020. godine (Izvor: Šumarija

Nova Gradiška) ................................................................................................................................. 17

21

8. LITERATURA

Andrić I., Poljak I., Milotić M., Idžojtić M., Kajba D., 2016: Fenološka svojstva

listanja poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl. ) u klonskoj sjemenskoj

plantaži. Šumarski list (3,4): 117-123.

Hrašovec B.,Franjević M., 2007: Pregled značajnih vrsta kukaca i njihova osnovna

morfološka i biološka obilježja. Šumarski fakultet: 31-34.

Drekić M., Poljaković Pojnik L., Vesić V., Pap P., Pilipović A., 2014: Contribution

to the study of biology of ash weevil ( Stereonychus fraxini De Geer). Šumarski list

138 (7-8):387-395.

Lacković N., Pernek N., 2012: Mogućnost primjene entomopatogne gljive Beauveria

bassiana za suzbijanje jasenove pipe ( Stereonychus fraxini Vahl). Radovi Hrvatskog

šumarskog instituta 44: 101-111.

Mikloš I., 1954: Jasenova pipa (Stereonychus fraxini Vahl.). Šumarski list: 11-16.

Matošević D., Vuletić D., Potočić N., Seletković I., Novotny V., Paladinić E., Vrbek

B., 2008: Monitoring šuma grada Zagreba. Šumarski institut Jastrebarsko: 78-82.

Verheyde F., Sioen G., 2019: Outbreak of Tomostethus nigritus (Fabricius, 1804)(

Hymenoptera, Tenthredinidae) on Fraxinus angustifolia 'Raywood' in Belgium.

Journal of Hymenoptera Research.

Licht R., 2015: Agrilus planipennis (Fairmaire, 1888) jasenov krasnik. Hrvatski

šumarski institut: 3-5.

Bal T., 2018: Is success in detection of A. planipennis related to forest edges? Journal

of Applied Entomology

Rodriguez- Saona C. R., Miller J. R., Poland T. M., Kuhn T.M., Otis G. W., Turk T.,

Ward D. L., 2007: Behaviors of adult Agrilus planipennis (Coleoptera: Buprestidae).

The Great Lakes Entomologist.

22

Drogvalenko A. N., Orlova- Bienkowskaja M., Benkowski A. O., 2019: Record of

the Emerald Ash Borer (Agrilus planipennis) in Ukraine is confirmed. MDPI Basel,

Switzerland

Oršanić M., Mikac S., Ugarković D., Drvodelić D., Diminić D., Kranjec Orlović J.,

Milotić M., Hrašovec B., Franjević M., Vucelja M., Bjedov L., Margaletić J., 2020:

Ekologija, obnova i zaštita poplavnih šuma Posavine. Šumarski fakultet u Zagrebu:

237-277.

2011: Program gospodarenja šumskim sjemenskim objektom- Klonskom

sjemenskom plantažom poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl)- 'Prvča' Uprava

šuma podružnica Nova Gradiška, šumarija Nova Gradiška G. J. 'Gradiška brda' 68b

(2011.-2020. god.), Zagreb: 3-35.