Upload
truongdien
View
223
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
Poslovno pravo
Prezentacije 2
PREDUZETNIK
• Preduzetnik je poslovno sposobno fizičko lice kojeobavlja delatnost u cilju ostvarivanja prihoda i kojeje kao takvo registrovano u skladu sa zakonom oregistraciji (npr. trgovac, zanatlija..).
• Fizičko lice upisano u poseban registar, kojeobavlja delatnost slobodne profesije, uređenuposebnim propisom, smatra se preduzetnikom (npr.slobodni umetnici).
• Individualni poljoprivrednik nije preduzetnik.
• Preduzetnička radnja (SZR, SZTR, STR,
SUR i dr.) samo je oblik obavljanja
preduzetničke delatnosti koji nema poseban
pravni subjektivitet, ne stiče niti samostalno
preuzima obaveze u pravnom prometu, ne
može biti aktivna stranka u bilo kom
postupku (građanskom, sudskom upravom
postupku i dr.) niti ima imovinu koja je
odvojena od imovine preduzetnika (vlasnika
preduzetničke radnje).
POSLOVNO IME PREDUZETNIKA
• Preduzetnik obavlja delatnost pod poslovnim
imenom.
• Poslovno ime preduzetnika obavezno sadrži ime i
prezime preduzetnika, opis pretežne delatnosti,
oznaku „preduzetnik” ili „pr” i sedište (npr. krojačka
radnja „JOCA“, Jovan Jovanović, preduzetnik, Novi
Sad).
• Poslovno ime preduzetnika mora da se razlikuje od
naziva drugog preduzetnika tako da ne izaziva
zabludu o identitetu sa drugim preduzetnikom,
odnosno zabludu u pogledu predmeta poslovanja
preduzetnika.
DELATNOST PREDUZETNIKA
• Preduzetnik može da obavlja sve delatnosti koje nisu
zakonom zabranjene za koje ispunjava propisane
uslove, uključujući i stare i umetničke zanate i
poslove domaće radinosti.
• Preduzetnik u registru privrednih subjekata registruje
jednu, pretežnu delatnost, a može obavljati i sve
druge zakonom dopuštene delatnosti, osim onih za
koje ne poseduje prethodno odobrenje i saglasnost
(ukoliko su takva saglasnost ili odobrenje potrebni za
obavljanje određene delatnosti).
POSLOVOĐA I OSTALI ZAPOSLENI
• Preduzetnik može pisanim ovlašćenjem poveritiposlovođenje poslovno sposobnom fizičkom licu (udaljem tekstu: poslovođa).
• Ako je preduzetnik iz opravdanih razlogaprivremeno odsutan (bolest, školovanje...) a nemazaposlenog poslovođu, može poslovođenjepoveriti članu svog porodičnog domaćinstva, bezobaveze da ga zaposli.
• Poslovođa mora biti u radnom odnosu kodpreduzetnika i ima svojstvo zakonskog zastupnika.
• Poslovođa se registruje u skladu sa zakonom oregistraciji.
IMOVINA I ODGOVORNOST ZA
OBAVEZE
• Preduzetnik za sve obaveze nastale u vezi
sa obavljanjem svoje delatnosti odgovara
celokupnom svojom imovinom i u tu
imovinu ulazi i imovina koju stiče u vezi sa
obavljanjem delatnosti.
• Odgovornost za obaveze ne prestaje
brisanjem preduzetnika iz registra.
GUBITAK SVOJSTVA PREDUZETNIKA
• Preduzetnik gubi svojstvo preduzetnika brisanjem
iz registra privrednih subjekata.
• Brisanje preduzetnika iz registra vrši se zbog
prestanka obavljanja delatnosti.
• Preduzetnik prestaje sa obavljanjem delatnosti
odjavom ili po sili zakona (samim nastupanjem
određenih okolnosti predviđenih zakonom, bez
obzira na volju preduzetnika).
PRESTANAK PO SILI ZAKONA
• Preduzetnik prestaje sa radom po sili zakona u sledećimslučajevima:
1) smrću ili trajnim gubitkom poslovne sposobnosti;
2) istekom vremena, ako je obavljanje delatnosti registrovano naodređeno vreme;
3) ako mu je poslovni račun u blokadi duže od dve godine, naosnovu zahteva za brisanje preduzetnika iz registra koji podneseNarodna banka Srbije ili Poreska uprava;
4) ako je pravnosnažnom presudom utvrđena ništavost registracijepreduzetnika;
5) ako mu je pravnosnažnom presudom, izvršnom odlukomnadležnog organa ili suda časti komore u koju je učlanjenizrečena mera zabrane obavljanja delatnosti;
6) u slučaju prestanka važenja odobrenja, saglasnosti ili drugogakta nadležnog organa koji je u skladu sa ovim zakonom,posebnim zakonom propisan kao uslov za registraciju;
7) u drugim slučajevima propisanim zakonom.
KONTINUITET OBAVLJANJA DELATNOSTI
OD STRANE NASLEDNIKA
• U slučaju smrti ili gubitka poslovne sposobnostipreduzetnika, naslednik, odnosno član njegovogporodičnog domaćinstva (supružnik, deca,usvojenici i roditelji) koji je pri tom i sam poslovnosposobno fizičko lice može nastaviti obavljanjedelatnosti preduzetnika.
• Lice je dužno je da u roku od 30 dana od danasmrti preduzetnika prijavi nastavak obavljanjadelatnosti registru u skladu sa zakonom oregistraciji.
NASTAVAK OBAVLJANJA DELATNOSTI U
FORMI
PRIVREDNOG DRUŠTVA
• Preduzetnik može doneti odluku o nastavku
obavljanja delatnosti u formi privrednog društva,
pri čemu se shodno primenjuju odredbe o
osnivanju date forme društva.
• Nakon gubitka svojstva preduzetnika zbog
nastavka obavljanja delatnosti u formi privrednog
društva, to fizičko lice ostaje odgovorno
celokupnom svojom imovinom za sve obaveze
nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti do
trenutka brisanja preduzetnika iz registra.
ORTAČKO DRUŠTVO
• Ortačko društvo je društvo dva ili više ortaka koji su
neograničeno solidarno odgovorni celokupnom
svojom imovinom za obaveze društva.
• Ortačko društvo je tipično društvo lica.
• Ortak može biti fizičko ili pravno lice.
• Osnivački akt je ugovor o osnivanju (pismena forma).
• Ako ugovor o osnivanju društva ili drugi ugovor
između ortaka sadrži odredbu o ograničenju
odgovornosti ortaka prema trećim licima, ta odredba
nema pravno dejstvo.
• Ovu formu privrednog društva, po pravilu, odlikuje
bliskost i visok stepen međusobnog poverenja
članova.
• Ovo je najčešća pravna forma sa
obavljanjem delatnosti tzv. slobodnih
profesija (advokati, lekari, inženjeri,
projektanti, knjigovođe i sl.).
UGOVOR O OSNIVANJU ORTAČKOG
DRUŠTVA
• Sadrži:
1) ime, jedinstveni matični broj i prebivalište ortaka koji jedomaće fizičko lice, odnosno ime, broj pasoša ili drugiidentifikacioni broj i prebivalište ortaka koji je strano fizičkolice, odnosno poslovno ime, matični broj i sedište ortakakoji je domaće pravno lice, odnosno poslovno ime, brojregistracije ili drugi identifikacioni broj i sedište ortaka kojije strano pravno lice;
2) poslovno ime i sedište društva;
3) pretežnu delatnost društva;
4) označenje vrste i vrednosti uloga svakog ortaka.
• Ugovor o osnivanju može da sadrži i druge elemente odznačaja za društvo i ortake. Članovi su slobodni da uokviru obavezujućih zakonskih odredbi, svoje odnoseurede u skladu sa sopstvenim interesima i ciljevimaosnivanja društva.
ULOG I UDEO
• Osnivanjem društva, za članove društva nastaju
određene obaveze. Osnovna obaveza tiče se
unošenja određene imovine u društvo.
• Ulog osnivača može biti u novcu, stvarima,
pravima, radu, kao i u budućem radu. Nenovčani
ulog se procenjuje u novcu.
• Ortaci u društvo unose uloge jednake vrednosti,
ako ugovorom o osnivanju nije drugačije
određeno.
• Ortaci stiču udele u društvu srazmerne svojim
ulozima u društvo, ako ugovorom o osnivanju nije
drugačije određeno.
PRENOS UDELA
• Za vreme trajanja ortačkog društva može doći do
promene njegovih članova.
• Do promena može doći istupanjem određenog člana,
isključenjem ili nasleđivanjem, kao i pristupanjem
novih članova.
• Promena u članstvu društva zahteva izmenu
osnivačkog ugovora, kao i evidentiranje te promene
kod organa registrovanja.
• Udeo se prenosi pisanim ugovorom zaključenim
između prenosioca i sticaoca, kao i na drugi način
propisan zakonom.
• Prenos udela između ortaka je slobodan, ako
ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno.
PRENOS UDELA TREĆIM LICIMA
• Kako se ortačko društvo po pravilu osnova od strane lica
koja se poznaju i imaju poverenja jedno u drugo, do prijema
novih članova ne dolazi često u praksi. Zbog toga, nema
nikakvih smetnji da se promet udela vrši između samih
ortaka, kako se na taj način ne menjaju članovi, odnosno ne
pojavljuju se nova lica među kojima ne postoji poverenje.
• Stoga, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno,ortak ne može bez saglasnosti ostalih ortaka:
1) preneti svoj udeo trećem licu, što obuhvata i unos tog udelakao nenovčanog uloga u drugo privredno društvo;
2) dati svoj udeo u zalogu trećem licu.
• Ako ortaci ne daju saglasnost na prenos udela trećem licu,ortak kome je saglasnost za prenos udela uskraćena možeistupiti iz društva.
ODGOVORNOST KOD PRENOSA UDELA
• Prilikom prenosa udela, na sticaoca se prenose sva prava i
obaveze prenosioca. Međutim, to ne isključuje odgovornost
za obaveze prenosioca koje je imao prema društvu do
momenta prenosa udela, a koje nisu ispunjene.
• Nakon prenošenja udela, dužnik neispunjenih obaveza
postaje sticalac udela, ali ako ih on ne ispuni, sa njim za
ispunjenje obaveze solidarno odgovara i prenosilac udela.
Ovo pravilo se primenjuje za slučaj da nije ugovoreno
drugačije.
• Danom prenosa udela smatra se dan upisa novog člana
(sticaoca) u registar kod APR-a.
POSLOVOĐENJE
• Svaki ortak ima ovlašćenje za obavljanje radnji u redovnomposlovanju društva (poslovođenje).
• Ako je ugovorom o osnivanju ili ugovorom ortaka određenoda su jedan ili više ortaka ovlašćeni za poslovođenje, ostaliortaci nemaju ovlašćenje za poslovođenje.
• Radnje poslovođenja odnose se na redovne, tekuće posloveu društvu. Radnje koje ne spadaju u redovno poslovanjedruštva mogu se obavljati samo uz saglasnost svih ortaka,ako ugovorom o osnivanju nije drugačije određeno.
• Ako ovlašćenje za poslovođenje ima više ortaka, svaki ortak
je ovlašćen da postupa samostalno, ali se drugi ortak
ovlašćen za poslovođenje može usprotiviti preduzimanju
određene radnje u kom slučaju ta radnja ne može biti
preduzeta.
PRAVA ORTAKA
• Pravo na naknadu troškova - ortak ima pravo na
naknadu svih troškova koje je imao u vezi sa
poslovanjem društva (npr. putni troškovi koje je imao
obavljajući poslove poslovođenja..).
• Pravo na raspodelu dobiti – dobit koja im pripada
proporcionalna je veličini njihovih udela u društvu, a
kako su njihovi udeli po pravilu jednaki, dobit se
raspoređuje na jednake delove među ortacima, osim
ako ugovorom o osnivanju nije drugačije predviđeno.
• Pravo na informisanje – ortak ovlašćen za poslovođenje
dužan je da obaveštava ostale ortake o poslovanju
društva, da preda finansijske izveštaje i ostala
dokumenta o poslovanju na uvid, itd.
ODLUČIVANJE ORTAKA DRUŠTVA
• Ortaci odluke donose jednoglasno, ako ugovorom oosnivanju nije drugačije određeno.
• Ako je ugovorom o osnivanju određeno da se određeneili sve odluke donose većinom glasova, svaki ortak imajedan glas, ako ugovorom o osnivanju nije drugačijeodređeno.
• Za donošenje odluke o pitanjima koja su izvan redovnedelatnosti društva, kao i odluke o prijemu novog ortaka udruštvo neophodna je saglasnost svih ortaka. To značida se odluke kao što su npr. o promeni pravne forme, opromeni imena ili sedišta društva, povećanju osnovnogkapitala i sl. ne mogu biti donete većinom glasova.
ZASTUPANJE DRUŠTVA
• Kao i u odnosu na poslovođenje, ortaci po samom zakonu
imaju pravo da zastupaju društvo (da izjavljuju volju u ime
i za račun društva i na taj način zaključuju različite pravne
poslove, ili da utiču na njihov prestanak).
• Ortaci osnivačkim ugovorom mogu predvideti da ovo
ovlašćenje imaju samo neki od ortaka.
• Ukoliko je osnivačkim ugovorom predviđeno da
zastupanje vrše svi ortaci zajednički, onda je za
preduzimanje svakog pravnog posla ili radnje potrebna
saglasnost svih ortaka.
ISKLJUČENJE ORTAKA I ISTUPANJE ORTAKA
• Ortak može biti isključen iz društva na dva načina. Jedan jejednoglasnom odlukom ostalih ortaka, ukoliko nije uneo ulog uroku predviđenom za to. U drugom slučaju, ortak može bitiisključen odlukom suda u slučaju da je naneo štetu društvu, danije izvršavao posebne dužnosti koje ima prema društvu,ukoliko svojim radnjama sprečava ili otežava poslovanjedruštva, itd.
• Ortak može da istupi iz društva podnošenjem pisanogobaveštenja o istupanju ostalim ortacima. Ovo pravo ortaka nemože se ograničiti niti isključiti osnivačkim aktom. Pisanoobaveštenje podnosi se najmanje šest meseci pre istekaposlovne godine, ako ugovorom o osnivanju nije drugačijeodređeno (dakle, do 30. juna tekuće godine).
• Ortak koji podnese pisano obaveštenje o istupanju, istupa izdruštva istekom poslovne godine u kojoj je obaveštenje dato(dakle, od 1. januara naredne godine). Ovu promenuneoprodno je evidentirati i kod Agencije za privredne registre.
PRESTANAK ORTAČKOG DRUŠTVA
I SVOJSTVA ORTAKA
• Ortačko društvo prestaje brisanjem iz registra, uslučaju:
1) likvidacije društva ;
2) zaključenja stečaja društva;
3) statusne promene.
• Svojstvo ortaka u društvu prestaje:
1) smrću ortaka;
2) istupanjem ortaka;
3) Isključenjem ortaka;
4) brisanjem iz registra ortaka koji je pravno lice;
5) u drugim slučajevima predviđenim ugovom o osnivanju.
KOMANDITNO DRUŠTVO
• Komanditno društvo je privredno društvo koje imanajmanje dva člana, fizička ili pravna lica, od kojihnajmanje jedan za obaveze društva odgovaraneograničeno solidarno (komplementar), a najmanjejedan odgovara ograničeno do visine svog neuplaćenog,odnosno neunetog uloga (komanditor).
• Na komanditno društvo primenjuju se shodno odredbe oortačkom društvu, ako Zakonom o privrednim društvimanije drugačije uređeno.
• Komplementari imaju status ortaka ortačkog društva,dok položaj komanditora ima karakteristike statusačlanova u društvima kapitala.
• Pored elemenata Zakona o elementima osnivačkog aktasvakog društva, ugovor o osnivanju komanditnogdruštva obavezno sadrži i oznaku koji je član društvakomplementar, a koji je komanditor.
OSNIVANJE I ULOG U KOMANDITNO
DRUŠTVO
• Na uloge i udele komplementara u društvu shodno se
primenjuju odredbe zakona o ulozima i udelima ortaka.
• Osnovna obaveza članova je unošenje određene
imovine u društvo. Ulog članova se može sastojati u
novcu, stvarima, pravima, radu ili uslugama, ali samo
radu komplemenara, ne i komanditora.
DOBIT I GUBITAK
• Komanditori i komplementari učestvuju u deobi dobiti i pokriću
gubitka društva srazmerno svojim udelima u društvu, ako
osnivačkim aktom nije drugačije određeno.
• Udeo člana komanditnog društva može biti u prometu.
• Kako je komanditno društvo, kao i ortačko, društvo lica koje se
osniva s obzirom na posebna svojstva članova, ono je po pravilu,
zatvoreno za promenu članstva.
• Stoga, nema nikakvih smetnji da članovi među sobom vrše
prenos udela, dok je prenos udela na treća lica ograničen.
Komplementar ne može raspolagati svojim udelom bez
saglasnosti svih članova, dok komanditor to može činiti i bez
saglasnosti ostalih članova. Na prenos udela komplementara
shodno se primenjuju odredbe o prenosu udela ortaka.
• Komanditor može slobodno preneti svoj udeo ili deo udela na
drugog komanditora ili na treće lice.
VOĐENJE POSLOVA, ZASTUPANJE
DRUŠTVA I PRAVA KOMANDITORA
• Komlementari vode poslove društva (pravo naposlovodstvo) i zastupaju ga. Kao i kod ortačkog društva,komplementari mogu međusobno postići sporazum otome da samo neki od njih vrše poslovođenje u društvu.
• Komanditori ne mogu voditi poslove društva niti gazastupati.
• Međutim, bez obzira na to što komanditor nije ovlašćenza poslovođenje u društvu, on se može usprotivitipreduzimanju radnji ili zaključenju poslova od stranekomplementara koji su van redovnog poslovanja društva,u kom slučaju komplementar ne može preduzeti tu radnjuodnosno zaključiti taj posao.
KOMANDITOROVO PRAVO
NADZORA
• Komanditor ima pravo da zahteva kopije godišnjihfinansijskih izveštaja društva radi provere njihoveispravnosti, kao i da mu se u tu svrhu dozvoli uvid uposlovne knjige i dokumenta društva.
• Ako komanditoru nije omogućeno vršenje ovog prava uroku od osam dana od dana kada je podneoodgovarajući zahtev, komanditor može tražiti da sud uvanparničnom postupku naloži društvu da postupi ponjegovom zahtevu. Postupak suda je hitan i sud jedužan da odluku po zahtevu donese u roku od osamdana od dana prijema zahteva.
• Komanditor može imati i druga prava u pogledupristupanja dokumentima društva, ukoliko je topredviđeno ugovorom o osnivanju.
OGRANIČENA ODGOVORNOST
KOMANDITORA
• Komanditor ne odgovara za obaveze društva ako je ucelini uplatio ulog koji je preuzeo ugovorom o osnivanju.
• Ako komanditor ne uplati u celini ulog na koji seobavezao ugovorom o osnivanju, on za obaveze društvaodgovara solidarno sa komplementarima, i to do visineneuplaćenog odnosno neunetog uloga u društvo.
• Dakle, komanditor (za razliku od komplementara) nemože za obaveze društva odgovarati svojom ličnomimovinom, pod uslovom da je uneo u društvo ulogpredviđen osnivačkim aktom.
• Sa druge strane, komplementari za obaveze društvaodgovaraju kao i ortaci u ortačkom društvu (svojomcelokupnom imovinom).
SLUČAJEVI ODGOVORNOSTI
KOMANDITORA KAO KOMPLEMENTARA
• Komanditor odgovara kao komplementar prema trećim
licima ako je njegovo ime, uz njegovu saglasnost,
uneto u poslovno ime komanditnog društva.
PRESTANAK STATUSA
KOMPLEMENTARA I KOMANDITORA I
PROMENA PRAVNE FORME
• Komanditno društvo ne prestaje u slučaju smrti
komanditora, odnosno prestanka komanditora koji je
pravno lice. U ovom slučaju naslednici komanditora
stupaju na njegovo mesto, odnosno pravni sledbenici
ako je u pitanju pravno lice.
• Ako iz komanditnog društva istupe svi komplementari, a
najmanje jedan novi komplementar nije primljen u roku
od šest meseci od dana istupanja poslednjeg
komplementara, komanditori mogu u tom roku doneti
jednoglasno odluku o promeni pravne forme u društvo s
ograničenom odgovornošću ili akcionarsko društvo.
• U tom slučaju ako komanditori ne donesu odluku opromeni pravne forme u roku propisanom u tom stavupokreće se postupak prinudne likvidacije društva.
• Sa druge strane, ukoliko iz komanditnog društva istupesvi komanditori, a najmanje jedan novi komanditor nijeprimljen u roku od tri meseca od dana istupanjaposlednjeg komanditora, komplementari mogu u tom rokudoneti jednoglasno odluku o promeni pravne forme uortačko društvo, a u slučaju da je preostao samo jedankomplementar on može odlučiti i da postane preduzetnik.
• Sve navedene promene neophodno je regostrovati uAgenciji za privredne registre, kao i izvršiti potrebneizmene osnivačkog ugovora.
PRESTANAK KOMANDITNOG
DRUŠTVA
• Na prestanak komanditnog društva shodno se
primenjuju odredbe Zakona o privrednim društvima o
prestanku ortačkog društva.
• Komanditno društvo prestaje da postoji u postupcima:
1) Likvidacije
2) Stečaja ili
3) Statusne promene.