13
Marsu 2015 Abril 8

Marsu 2015Abril

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Marsu 2015Abril

Marsu2015 Abril

8

Page 2: Marsu 2015Abril

sumárioEditoriál ������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������3Mensajen Komandante Jerál PNTL ������������������������������������������������������������������4Biografia Komandante Jerál PNTL ��������������������������������������������������������������������6Biografia 2o Komandante Jerál PNTL ������������������������������������������������������������7Operasaun HANITA ����������������������������������������������������������������������������������������������������������������������8Estatístiku Nasion ál Insidente no Tránzitu 2015 ��������������9Komunidade tenke kontribui ba seguransa �����������������������������������10PNTL Iha asaun ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������12PNTL Komemora loron mundial ba feto ���������������������������������������������������14Diskursu KJ�Komisáriu Julio Hornay ���������������������������������������������������������������16SJI sai estratéjia PNTL redus krime �����������������������������������������������������������18PNTL kontaktu permanente ho Populasaun ��������������������������������������������20PNTL Munisipiu Dili hatudu kapasidade ����������������������������������������������������21PNTL footsal ���������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������������22Poezia ba aniversáriu PNTL �������������������������������������������������������������������������������23

REVISTA PNTLResponsavel Jerál

Komandante Jerál PNTLKomisáriu Julio da Costa Hornay

DiretórKomandante Relasaun Públika PNTL

Insp� Xefe Honorio Assis Barreto

KoordenadorInsp� Francisco Martins

Editór1° Sjt� Julia Moniz

Santino Dare Matias

Jornalista Fausta da Costa

GrafismuAjt� Estevão Pereira

FotografiaAjt� Tomas Maia Rodrigues

Ajt� Jeremias dos Santos

SekretariaduSjt� Isac Gago Lopes

Ajt� Agostinho de AraujoAjt� Melquiades do Nascimento

8

Relasaun Públika no Mídia PNTLRua Jacinto Candido - Caicoli - Dili

Website: www.pntl.tlEmail: [email protected]ú� Kontaktu: 77 312 433

77 394 446 77 325 881 e

dit

ori

ál

Foto kapaKomandante Jerál PNTL Komisáriu Julio da Costa Hornay ho 2o Komandante Jerál, Komisáriu Faustino da Costa, hafoin simu tomada de Posse iha loron 27-03-2015.

sumário

Ba leitores sira hotu, Revista PNTL hakat dadaun ona ba edisaun da-ualu (8). Iha edisaun ne’e

ekipa Relasaun Públika PNTL ho esforsu hodi oferese informasaun no atividade PNTL nian iha fulan Marsu no Abril 2015.

Iha fulan Marsu tinan ida ne’e, informasaun no atividade importante ba leitores sira mak hanesan serimonia Tomada de Posse ba Komandante Jeral no Segundu Komandante Jerál PNTL foun, Komisariu Julio da Costa Hornay, no Komisariu Faustino da Costa, nomos komemorasaun Aniversariu PNTL nian ba dala XV inklui atividade Jender PNTL nian ne’ebe foin primeira vez PNTL komemora loron mundial ba Feto iha fulan Marsu tinan ida ne’e.

Aleinde ne’e mos, haree ba situasaun rai laran, ekipa Relasaun Publika mos halo kobertura ba abertura Komandu Operasaun Konjunta (KOK) ne’ebe kompostu husi PNTL no F-FDTL hanaran Operasaun “ HANITA” halao iha nivel nasional liu-liu iha Munisipiu Baucau, hodi halo aproximasaun ho Mauk Moruk ho nia membru sira ne’ebe involve krime asaltu ba membru PNTL.

Komandante Jerál foun, Komisariu Julio da Costa Hornay iha nia mensajen husu ba membru polisia sira atu servisu ho loialidade no disiplina, aleinde ne’e mos iha serimonia Tomada de Posse no komemorasaun Aniversariu PNTL ba dala XV, Primeiru Ministru VI Governu Konstitusional Dr. Rui Maria de Araujo iha ninia diskursu husu ba PNTL atu kontaktu permanente ho populasaun atu hamenus krime sira.

Foka mos kona-ba kna'ar ne'ebe xefia husi Superintendente Assistente Ismael da Costa Babo, Seksaun Sistema Jestaun Insidente (SJI) ne’ebe ninia funsaun update informasaun kona-ba estatistiku insidente no asidente sira ne’ebe mak akontese iha territoriu nomos akompaña prosesu julgamentu kazu sira iha Tribunal.

Relasaun Publika mos oferese biografia Komandante Jeral no Segundu Komandante Jerál PNTL ba publiku sira, atu nune’e bele hatene di’ak liutan esperiénsia husi Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál nian.Iha Revista ida ne'e ami oferese mos poezia especial ba PNTL husi Padre Paschal Patut, OCarm. ne’ebe hato’o liu husi misa ba loron Aniversariu PNTL nian.

Regularmente fo sai estatístika krime no asidente ne’ebe akontese iha territóriu tomak atu nune’e públiku bele hatene hodi tau atensaun ba seguransa ema ida-idak nian.

Obrigadu barak.

Inspetór Xefe Polísia Honório A.BarretoXefe Relasaun Públika PNTL

Ber

nard

ino

Soa

res/

PN

TL

32

Page 3: Marsu 2015Abril

Hanesan Komandante Jerál nomeadu, ha’u senti muito bem katak, kargu ida ne’e todan teb-tebes ba ha’u atu lori, maibe ha’u simu konfiansa ida ne’e, no koko hala’o ho kapasidade tomak ne’ebe

ha’u iha, no ha’u prontu mos atu troka iha kualker tempu karik ha’u nia dezempeñu servisu ladiak.

Hanesan Komandante Jerál, ha’u mesak sei labele halo buat ida, bainhira laiha apoiu tomak husi maluk komandantes iha liña kraik, tamba ne’e ha’u husu, ba ofisiais hotu atu ita fo apoiu másimu no koopera ba malu iha servisu, hodi lori instituisaun PNTL nia misaun ba oin ho susesu, tuir buat ne’ebe ita deklara ba malu iha konsellu superior katak, se deit entre ita ofisiais superior PNTL mak Guvernu deside hodi nomeia ba Komandante ho 20 Komandante Jerál PNTL, ita prontu atu fo apoiu. Ida ne’e lia fuan furak hanesan osan mean ida, ne’ebe ita tenke implementa duni, la’os iha ibun tutun deit maibe tenke tau iha prátika. Espiritu de kamaradazen, loialidade no respeita hierarkia komandu ne’ebe diak, disiplina servisu ne’ebe forte sei lori misaun PNTL ba dalan ne’ebe susesu iha ita nia servisu. Iha ha’u nia lideransa, hanesan moos ex-Komandante Jerál ne’ebe agora asumi kargu Ministru Interior nia tempu, sei koloka kestaun disiplina no loialidade nuudar kriteriu prioridade iha kuadru estrutura komando nian. Matenek buat ida relativu, maibe loialidade ho disiplina ne’e absolutu, ida ne’e sei la diskuti.

Ita tenke orgullu hanesan na’in ba rai ida ne’e, portantu tenke servisu makas hodi kria estabilidade no paz ba ita nia povu no nasaun, hodi nune’e dezenvolvimentu nasaun ne’e bele lao ho diak. So ita rasik mak bele serví ita nia povu no nasaun ho laran, uza matenek no kapasidade ne’ebe ita iha hodi serví ita nia povu no nasaun, banati tuir ita nia eroi sira, durante funu ne’ebe naruk laiha ema hanorin funu ba sira, laiha ema hanorin servisu klandestina ba sira.

Misaun PNTL importante teb-tebes atu hala’o ho responsabilidade tomak, hodi kria estabilidade no paz ba ita nia povu, nune’e sira bele hala’o sira nia moris loron-loron nian ho hakmatek. Tamba ne’e husu ba membru PNTL tomak husi ofisiais to’o ba agentes husi komando jeral to’o iha posto polisiais ne’ebe estabelese ona iha sukus atu tau instituisaun nia interese iha interese hotu-hotu nia leten, ita tenke sai servidor ne’ebe diak no profesional ba ita nia povu no nasaun. Profesional katak servisu ho honestu no justu ba sidadaun hotu tuir regras legais ne’ebe vigora iha ita nia nasaun bainhira hala’o ita nia knaar polisial.

PNTL halo tinan 15, kompara ho ita ema karik tama ona idade joven ne’ebe komesa hatene ida ne’ebe loos no ida ne’ebe sala. Ita labele dehan bei-beik PNTL foin moris, to’o ona otas atu ita hadia an, rekoñese ita nia erros hodi mellora ita nia servisu hodi reduz lamentasoens ita nia komunidade ba ita nia atitudes ladiak, indisiplinado, barukten no seluk-seluk tan iha servisu laran.

Hanesan Komandante Jerál PNTL, ha’u apela ba membros PNTL tomak husi oficiais, sarjentus to’o agentes atu servisu ho laran, hadomi ita nia servisu hanesan ita nia-an rasik, sakrifika an ho servisu makaas hodi asegura ita nia misaun ne’ebe konstituisaun haruka. Ita tenke iha sentimentu orgullu ba ita nia herois sira, ne’ebe sakrifika sira nia-an durante tinan 24, fa’an sira nia isin no fakar sira nia ran hodi sosa liberdade ida ne’e. Uluk sira kesi kabun hodi halo funu, hola ropa, hadau kilat lori sira nia isin ho ran sosa, ohin ita han bosu no hatais kaber mak ba servisu, simu salariu no sa’e kareta mak ba servisu, mesmu ho kondisun minimu maibe labele sai hanesan obstakulu ba ita atu hala’o ita nia knaar. Jere no uza ho kuidadu fasilidade hirak ne’ebe guvernu fornese ba ita hodi hala’o servisu ho esperansa nafatin katak ita nia guvernu neineik ou lalais nafatin responde ita nia difikuldade hirak ne’e.

Ikus liu ha’u husu nafatin apoiu moral husi komponente tomak tantu orgaun soberanu, distintos deputados, membrus VI Guverno Konstitusional, veteranus tomak, kolegas PNTL hotu ba susesu servisu PNTL ba oin.

Obrigadu barak…!!!

Komisáriu Polísia, Júlio da Costa HornayKomandante Jerál PNTL

mensajen KO

MA

ND

AN

TE J

ERÁ

L P

NT

LLoialidade no disiplina

mak lori PNTL ba susesu

Est

evão

Per

eira

/PN

TL

54

Page 4: Marsu 2015Abril

Segundu Komandante Jerál PNTL Faustino da Costa, moris iha Postu Administrativu Maubara, Munisípiu

Liquiça iha loron 18 Junhu 1974 ho estadu sivíl kaben nain.

Komisáriu Faustino, edukasaun formal hahu eskola iha Primaria SDK St. Paulus VI Maubara 1982-1989, Ensinu Pre Sekundaria SMP N Maubara 1989-1991, Ensinu Sekundaria SMA N 1 Dili 1991-1994 no ikus liu akaba Diploma II Politeknik Negeri Dili 1994-1996.

Segundu Komandante Jerál mos ema primeiru ne'ebe tama

PNTL iha tinan 2000, ne’ebe forma husi UNPol. Durante hala’o kna’ar Komisáriu Faustino hetan fiar husi UNPol sira hodi tuir formasaun ba iha rai liur kona-ba jestaun polísiamentu nian. Eskola siensia polísia iha Academy FBI, Universidade West Virginia hahu iha Setembru 2008 remata iha Dezembru 2008. Kursu Ingles iha Flinders University, Australia hahu iha Junhu 2008 remata iha Agostu 2008. Kursu Jestaun polísial no jestaun konflitu iha IPDC Swedia hahu iha Fevereiru 2010 remata iha Marsu 2010.

Kursu jestaun polísial rejiaun Ázia iha RMIT (Royal Melbourne Institute Technology Hanoi, Vietnam) hahu Setembru-Outubru 2011. Kursu Lideransa iha Sentru Formasaun Polísia, Comoro hahu Fevereiru 2001 remata iha Marsu 2001. Kursu Disiplinar iha Sentru Formasaun Polísia, Comoro hahu Maiu 2002 remata iha Junhu 2002.

Kursu Komadante Munisípiu iha Maktab Cheras, Malazya hahu Fevereiru 2003 remata iha Marsu 2003, Eskola Inspetór iha PULAPOL, Kuala Lumpur, Malazia hahu Novembru 2004 remata iha Outubru 2004, Kursu audit inspesaun iha Jakarta, Indonézia hahu 2013.

Haree ba formasaun no kursu ne’ebe ás tebes Segundu Komandu Jerál ne’e iha 2003-2004 hetan fiar husi Komandu PNTL sai hanesan Komadante Polísia iha Liquiça, iha Dezembru 2005 to'o juñu -2007 simu kna’ar hanesan Adjuntu Diretór Rekursu Umanus PNTL no iha 2009 sai hanesan Diretór Rekursu Umanus PNTL.

Iha Dezembru 2009 to'o Jullu 2010, hetan konfiansa husi Komandu PNTL hodi delega fila fali hanesan Komandante Polísia Munisípiu Liquiça, iha 2010-2011 Xefe Departamentu Justisa, iha loron Abril 2011 sai Komandante Polísia Munisípiu Baucau remata iha 18 Novembru 2013. Iha 18 Novembru 2013 simu kna’ar hanesan Xefe Inspeksaun Jerál remata iha 27 Marsu 2015.

Simu kna’ar hanesan Segundu Komandante Jerál ho deviza Komisáriu iha loron Sesta 27 Marsu 2015 hanesan mos loron PNTL ba dala XV, iha Sentru Formasaun Polísia, Comoro-Dili.

Biografia 2o Komandante Jerál PNTL

Bio

gra

fia

Est

evão

Per

eira

/PN

TL

Est

evão

Per

eira

/PN

TL

Ber

nard

ino

Soa

res/

PN

TL

Ber

nard

ino

Soa

res/

PN

TL

Biografia Komandante Jerál PNTL

Komandante Jerál PNTL Komisáriu Julio da Costa Hornay, SIP, MAP moris iha Lospalos, loron 16 Fevereiru

1967 ho estadu sivíl kaben na’in, ne'ebe kaben ho Lina Fernandes rezultadu forma uma kain ne’e iha oan hamutuk nain ualu (8), mane 5 no feto 3.

Iha edukasaun formal, Komisáriu Julio remata nia estudu iha banku primaria, pre-sekundaria no sekundaria iha Lospalos hahu husi tinan 1971 - 1988, no hasai S1 iha Universidade Timor-Timur iha 1992-1997. Iha 2008 -2009 Komisáriu hasai Mestradu iha Universidade Brawijaya-Malang, Indonézia.

Kareira professional ne’ebe hala’o molok tama polisia mak hanesan iha 1990-1991 Eskola Segundu Furiel ho pozisaun hanesan rekruta iha POLRI. Iha 1991-1992 sai membru ba POLDA Tim-Tim iha área patrullamentu, iha 1992-1999 hala’o kna’ar iha seksaun Finansas hanesan tezoureiru iha POLDA Tim-Tim, iha 1996 nia laran tuir kursu espesialista ba polísia komunidade iha SDN Kupang no iha 1996-1999 partisipa kursu finanseiru iha POLRI. Iha 1999 Timor-Leste

iha tempu tranzisaun. Komisáriu Julio Hornay hola parte iha ekipa konseptór harii PNTL husi Outubru 1999 to'o Janeiru 2000, nomos hanesan PNTL primeiru ho UNPol nia mahon, iha tinan 2000 hanesan membru iha Police Assisten Group, iha Nov 2000 to’o Jan 2001 hanesan membru iha Investigasaun Distritu Dili, iha Fev-Maiu 2001 hanesan Ass. Instrutor, Maiu 2001 to’o 30 Maiu 2002 hanesan Instrutór efetivu iha Academia Policia, aumezmu tempu hanesan Assisten Deputy Director Academy, iha Maiu 2002 to’o Fev 2004 hanesan Adjuntu Director iha Academia Policia, no iha Fev 2004 nuudar Director iha Academia Policia. Aleinde ne’e, servisu mos hanesan Interino ETPS Commissioner ho ordem servico hamutuk dala 6 hahú husi Juñu 2001 to’o 2003. No iha 2004 reprezenta Diresaun Nasional PNTL ba asiste treinamentu URP iha Distritu Covalima.

Husik Diretor ba Academia Policia, hetan fiar tan husi Komando Jeral hodi asume kna’ar hanesan Diretor ba Departamentu Justica iha Agostu 2009 to’o Agostu 2010. No iha Agostu 2010 to’o Nov 2013 nuudar Inspector Geral iha Gabinete Inspesaun Jerál PNTL. Hafoin kaer kna’ar hodi lidera Gabinete Inspesaun Jerál PNTL, iha Agostu 2010 to’o Nov 2013 hetan tan fiar hanesan Komandante ba Centro Formasaun ba Polisia, tamba iha esperiensia servisu polisia nian no koñese di’ak Instituisaun PNTL nia lalaok, mak iha loron 27 Marsu 2015 hetan fiar husi VI Governu Konstitusionál hodi lidera PNTL hanesan Komandante Jerál PNTL.

Aleinde ne’e, kursu no treinamentu profisional ne’ebe Komandante Jerál atende iha Academia Policia no Portugal mak hanesan Kursu Baziku PNTL, Mid Level Management, Kursu Komando e Direção, Kursu Instrutor Dezenvolvimentu, Kursu Curriculum Development, Kursu Training Manager, Kursu Police Supervision for a Democratic Society, Kursu Instrutor de Ordem Unidas Portugês, Kursu Advance Supervision and Management Techniques, Kursu Office of Professional Responsibility, Kursu kona-ba Usa Força, Armas e OC Spray, Kursu Audit Dasar I no II, kursu Diploma Jestaun Ezekutivu ba Policia.

Tipu medalla ne’ebe hetan mak hanesan: iha 2010 hetan Medalla Veteranos ba 8 to’o 14 anos, Medalla Solidariedade husi Prezidente da Repúblika, Medalla Comando Operação Conjunto husi PNTL no F-FDTL, Medalla Bronze ba Komportamentu Ezemplar husi Ministro Defesa e Segurança iha 27 Marsu 2014, no ikus liu hetan Medalla Silver ba Komportamentu Ezemplar husi Ministru Interiór iha 27 Marsu 2015.

76

Page 5: Marsu 2015Abril

Membru Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ho Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) hamutuk na’in 1.200 (rihun ida atus rua) hala’o Operasaun konjunta hanaran “HANITA” hodi buka tuir Grupu Mauk Moruk ne’ebe halo krime hasoru Instituisaun Estadu Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ba dala rua ne’ebe hakanek membru polisia nain 6 iha Suku Saelari Postu Administrativu Laga, no Postu Administrativu Baguia, Munisípiu Baucau iha fulan kotuk liu-ba.

Ho akontesimentu ne’e, Mauk Moruk ho nia elementu sira seidauk intrega-an ba polisia tamba ne’e Governu no Estadu halo rezolusaun ida hodi fó kompetensia ba Instituisaun PNTL ho F-FDTL hodi halo operasaun iha nivel nasional atu bele buka tuir Mauk Moruk ho nia grupu sira ne’ebe kategoria ilegál.

Abertura ba Komando Operasaun Konjunta ne’e hala’o iha kampu aviasaun Lanud-Baucau, Sábadu 21/03/2015, ne’ebe loke ofisialmente husi Xefe Estadu Maior General F-FDTL, Major General Lere Anan Timur, no Komandante Jeral Interinu PNTL, Komisariu Afonso de Jesus.

Iha abertura ne’e, Komandante Jeral Interinu PNTL, Komisariu Afonso de Jesus hateten, labele uja forsa hasoru sira maibe tuir regras empeñamentu, no forsa rua ne’e tenke hatudu konfiansa ne’ebe Estadu fo mai ita, susesu ne’ebe ita boot sira hetan sei fo susesu ba Governu no Estadu Timor Leste nomos ba Instituisaun 2 ne’e.

Iha fatin hanesan, Chefe Estado Maior General das F-FDTL Major General Lere Anan Timur hateten, operasaun ida ne’e ba dala-2 ona, iha tinan 2008 no 2015, no konsidera

operasaun ne’e la grave maibe difisil tamba kilat hasoru komunidade ka arma hasoru ema dezarmadu.

“Ita hatene katak instituisaun rua ne’e ninia misaun lahanesan, instituisaun F-FDTL nia misaun mak halo seguransa esterna,ameasa ruma ka iha invazaun ruma husi nasaun seluk mai ita nia rai, PNTL nia misaun mak garante seguransa interna, lei no ordem ba ita nia komunidade, situasaun ida ne’e akontese tan hanesan tinan 2008 la grave, maibe difisil tamba ita uja kilat, hasoru ema sivil sira, ida ne’e mak difisil’’. Afirma Chefe Estado Maior General Lere Anan Timur.

Major Jeneral Lere Anan Timur husu ba membru sira ne’ebe halo operasaun, atu labele uja forsa, maibe uja sira nia matenek atu halo aprosimasaun ho membru grupu refere, nune’e sira bele entrega-an.

Operasaun ne’e komanda husi Tenente Coronel Maubuti husi F-FDTL, no Asistente Superintendente Abrão Quintas husi Unidade Espesial Polísia no la iha durasaun tempu, to’o hetan rezultadu.

Liafuan xave importante rua mak hameno husi Xefe Estado Maior das F-FDTL mak disiplina no sakrifísiu, no iha operasaun laiha demokrasia, tenke prontu hodi halo tuir komandante sira ne’ebe komanda.

Entertantu, operasaun ne’ebe hala’o durante fulan ida, elementu Grupu Mauk Moruk ne’ebe intrega-an hamutuk na’in 200 resin,inklui elementu importante Cowboy,no Operasaun ne'e kontinua fali ba segundu faze, to'o kapturasaun ba Paulino Gama ''Mauk Moruk''.

Operasaun “HANITA” halo aproximasaun ho Grupu Mauk Moruk“Ha’u hakarak husu ba Forsa rua ne’e katak, tenke la’o tuir regra no empeñamentu ne’ebe iha, labele uja forsa/kilat hasoru sira, karik uza forsa tenke tuir nesesidade no justifika, tamba ne’e ba PNTL-F-FDTL tenke kumpri.”

Komisáriu Afonso de JesusEis Segundu Komandante Jerál PNTL

Opera

saun

Mel

quia

des

do N

asci

men

to/P

NTL

Estatístiku Nasionál Insidente no Tránzitu 2015

Estatístiku Tránzitu Nasionál 2015

Estatístiku Insidente Nasionál 2015

Esta

tísti

ku

DISTRITU FEVEREIRU MARSU

Aileu 2 4

Ainaro 5 6

Baucau 11 8

Bobonaro 4 4

Cova Lima 10 14

Dili 107 113

Ermera 12 21

Lautem 4 7

Liquica 10 20

Manatuto 5 1

Manufahi 3 3

Oecusse 20 14

Viqueque 14 10

TOTÁL 207 225

DISTRITUASIDENTE HOTU-HOTU VITIMA NE’EBÉ KANEK ASIDENTE FATÁL

Fev Marsu Fev Marsu Fev Marsu

Aileu 5 4 14 13 0 0

Ainaro 2 2 1 1 0 0

Baucau 9 11 9 19 0 1

Bobonaro 7 10 9 21 1 0

Cova Lima 2 5 1 6 1 1

Dili 58 79 39 72 2 5

Ermera 3 1 1 2 0 0

Lautem 5 3 5 4 0 0

Liquica 6 12 10 8 0 0

Manatuto 1 6 1 8 0 0

Manufahi 2 3 2 3 1 1

Oecusse 3 1 3 1 0 0

Viqueque 1 2 0 3 0 0

TOTÁL 104 139 95 161 5 8

98

Page 6: Marsu 2015Abril

Polísia

Kom

unit

ari

u

Silva

R

Komunidade tenke kontribui ba seguransa

Foto

s: A

gost

inho

Nev

es/P

NTL

1110

Page 7: Marsu 2015Abril

“Ha’u nia mensajen ba Komandante foun na’in 2 katak sira na’in 2 simu knaar ida ne’ebe todan,

maibe sira la sente mesak tamba ofisiais superior sira, orgaun seguransa

sira hotu, sidadaun hotu-hotu sei fo apoiu tomak ba Instituisaun PNTL atu

bele dezenvolve di’ak liu tan, atu nune’e povu bele moris hakmatek. Nuudar

komandante tenke hako’ak ema hotu-hotu, iha fleksibilidade ba ema hotu,

labele uja arogánsia, labele uja egoista, karik egoista, ita sei la hetan susesu,

ha’u fiar ema hotu sei apoiu ita atu bele hala’o ita nia atividade ho di’ak no susesu. .”Komisariu Afonso de JesusEis 20 Komandante Jerál PNTL

Estevão Pereira/PNTL

Pho

to B

erna

rdin

ho S

oare

s/P

NTL

Este

vão

Per

eira

/PN

TL

Mel

quia

des

do N

asci

men

to/P

NTL

“Misaun PNTL nian iha Konstituisaun RDTL artigu 147 koalia kona ba Defeza no

Seguransa Interna, hanesan ohin Primeiru Ministru nia diskursu hateten, tenke hakbesik-an ba

komunidade, atu manan konfiansa, seguransa la’os PNTL deit maibe seguransa ita hotu nia

dever. Ba Komandante Jeral no Segundu Komandante Jerál foun, ita iha esperansa nafatin,

uluk ita funu, ita mesak ita sei manan funu, tamba sa ohin loron ita hotu hamutuk labele la’o ba

oin.”

Major General Lere Anan Timur

Chefe Estado Maior das F-FDTL

Melquiades do Nascimento/PNTL

Estevão Pereira/PNTL

''Parabens ba PNTL, ba sakrifisiu, dedikasaun, empeñamentu no nia servisu ne’ebe mak hala’o, peskija barak hatudu indísus pozitivu tebes, misaun polisia nuudar misaun ne’ebe importante ba Estadu Demokrátiku, ho dezenvolvimentu Estadu nian ita bele dehan katak polisia ida ne’ebe kredibel no sai polisia ne’ebe proteje ba nia sidadaun sira, parabens ba

PNTL no parabens ba Timor Oan hotu…!'' Dr. Longuinhos Monteiro

Ministru Interior, E

stev

ão P

erei

ra/P

NTL

12

Page 8: Marsu 2015Abril

Kuaze Feto PNTL hamutuk 200 resin hala’o Long Mars husi

rotunda Comoro to’o iha Kuartel Jeral PNTL Caicoli Dili hahu husi oras 07.00 to’o 08.30 dader OTL, hanesan hatudu solidariedade ba feto Timor Leste tomak hodi komemora loron mundial ne’e. Iha komemorasaun ne’e lansa mos matadalan PNTL kona ba Violensia Domestika (VD) atu nune’e PNTL rasik bele iha koñesimentu bainhira atende ba kazu violensia domestika, matadalan ne’e lansa husi Eis Segundu Komandante Jerál PNTL Komisáriu Afonso de Jesus, ne’ebe iha momentu ne’eba sei hanesan Komandante Jerál PNTL Interinu.

Matadalan ne’e inisiativa husi Komando Jeral PNTL liu husi Servisu Investigasaun Kriminal-Seksaun Unidade Ema Vulneravel-PNTL (Vulneravel Person Unit-VPU), ne’ebe ho nia objetivu atu hasa’e koñesimentu PNTL nian liu-liu ba membru polisia ne’ebe atu atende ba kazu violensia domestika, tamba violensia domestika ne’e krime publiku. Tema ba komemorasaun loron mundial ba Feto iha tinan 2015 ne’e mak: Fo liman ba malu hametin unidade, paz, no disiplina hodi dezenvolve feto PNTL ba futuru iha setor seguransa.

Iha serimonia ne’e, Xefe Seksaun Jéneru PNTL, Superintendente Assistente Umbelina Soares hateten, molok atu komemora loron mundial ne’e atividade balun ne’ebe mak liu ona mak hanesan workshop kona ba aprezentasaun rezultadu avaliasaun politika jeneru iha Instituisaun PNTL ne’ebe hetan apoiu husi UN Woman,

no Ministeriu Interior, Misa solene, vizita sosial iha prizaun Gleno, no vizita ba Madre kontemplativa iha Hera-Dili.

“Hodi PNTL feminina nia naran agradese ba apoiu husi parseiru sira hanesan (Timor Leste Police Development Program (TLPDP), United Nations Development Program (UNDP), Timor Leste Community Police Program (TLCPP), UN Woman no parseiru seluk tan ne’ebe durante ne’e apoiu moral, finanseiru, fasilidade ba Gender PNTL hodi hala’o servisu,” afirma Sup. Asst. Umbelina.

Iha fatin hanesan, Eis Segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Afonso de Jesus hateten husu ba feto PNTL sira atu fó liman ba malu no apoiu malu atu nune’e bele dezenvolve Instituisaun PNTL ba oin. Loron especial ba feto la’os selebra iha loron mundial deit maibe lor-loron hanesan loron especial ba feto sira tamba feto sira laiha feriadu tamba sempre okupadu ho servisu no familia.

“Rezolusaun konsellu seguransa mos husu mai ita hotu atu suporta feto, tamba ne’e husu ba komandante sira no mane sira atu fo nafatin ita nia apoiu tomak ba ita nia feto maluk sira atu nune’e sira nia partisipasaun masimu iha aspeitu hotu-hotu liuliu iha prosesu harii páz no seguransa,” Apela Komisáriu Afonso.

Komisáriu Afonso hatutan, Komando Jeral PNTL prontu nafatin atu apoiu ba polisia feto sira iha Insituisaun ida ne’e, tamba ne’e husu ba polisia feto sira tenke hakaas an sai forte ho atitude leal, atu luta defende no konkista ba feto maluk sira.

Entertantu Sekretaria Estadu Apoiu no Promosaun Sósiu Ekonómiku ba Feto, Veneranda Lemos iha nia diskursu hateten, SEM orgullu no haksolok tebes hodi komemora loron mundial feto ho malu sira hotu liu-liu PNTL, ho selebrasaun ne’e hatudu katak Instituisaun PNTL komesa promove direitu feto no mane iha Instituisaun PNTL. SEM haree katak komprimisu ba igualdade jeneru no hakbiit feto iha vida ekonomia no politika laos deit liu husi selebrasaun maibe presija tau iha pratika hodi halo mudansa iha politika, programa no orsamentu Instituisaun nia laran.

“Iha VI Governu Konstitusional, SEM sei fokus ba programa hakbiit ekonomia feto iha tinan 2 nia laran, ne’ebe difisil maibe ita sei buka atu servisu hamutuk hodi mantein politika ida ne’e, SEM fiar katak hakbiit ekonomia feto bele kontribui ba hatun numeru violensia bazeia ba jeneru, no hadia planu familia ne’ebe diak, saude ne’ebe diak, no edukasaun labarik sira nian, hadi’a kondisaun ekonomia feto loke oportunidade atu bele hases-an husi relasaun diskriminativa iha uma laran ka iha instituisaun nia laran,” Akresenta SEM Veneranda Lemos.

Partisipa iha komemorasaun ne’e mak SEM Veneranda Lemos, Diretora Jerál Ministériu Interior ne’ebe reprezentante Ministru Interior Dr. Longuinhos Monteiro, parseiru dezenvolvimentu internasional liu-liu ne’ebe servisu hamutuk ho PNTL, Komandante Komandante Unidade, Departamentu, Seksaun, membru PNTL inklui feto PNTL husi Munisipiu 13 no konvidadus.

PNTL Komemora loron mundial ba feto

Promosaun no pozisaun Polisia Feto iha Estrutura PNTLNúmeru polisia feto iha Instituisaun Polisia Nasional Timor Leste hamutuk na’in 589 (atus lima ualunulu resin sia), ne’ebe servisu iha área hirak hanesan Komando Jerál, Komando Munisípiu 13, operasaun, administrasaun, financas, investigasaun, saúde, sentru formasaun, polísia patrullamentu fronteira, polísia marítima, no unidade espesiál.

Iha tinan 14 nia laran, konsege fo promosaun deviza ba Feto PNTL hanesan tuir mai ne’e:

Naran Pozisaun

Superintendente Natercia E.S. Martins Komandante Operasaun Nasional Interinu

Superintendente Asst. Umbelina Soares Xefe Gender PNTL

Inspetora Xefe Helena das Dores Alves Adjuntu Xefe Polisia Komunitaria Nasional

Inspetora Xefe Daria das Costa Ximenes Xefe Seksaun VPU Nasional

Inspetora Xefe Leonela Martins Xefe Administrasaun iha Inspesaun Jeral PNTL

Inspetora Xefe Delfina Mesquita Xefe Administrasaun Centru Formasaun Polisia

Inspetora Xefe Maria Fatima Martins, Ofisial Ligasaun PNTL ba Ministériu Públiku

Inspetora Fernanda Gusmao Adjuntu Komandante Administrasaun no Planeamentu PNTL

Pozisaun Feto iha Estrutura Komando Jerál PNTL

Polisia Feto importante iha Instituisaun Polisia Nasional Timor Leste, tamba feto mos tuur iha estrutura Komando Jerál PNTL hanesan iha unidade, departamentu no seksaun mak hanesan tuir mai ne’e:

Deviza Total

Superintendente Xefe -

Superintendente 1

Superintendente Assistente 1

Inspetór Xefe 5

Inspetór 11

Inspetór Assistente 15

Sarjentu Xefe 32

10 Sarjentu 9

Sarjentu 140

Ajente Xefe 275

Ajente Prinsipal 74

Ajente 26

Total 589

Jéneru

Feto PNTL sira lao ain husi Comoro mai to'o Kuartel Jerál PNTL Caicoli Dili, hodi Komemora loron mundial ba feto

Foto

s: T

omas

M.R

odrig

ues/

PN

TL

1514

Page 9: Marsu 2015Abril

DISKURSU KOMANDANTE JERÁL

KOMISÁRIU JULIO D.C. HORNAYUluk nanain lori Komandu Jerál

nia naran hakarak hato’o ha'u nia benvindu ba konvidadus tomak ne'ebe husik hela imi nia servisu hodi mai partisipa iha serimonia aniversariu PNTL ba dala 15 ida ne’e.

Dan tidak lupa atas nama institusi PNTL saya ucapkan selamat datang kepada bapak KAPOLDA beserta rombongan yang telah berkenang memenuhi undangan kami untuk hadir dalam upacara hari ulang tahun PNTL yang ke 15 ini.

Ohin loron Sesta-feira dia 27 de Marsu de 2015 hanesan loron ida ne'ebe espesiál ba PNTL tamba selebra nia tinan ba dala 15, marka historia ida tan ba instituisaun PNTL, tamba, ohin iha loron ida ne’e mos ofisialmente Xefe Governu fo tomada de posse ba Komandante Jerál ho 2o Komandante Jerál foun ne’ebé mai husi kuadru supriores PNTL nian.

Konsellu Superior nudar orgaun konsulta Komandante Jerál nian, reuni iha dia 5 de Marsu hodi hili kandidatus nain 4 hodi propoin ba Ministru Interiór nudar tutela maximu PNTL nian

hodi aprezenta iha Konsellu Ministru hodi nomeia Komandate Jerál ho 2o Komandante Jerál.

Hanesan Komandante Jerál nomeadu, ha'u sinti muito bem katak, kargu ida ne’e todan teb-tebes ba ha'u atu lori, tamba ne’e bainhira, ha'u nia naran tama iha lista kandidatu ne'ebe Konsellu Superior PNTL propoin, ha'u tenta hodi konsulta ho ha'u nia kaben, ho familia tomak bele ka lae karik, Primeiru Ministru nudar Xefe Governu deside nomeia ha'u, hanesan Komandante Jerál, maibe sira motiva ha'u hodi hateten, hanesan sidadaun ida ne'ebe hadomi nia nasaun, karik orgaun soberania nasaun ida ne’e fo fiar ba ita boot, maka ita tenke simu no halao ho responsabilidade másimu, bele ka labele, ne'e ita nia Ministru da tutela maka sei avalia, karik labele tenke prontu mos atu troka, tamba institusaun nia importansia, maka imprtante ba povu no nasaun. Tamba ne’e, ha'u simu konfiansa ida ne’e, no koko halao ho kapasidade ne'ebe ha'u iha, no ha'u prontu mos atu troka iha kualker tempu karik ha'u nia

dezempeñu servisu ladiak.

Hanesan Komandante Jerál, ha'u mesak sei labele halo buat ida, bainhira laiha apoiu tomak husi maluk Komandantes iha liña kraik, tamba ne’e ha'u husu, ba ofisiais hotu atu ita fo apoiu maksimal no koopera ba malu iha sesrvisu laran, hodi lori instituisaun PNTL nia misaun ba oin ho susesu, tuir buat ne'ebe ita deklara ba malu iha Konsellu Superior katak, se deit entre ita Ofisiais Superior da PNTL, maka governu deside hodi nomeia ba Komandante ho 2o Komandante Jerál da PNTL, seluk prontu atu fo apoiu. Ida ne’e lia fuan furak hanesan osan mean ida, ne'ebe ita tenke implementa duni, laos iha ibun tutun deit maibe, tenke tau iha pratika. Espiritu de kamaradazen, loyalidade no respeita hierarkia Komandu ne'ebe diak disiplina servisu ne'ebe forte sei lori misaun PNTL ba dalan ne'ebe susesu iha ita nia servisu. Iha ha'u nia lideransa, hanesan moos ex-Komandante Jerál ne'ebe agora asumi kargu Minstru Interiór nia tempu, sei koloka kestaun de disiplina no

loyalidade nudar kriteriu prioridade iha kuadru estrutura komandu nian. Matenek buat ida relativu, maibe loyalidade ho disiplina ne’e absolutu, i ida ne’e sei la diskuti.

Ita tenke orgulhu hanesan nain ba rai ida ne’e, portantu ita tenke servisu makas hodi kria estabilidade no paz ba ita nia povo no nasaun, hodi nune dezenvolvimentu nasaun ne’e bele lao ho diak. So ita rasik maka bele serve ita nia povu no nasaun ho laran, ita labele hein tane liman bei-beik ba matenek sira husi rai liur ne'ebe dala barak kria konfuzaun iha ita nia let ba sira nia interese, uza matenek no kapasidade ne'ebe ita iha hodi serve ita nia povu no nasaun, banati tuir ita nia eroi sira, durante funu ne'ebe naruk laiha ema hanorin funu ba sira, laiha ema hanorin servisu kladestina ba sira. Sira halo funu ho esperiensia ne'ebe sira hetan iha funu laran, sira halo servisu kladestina ho esperiensia ne'ebe sira servisu laran hodi liberta ita nia rai. Ita tomak ne'ebe agora servisu iha instituisaun PNTL ne’e durante tinan 15 nia laran kursu kona-ba servisu polísia nian barak mak ita tuir ona tantu iha rai laran no rai liur, uza ida ne’e tuir termus servisu PNTL nia hodi serve ita nia povu ho diak, importante maka ita tenke servisu ho laran no disiplina ne'ebe forte.

Instituisaun PNTL hanesan instituisaun ida ne’ebé importante iha nasaun ida ne’e ho misaun prinsipal ne'ebe hakerek iha Konstituisaun da Repúblika artigu 147 no 1 katak Polísia sei defende legalidade demokratika no garante sidadaun sira nia seguransa interna no proteje sira nia direitu. Misaun ida ne’e importante teb-tebes ba PNTL atu halao ho responsabilidade tomak, hodi kria stabilidade no paz ba ita nia povu, nune sira bele halao sira nia vida moris loron-loron nia ho hakmatek. Tamba ne’e husu ba membrus PNTL tomak hahu husi ofisiais to’o ba ajentes husi Komandu Jerál to’o iha postus polísiais ne'ebe estabelese ona iha sukus atu tau misaun ne’e nia interese iha interese hotu-hotu nia leten, ita tenke sai servidor ne'ebe diak no profesional ba ita nia povu no nasaun. Profesional katak servisu ho honestu no justu ba sidadaun hotu tuir regras legais ne'ebe vigora iha ita nia nasaun bainhira ita halao ita nia kna’ar polísial.

Ohin PNTL halo tinan 15, kompara ho ita ema karik tama ona idade joven ne’ebé komesa hatene ida ne'ebe los no ida ne'ebe sala. Ita labele dehan bei-beik PNTL foin moris, to’o ona tinan atu ita hadia-an, rekoñese ita nia erros hodi melhora ita nia servisu

hodi reduz lamentasoens ita nia komunidade ba ita nia atitudes a’at, indisiplinadu, barukten no seluk-seluk tan iha servisu laran.

Hanesan Komandante Jerál PNTL ha'u apela ba membros PNTL tomak husi ofisiais, sarjentus to’o ajentes atu servisu ho laran, hadomi ita nia servisu hanesan ita nian rasik, ita tenke sakrifika ita nia-an ho servisu makas hodi asegura ita nia misaun ne'ebe konstituisaun haruka. Ita tenke iha sentimentu orgullu ba ita nia herois sira, ne'ebe sakrifika sira an durante tinan 24, fa’an sira nia isin no fakar sira nia ran hodi sosa liberdade ida ne’e. Uluk sira kesi kabun hodi halo funu, hola ropa, hadau kilat lori sira nia isin ho ran hodi sosa, ohin ita han bosu no hatais kaber mak ba servisu, simu salariu no sae kareta maka ba servisu, buat hotu iha mesmu ke ho kondisun minimu maibe labele sai hanesan obstaklu ba ita atu halao ita nia kna’ar. Jere no uza ho kuidadu fasilidade hirak ne’ebé governu fornese ba ita hodi halao servisu nafatin ho esperansa nafatin katak ita nia governu neineik ou lalais sempre responde ita nia difikuldade hirak ne’e.

Iha biban ida ne’e hanesan komandante Jerál PNTL, ha'u sei husu apoiu tomak husi s.excia Ministru Interiór ne'ebe agora kaer tutela maximu instituisaun seguransa estadu nian, hodi orienta nafatin ha'u iha prosesu dezenvolvimentu instituisaun PNTL nian. Ita boot mak Komanda PNTL bainhira hahu prosesu reforma setór seguransa nian, ita boot koñese diak alkansus no difikuldades ne'ebe PNTL infrenta durante ita boot ezerse funsaun nudar Komandante Jerál PNTL.

Servisu hirak ne'ebe ita boot halo no prepara ona, liu-liu kona-ba planu estratéjiku PNTL nian ne’ebé ita boot rasik maka deseña, ami husu para bele kontinua nafatin. Tamba ne’e presiza apoiu maksimu husi s. excia.

PNTL sei konta nafatin ita boot iha prosesu dezenvolvimetu intituisaun PNTL ba oin, tuir programa VI governu ne’ebé koalia kona-ba assuntu seguransa interna estadu nian.

Iha biban ida ne’e, lori Komandu PNTL nia naran hakarak hato’o mos ami nia agradesimentu ba nai ulun Komandante Jerál sesantes; Primeiru, Superintendente Xefe Paulo Martins ne'ebe servisu maka’as hodi hari PNTL liu husi koordenasaun ne’ebé klean ho nai ulun Prezidente CNRT iha tempu neba, Komisáriu UNPOL iha tempu UNTAET, lideres organisaun loriku ausain, igreja Katolika no seluk tan.

Segundu ba Komisáriu Afonso de Jesus ne'ebe sai hanesan Komandante Jerál interinu periodu 2007-2009 ne'ebe difisil, servisu maka’as hodi fo apoiu tomak iha operasaun konjunta ho F-FDTL iha 2008 ho rezultadu ne'ebe ita hotu asiste tantu rai laran no rai liur.

Terseiru ba Komisáriu Dr. Longuinhos Monteiro atual Ministru Interiór, ne'ebe durante tinan 6 menus fulan ida halo esforsu maka’as hodi hadia instituisaun PNTL ida ne’e, iha tempu difisil ne’ebé tenki justifika kapasidade PNTL nian ba Nasoens Unidas liu husi akordu Suplementar, hodi to’o ikus hatudu duni susesu hodi PNTL bele assumi fali responssabilidade komandu totál iha 201, ne’ebé PNTL hamarik mesak nudar instituisaun estadu nian hodi halao nia misaun i to fim bele hakotu misaun UNMIT nian iha Timor-Leste.

Esforsu sira ne’e bele realiza duni tamba nia iha vizaun ida ne’ebé klean ho objetivu ne’ebé klaru ba desemvolvimentu PNTL nian.

Ha'u la promete buat ida, maibe ha'u koko atu banati tuir esforsu hirak ne'ebe imi nain 3 hatudu ona iha tempu imi lidera instituisaun ida ne’e ho kapasidade minimu ne'ebe ha'u iha hodi lidera instituisaun ida ne’e.

Atu hakotu ha'u nia lia fuan, lori ha'u nia familia nia naran hakarak hato’o ha'u nia agradesimentu boot ba VI Governu Konstitusional ne'ebe liu husi nia Konsellu Ministru deside hodi fo fiar ba ha'u atu lidera instituisaun Polísia Nasionál Timor-Leste ida ne’e, nune mos ba s.excia Primeiru Ministru no Ministru Interiór, ba konfiansa tomak ne’ebé deposita mai ha'u, ha'u sei tenta ho kbi’it tomak hodi garante missaun polísia nian iha estadu ida nee.

Nune’e mos ba maluk membrus Konsellu Superior PNTL ne'ebe liu husi votus Konsellu Superior PNTL hodi hili ami nain 4 hanesan kandidatu Komandante Jerál no segundu Komandante Jerál PNTL nian ba Ministru Interiór hodi apresenta ba Konsellu Ministru. Ami nain 2 sei koko atu responsabiliza fiar ne'ebe imi fo mai ami.

Ikus liu ha'u husu nafatin apoiu moral husi komponente tomak tantu orgaun soberania, distintios deputadus, membrus VI Governu Konstitusional, veteranus tomak, kolegas sira PNTL no distintus konvidadus hotu ba susesu servisu PNTL ba oin. Parabens PNTL no parabens povu Timor-Leste laran tomak. Obrigadu.

Est

evão

Per

eira

/PN

TL

Opin

iaun

1716

Page 10: Marsu 2015Abril

H

Ismael da Costa Babo

sai estratéjia PNTL

hodi reduz krime siraSJI SJI

Mel

quia

des

do N

asci

men

to/P

NTL

1918

Page 11: Marsu 2015Abril

Primeiru Ministru Dr. Rui Maria de Araujo liu husi Aniversariu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ba dala

XV nomos tomada de posse ba Komandante Jerál PNTL no Segundu Komandante Jerál Komisáiru Julio da Costa Hornay no Komisáriu Faustino da Costa, Sesta (27/3/2015) alerta ba PNTL atu nafatin kontaktu ho populasaun hodi garante seguransa diak ba iha futuru.

Liu husi diskursu PM Rui hatutan, lei organika PNTL define katak, kona-ba estratéjia no filozofia polísiamentu, PNTL reune karakteristika Polísiamentu Komunitária ida nian. Ida ne’e signifika polísia tenke integra-a’an didiak iha komunidade lokal hodi fó prioridade ba polísiamentu proximidade, katak tenki iha kontaktu permanente ho populasaun. Ho ida ne’e deit mak bele identifika problema ne’ebé afeta ema nu’udar individu nomos komunidade, no bele iha konflitu saida deit mak influensia situasaun seguransa iha komunidade nia leet, hodi nune’e bele foti medidas ne’ebé adekuadu ba komunidade bele moris iha paz no hakmatek nia laran.

Xefe Governu aproveita iha aniversairu ne’e hodi lansa fila fali dezafiu ba dezenvolvimentu ne’ebé boot liutan, iha área tolu neébe prioridade mak hanesan; Polísiamentu Komunitáriu, Kontrolu Fronteiras (marítima no terrestre) no seguransa tranzitu no rodoviária.

Forsa seguransa ninia responsabilidade dahuluk, mak atu haree ba protesaun Timoroan sira nian no tamba ida ne’e merese ema hotu nia respeitu tomak. Seguransa mak buat murak ida, ne’ebé mai husi ema hotu-hotu no benefisiu ema hotu nian. “Ita hotu tenke kontribui ba ordem no trankuilidade públika no ba prevensaun kriminalidade. Ida ne’e dever sidadania nian, ho intensidade ne’ebé depende, naturalmente, husi ita ida-idak ninia funsaun iha sosiedade nia laran,”apela PM Rui.

Xefe Governu ne’e informa, husi instituisaun hotu ne’ebé garante seguransa Timoroan sira, PNTL iha papel importante ida atu dezempeña tamba natureza diversifikada iha kompetensia ne’ebé nia ezerse, loron-loron no iha teritóriu nasionál tomak.

Fundamental tebes PNTL ninia dedikasaun ba kauza públika, ninia hakbesik-an ba populasaun, tamba ida ne’e,

ninia atuasaun tenki metin/la naksobu no tenki professional. PNTL hetan rezultadu ne’ebé di’ak iha nível produtu operasional no valoriza institusional nu’udar rezultadu husi nesesidade ba dezenvolvimentu no konsolidasaun, ne’ebé kojuga ho aumenta husi kapasidade iha ambitu esperensia no koñesimentu nian.

PM Dr. Rui mos hakarak husik hela lia-fuan rekoñesimentu espesiál ida ba Dr. Longuinhos Monteiro, tamba ninia dezempeñu professional no tamba kualidade extraordinária no kompetensia professional ne’ebé nia hatudu besik tinan 6, ne’ebé nia ezerse iha nia kargu a’as no komplexu nu’udar Komandante Jerál PNTL, ne’ebé foin dadaun nia tenki husik hela, hodi ezerse fali kargu foun nu’udar Ministru Interiór.

PM Rui hakarak hato’o lian fuan balun ba Komisáriu Polísia Afonso de Jesus, tamba ninia espíritu misaun no sentidu atu servi, tamba ninia dedikasaun disponibilidade tomak no kualidade a’as husi ninia dezempeñu professional iha prosesu rekonstrusaun no dezenvolvimentu PNTL nian.

Iha okaziaun ne’e PM Rui hato’o agradese no felisita parseiru dezenvolvimentu sira, espesiálmente parseiru bilateral sira: “Ita boot sira hotu ninia kontribuisaun importante tebes iha prosesu dezenvolvimentu no konsolidasaun PNTL nian.”

PM mos dezeja felisidade ba Komandante Jerál no Segundu Komandante Jerál foun, eleva funsaun importante, ejizente no difisil ne’ebé hetan fiar atu hala’o. “Ita hotu nia seguransa depende ba ita boot sira nia susesu. Ita boot sira nia susesu sei determina ita hotu nia seguransa.

Ha'u fiar metin ba PNTL ninia membru hotu-hotu, sei nafatin hatudu sira nia kapasidade, sira nia dedikasaun, hodi garante Timoroan hotu-hotu bele nafatin moris iha liberdade no seguransa nia laran. Ha'u konfiansa tomak iha PNTL ho ninia determinasaun assegura neutralizasaun ameasa no kumprimentu ba ninia missaun ne’ebé essensial tebes ba sosiedade demokratiku ida ne’ebé hatu’ur a’an metin, iha estadu direitu ninia mahan.”Informa PM Rui.

Noti

sia

s

PM Dr. Rui husu PNTL kontaktu permanente ho populasaun

Ber

nard

ino

Soa

res/

PN

TL

Ago

stin

ho N

eves

/PN

TL

Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Julio da Costa Hornay Kuarta,

(8/04/2015) hala’o vizita primeiru ba Komandu PNTL Munisípiu Dili hodi fó motivasaun ba membru polísia sira atu hala’o kna’ar ho loyalidade, disiplina no buka hatene kondisaun servisu iha Komandu PNTL Munisípiu Dili.

“Ha'u apresia Komandante Munisípiu Dili ho membrus sira tomak, ne’ebe hatudu profesionalizmu servisu durante tinan sanulu resin lima iha instituisaun PNTL hamrik hodi kontrola situasaun Dili laran.

Komandu PNTL Munisípiu Dili sai hanesan barometer ba munisípiu sira seluk kona-ba servisu polísial ninian, ho Komandante munisípiu ninia firmeza no loyalidade husi membru sira hotu hodi bele kontrola kapital Dili ho diak, tanba kapital Dili konsentra populasaun mai husi munisípiu sira hotu no ema estranjeiru sira ne’ebe halo atividades lorloron. Kontrolasaun ba Munisípiu Dili servisu ida ne’ebe todan no responsabilidade

Hanesan Komandante Jerál nafatin fó atensaun no husu ba membrus polisia hotu tenke tau disiplina ho loyalidade sei la diskuti, maibe ne’e isin no ran

nuudar kna’ar polísia ninian.''

“Ita hotu-hotu iha dever másimu atu kumpri dever jerais ne’ebe hakerek ona iha lei no regulamentu sira, hodi nune’e ita bele ezekuta ita nia misaun ne’ebe hakerek ona iha Konstituisaun da Repúblika no fó ba ita atu hala’o,” Komjer, Julio afirma.

Hanesan Timor oan se laos ita mak halo, imposivel ita bele asegura ita nia rai. Ema matenek husi estranjéiru mai buka servisu hanesan projetu ida ba sira. Tamba ne’e só ita mak bele servi ita nia rai ho laran ho neon atu kuida ita nia rai no harii estabilidade páz no dame hodi hala’o dezenvolvimentu ba ita nia rai.

Komjer apela ba ita hotu atu servisu ho laran, servisu hanesan nain ba rai, servisu hanesan nain ba riku soin hotu-hotu ne’ebe iha ita nia rai laran.

Komjer hatutan, difikuldade barak mak PNTL infrenta, maibe situasaun ida ne’ebe estadu liu husi governu nafatin haree no tau matan atu oinsa atu bele hadia, laos loron ida, laos tinan ida, maibe pasu pur pasu. Ba polísia hotu tenke kompriende situasaun ida ne’e. Ita labele ejize buat hotu iha mak foin hala’o ita nia servisu, maibe ita hala’o

nafatin ita nia dever depois mak ita nia estadu sei devenvolve instituisaun PNTL ne’e.

Mudansa barak mak iha dezde PNTL hari’i to’o ohin loron. Ita hotu-hotu hatene, ita hotu-hotu aproveita, tanba ne’e mak ita hotu-hotu ho neon ho laran, hanoin ida deit hodi fó apoiu malu hodi hala’o dever ida ne’ebe todan ba polísia, maibe labele sente katak, difikuldades ho kondisaun minimu sai obstaklu ba PNTL hodi hala’o kna’ar.

Hahú husi ha'u to’o ba ajentes sira, ita hotu-hotu tenke iha komprimisu atu hala’o servisu maka’as hodi serve ita nia rai doben Timor-Leste. Maske ita salariu ki’ik maibe ita iha dignidade

Ba oin tenta ba estadu nafatin atu tau matan ba edifisiu Komandu Munisípiu Dili nomos Kuartel Jerál hodi hari’i atu bele sustenta polísia nia kna’ar.

Ikus liu Komjer Komisáriu Julio Hornay iha optimista ba Komandu PNTL Munisípiu Dili sei sai Komandu ne’ebe fo ezemplu ba munisípiu sira seluk liu husi empeñamentu servisu membrus sira nian. Munisípiu Dili kontroladu afeita mos ba munisípiu sira seluk kontroladu.

PNTL Munisípiu Dili hatudu kapasidade kontrola situasaun

2120

Page 12: Marsu 2015Abril

Iha komemora loron Aniversáriu Polísia Nasionál Timor Leste (PNTL) ba dala XV, PNTL mos hala’o atividade

desportu hodi bele hametin liu tan amizade entre juventude no membru PNTL sira.

Atividade desportu ne’e mak hanesan footsal (football salaun) n’ebe hala’o iha Kampu Kompañia Alfa BOP Caicoli Dili, hahú husi loron 05-25 Marsu 2015, ne’ebe partisipa husi grupu hamutuk 20 (ruanulu) kompostu husi Universitariu hanesan UNTL, UNDIL no UNITAL, nomos husi Instituisaun Estadu no Governu balun, juventude no PNTL rasik iha grupu 1 husi feto no mane iha grupu 2 (PNTL A no B).

Iha jogu ne’e, grupu ne’ebe mak sai manan na’in ba Grupu Mane mak hanesan PNTL B hetan 10 lugar, PNTL A hetan 20 lugar, no Estudante husi Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) mak hetan 30 lugar, no 40 lugar mak husi Gabinete Prezidente da Repúblika.

Entertantu ba grupu feto iha grupu 2 deit mak PNTL ho UNITAL tamba ne’e sira la hala’o jogu husi inísiu maibe sira tama iha eksibisaun final deit, no iha jogu ne’e grupu feto

laiha ida mak manan, kategoria drow.

“Iha kompetisaun football salaun ne’e, sira ne’ebe mak manan na’in hetan prémiu ho kategoria hanesan tuir mai ne’e: 10 lugar hetan taxa 1 ho osan $750, 20 lugar hetan taxa 1 ho osan $500, 30 lugar hetan taxa 1 ho osan $300, no 40 lugar hetan taxa 1 ho osan $200. No iha mos intrega taxa 1 ba grupu di’ak liu (team terbaik), no intrega mos taxa 1 ho osan $100 ba jogador ida ne’ebe melhor golos (top score),” afirma Koordenador Jerál Footsal, Inspetor Jose Luis Amaral.

Atividade desportiva ne’e hetan apoiu husi Komisaun Organizadora ba Aniversáriu PNTL nian, ho montante orsamentu $3000, nomos hetan apoiu ekipamentus jogu nian husi Federasaun Football Timor Leste.

Entertantu, tinan oin sei hala’o nafatin jogu ne’e hodi komemora aniversáriu PNTL nian, no liu-liu ba grupu feto sira sei hala’o mos jogu hahú husi inísiu to’o remata atu nune’e bele hetan modalidade di’ak ba jogu footsal, liu-liu feto PNTL.

PNTL ekipa B sai 10 lugar ba footsal

UNTUKMU POLISI

Untukmu yang bersigap di persimpangan

Tanpa lelah berdiri

Mengatur kendaraan

Mencegah kecelakaan

Untuk indahnya lalu lintas.

Untukmu yang berbadan tegap di jalanan

Panas terik tak kau lari

Lapar dan dahaga tak kau rasa

Engkau ada untuk keamanan masyarakat.

Untukmu yang bersepatu hitam di jalanan

Berbadan kekar ikat pinggang tebal

Kaca mata riben membuatmu kelihatan berwibawa

Melambai tangan menata indahnya berlalu lintas.

Untukmu yang mengabdi tanpa henti

Inilah hari penuh arti

Mencari arti untuk siapa kau megabdi

Meski kau selalu sering dibenci dan ditakuti

Namun engkau selalu dicari

Tatkala anak negeri sedang berkelahi.

Polisi

Kau tidak disukai namun dicari

Engkau mengabdi untuk negeri

Hari ini kami anak negeri bumi Lorosae

Ingin memuji:KAULAH ABDI NEGERI YANG SELALU ADA DI HATI.

PROFICIAT …PARABENS

AD MULTO ANOS

BOAS FESTAS!

Dari Pastor Paschal Patut, OCarm.

Paschal Patut, OCarm. Lee hela poezia ba

Membru PNTL hotu neébe partisipa misa

iha loron Aniversariu, iha kapela Centru

Formação Academia Comoro

Poezia espesiál ba Aniversáriu PNTL dala XV

Ekipa jogador sira ne'ebe joga kontra pntl, iha footsal caicoli

Foto

s: M

elqu

iade

s do

Nas

cim

ento

/PN

TL

Poezi

a

Desport

u

2322

Page 13: Marsu 2015Abril

Apoiu husi

Foto

Est

evão

Per

eira

/

Superintendente Natércia Eufrázia Soares Martins, sai Komandante Parada iha Loron Aniversariu PNTL ba dala XV iha Centru Formasaun ba Polisia