Marko Pijovic - Pristup izucavanju identiteta u proslosti

UDK 94 (497.6)

ISSN 1840-3875

Historijska traganja Historical Searches

INSTITUT ZA ISTORIJU Br. 8, 1-170, Sarajevo 2011. INSTITUTE FOR HISTORY No. 8, 1-170, Sarajevo 2011

Historijska traganja Historical SearchesIzdava PublisherInstItut Za IstorIju, sarajevo, Bosna i Hercegovina InstItute For HIstory, sarajevo, Bosnia and Herzegovina Meunarodna redakcija International Editorial Board

DaMIr aGII, Filozofski fakultet, Zagreb / Faculty of Philosophy, Zagreb aLe GaBrI, Intitut za novejo zgodovino, Ljubljana / Institute for recent History, Ljubljana aDnan VeLaGI, Fakultet humanistikih nauka, Mostar / the Faculty of Humanities, Mostar raDMILa raDI, Institut za noviju istoriju srbije, Beograd / Institute of recent History of serbia, Beograd serGey roManenKo, Institute of economy russian academy of sciences, Moscow, russia MuHIDIn PeLesI, Institut za istoriju, sarajevo / Institute for History, sarajevo

Glavni i odgovorni urednik Editor-in-chief

Vera KatZ, Institut za istoriju, sarajevo / Institute for History, sarajevo [email protected]

Sekretar Secretary

aIDa LIIna, Institut za istoriju, sarajevo / Institute for History, sarajevo [email protected]

asopis izlazi dva puta godinje / This is semi-annual magazine rukopisi se alju na adresu Instituta za istoriju Manuscripts to be sent to the Institute for History (sa naznakom) za asopis Historijska traganja / indicating that it is for Historical searcHes 71000 sarajeVo, alipaina 9 Bosna i Hercegovina telefon/faks/phone/fax: 033/ 209-364 http://www.iis.unsa.ba e-mail: [email protected] 033/ 217-263

rukopisi se ne vraaju / Manuscripts will not be returned to their authors urednitvo ne odgovara za navode i gledita iznesena u pojedinim prilozima. the editorial board is not to be held responsible for the assertions and views presented in the contributions it publishes.Prijava o izdavanju asopisa Historijska traganja ubiljeena je u nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine application for the publishing of Historical searches has been registerd at: national and university Library of Bosnia and Herzegovina

lanci Articles

Marko Pijovi, PRISTUPI PROUAVANJU IDENTITETA U PROLOSTI Historijska traganja, 8, 2011., [ str. 9-60 ]

UDK: 316:323.1 Pregledni rad

PRISTUPI PROUAVANJU IDENTITETA U PROLOSTIMarko PijoviZagreb, Hrvatska U.lanku.se.raspravlja.o.problematici.identiteta.s.teoretske.razine.i.iz. perspektive. povjesniara.. Autor. nastoji. dati. kratak. presjek. pristupa. ispitivanju. povijesnih. identiteta,. odnosno. identitetnih. skupina.. Meu. ostalim,.ukratko.problematizira.koncept.subjektivnog.i.objektivnog. vezano.za.identitete,.odnosno.njihove.nositelje,.kao.i.za.same.istraivae.koji.se.tih.kategorija.u.svojem.radu.dotiu..Takoer.se.raspravlja.i.o. auto.i.hetero.predodbama,.i.njihovoj.vanosti.za.upoznavanje.identiteta.u.prolosti..Jedan.bi.od.ciljeva.svakog.znanstvenog.zanimanja.za. ovu.temu.trebao.biti.to.detaljnije.i.potpunije.upoznavanje.fenomena.s. kojima.se.povjesniar.susree,.imajui.dakako.na.umu.i.problem.samih. povijesnih. izvora. koji. su. potencijalnom. istraivau. na. raspolaganju.. Stoga.se.u.radu.navode.mogue.perspektive.gledanja.na.identitete,.razliite.razine.s.kojih.bi.povijesne.identitetne.skupine.trebalo.istraivati,. kao.i.viedimenzionalnost.samih.identiteta.o.kojoj.bi.povjesniari.trebali.voditi.rauna..Bavljenje.je.identitetnom.problematikom.zahtjevno. samo.po.sebi,.zbog.vieslojnosti.fenomena.koji.nazivamo.identitetom,. a.u.sluaju.povijesnog.istraivanja.ove.teme.jo.je.vie.tako.zbog.vrlo.esto.oskudne.izvorne.povijesne.grae.iz.daljeg/dubljeg.perioda.prolosti.. Iz.tog.razloga.u.lanku.se.ukazuje.i.na.potrebu.za.veim.oprezom.pri. istraivanju.povijesnih.identiteta,.a.posebno.prilikom.donoenja.(dalekosenih).zakljuaka.o.istima. Kljune rijei:. identiteti,. povijest,. individualno,. kolektivno,. autopredodba,. heteropredodba,. subjektivno,. objektivno,. kultura,. etnicitet,. historiografija

Historijska traganja Historical searches

9


Uvod

itanje.identiteta,.terminolokih.odrednica.koje.se.koriste.za.oznaavanje. odreenih. ljudskih. zajednica,. kao. i. pitanje. pripadnosti. tih. zajednica,1. samo. su. neke. od. gotovo. beskrajno. mnogo. tema. i. izazova. s.kojima.se.povjesniar.susree.u.svojim.istraivanjima..Stoga.u.se.u.ovome. radu.ukratko.osvrnuti.na.neke.od.moguih.razina.pristupa.problematici.identiteta.i.prouavanja.raznih.povijesnih.zajednica,.tj..identitetnih.skupina,.odnosno.pretpostavljenih.identitetnih.skupina..Za.poetak.u.rei.neto.osnovno.o.konceptu.identiteta,.odnosno.pokuati.razjasniti.znaenje.samog.termina identitet,2.dakako,.u.smislu.u.kojem.se.on.upotrebljava.u.drutvenim,.odnosno. drutveno-humanistikim.znanostima.3 Solidno. objanjenje. za. taj. koncept. ponudio. je. D.. Zori:. Od latinskoga pojma idem (to znai.isto) izveden.je pojam identitas to bi u naem jeziku najblie odgovaralo pojmu istovjetnost. Pojam identifikacije (kojom se ostvaruje identitet) izveden je od latinskih pojmova idem+facere (initi) pa je identifikacija injenje poistovjeivanja a identitet je produkt toga injenja. Podruje stvaranja identiteta povijesno je promjenjivo. Ono se kree u rasponu od mitskog do ideologijskog i u njemu su isprepleteni imbenici religijskog,1 2

P

.Vjerske,.etnike,.politike.ili.neke.druge.pripadnosti.

.Detaljnije.o.pojmu,.odnosno.konceptu.identiteta.vidi.npr..u:.Vignoles.V..L.,.Schwartz.S..J.,. Luyckx.K..2011.;.Branaman.A..2010.;.Kalanj.R..2010.;.Sekuli.D..2010.;.Burke.P..J.,.Stets.J..E.. 2009.;.Buckingham.D..2008..1-11.;.Jenkins.K..2008.;.Penjak.D..2006.;.Koruni.P..2006..188197.,.287-296.;.Cifri.I.,.Nikodem.K..2006.;.Maleevi.S..2006..1-57.;.Preli.M..2005.;.TomiKoludrovi.I..Kneevi.S..2004.;.Burke.P..J.,.Owens.T..J.,.Serpe.R..T.,.Thoits.P..A..2003.;.Herak. E..1998..79-.80.

.U.ovom.radu.nee.se.razmatrati.koncept.identiteta.izvan.sfere.drutvenih.znanosti,.kao. npr..identitet.u.matematikom.smislu,.ali.svakako.je.potrebno.napomenuti.da.postoje.brojni. prigovori.vezani.za.upotrebu.pojma.identitet.u.drutvenim.znanostima,.pa.ak.i.prijedlozi. da. se. termin. identitet. iz. njih. posve. izbaci,. jer. je. tu. njegova. primjenjivost. daleko. slabija. nego.u.matematici.ili.logici,.recimo..Iako.sam.zbog.ogranienog.opsega.ovog.rada..kao.i. zbog.injenice.da.u.njemu.i.sam.raspravljam.o.odreenim.problematinim.elementima.koji. proizlaze.npr..iz.koncepta.kolektivnog.identiteta..odluio.ovom.prilikom.ne.ulaziti.dublje. u.navedeno.pitanje,.napominjem.da.smatram.mnoge.od.primjedbi.na.raun.upotrebe.pojma. identitet. u. drutveno-humanistikim. znanostima. opravdanima. i. vrijednima. ozbiljnijega. razmatranja.nego.to.je.to.dosad.bio.sluaj..Za.neke.od.tih.primjedbi.vidi.npr..u:.Maleevi.S.. 2006..13-36. 10Historijska traganja Historical searches

3


rasnog, etnikog, profesionalnog i sl. karaktera. Identitet je, kao posljedica ina poistovjeivanja, skup odlika (ili ak temeljna crta) koje odreuju subjektivnu pripadnost skupu uvjerenja, injenja (ili ljudi), koji (i kojima se) pojedinca povezuju s odreenom sredinom, ljudima, stvarima i dogaajima i na taj nain ga obiljeuju. (Zapravo bi tonije bilo rei da se na taj nain ovjek esto nesvjesno obiljeuje). Osobnost i pripadnost temeljne su odrednice identiteta a obje su proizvod procesa poistovjeivanja. Na taj nain se zatvara krug od izvornog latinskog znaenja pojma identitas do naeg shvaanja pojma identiteta.4.U. svakom.sluaju,.za.koncept.identiteta.kao.operativnog.pojma.u.drutvenim. znanostima.moe.se.ugrubo.rei.kako.je.u.pitanju.znanstveni.konstrukt.koji. se.odnosi.na.samopoimanje.neke.osobe.kao.odvojenog,.odnosno.specifinog. i.samosvojnog.entiteta.(tj..posebnog.u.odnosu.na.druge,.dakako),.odnosno.na. shvaanje.ljudi.(npr..neke.skupine.individua).o.samima.sebi.kao.pripadnicima. odreene.(specifine).grupe.5 Prema.fenomenu.identiteta,.njegovoga.nastajanja,.odravanja.i.razvijanja,. zauzimale.su.se.u.znanosti.razliite.pozicije..Stoga.prije.nego.krenem.na.glavni. dio.rada,.nije.na.odmet.spomenuti.i.dva.najea,.ili.makar.najsukobljenija. pristupa.. Jedan.od.njih.je.esencijalizam..Najkrae.reeno,.esencijalizam.podrazumijeva.postojanje.nekakve.biti.stvari,.ija.bi.odlika.bila.neponovljivost.i.stalnost.6. Prevedeno.u.svijet.identiteta,.moglo.bi.se.rei.kako.esencijalistiki.pogled.polazi.od.pretpostavke.da.identitet.prethodi.pojedincu,.ime.zapravo.determi4 5

.Zori.D..1991..196.

.In social theory and identity theory, the self is reflexive in that it can take itself as an object and can categorize, classify, or name itself in particular ways in relation to other social categories or classifications. This process is called self-categorization in social identity theory; in identity theory it is called identification. Through the process of self-categorization or identification, an identity is formed. In social identity theory, a social identity is a persons knowledge that he or she belongs to a social category or group. A social group is a set of individuals who hold a common social identification or view themselves as members of the same social category. Through a social comparison process, persons who are similar to the self are categorized with the self and are labeled the in-group; persons who differ from the self are categorized as the out-group..Stets. J..E.,.Burke.P..J..2000..224-225..Vidi.usput.i:.Riley.A.,.Burke.P..J..1995. . Prema klasinom esencijalizmu postoje osnovne istinite forme ili sutine; izmeu razliitih formi ne postoji kontinuitet varijacija nego diskontinuitet, a te istinite forme s vremenom se ne menjaju. Moderni esencijalizam ini verovanje da su izvesni fenomeni prirodni, neizbeni i bioloki odreeni..Delamater.D..D.,.Hajd.D....2002..203.Historijska traganja Historical searches

6

11


nira.ljudsko.djelovanje;.on.percipira.identitet/e.kao.fenomene.prilino.vrsto. definirane,. oblikovane,. kao. unaprijed. zadane. pojave. s. odreenom. bitnosti. koja.je.nepromjenjiva.ili.teko.promjenjiva..Primjer.bi.esencijalistikog.pristupa.bio.kada.bi.se.recimo.govorilo.o.vjenoj.danosti.neke.narodnosti,.ili. religijske.pripadnosti:.kada.bi.se.inzistiralo.da.netko.tko.je.roen.od.roditelja. Nijemaca.ili.protestanata,.ne.moe,.i.ne.smije.biti.nita.drugo.osim.Nijemac. ili.protestant,.jer.bi.to.bilo.neprirodno,.te.ni.njegovi.potomci.ne.mogu.biti.ili. postati.neto.drugo,.jer.su.to.nijemstvo.ili.to.protestantstvo.zauvijek.zadani. i.neizmjenjivi.7. Nasuprot.takvom.shvaanju,.u.znanosti.se.pozicioniralo.shvaanje.da.je. stvarnost.drutveno.uvjetovana,.te.drutveno.konstruirana,8.pa.se.takav.pristup.naziva.konstruktivistikim..To.vrijedi,.dakako,.i.za.identitete,.kao.sastavni. dio.ljudske.realnosti..Identitet.se,.dakle,.gradi.i.razrauje,.odnosno.mijenja,. te.bi.u.velikoj.mjeri.bio.stvar.subjektivnog.izbora,.koji.ipak.u.odreenoj.mjeri.7.

No,.takva.shvaanja.koja.nazivamo.esencijalistikim.ne.moraju.biti.prisutna.samo.kada.je. rije.o.identitetu.kao.takvom,.odnosno.o.nekoj.drutvenoj.grupi,.ve.i.kad.se.radi.o.fenomenima.drutvene.naravi.u.irem.smislu,.kao.to.je.recimo.jezik..Kao.primjer.takvog,.esencijalistikog.pristupa,.samo.vezanog.za.sferu.lingvistike,.a.ne.identitetnih.odrednica.i.njihovih. nositelja,. moe. se. uzeti. jedna. opaska. De. Saussurea,. u. kojoj. govori. o. pogrenom. pristupu. nekadanjih. lingvista. izuavanju. razliitih. razvojnih. pojava. u. jeziku:. Prvi jezikoslovci nisu shvatili prirodu fenomena analogije, koji su nazivali lanom analogijom (...) Svaki otklon od uspostavljenog reda za njih je nepravilnost, krenje idealnog oblika. Do tog je dolo zbog iluzije svojstvene tom razdoblju kad su u prvobitnom stanju jezika vidjeli neto vie i savreno, a da se pritom nisu ni zapitali je li prije tog stanja postojalo neko drugo. Svaka sloboda koja bi se uzela bila je za njih odstupanje od pravila, anomalija..De.Saussure.F..2000..241..Upravo.zato.naglaava:.Najozbiljnija metodska pogreka (...) sastoji se u tome da se neki fonetski zakon formulira u prezentu kao da su pojave koje on obuhvaa dane jednom zasvagda, a.ne da se raaju i umiru u dijelu vremena. Tako dolazi do kaosa jer se dokida vremenski slijed dogaaja..Isto..222..Te.potom.upozorava:.(...) izlaemo se opasnosti da u trajno svojstvo pretvorimo jednu izrazito povijesnu injenicu..Isto..223..Za.nas.ovdje.dakako.nisu.bitne.jezine.pojave.same.po.sebi..razlozi. zbog.kojih.se.javljaju,.naini.na.koje.se.one.javljaju,.niti.okolnosti.njihova.nastanka..ve.nas. zanima.upravo.pozivanje.lingvista.na.izvorno,.prvobitno,.nepromjenjivo,.vjeno.i.trajno,.te.na.nekakav.prauzor.kojemu.bi.se.sve.trebalo.pokoravati..Sve.te.navedene.kategorije,. odnosno.misaoni.sklop.iz.kojeg.proizlaze.njihove.upotrebe.u.prethodnom.primjeru,.zapravo. su.podudarni.s.onime.to.se.javlja.u.diskursu.o.identitetima.kada.se.govori.o.prvobitnosti,. zadanosti,.i.nepromjenjivosti..

.Vidi.detaljnije.u.izuzetnoj.studiji:.Berger.P..L.,.Luckmann.T..1992.;.kao.i.u:.Delamater.D..D.,. Hajd.D....2002..208-209..A.usput.vidi.i.vana.opaanja.o.esencijalizmu.i.konstruktivizmu:. Sekuli.D..2010..28-45. 12Historijska traganja Historical searches

8


zavisi.od.drutvenog.okruenja.(koje.se,.dakako,.i.samo.mijenja)..9.Drutva. nastoje.utjecati.na.misli.i.ponaanje.individue.(ali.i.kolektiva),.premda,.kao. to.znamo,.drutvena.stvarnost.i.kultura.su.rijetko.kada.uniformne,.odnosno. pojedinci.i.kolektivi.nisu.samo.pasivni.promatrai.u.svijetu.drutvenosti..No,. ono.to.je.ovdje.bitno.rei.jest.da.ljudi.stvaraju.i.odravaju.razliite.drutvene. fenomene. (meu. njima. i. identitet/e). putem. drutvene. prakse,. a. time. se. stvarnost.ispostavlja.proizvodom.drutvene.interakcije,.odnosno:.mi kao ljudi konstruiemo svoje i tue identitete kroz svakodnevne meusobne susrete i druge drutvene interakcije.10. Razliku. izmeu. esencijalistikog. i. kostruktivistikog. stajalita. dobro. je. sroio.Sekuli:.Osnovni put osporavanja esencijalizma je upozoravanje na socijalne i kulturne procese na kojima su identiteti konstruirani i koji ih mijenjaju. Ako hrvatski identitet ne lei u hrvatskome genu, nego u sloenom procesu sukoba, asimilacije i povlaenja granice prema drugima, onda je jasno da on nije objektivno bioloki ili povijesno dan i zadan, nego stvoren, konstruiran i podlijee rekonstrukciji. Nasuprot tom konstruktivistikom shvaanju identiteta stoji esencijalistiko, objektivistiko shvaanje, koje smatra da identiteti imaju neku svoju sutinu, esenciju, koja se nalazi iza provodne promjenljivosti i gdje je zadatak znanosti da otkrije tu sutinu. (...) S druge strane stoji socijalni konstruktivizam koji kae da takve esencije nema i da razumijevanje identiteta nije nita drugo nego razumijevanje povijesnoga procesa njegove konstrukcije. Iz tih dviju orijentacija izvlae se i fundamentalno razliita pitanja koja moemo postaviti znanosti. Sa stajalita esencijalizma opravdano je postaviti pitanje o pravom identitetu. Mora postojati objektivni, znanstveni, esencijalistiki9

. Pritom. se. uzima. da. je. realnost. svakodnevnog. ivota. umnogome. zajednika: druge osobe opaaju realnost na umnogome slian nain, sastavljenu od slinih dogaaja, osoba, radnji i reda..Delamater.D..D.,.Hajd.D....2002..210..Tu.je.krucijalna.uloga.jezika,.jer.nam.on.daje. osnove.na.kojima.formiramo.smisao.svijeta,.odnosno.osigurava.nam.znaenje.kojim.interpretiramo.doivljaje,.omoguavajui.nam.istovremeno.da.podijelimo.svoje.iskustvo,.te.da.vlastite.doivljaje.uinimo.dostupnim.drugima.(usput.o.jeziku.i.identitetu.vidi.u:.Thornborrow. J.,.2004.).. Jezik.nam.obezbeuje kategorije ili tipizacije koje koristimo da bismo klasifikovali dogaaje i osobe i da bismo ih doveli u red..Delamater.D..D.,.Hajd.D....2002..210..Ta.tipizacija.stvarnosti.vremenom.se.institucionalizira:.zajednika tipizacija ljudi i dogaaja vodi do stvaranja navike..Stvaranje navike ini da ponaanje drugih bude predvidivo, i podstie aktivnosti udruivanja. Jednom kada tipizacija ili praksa postanu navika, to ih ini oekivanim, a mehanizmi socijalne kontrole razvijaju se da ih ouvaju..Isto. .Ber.V..2001..41. 13

10



nain koji e odgovoriti na pitanje jesam li ja zapravo Hrvat ili neto drugo. (...) Nasuprot tome, sa stajalita socijalnoga konstruktivizma to nisu pitanja na koja se moe znanstveno odgovoriti. Znanost moe samo rekonstruirati povijesni proces konstrukcije identiteta, kako se povlae granice prema drugima, s tim da su u svakome asu te granice porozne i redefiniraju se. To redefiniranje ne ovisi o nikakvim esencijama, nego o povijesnim i politikim procesima.11 Identitet.se,.dakle,.moe.oblikovati.na.razliite.naine:.npr..putem.komunikacije.i.djelovanja.pojedinca.ili.skupina,.moe.nastajati.i.razvijati.se.takoer. i.djelovanjem.drutvenih.struktura.i.drutvenih.okvira.na.pojedinca.ili.skupinu,.odnosno.meuigrom.svih.ovih.elemenata.12.Identitet.se.stoga.manifestira. i.kao.rezultat.igre.moi,.drutvenih.konflikata,.zahtjeva.za.priznanje.individue.ili.kolektiva.i.sl.13.Ono.to.je.svakako.bitno,.jest.da.je proces identifikacije, kao proces odreivanja istosti i razliitosti, drutvenoga karaktera, a time je i svaki identitet drutveni (socijalni) i relacijski.14.Naime,.identitet.se.formira.u. relaciji,.tj..u.odnosu.prema.nekome.ili.neemu,15.stoga.je.vano.istaknuti.da. taj.odnos.prema.nekome.ili.neemu.predstavlja.jednu.od.osnova.oblikovanja. identiteta..Dakle,.fenomeni.identiteta.i.identificiranja.podrazumijevaju.postojanje.odnosa.prema.sebi.i.drugima.16.Odnos.prema.sebi.(bilo.pojedinca,.bilo.11 12 13

.Sekuli.D..2010..29-30. .Pogledaj.npr.:.Burke.P..J..2004.

.Identitet je konstrukt koji nastaje iz suprotstavljanja jedne grupe drugim grupama s kojima je u doticaju..Kalanj.R..2003..56. .Cifri.I.,.Nikodem.K..2007..332..Vidi.usput.i:.Kalanj.R..2003..56-62. .Primjera.radi,.pod relacijskim identitetom misli se na sadraj (obiljeje grupe) relacijske dimenzije, prema kojemu se uspostavlja odnos prisnosti i koji se procjenjuje vanim za osobno pripadanje i ponaanje..Cifri.I.,.Nikodem.K..2007..334..In modern sociology (...) relationalism usually defines social human practices as ceaselessly re-constituted, re-shaped and re-organized by the on-going flow of the very structure of their reciprocal relations, and not merely by their respective personalities or identities. (...) In relationalism (...) things are what they are because of their location and movement in a network or system of forces; they do not assume a fixed and constant position in the network because of their essential properties. A network is a field of relationships between nodes that vary with their relationships. A cell becomes part of the liver, not the brain, not because its inherent nature is to become a part of the liver, but because a complex interaction between the selective activation of its DNA, and the network of other cells to which it becomes linked, makes it so..Tsekeris.C.,.2010..140..

14 15

.O.identitetu,.sebi,.i.drugima.vidi.u:.kvorc.B..2008..7-12.;.Lujanovi.N..2010..11-16.;. Vignoles.V..L.,.Schwartz.S..J.,.Luyckx.K..2011..6-7. 14Historijska traganja Historical searches

16


kolektiva). moe. znaiti. i. svijest. o. sebi17. te. o. svojim. obiljejima. (i. njihovim. vrijednostima).u.odnosu.na.(vrednovanje).obiljeja.nekoga.drugoga.(stoga.se. odnos.prema.sebi.moe.promatrati.i.kao.samoprocjena.(pojedinca.ili.skupine). o.sebi).18.Zato.su.za.identitet/e.pojedinca.ili.kolektiva,.odnosno.drutvenih. skupina,.posebno.znaajna.ona.obiljeja.koja.ih.ine.prepoznatljivima.u.oima.i.svijesti.drugih,.odnosno.ona.obiljeja.za.koja.oni.smatraju.da.ih.ine. drugaijima.od.drugih,.posebnima.u.odnosu.na.druge,.dakle,.koja.ih.ine. drugima.u.odnosu.na.druge.19.Pritom.je.krucijalno.imati.na.umu.sljedee:. Svaka je identifikacija u isti mah i diferencijacija. U procesu identifikacije (...) na prvome je mjestu upravo htijenje da se oznai razgranienje izmeu njih i nas, naime da se utvrdi ono to se naziva granicom. (...) Ono to razdvaja dvije etniko-kulturne grupe nije prvotno kulturna razlika (... odvojenost, granicu stvara htijenje za razlikovanjem.20Jedna skica za poetak (tri razine promatranja identiteta)

Za. poetak. u. tek. skicirati. pristup. prouavanju. identitetnih. fenomena. koji.bi.za.cilj.imao.to.bolje.upoznavanje.istih..Poeljno.je.da.vodimo.rauna. o.barem.tri.razine.(promatranja).identiteta.koje.su.od.znaaja.za.istraivaa,. te.na.koje.bi.svakako.trebalo.obratiti.pozornost.i.sve.ih.pokuati.uzeti.u.obzir. prilikom.bavljenja.identitetima.. U.pitanju.su:. ime,.odnosno.ono.to.moemo.nazvati.identitetnom oznakom.(i.to.se. odnosi.na.naziv.neke.zajednice) narav.identiteta,.odnosno.pitanje.kakav.je.identitet,.tj..o.kojem.se.tipu. identiteta.radi.(da.li.o.vjerskom,.stalekom,.odnosno.klasnom,.etnikom.itd.) sadraj. identiteta,. tj.. pitanje. koje. se. dotie. raznih. elemenata. (npr.. obrasci.ponaanja,.razni.rituali.i.obiaji,.nonja,.i.uope.folklor.itd.). koji.konstituiraju,.ili.bar.karakteriziraju.(tj..koji.su.karakteristini.za).17 18 19

.Usput.vidi:.Kihlstrom.J..F.,.Beer.J..S.,.Klein.S..B..2003. .Vidi.npr.:.Stryker.S.,.Burke.P..J..2000.

.Pod.pojmom.drugi,.odnosno.drugost,.moe.se,.naravno,.podrazumijevati.itav.niz.sadraja,.tj..razlikovanje.se.moe.vriti.po.brojnim.osnovama.20

.Kalanj.R..2003..64..Vidi.usput.i:.Schpflin.G..2001..5-9. 15



odreeni.identitet,.odnosno.zajednicu.koja.posjeduje.tj..batini.taj. identitet..Pritom.istraiva.problem.sadraja.moe.promatrati.s.nekoliko podrazina:. a). obraanjem.pozornosti.na.one.elemente.koje.pripadnici.odreene. zajednice. dre. znaajnima. za. svoj. identitet. i. svoju. meusobnu. solidarnost. (nezavisno. od. toga. koliko. znaajnima. te. elemente. moda.doivljava.sam.istraiva);. b). obraanjem. pozornosti. na. one. elemente. koje. istraiva. smatra. znaajnima.za.odreenu.identitetnu.skupinu.(nezavisno.od.toga. doivljava.li.te.iste.elemente.i.sama.ta.skupina.znaajnima.ili.ne);. c). obraanjem. pozornosti. na. sve. elemente. koji. se. mogu. primijetiti. i.povezati.s.nekom.skupinom:.nezavisno.od.toga.jesu.li.moda.ti. elementi,.odnosno.neki.od.njih,.svojstveni.i.za.neke.druge.zajednice. (ova.opaska.takoer.vrijedi.i.za.a i.b primjere);.nezavisno.od.toga. smatra.li.te.elemente.sam.istraiva.posebno.znaajnima.ili.ne,.za. identitet. i. postojanje. prouavane. zajednice. te. nezavisno. od. toga. smatra. li. ih. prouavana. zajednica. posebno. znaajnima. ili. ne,. za. samu.sebe.21. Ove.se.navedene.razine,.dakako,.daju.istraivati,.odnosno.pokuati.istraiti,.sagledavajui.fenomen.identiteta.kako.iz.perspektive.autopredodbi,.tako. i.iz.perspektive.heteropredodbi.22.

.Naravno,.podrazumijeva.se.da.e.od.mjere.u.kojoj.se,.iz.kojeg.god.razloga,.neki.kulturni. elementi.doivljavaju.vanima.za.identitet.neke.zajednice,.zavisiti.i.to.koliko.e.se.u.svakodnevnom.ivotu.tim.elementima.pridavati.panja.od.strane.iste.te.zajednice..22 .Jasno,.najpotpunije.bi,.odnosno.najmanje.manjkavo.istraivanje.bilo.ono.koje.bi.se.uspjelo. dotaknuti. svih. navedenih. razina. problematike. . i. to. iz. perspektive. oba. spomenuta. tipa. predodbi..Vidi.usput.o.nekim.aspektima.ove.problematike.u:.Vignoles.V..L.,.Schwartz.S..J.,. Luyckx.K..2011..4-5..O.auto.i.hetero.predodbama.biti.e.rijei.nie.u.radu..Detaljnije.o.toj. problematici.vrijedi.konzultirati.i:.Duki.D..2009..

21

16



Primjer jednog od moguih pristupa prouavanju identiteta (i njegovih nositelja)

Za. poetak. bih. napomenuo. kako. pojam. identitetna skupina/identitetna zajednica.u.ovom.radu.koristim.kao.kolokvijalan.termin.koji.se.odnosi.na.bilo. koju.(pretpostavljenu).zajednicu.koja.ima.neki.(pretpostavljeni).identitet,.ne. ulazei.pritom.u.narav.tog.identiteta.(odnosno.u.pitanje.radi.li.se.o.vjerskom,. etnikom,.regionalnom,.ili.kakvom.drugom.identitetu).. Historijska.su.svjedoanstva.o.nekome.ili.neemu,.s.kojima.se.prilikom. svojih. istraivanja. povjesniar. susree,. moglo. bi. se. rei. neujednaena.. Ti. izvori,. kako. ih. esto. nazivamo,. razliitih. su. profila. i. kreu. se. od. raznih. tipova. pisanih. izvora,. do. irokoga. spektra. razliitih. drugih. vrsta. materijalnih. ostataka. koji. su. nam. ostali. sauvani. iz. ovog. ili. onog. perioda. prolosti.. Ipak,.sva.se.ta.svjedoanstva.o.prolosti..ukoliko.diskutiramo.o.identitetima. .mogu.ugrubo.podijeliti.na.dva.tipa.svjedoanstava:.svjedoanstva.o samome sebi.i.svjedoanstva.o drugome..Stoga.bi.se.na.ovome.mjestu.u.raspravu.moglo. uvesti. dva. koncepta. koja. bi. se. odnosila. na. maloprije. spomenutu. podjelu,. odnosno.na.tipove.svjedoanstava.s.kojima.se.susreemo,.a.to.bi.bili..ovdje. ih.uvjetno.tako.nazivam..unutarnji moment.i.vanjski moment..Unutarnji bi. se moment.odnosio.na.percepciju.samoga.sebe.i.na.svjedoanstva.o sebi,.dok. bi.se,.s.druge.strane,.termin.vanjski moment.odnosio.na.percepciju.(nekoga. ili.neega,.tj..neke.pojave).od.strane.promatraa,.odnosno.na.svjedoanstva. (izvana). o drugome.. U. znanosti. je. uglavnom. uobiajeno. ta. dva. momenta. nazivati.autopredodbom.i.heteropredodbom,.stoga.u.se.od.sada.te.nomenklature.drati.u.ovom.radu.. Pritom.je.vano.napomenuti.da.se.imagologija,23.u.okviru.koje.se.esto. koriste.ovi.pojmovi.(auto.i.hetero.predodbi),.kao.istraivaka.grana.komparativne. knjievnosti,. primarno. bavi. prouavanjem knjievnih predodbi o stranim zemljama i narodima (heteropredodbe) te o vlastitoj zemlji i narodu (autopredodbe).24.Ukoliko.problem.nastojimo.sagledati.(i).iz.povjesniarske. perspektive,.ovdje.nas.naelno.nee.zanimati.samo.knjievne.predodbe,.ve. bilo.kakve.predodbe,.odnosno.izvori/podaci.bilo.kakve.provenijencije,.a.koji.23 24

.Vidi.detaljnije.u:.Leerssen.J..2007.. .Duki.D..2009..5. 17



svjedoe. o. nekome/nekima. ili. neemu.. Takoer,. ne. trebaju. nas. interesirati. samo.podaci.o.zemlji,.ili.samo.podaci.o.narodu..ve.o.bilo.kakvom.identitetnom.fenomenu,.odnosno.pojedincu.ili.skupini.ljudi.za.koje.pretpostavljamo. da.su.posjedovali.nekakav.identitet..Ovo.treba.imati.na.umu,.budui.da.time. donekle.modificiramo,.odnosno.proirujemo.sferu.interesa.u.odnosu.na.onu. koja.je.najee.(iako.ne.i.iskljuivo).prisutna.u.imagologiji.25 Dakle,.moemo.rei.da.nas,.kada.prouavamo.odreenu.ljudsku.zajednicu,.te.kada.se.konzultiramo.s.izvorima.koji.u.ovom.ili.onom.kontekstu.o. njoj.svjedoe,.zanima..ukoliko.takva.svjedoanstva.postoje..to.i.kako.ta. zajednica.(ili.netko.tko.joj.pripada).svjedoi.sama.o.sebi..Ujedno.nas.zanima. i.to.o.dotinoj.zajednici.svjedoi.netko.izvana,.tj..eventualni.promatrai.(naravno,.ukoliko.ih.ima)..Jasna.stvar,.u.takvim.svjedoanstvima.moe.postojati. i.mnogo.vie.podataka.od.puke.informacije.o.tome.kako.se.npr..neka.zajednica.zove,.odnosno.imenuje,.stoga.bismo.radi.potpunijeg.pojanjenja.koncept. auto.i.hetero.predodbe.mogli.nadopuniti.konstatacijom.kako.se.koncept. autopredodbe.ne.odnosi.samo.na.to.kako.netko.sam.sebe.percipira.(tj..prepoznaje),.odnosno.kako.netko.sam.sebe.naziva.(odnosno.identificira)..nego. i.na.sva.druga.svjedoanstva.koja.je.netko.posvjedoio,.te.ostavio.o.samome. sebi;.dok.se.koncept.heteropredodbe.ne.odnosi.samo.na.to.kako.netko izvana.(npr..promatrai,.putopisci,.kroniari.itd.).prepoznaje.(ili.recimo.imenuje). neku.osobu/grupu.ljudi.koju.promatra..nego.i.na.sva.druga.svjedoanstva. od.strane.nekog.promatraa,.odnosno.izvanjca,.koja.je.taj.promatra.(ili.vie. njih).ostavio.o.nekoj.zajednici.koja.nas.zanima.26 Ovo.navedeno.je.tek.skica,.tj..pojednostavljeni.prikaz..Naime,.taj.povijesni. netko,.dakle.taj.na.promatra.ili.svjedok,.ne.mora.nuno.biti.jedna.osoba. (iako.naravno.moe),.tj..ne.mora.se.raditi.o.svjedoanstvu.jedne.individue,. niti.ak.o.nekakvom.pisanom.tragu,.ve.se.moe.raditi.i.o.svjedoanstvima. koja.su.npr..nastala.kao.rezultat.nekakvog.drugaijeg.nastojanja.ire.zajednice,. ili.jednog.njenog.dijela..Tako.bismo,.primjera.radi,.pod.autopredodbu.mogli. svesti.i.kakve.rimske.freske.koje.prikazuju.npr..scene.iz.seoskog.ivota.antikih. Rimljana,.a.koje.su.ouvane.na.zidu.neke.graevine.iz.rimskoga.perioda..To.25 26

.Vidi.jo.o.imagologiji.kod:.Dyserinck.H..2003..

.U.kontekstu.rasprave.o.auto.i.hetero.predodbama,.vidi.usput.za.etsko.i.emsko.kod. kulturolokih.istraivanja.u:.Rihtman-.Augitin.D..1984..15.;.Supek-Zupan.O..1976..57-76.;. Spaji-Vrka.V..1996..278. 18Historijska traganja Historical searches


bi.nam,.dakle,.bilo.svjedoanstvo.koje.su.nam.ostavili.ili.sami.protagonisti.tih. rimskih.seoskih.rabota,.ili.(mnogo.vjerovatnije).njihovi.sunarodnjaci.koji. su.bili.zainteresirani.za.(slikovno).biljeenje.stvarnosti.koja.ih.je.okruivala..S. druge.strane,.neke.od.rimskih.slavoluka.koje.su.dali.izraditi.pojedini.imperatori,.tj..one.dijelove.tih.slavoluka.koji,.recimo,.prikazuju.bitke.Rimljana.s.nekima.od.barbarskih.naroda,.odnosno.s.pripadnicima.tih.barbarskih.naroda. (u. njihovim. karakteristinim. nonjama,. i. s. njihovim. specifinim. orujem. i. sl.),.mogli.bismo.uzeti.kao.neto.to.se.moe.svesti.pod.heteropredodbu,.jer. na.neki.nain.predstavlja.(izvanjsko).svjedoanstvo.o.nekoj.zajednici.s.kojom. su.se.izvanjci.(u.ovom.sluaju.Rimljani).imali.prilike.susresti..Ovakvih.i.slinih.primjera.iz.blie.ili.dalje.prolosti,.te.iz.raznih.dijelova.svijeta,.ima.dakako. vrlo.mnogo.27O subjektivnom i objektivnom (s obzirom na provenijenciju izvora)

Na.ovome.bih.mjestu.elio,.za.potrebu.rasprave,.u.priu.o.(historijskim). svjedoanstvima.uvesti.jo.dvije.podjele,.odnosno.(pod)grupe..za.koje.takoer.treba.imati.na.umu.da.su.proizvoljne,.tj..uvjetne..Njih.bi.inila.subjektivna svjedoanstva.i.objektivna svjedoanstva..Pitanje.koncepta.kako.subjektivnog,.tako.i.objektivnog,.ini.se.nezaobilaznim.kada.se.govori.o.ovoj.temi,.pa.je. potrebno.pozabaviti.se.i.time..Za.poetak.vrijedi.citirati.poznato.Carrovo.stajalite.koje.se.dotie.pitanja.subjektivnog.i.objektivnog.u.povijesnoj.znanosti:.U jednom ranijem predavanju ve sam ustvrdio da se drutvene znanosti meu njima i povijest ne mogu prilagoditi teoriji spoznaje koja razdvaja objekt i subjekt i namee strogo odvajanje izmeu promatraa i promatranog (...). injenice u povijesti ne mogu biti posve objektivne jer su one postale povijesnim injenicama samo na temelju znaenja koje im je dao povjesniar..Objektivnost u povijesti ako jo uvijek elimo upotrebljavati uobiajeni termin ne moe biti objektivnost injenice, ve jedino objektivnost odnosa, odnosa izmeu injenice i interpretacije, izmeu prolosti, sadanjosti i budunosti.28.

27 .Za.primjere.iz.srednjeg.vijeka.i.antike.vidi.u:.Cameron.A..1992;.Hlscher.T..2004..Usput,.u. kontekstu.spominjanog.imagolokog.pristupa,.vidi.i.zanimljive.studije:.Grorichard.A..1988.;. Duki.D..2004.;.kao.i.korisne.zbornike.radova:.Beller.M.,.Leerssen.J..2007.;.Alenius.K.,.Flt.O.. K.,.Mertaniemi.M..2008. 28

.Carr.E..H..2004..100. 19



Ne. ulazei. u. analizu. same. autorove. izjave,. ovdje. bih. se. prije. svega. elio. dotaknuti. predmeta. te. njegove. misli,. naprosto. kako. bih. pokuao. makar. povrno.oslikati.neke.aspekte.problema.s.kojima.se.susreemo,.ako.i.kada.u. raspravu.o.(povijesnim).identitetima.uvodimo.koncepte.objektivnog i subjektivnog.29.Kada.govorimo.o.objektivnom,.upotreba.e.tog.pojma.dakako.zavisiti. i.od.razine.s.koje.se.gleda.na.prouavani.fenomen,.kao.i.od.samog.sadraja. koji.dovodimo.u.vezu.s.tim.terminom..Naveo.bih.samo.dva.primjera:. Prvi. bi. se. primjer. odnosio. na. situaciju. u. kojoj,. recimo,. imamo. posla. s. pojmom.objektivno.kao.sinonimom.za.izvanjsko.svjedoanstvo.o.nekome. ili.neemu..i.to.izvanjsko.u.smislu.da.potjee.izvana,.dakle.od.nekoga.tko. dolazi.izvan.kruga.same.zajednice.koju.se.prouava.. Drugi.bi.se.primjer.odnosio.na.objektivno.kao.izvanjsko..ali.u.ovom. sluaju.bi.se.radilo.o.izvanjskom.kao.neemu.to.se.odnosi.na.svjedoanstva. o.vanjskim,.u.smislu.materijalnim.(a.ne.duhovnim,.odnosno.misaonim),.odnosno.izvana.uoljivim.i.prepoznatljivim,.tj..izvana.vidljivim.(kulturnim).elementima.koji.krase.neku.zajednicu..nezavisno.od.toga.jesu.li.svjedoanstva. potekla.od.izvanjca,.ili.od.samih.pripadnika.promatrane.skupine.. to.se.tie.prvog.primjera,.kada.dakle.spominjemo.objektivno.kao.izvanjsko.svjedoanstvo,.tj..objektivno.u.smislu.(npr..pisanog).svjedoanstva.koje. do.nas.dolazi.preko.nekog.izvanjca.(dakle.nekog.tko.nije.izvorno.pripadnik.prouavane.zajednice),30.potrebno.je.primijetiti.kako.se.esto.upravo.na. svjedoanstva.koja.nam.o.nekoj.zajednici.dolaze.od.nekoga.izvana.oslanjamo. kada. se. bavimo. razmatranjem. povijesti. razliitih. podruja. i. zajednica. koje. su.na.njima.obitavale..To.je.npr..sluaj.s.veinom.skupina.koje.su.naseljavale. Balkan.u.rano.srednjovjekovno.doba..gdje.nam.za.prvih.nekoliko.stoljea. njihove.povijesti.(npr..pisani).podaci.potjeu.uglavnom.iz.stranih.izvora.(franakih,.bizantskih.itd.),.ali.recimo.i.s.mnogim.zajednicama.koje.su.naseljavale. antiku.Europu..o.kojima.nam.pisane.informacije.gotovo.iskljuivo.potjeu. od.helenskih.i.rimskih.autora.(tj..autora.koji.su.pisali.grkim.i.latinskim.jezikom)..U.takvim.sluajevima.nam.je.kategorija.objektivnog zapravo.neizbjeno. povezana.s.onom.subjektivnog,.jer.se.u.tom.sluaju.suoavamo.i.s.(krajnje). uvjetno.reeno.objektivnim.svjedoanstvom..utoliko.to.nam.se.donosi.po29 30

.Vidi.usput.poneto.o.subjektivnom,.objektivnom.i.sociologiji.u:.Sekuli.D..2010..25-28.

.U.ovom.bi.se.sluaju.impliciralo.da.subjektivno.oznaava.svjedoanstva nekoga.iz.same.zajednice.koja.je.u.pitanju..u.odnosu.na.objektivno.koje.bi.dolazilo.od.nekoga.tko.je.izvanjac.Historijska traganja Historical searches

20


gled.promatraa,.dakle.osobe.koja.promatra.neku.zajednicu,.ali.ne.ivi.nuno. njihovu.svijest,.i.ne.dijeli.nuno.njihov.sustav.vrijednosti,.ili.njihove.obiaje,. ve.ih.moda.tek.biljei..S.druge.strane.ujedno.nesumnjivo.imamo.posla.i.sa subjektivnim.svjedoanstvom..utoliko.to.nam.se.daje.pogled.iz.perspektive. neke.osobe,.tj..linosti,.a.time.je.i.samo.svjedoanstvo.u.odreenoj.mjeri.neizbjeno.subjektivno..Iz.te.perspektive.gledajui,.moemo.rei.kako.neto.to.bi. se.moglo.nazvati.objektivnim.u.punom.smislu.te.rijei.zapravo.i.ne.postoji,. budui.da.su.ljudska.svjedoanstva.gotovo.uvijek.obiljeena.nekim.specifinim.kontekstima.u.kojima.su.nastajala,.emocionalnim.i.drugim.stanjima.onih. koji.su.ih.biljeili.i.tome.slino.. .U.sluaju.drugog.primjera,.kad.govorimo.o.objektivnom.kao.neemu.to. se.odnosi.na.svjedoanstva.o.izvanjskim.u.smislu:.izvana.uoljivim,.odnosno.izvana.vidljivim.elementima.koji.krase.neku.zajednicu,31.tj..koji.svjedoe.o.njoj,.opet.nailazimo.na.opravdane.razloge.za.oprez..Tu,.naime,.moemo. imati.posla.s.podacima.koji.do.nas.dolaze.kako.preko.autopredodbe,.tako.i. putem.heteropredodbe..i.mogu.se.odnositi.na.razne.fenomene.poput.npr.. podataka. o. narodnoj. nonji,32. kultovima,. te. uope. folkloru,. pa. zatim. govoru,.ali.i.podatke.u.vidu.materijalnih.ostataka:.poput.nakita,.orua,.oruja,. zatim.arhitekture.itd..Ovdje.se.dakle.moe.raditi.i.o.informacijama.koje.su.do. nas.stigle.putem.svjedoanstva.nekog.autora,.odnosno.nekog.pisanog.izvora.o. danim.kulturnim.karakteristikama.neke.skupine,.ali.se.moe.raditi,.recimo,.i. o.arheolokim.ostacima.koji.nam.svjedoe.o.neijoj.kulturi,.odnosno.kulturnom.stvaralatvu...U.ovom.bi.se.sluaju.impliciralo.da.subjektivno.oznaava.samoizjanjavanje,.tj..samopoimanje,.odnosno.unutarnju,.psiholoku,.tj..na.prvi.pogled.skrivenu.dimenziju.neke.prouavane. pojave.(osobe,.ili.grupe.ljudi)..u.odnosu.na.objektivno.koje.bi.prije.svega.oznaavalo.vanjsku. dimenziju,.tj..odnosilo.se.na.materijalne.manifestacije.i.na.izvana.uoljive.karakteristike.te. prouavane.pojave. .Pojam.narodna.ovdje.stavljam.pod.navodnike.jer.se.ponekad.iz.znanstvenog.diskursa.stjee.dojam.da.su.jedine.narodne.nonje..i.uope.narodni.obiaji..oni.seoski,.tj..oni.iz. ruralnih.sredina,.kao.da.u.gradovima.ne.ivi.narod.koji.takoer.ima.obiaje.i.vjerovanja,. ve.valjda.neto.drugo..To.je,.dakako,.pogrena.percepcija,.dijelom.uvjetovana.i.kulturnim. nasljeem.koje.je.dobrano.ruralno.(ili.se.barem.ta.percepcija.stvarala,.tj..ta.ruralna.dimenzija.kulture.(pre)naglaavala)..a.iz.kojega.dobar.dio.svog.sadanjeg.kulturnog.oslonca.crpe. mnoge.suvremene.jugoistonoeuropske.nacije..O.tom.se.problemu.narodnog,.te.nesrazmjeru. u. inzistiranju. na. ruralnim. elementima. kulture. u. odnosu. na. urbane,. poneto. moe. nai. u:. Ivanevi.R..1999..228-229.;.te.kod:.Rihtman-Augutin.D..1984..186.Historijska traganja Historical searches32 31

21


Za. ovaj. se. profil. izvora,. tj.. svjedoanstava,. takoer. moe. navesti. odreene. probleme. vezane. za. objektivno,. tj.. objektivnost.. Recimo,. na. prvi. bi. se.pogled.moda.moglo.uiniti.kako.bi.objektivnije.objektivno.svjedoanstvo,.odnosno.nepristranije.izvanjsko.svjedoanstvo.o.nekoj.zajednici,.tj..o. nekom.drutvu,.mogli.predstavljati.upravo.razni.tipovi.arheolokih.ostataka,. odnosno.elemenata.materijalne.kulture..Ali,.ni.tu.stvari.nisu.jednostavne..S. jedne.strane,.budui.da.su.nam.arheoloki.ostaci.nasljee.ostavljeno.od.neke. konkretne.zajednice,.moemo.se.zapitati.u.kojoj.je.mjeri.uope.mogue.odvojiti.samopoimanje.te.zajednice.od.onoga.to.ona.stvara.i.ostavlja.za.sobom;. dok.s.druge.strane.ipak.moramo.biti.oprezni.pri.eventualnom.zakljuivanju.o. arheolokim.ostacima.kao.o.neemu.to.bi.bilo.usko.vezano.uz.samopoimanje. neke.skupine.(a.takoer.treba.voditi.rauna.i.o.tome.da.moe.postojati.vie. razina. i. tipova. samopoimanja. o. kojima. bi. se. u. nekom. konkretnom. sluaju. moglo.raditi)..i.to.zato.to.je.materijalno.stvaralatvo.kao.takvo.(npr..obua,. odjea,.tj..nonja,.predmeti.za.svakodnevnu.upotrebu,.ili.recimo.arhitektura,. kao.i.materijal.koji.se.koristi.pri.gradnji).u.velikoj.mjeri.vezano.i.za.meteoroloke,.ekoloke,.geografske,.i.druge.(dakle.od.ljudi.i.njihovog.samopoimanja. nezavisne).uvjete.u.kojima.oni.koji.ga.kreiraju.ive..Zato.je.ovdje.potrebno. naglasiti. kako. je. unatrag. nekoliko. desetljea. praksa. poistovjeivanja. raznih. materijalnih. (arheolokih). ostataka. i. . primjera. radi. . navodnog. etnikog. identiteta.onih.kojima.su.ti.ostaci.pripadali,.tj..izjednaavanja.neije.etninosti.i.arheolokih.ostataka.koji.bi.o.toj.etninosti.navodno.svjedoili,.s.pravom. dovedena.u.pitanje,.a.zatim.i.odbaena.od.brojnih.znanstvenika..Pojednostavljeno.reeno,.kultura.i.etninost.ne.mogu.se.a priori.poistovjeivati,.a.kulturne. se.granice.rijetko.preklapaju.s.granicama.etnosa/naroda.33. Kao.interesantan.primjer.moemo.navesti.dinarske.prostore..Iz.injenice. da. postoje. slinosti. u. nonjama. kao. i. u. mentalitetu,. izvode. se. ponekad. zakljuci.o.istorodnosti.dinarskih.populacija,.a.koja.bi.proizlazila.iz.tih.navedenih. slinosti.. Za. ovu. raspravu. pritom. uope. nije. bitno. jesu. li. dinarske. populacije.(one.s.junoslavenskih.prostora).etniki.ili.jezini.srodne.(oito.je. da.jesu),.ve.je.bitno.to.da.se.tek.iz.nonje.i.mentaliteta.to.svakako.ne.moe. izvoditi.kao.zakljuak..Etnika,.ili.recimo.jezina.srodnost.Dinaraca..Srba,..Neto.vie.informacija.o.toj.temi,.zajedno.s.pregledom.dijela.literature.koja.se.tim.pitanjem. detaljnije.bavi,.donose.npr.:.Dino.D..2008..i.Curta.F..2007.;.a.vidi.usput.i:.Trubaov.O..2005.. 43.,.68.,.70-71..76-83.,.119-120. 22Historijska traganja Historical searches33


Crnogoraca,.Bonjaka.i.Hrvata..sigurno.ne.proizlazi.iz.njihove.nonje,.niti. iz.mentaliteta..Naime,.identian,.ili.makar.izuzetno.slian.mentalitet.imaju.i. Makedonci.Mijaci,.pa.Grci.po.planinskim.predjelima.Moreje,.tj..Peloponeza.i. Krete,.zatim.Talijani.dijelova.june.Italije,.ili.recimo.sa.Sicilije,.kao.i.neke.armenske.grupacije.s.Kavkaza,.da.ne.nabrajam.dalje..Ta.srodnost.koja.je.zaista. vidljiva.u.mnogim.sferama.poput.nonje.(npr..karakteristine.kape.koje.asociraju.na.nau.dinarsku.kapu,.zatim.odjea.od.vune,.kao.rezultat.uzgoja.ovaca,. tj..sitne.stoke),.potom.slini.glazbeni.instrumenti,.slini.elementi.arhitekture. (kamene.kue),.te.neosporne.slinosti.u.mentalitetu.(naglaeno.patrijarhalni.i. esto.violentni.tip.linosti)..sve.je.to.prisutno.irom.spomenutih.mediteranskih.prostora..No.pritom,.te.srodnosti.i.slinosti.u.obiajima,.kulturi.i.mentalitetu.nisu.rezultat.nekakvog.narodnog,.ili.recimo.jezinog.srodstva,.niti. nekakvih.paleobalkanskih,.odnosno.paleomediteranskih.ostataka.u.naim. kulturama,.ve.prije.svega.geolokih,.ekolokih,.meteorolokih,.odnosno.klimatolokih.i.sl..uvjeta.u.kojima.ive.spomenute.populacije..Radi.se.naprosto. o.tome.da.isti,.odnosno.slini.uvjeti.ivota.utjeu.na.stvaranje.veoma.slinih. navika,.obiaja,.obreda,.nonji.itd..Ali,.kada.ne.bismo.imali.dovoljno.izvornog. materijala,.te.kada.bismo.sudili.samo.na.osnovu.tih.izvanjskih.manifestacija,.bez.uvida.u.bilo.kakve.druge.elemente.kulture.i.identiteta.nekih.grupacija,. moda.bismo.zaista.bili.u.iskuenju.da.zakljuimo.kako.su.ove.gore.spomenute.grupacije,.tj..makar.neke.od.njih.koje.ive.blizu.jedne.drugima,.isti.narod. ili.da.potjeu.od.istog.naroda.. U.svakom.sluaju,.svjesna.promjena.i.manipulacija.izvjesnim.segmentima. materijalne.kulturne.batine.s.ciljem.stvaranja.i.odravanja,.ili.ak.poveavanja.razlika.izmeu.sebe.i.drugoga,.negdje.je.manje,.a.negdje.vie.izvodljiva,. a.ponegdje.je.mogua.tek.u.takvoj.mjeri.da.ju.je.nerijetko.dosta.teko.izvana. (npr.. na. temelju. sauvanih. materijalnih. ostataka). uoiti. . dakako,. sve. ovo. pod.uvjetom.da.je.u.odreenim.zajednicama.i.u.odreenim.situacijama.uope. postojala.elja.za.produkcijom.izvjesnih.kulturolokih.razlika.tog.tipa..Svakako.treba.imati.na.umu.da.su.efekti.indoktrinacije.raznih.vrsta.u.dananjim. drutvima.esto.mnogo.vei.i.dublji.nego.u.prolosti,.jer.je.mogunost.dopiranja.do.nadubljih.razina.drutva..zahvaljujui.komunikacijskim.medijima. .danas.enormna,.i.u.naelu.bitno.vea.u.odnosu.na.ono.to.je.u.vezi.s.tim. pitanjem.bilo.izvedljivo.u.mnogo.daljoj.prolosti..Konano,.ovjek.danas.esto. moe.voditi.vrlo.uspjene.bitke.s.prirodom,.dok.je.u.prolosti.to.bilo.znatno. tee.izvodljivo..Moda.je.danas,.npr.,.izvodljivo.da.u.okviru.istog.ekosistema,.Historijska traganja Historical searches

23


istih.geografskih.uvjeta.i.identinih.meteorolokih.prilika,.jedna.skupina.ljudi. razvije.i.odrava.posve.drugaiju.(ili.bar.znatno.drugaiju).materijalnu.kulturu,.tj..vanjska.obiljeja,.pa.ak.i.etnopsiholoki.profil.od.neke.druge.grupe. ljudi.koja.ivi.u.njihovom.neposrednom.susjedstvu.i.s.njima.dijeli.to.prirodno. okruenje..Ali,.prije.nekoliko.stoljea,.a.kamoli.tisuljea,.takvo.to.bilo.je.daleko.tee.izvesti..posebno.ako.bi.se.u.takav.sustav.eljelo.uklopiti.najire.slojeve.stanovnitva..bar.onim.drutvima.koja.nisu.bila.izrazito.bogata.i.mona. te.si.nisu.mogla.dopustiti.ak.ni.pokuaje.takvih.transformacija..Naime,.da.bi. se. postigla. kakva-takva. unificiranost. ljudskog. ponaanja. i. izgleda,. potrebni. su.mediji,.odnosno.sredstva.kojima.bi.se.potreba.za.time.konstantno.promovirala.i.kojima.bi.se.taj.ideal.uporno.podraavao..Toliko.uinkoviti.mediji. nisu.postojali.prije.nastanka.tiskarskog.stroja.i.irenja.njegove.upotrebe,.pa. ak.niti.prije.razvoja.mnogih.drugih.drutveno-ekonomskih.tendencija.koje. su.karakteristine.tek.za.moderno.doba..Dakle,.sami.materijalni.preduvjeti.za. kontinuirani.rad.na.uniformiranju.drutva.bili.su.relativno.slabi..To,.dakako,. ne.znai.da.pokuaj.uniformiranja.nisu.postojali,.ili.da.nisu.u.izvjesnoj.mjeri. uspijevali,.ali.ako/kada.i.jesu,.uglavnom.su.bili.ogranieni.na.odreene.slojeve. populacije.(najee.tzv..elitu).. Dobar. primjer. mogunosti,. tj.. nemogunosti. postizanja. takvih. ciljeva,. unato.vievijekovnom.upornom.radu.na.tome,.pokazuje.(rimsko).kranstvo. u.Europi..Bez.obzira.na.uloeni.napor,.u.biti,.uniformiranje.je.postignuto.tek. na.najvioj.razini,.razini.kranske.elite,.uz.dakako.brojne.i.nezanemarive.regionalne.i.druge.razlike.koje.su.se.zadrale..Same.kranske.mase.nisu.nikada. niti.mogle.biti.obuhvaene.tim.stupnjem.uniformiranja.vlastitog.ponaanja.i. razmiljanja,.a.zadrala.su.se.brojna.praznovjerja,.poganizmi.i.tome.slino.. Pritom,.naravno,.treba.voditi.rauna.o.tome.da.je.Rimska.crkva.bila.daleko. najbogatija.srednjovjekovna.institucija,.pa.je.ona.jedina.i.mogla.takvo.to.pokuati,.te.postii.kakav-takav.uspjeh..Sve.druge.politike.instance,.ak.i.kad. su.operirale.na.mnogo.manjem.prostoru,.i.s.mnogo.manjim.masama.koje.su. moda.eljele.navesti.na.uklapanje.u.odreene.obrasce.ponaanja,.imale.su. vrlo.velike.probleme.. S. obzirom. na. sve. reeno,. trebamo. imati. na. umu. da. se. ti. izvanjski,. tj.. izvana.vidljivi.elementi.koji.krase.neku.ljudsku.zajednicu,.dotiu.i.samopoimanja,.odnosno.da.se.samopoimanje.(tj..o.ono.to.zovemo.autopredodbom). u.manjoj.ili.veoj.mjeri.dotie.i.njih,.iako.i.to.(ta.mjera).zavisi.od.konkretne. situacije.i.konteksta,.tj..od.mnogo.razliitih.faktora..Uz.neke.ve.ranije.nave24Historijska traganja Historical searches


dene,.poput.meteorolokih,.geografskih,.ekolokih,.i.drugih.uvjeta,.tu.moemo.navesti.i.pitanje.toga.koliko.dugo.npr..postoji.konkretna.identitetna.zajednica.o.kojoj.se.radi,.kakav.je.tip.politike,.tj..drutvene.organizacije.kod.iste. prisutan,.odnosno.koliko.je.spomenuto.drutvo.kompleksno,34.potom.koji.je. stupanj.materijalnoga.razvoja.konkretne.zajednice,.kakvo.su.ekonomsko.i.demografsko.stanje.te.konkretne.zajednice,.zatim.kakve.su.drutveno-politike,. ekonomske,.demografske.i.druge.okolnosti.prisutne.u.okruenju.te.zajednice. (tj..kod.njoj.susjednih.drutava).i.jo.mnogo.toga.. Pritom.se.nikako.ne.smije.izgubiti.iz.vida.nezaobilazna.injenica,.koja.je. gore.u.tekstu.ve.spomenuta,.a.to.je.da.je.i.vie.nego.est.sluaj.da.se.nebrojeni. kulturni. elementi. kod. raznih. identitetnih. skupina. preklapaju,. tj.. da. kulturne.karakteristike.koje.primjeujemo.kod.neke.skupine.nisu.i.ne.moraju.biti. specifine.samo.za.tu.identitetnu.skupinu;35.te.konano.da.i.razne.kulturne. karakteristike.neke.identitetne.zajednice.mogu.biti.transformirane.i.promijenjene,.a.da.pritom.ista.ta.zajednica.i.dalje.zadri.svoj.(npr..etniki).identitet.36. Vano.je.na.koncu.naglasiti.kako.nam.ti.objektivni.(tj..izvanjski..u.smislu. izvana.uoljivi.i.prepoznatljivi).elementi.ee.svjedoe.o.povezanosti.razliitih.identitetnih.zajednica.putem.sline,.tj..srodne.kulture,.nego.o.njihovoj.razdvojenosti.i.meusobnoj.kulturnoj.udaljenosti.37.I.u.ovome.sluaju,.dakle,.34 35

.Za.pitanje.kompleksnosti.drutava.detaljan.pregled.s.analizama.vidi.u:.Tainter.J..2007.

.Za.poneto.o.tome.vidi.u:.apo-mega.J..1999..233-234.;.Rihtman-Augitin.D..2001..119.;. Koruni.P..2006..359-360. .Vidi.npr..kod.ai-Kumpes.J..1999..9.

36 37

.Usput,.o.pitanju.kulture.kao.faktoru.prepoznavanja,.tj..kao.beznaajnom.faktoru.za.pokuaj.prepoznavanja.nekakvih.etnikih.granica,.odnosno.etno-identiteta,.moe.se.nai.npr..u:. Vrcan.S..1999..22-24.;.Kordi.S..2010..228-233.;.dok.za.neke.detaljnije.informacije.i.shvaanja. o.konceptu.kulture.vidi.npr..u:.Kale.E..1977.;.Rihtman-Augutin.D..1984..12-13.;.Fabietti.U.,. Malighetti.R.,.Matera.V..2002.;.Burke.P..2006.;.West.B..2010..Ovdje.elim.jo.neto.napomenuti..Zamislimo.situaciju.gdje.imamo.nekoliko.razliitih.identitetnih.zajednica.(razliitih.u. smislu.da.na.primjer.svaka.ima.svoju.identitetnu.oznaku/etiketu/ime,.tj..razliito.se.naziva,.i. npr..ini.posebnu.politiku.cjelinu).koje.u.isto.vrijeme.batine.slinu.kulturu,.odnosno.neke. segmente.kulture.koji.su.slini..Tu.nije.iskljuena.mogunost.da.e.taj.neki.zajedniki.element. kulture.(bilo.da.je.rije.o.religiji,.jeziku,.slinostima.u.nonji.i.mentalitetu,.ili.neem.desetom). postati.osnova.za.nekakvo.identitetno.pribliavanje,.tj..razvoj.shvaanja.kako.su.oni.unato. razlikama.srodni,.tj..ine.cjelinu.(dakako,.pod.pretpostavkom.da.ta.svijest.o.srodnosti.nije. postojala.ve.od.ranije,.tj..jo.u.fazi.prije.nego.su.se.te.zajednice.formirale.kao.nekakvi.posebni.entiteti)..Pritom,.te.zajednice.mogu.ostati.i.dalje.politiki.odvojene,.imati.i.dalje.razliita.Historijska traganja Historical searches

25


koncept.objektivnog.je.prilino.problematian. Ovdje.je.potrebna.jedna.digresija..Naime,.est.je.sluaj.da.se.mnogi.istraivai,.posebno.oni.koji.se.bave.tzv..nacionalnom.povijeu,.ponaaju,.makar. preutno,.kao.da.je.njihova.identitetna.zajednica.ili.izvorna.i.posve.jedinstvena.(to.su,.najblae.reeno,.promaeni.koncepti),.ili.da.je.upravo.ona.ta. koja.je.prva.posjedovala.odreene.kulturne.elemente..i.koji.onda.iz.posve. neznanstvenih.motiva.poinju.odreeni.kulturni.tip,.ili.karakteristiku.(ili.itav.niz.kulturnih.odlika).proglaavati.usko.vezanima.za.tu.konkretnu.identitetnu.zajednicu.(dakle,.najee.istu.onu.kojoj.sam.taj.istraiva.pripada).. Prema. tome. onda. isti. ponekad. konstruiraju. itave. narodne. genealogije. i. proglaavaju.tu.favoriziranu.zajednicu.izvorom.odreenih.kulturnih.i.tko. zna. kakvih. jo. posebnosti.. Iz. toga. bi,. dakako,. proizlazilo. da. su. sve. ostale. identitetne.zajednice.koje.takoer.batine.takve.ili.sline.kulturne.karakteristike.samo.nusprouzvod,.ili.kakvo.potomstvo.ove.prvotne.zajednice.koja. je.navodno.tu.kulturu.ili.stvorila,.ili.je.prva.preuzela,.pa.je.tek.zatim..udarivi. joj. svoj. prepoznatljiv. peat. (koji. je. najee. prepoznatljiv. tek. dotinim. istraivaima,.i.jedino.njima)..proslijedila.drugima.(kao.da.bi.to,.ak.i.kada. bi.bilo.istina,.samo.po.sebi.bilo.dokaz.kakvog.identitetnog.roditeljstva)..Naravno,.i.ovdje.bismo.mogli.postaviti.pitanje.gdje.je.nekakva.granica?.Na.primjer,.imamo.recimo.jedan.etnos.i.on.kroz.generacije.izgradi.izvjesne.kulturne.imena.za.sebe,.itd.,.ali.na.onoj.osnovi.po.kojoj.su.sline.one.mogu.u.isto.vrijeme.initi.jednu. identitetnu. cjelinu. (pritom. ne. ulazim. u. pitanje. koliko. bi. ta. cijelina. bila. vrsto. povezana,. odnosno.jedinstvena,.budui.da.takve.stvari.uvijek.zavise.od.konteksta,.a.on.nije.stalan.ve. se.mijenja)..Takve.su.pojave.svakodnevna.stvar:.npr..Srbi.i.Grci.(tj..oni.meu.njima.koji.su. pravoslavni).ine,.odnosno.mogu.sainjavati,.jedinstvenu.identitetnu.zajednicu.pravoslavaca,.dok.su.nesumnjivo.u.isto.vrijeme.i.dalje.u.pitanju.dvije.razliite.identitetne.zajednice.u. etnikom,.ili.recimo.u.jezinom.pogledu..Isto.je.sa.Srbima.i.Bonjacima,.recimo..U.pitanju. su.dva.naroda,.odnosno.dvije.etnike.zajednice,.ali.u.isto.vrijeme.Bonjaci.i.Srbi,.tj..oni.meu. njima.koji.imaju.svijest.o.tome.i.do.toga.dre,.sjedinjeni.su.kroz.injenicu.da.priaju.slavenskim.jezikom,.pa.su.nesumnjivo.identitetno.gledajui.i.Slaveni..Na.jednoj.razini.dakle,.netko/ neto.moe.biti.dio.jedinstvene.identitne.skupine,.a.opet,.na.drugoj.razini,.istovremeno.moe. initi.posebnu.identitetnu.zajednicu..Svi.mi.participiramo.u.razliitim.identitetima.i.tipovima. zajednitva.kroz.svoj.ivot..Identiteta.je.itavo.mnotvo.i.oni.se.izmjenjuju,.te.ponekad.prevagne.jedan,.a.ponekad.drugi.ili.trei.tip.zajednitva..Premda.je.ovo.poznata.injenica,.ipak. je.ovdje.navodim.zato.da.podcrtam.potrebu.za.oprezom.kada.se.govori.o.nekome.ili.neemu. kao.identitetu.ili.dijelu.neke.identitetne.zajednice,.jer.se.esto.deava.da.se.ak.i.istraivai.ovih.pojava.toliko.usmjere.na.samo.jedan.identitet,.ili.samo.jedan.aspekt.identiteta,.da. naalost.smetnu.s.uma.da.nijedno.ljudsko.bie.(a.kamoli.drutvo).nije.jednodimenzionalno. 26Historijska traganja Historical searches


karakteristike..I.onda.pod.njegov.utjecaj.doe.jo.poneki.etnos.pa.i.njegova. kultura.postane.srodna.kulturi.ovog.prvog.etnosa..kako.emo.imenovati.tu. kulturu?.Imenom.prvih,.drugih,.ili.i.jednih.i.drugih?.Je.li.uope.potrebno.bilo. kakvo.etniko,.odnosno.identitetno.imenovanje?.Lako.je.npr.,.ako.etnos koji. je.izgradio.odreene.kulturne.fenomene,.a.koji.su.kasnije.i.od.drugih.preuzeti,. izumre,.tj..nestane.(odnosno.bude.asimiliran,.ili.to.ve)..Onda.je.relativno. jednostavno. raspolagati. imenima. i. izmiljati. porijekla,. ili. naprosto. koristiti. nazive. koji. odgovaraju. onima. koji. su. ostali. za. tim. izumrlim. etnosom.. Ali. ukoliko.imamo.situaciju.da.nekoliko.razliitih.identitetnih.(ne.nuno.i.etnikih).skupina.batini.neku.slinu,.ili.gotovo.identinu.kulturu..kako.se.u.tom. sluaju.postaviti?.Postoje.li.autorska.prava.na.kulturne.fenomene,.a.ako.ne,. hoemo.li.ih.uvesti.(isto.vrijedi.i.za.jezik.kao.kulturnu.karakteristiku,.posebno. iz.ove.nae,.balkanske.perspektive)?. Na.taj.se.problem.osvre.Sokolovi.kada,.govorei.o.primjeru.grke.kulture,.kae:.Kultura nastala u jednom narodu definira identitet tog naroda, ali narod iji su najistaknutiji pripadnici stvorili tu kulturu ne definira tu kulturu kao etniku. Utoliko manje to je ta kultura postala opeljudska i vjena. S druge strane, to ne ukljuuje pravo da se vrijednostima koje su postale batinom ovjeanstva negira njihovo etniko porijeklo.38.Na.ovaj.je.stav.potrebno.iznijeti. nekoliko. primjedbi.. Kao. prvo,. rekao. bih. kako. je. daleko. primjerenije. govoriti.o.eventualnom.etnikom.(ili.uope.identitetnom).porijeklu.stvaratelja. odreenih.kulturnih.vrijednosti,.nego.o.etnikom.porijeklu.samih.kulturnih. vrijednosti.kao.takvih..jer.ipak.trebamo.razlikovati.to.dvoje..Dakle,.kulturni.artefakti.nemaju.etniko.porijeklo,.jer.u.pitanju.nisu.ljudi:.iskljuivo.je. za.ljude.karakteristino.forsiranje.koncepta.identiteta.kao.takvog,.pa.onda.i. etnikog.identiteta..Osim.toga,.autor.grijei.i.kada.kae.da.kultura.koja.je.nastala.u.okviru.jednog.kolektiva,.npr..naroda,.definira.identitet.tog.naroda..To. uope.ne.mora.biti.sluaj,.a.najee.i.nije..Najee.zapravo.odreene.kulturne.pojave.koje.su.nastale.u.okviru.nekog.kolektiva.definiraju.tek.dio.tog. kolektiva,.a.ne.itav.kolektiv.. No,.osim.ovih.primjedbi,.takoer.se.postavlja.jedno.naelno.pitanje:.zato.bismo.uope.pojavu.izvjesnih.kulturnih.fenomena.promatrali.iz.etnike,. nacionalne,.tj..uope,.iz.identitetne.perspektive?.Je.li.se.recimo.tzv..slavonska.nonja.pojavila.kao.rezultat.masovnog.napora.stotina.tisua.Slavonaca.da.38

.Sokolovi.D..2006..178..Vidi.jo.detaljnije.u:.Isto..157-163. 27



stvore. neki. kulturni. artefakt. ili. naprosto. kao. povijesna. sluajnost?. Je. li. element.hrvatske.nacionalne.kuhinje.poput.kulena.i.sl..prehrambenih.proizvoda.(inae.karakteristinih.za.panonske.prostore.kao.takve,.a.ne.samo.za.Slavoniju)..kojem.se.u.nae.doba.daje.etiketa.izvornog.hrvatskog..nastao.tako. to.je.netko.rekao.hajde.da.stvorimo.neko.jelo.koje.e.biti.izvorno.hrvatsko. i.koje.e.biti.napravljeno.od.hrvatskih.sastojaka,.hrvatskim.rukama,.samo.za. Hrvate?.Ili.je.to.jelo.nastalo.naprosto.zato.jer.su.ljudi.u.Slavoniji.bili.gladni,.a. pri.ruci.su.im.bili.odreeni.sastojci.od.kojih.su.mogli.sklopiti.upravo.onakav. proizvod.koji.nazivamo.kulenom?.I.na.koncu,.to.znai.negirati.etniko.porijeklo.nekog.kulturnjaka,.ili.autora.nekog.kulturnog.proizvoda?.Otkud.mi. uvijek.moemo.znati.je.li.netko.stvorio.neto.iz.etnikih.pobuda?.Je.li.Marin. Dri.pisao.svoja.djela.zbog.svog.slavenstva,.i.to.je.jo.vanije,.je.li.bio.talentiran.pisac.zato.to.je.govorio.slavenskim,.a.ne.recimo.germanskim.jezikom?.Bi. li.u.ovom.drugom.sluaju.bio.manje.talentiran?.Je.li.Nikola.Tesla.bio.genijalan. znanstvenik.zbog.svog.srpstva,.i.imaju.li.samo.Srbi.talente.i.sklonosti.za.elektrotehniku.ili.strojarstvo?.Na.ovakvim.banalnim.primjerima.zapravo.vidimo. koliko.je.uope.(pre)naglaavanje.porijekla,.ili.navodnog.porijekla.(najee. po.etnikoj.osnovi).neke.osobe.ili.grupacije,.kada.se.raspravlja.o.kulturnim. fenomenima,.neproduktivna.stvar,.koja.najee.ne.objanjava.nita.o.onome. o.kome.se.govori,.ve.mnogo.vie.o.onima.koji.tog.nekog.etiketiraju.onako. kako.ga.etiketiraju. Jasno.je,.dakle,.da.ogroman.dio.artefakata.i.kulturnih.fenomena,.od.grkog.pisma,.preko.arapskih.brojki,.pa.do.dalmatinske.kuhinje,.nisu.nastali. planirano,.od.strane.itavih.kolektiva,.ve.su.to.fenomeni.koji.su.esto.nastali. posve.individualno.i.nevezano.za.bilo.kakve.kolektive.ili.kolektivna.nastojanja,.odnosno.kao.rezultat.sakupljanja,.tj..taloenja.iskustava.brojnih.generacija.ljudi,.dakle.individua,.ili.manjih.grupacija..te.ih.se.ne.moe.etiketirati.kao. rezultat.jedne.ideologije,.ili.djelovanja.jedne.grupe.ljude.koja.je.pri.stvaranju. tih.artefakata.bila.voena.jednom.ideologijom..To,.naravno,.ne.znai.da.nisu. postojali.ili.da.ne.postoje.fenomeni.koji.su.nastajali,.nastaju,.ili.su.inspirirani. i.nekim.upravo.identitetnim.(nacionalnim,.religijskim,.etnikim.etc.).motivima.i.ideologijama..Ali,.ak.i.ti.kulturni.proizvodi.i.artefakti.koji.nastaju.kao. rezultat.ideolokih.motiva,.nikad.nisu.rezultat.kolektivnog,.ve.individualnog. nastojanja,.ili.nastojanja.manje.grupe.ljudi.(tzv..elite).unutar.ireg.kolektiva..I. bez.obzira.eli.li.ta.manja.grupa.ljudi.te.kulturne.obrasce.proglasiti.kolektivnim.dobrom.i.kolektivnim.vlasnitvom.ili.ih.eli.nametnuti.nekom.kolektivu,.28Historijska traganja Historical searches


nikad.se.ne.deava.da.te.kulturne.artefakte.kao.svoje.prihvati.itav.kolektiv. kojemu.je.to.namijenjeno,.ve.samo.jedan.njegov.dio..O vanosti autopredodbe za upoznavanje identiteta

Oito.je.da.je.meuodnos.pojma.objektivno.i.pojma subjektivno.sloen,. posebno.u.kontekstu.prouavanja.prolosti..Sami.se.termini.mogu.odnositi. na.razliite.stvari.ili,.bolje.reeno,.na.razliite.situacije.i.drutveno-povijesne. kontekste..Na.primjer,.to.kako.ja.percipiram.samoga.sebe,.neto.je.to.u.naelu. oznaavamo.kao.subjektivno..S.druge.strane,.ako.ja.to.neto.svoje,.tj..subjektivno,.iznesem.na.svjetlo.dana,.ja.sam.to.na.neki.nain.objektivizirao..Jer,.ako. sam. svoju subjektivnu. (unutranju). realnost,. tj.. dimenziju. (samopoimanje). izrazio.npr..tako.to.sam.pred.drugima.izjavio.da.sam.budist,.tj..preko.svog. (javnog). svjedoanstva. je. uinio. prepoznatljivom,. pa. je. time. promatraima. i.istraivaima.postalo.poznato.da.ja.sebe.doivljavam.budistom,.to.je.moje. samopoimanje.ja.sam.budist,.koje.je.izvorno.bilo.dio.neeg.subjektivnog.(dakle.mog.unutranjeg.svijeta),.ujedno.postalo.i.objektivnim,.odnosno.postalo.je. javnom.stvari.i.injenicom..jer.je.npr..zabiljeeno.znanstvenim.sredstvima,. tj..istraivanjem.39.Ili.uzmimo.npr..da.imamo.neku.grupu.ljudi,.skupinu.A,.i. da.uz.nju.imamo.i.nekoliko.drugih.zajednica,.tj..identitetnih.skupina.koje.su. povremeno.u.meusobnom.kontaktu..Mogli.bismo.rei.kako.je.npr..identitet. koji.skupina.A.pripisuje.sama.sebi..gledajui.iz.perspektive.koja.obuhvaa,. tj..uzima.u.obzir.sve.spomenute.skupine..subjektivan.sve.do.momenta.dok. ne.postane.poznat.i.ostalim.skupinama.(B,.C,.D.itd.)..Time.je.neto.to. je. bilo. subjektivno,. tj.. dio. svijesti. i. znanja. samo. te. skupine. koja. je. nosila. dotini.identitet,.postalo.dio.ire.sfere.znanja,.te.se.irenjem.te.informacije. meu. ostale. zajednice. u. susjedstvu. pretvorilo. u. neto. to. moemo. nazvati. objektivnim,.tj..znanstveno.provjerljivom.injenicom..jer.sada.to.vie.nije. tek.neto.to.je.dio.drutvenog.imaginarija,.tj..svijesti.samo.skupine.A,.ve. je.i.dio.imaginarija.i.svijesti.jedne.ire.socijalne.stvarnosti.koja.ukljuuje.(tj.. obuhvaa).i.druge.skupine.(B,.C,.D,.itd.).koje.su.u.nekakvoj.interakciji.sa.skupinom.A..Dakako,.moda.gore.spomenute.skupine.naseljavaju.npr..39

.Inae,.o.objektivnom.i.subjektivnom,.objektivizaciji.i.subjektivizaciji.te.uope.o.brojnim.pitanjima.vezanim.za.drutvenu.stvarnosti,.nastanak,.odravanje.i.transformaciju.iste..a.ija. su.razmatranja.povjesniaru.od.velike.koristi..vrijedi.konzultirati:.Berger.P..L.,.Luckmann. T..1992.Historijska traganja Historical searches

29


jedan.kontinent,.dok.na.susjednim.kontinentima.postoje.neke.druge.skupine. koje.ne.poznaju.ovaj.prvi.kontinent,.ili.tek.povrno.znaju.o.njemu.i.njegovim.stanovnicima,.i.nisu.obavijeteni.o.njihovoj.samopercepciji.i.obiajima.. Na.toj.novoj,.tj..iroj.razini,.pojam.subjektivno.i.objektivno.oito.dobiva. novo.znaenje,.jer.nam.u.svijet.drutvenosti..ili.onoga.to.bi.intenziviranjem. meusobne.interakcije.ta.dva.kontinenta.i.njihovih.populacija.moglo.postati. novim.svijetom.drutvenosti..ulaze.novi.akteri..Stoga.bismo.mogli.rei.kako. pitanje.subjektivnog.i.objektivnog.zapravo.uvelike.zavisi.i.od.reda.veliine,.tj.. od.razine.s.koje.se.neto.promatra,.odnosno..pojednostavljeno.reeno..od. toga.bavimo.li.se.u.odreenom.momentu.istraivanja.s.makro.ili.mikro. razinom.nekog.problema.i.od.toga.uvaava.li.se.dovoljno.svaka.posebna.razina. s.koje.u.danom.momentu.razmatramo.neki.problem..putem.raznih.socijalnih. kontakata. neto. to. je. subjektivno. moe. postati. objektivno,. i. obratno,. neto.to.je.na.jednoj.razini.promatranja.objektivno,.u.nekom.irem.kontekstu. dobiva.vrijednost.subjektivnog,.te.se.ujedno.kroz.te.kontakte.i.komunikaciju. ono.to.bismo.nazvali.subjektivnim.i.objektivnim.zapravo.ispreplie,.tj..na.neki. nain.proima.40 Iz.svega.maloprije.spominjanog.proizlazi.dakle.i.objektivno.koje.je.vezano. za.samopoimanje.(koje.je.subjektivna.stvar,.ali.kad.postane.dostupna.kao.informacija.i.drugima,.postaje.objektivnom)..Stoga,.kada.npr..govorimo.o.nekim. nacionalnim.i.etnikim.zajednicama,.moemo.kao.objektivno.tretirati.i.neije. subjektivno.shvaanje.(dakle,.zapravo.osjeanje).o.pripadnosti.nekoj.konkretnoj.zajednici..Ovo.spominjem.stoga.to.nije.rijedak.sluaj.da.je.za.trenutak.u. kojem. je. neka. takva. samoidentifikacija. zabiljeena. (posebno. ako. govorimo. o.neemu.to.je.bilo.u.daljoj.prolosti).zapravo.jedino.to.po.pitanju.nekog. identiteta.(tj..pripadnosti.identitetnoj.zajednici).uistinu.moemo.tvrditi.upravo.to.da.u.tom.konkretnom.trenutku.taj.subjektivni moment.(samopercepcija,.odnosno. samoidentifikacija).ujedno.predstavlja.moda.i.jedini.objektivni moment.(u.smislu:.jedini.koji.je.u.danom.trenutku.izvana,.tj..promatranjem. ustanovljiv)..Dakako,.to.nadasve.vrijedi.u.sluaju.kada.nemamo.gotovo.nikakvih.drugih.podataka.o.nekome.ili.neemu,.osim.takvog.ina.samoizjanjavanja.koji.nam.je.(preko.nekog.posrednika).dostupan..A.ako.se.tu.jo.uzme.u. obzir.i.nerijetko.preklapanje.kulturnih.karakteristika.koje.su.esto.srodne,.tj...A.to.esto.znanstvenicima.oteava.postupak.klasifikacije.i.kategorizacije.ili.ga.ak.ini.nemoguim. 30Historijska traganja Historical searches40


sline.za.mnoge.ljudske.zajednice,.tj..ako.uzmemo.u.obzir.da.vrlo.esto.mnogi. kulturni.fenomeni.nisu.iskljuiva.karakteristika.jedne.identitetne.skupine,.ve. vie.razliitih.identitetnih.skupina.(stoga.esto.ne.mogu.biti.rabljeni.kao.jasan. kriterij.za.prepoznavanje.neke.npr..etnike,.ili.nacionalne.skupine),.postaje. jasno. kako. je. esto. . to. se. tie. neije. pripadnosti. odreenim. identitetima. grupacijama,.te.mogunosti.definiranja.neijeg.identiteta..ono subjektivno ujedno i jedino to je objektivno. (tj.. gotovo. jedino. to. objektivno moemo. u. danom.trenutku.ustanoviti.o.prouavanome.fenomenu).41. Budui,.dakle,.da.su.esto.objektivni,.tj..izvanjski.kriteriji.prepoznavanja,.koje.primjeujemo.kod.neke.grupe.u.prolosti..poput.nonje,.arhitekture,. pogrebnih.obiaja.itd...slini,.ili.gotovo.identini,.povjesniar.e.moda.pasti. u.napast.da.zakljui.kako.je.na.tom.nekom.prostoru,.u.tom.nekom.periodu. prolosti,.ivio.isti.narod,.odnosno.ista.etnika.ili.uope.identitetna.skupina/zajednica,.budui.da.je.itav.niz.obiaja.i.ivotnih.okvira.tim.ljudima.bio. isti.ili.veoma.slian:.pa.ako.im.je.kultura.bila.srodna,.mora.da.su.se.percipirali. kao.dio.jedinstvene.zajednice..No,.kao.to.je.ve.spomenuto,.to.uope.nije.moralo.biti.tako,.iako.je,.naravno,.i.moglo..Ali,.kako.bismo.upotpunili.neko.istraivanje,.i.zaista.mogli.mirne.savjesti.rei.kako.smo.dali.sve.od.sebe.da.upoznamo.neki.istraivani.fenomen,.trebali.bismo.prvo.konzultirati.jedini.pravi..Bilo.bi,.dodue,.lako.kad.bi.se.izuavanje.povijesnih.identiteta,.tj..njihovih.nositelja.svodilo.samo.na.izuavanje,.tj..registriranje.etikete/imena.kojom.se.neke.skupine.ili.individue. oznaavaju/etiketiraju..No,.istraivanje.povijesnih.fenomena.daleko.je.sloenije,.a.i.teko.je. zamisliti.da.e.se.istraivaki.interes.zaustaviti.samo.na.uoavanju.injenice.da.je.negdje.u. prolosti.postojala.neka.zajednica.koja.se.nazivala.(ili.koju.su.drugi.nazivali).nekim.imenom.. Ipak,.ovdje.se.vrijedi.opet.vratiti.na.ranije.ve.citiranog.De.Saussurea,.i.njegova.razmatranja. o.jeziku,.jer.su.nam.u.kontekstu.identiteta.vrlo.korisna:.Gramatiar je vrlo esto sklon vidjeti pogreke u spontanoj analizi jezika; a zapravo, subjektivna analiza nije nimalo vie lana nego lana analogija (...) Jezik se ne vara; samo, njegovo je stajalite drukije, i to je sve. Ne moe se uope usporeivati analiza pojedinanih govornika i analiza povjesniara jezika (...) Jedna i druga analiza su opravdane, jer svaka zadrava vlastitu vrijednost; ali, na kraju, govornikova je jedina vana, jer se zasniva izravno na jezinim injenicama..De.Saussure.F..2000..267-268.. Dakle,.prevedeno.u.svijet.identiteta.i.identitetnih.skupina,.vano.je.da.se.pravi.razlika.izmeu. pogleda.istraivaa.na.istraivani.fenomen,.te.istraivanog.fenomena.na.samog.sebe..Ono.to. De.Saussure.naziva.jezine.injenice,.mi.moemo.nazvati.identitetne.injenice..Istraiva. moe.istraivati.koje.god.aspekte.identiteta,.ili.pretpostavljenog.identiteta.eli,.ali.na.koncu,. nositelj.nekog.(navodnog).identiteta.je.onaj.kojeg.se.posljednjeg.pita.to.je.u.tom.identitetu. i.oko.njega.kljuno..i.radi.li.se.tu.uope.o.nekakvom.identitetu..jer.on.odreuje.identitetne.injenice..Historijska traganja Historical searches41

31


kriterij,.odnosno,.da.budem.precizniji,.najvaniji.kriterij,.a.to.je.onaj.samih. ljudi.koje.istraujemo:.dakle,.njihova.samoidentifikacija,.tj..autopredodba.. Ako.mi,.primjera.radi,.nemamo.niti.jedan.jedini.pisani.spomenik.iz.ranog. srednjovjekovnog.perioda.u.kojem.bi.se.razliita.slavenska.plemena.s.podruja.dananje.Makedonije.i.sjeverne.Grke.sama.nazivala.razliitim.imenima:.Strumljani,.Vlaho-rinhini,.itd.,.a.koja.im.daju.bizantski.autori,.otkud.onda. znamo.jesu.li.oni.zaista.inili.posebne.(etnike).zajednice.unutar.ireg.slavenskog. svijeta,. sa. svojim. posebnim. (etnikim). identitetima. koje. im. pripisuju. Bizantinci?. Pritom,. odakle. znamo. da. im. ta. navedena. imena. naprosto. nisu. dodijelili.njihovi.grki.susjedi,.prema.nekom.svom,.nama.danas.nepoznatom. kriteriju?.Isto,.dakako,.vrijedi.i.za.brojne.druge.antike.i.srednjovjekovne.grupacije.(odnosno.pretpostavljene.grupacije),.poput.npr..Dukljana,.s.podruja. dananje.jugoistone.Crne.Gore.i.sjeverozapadne.Albanije.pa,.recimo,.Timoana.iz.dananje.sjeveroistone.Srbije.itd..Pritom,.dakako,.ne.znai.da.se.neke. od.spomenutih.grupacija.nisu.smatrale.i.dijelom.jedne.ire.slavenske.jezike. skupine,.odnosno.jedne.slavenske.identitetne.zajednice..Ali,.jesu.li.u.isto.vrijeme.predstavljali.i.posebne.identitetne.skupine.(npr..po.etnikoj.osnovi),.to. je.veliko.pitanje..Ako.nemamo.pisani.i.jasno.dokumentirani.kriterij.po.kojem. neki.izvor.naziva.neku.pretpostavljenu.grupu.ljudi.u.prolosti.nekim.imenom. i.predstavlja.ih.nekim.identitetom,.odakle.da.znamo.koji.su.kriteriji.po.kojem. su. autori. tog/tih. izvora. radili. svoju. klasifikaciju?. Jesu. li. plemena. poput. antikih.Labeata.i.Dokleata.(s.podruja.dananje.Crne.Gore).zaista.bila.posebna.plemena.ili.etnike.zajednice,.ili.su.ih.Rimljani.tako.nazvali.i.razlikovali. nekom.drugaijom.logikom.koja.nama.danas.nije.poznata.ili.nam.je.slabije. poznata?.Je.li.recimo.rimski.pojam.pleme/tribus,.kad.je.bio.primjenjivan.za. etiketiranje.pojedinih.skupina.u.rimskome.Iliriku.uvijek.bio.jasno.definiran?. Je.li.odgovarao.samopercepciji.tih.navodnih.zajednica,.ili.su.ga.Rimljani.koristili.na.nain.koji.se.danas.kolokvijalno.naziva.loose.talk.(kao.npr..kad.jo.i. danas,.tj..u.suvremeno.doba,.poneki.promatra.sa.tzv..Zapada.narode.(i.druge. identitetne.zajednice).s.Balkana.nazove.plemenima.ili.kad,.recimo,.poneku. regionalnu,. ili. vjersku. skupinu. pogreno. poasti. imenom. naroda)?42. Ja42 .Evo.primjera.koji.dobro.ilustrira.ovaj.problem:.Antropoloka uporaba termina pleme za male, nezapadne i izolirane zajednice bila je posljedicom nekritikog preuzimanja kolonijalnih naziva i kolonijalne ideologije. Velik dio opisa afrikih i azijskih kultura s kraja prologa i poetka ovog stoljea odnosi se na zajednice koje je kolonijalna administracija homogenizirala, imenovala i pretvorila u plemena posebnih kulturnih obiljeja. Tako je npr. E. E. Evans-Pritc-

32



sna.stvar.da.primjedbe.ovog.tipa.nisu.vezane.samo.za.situaciju.kada.nam.se. javlja.koncept.plemena.u.neijem.opisu.drugoga,.jer.ovdje.uope.nije.rije. o.plemenu.kao.takvom.ve,.generalno,.o.tome.da.kada.god.imamo.posla.s. heteropredodbama,.tj..pogledom.izvana.na.neku.zajednicu,.odnosno.navodnu.zajednicu,.trebamo.pokuati.analizirati.o.emu.se.tu.zaista.radilo..Tako,. recimo,.imamo.mnogo.sluajeva.kroz.prolost.da.je.neto.to.nam.neki.povijesni.izvor.biljei.kao.nekakav.kolektiv.zapravo.bio.pseudokolektiv..Odgovarajui.primjer.za.to.je.sluaj.antikih.Ilira,.koji.su,.krajnje.pojednostavljeno,. zapravo.bili.projekcija,.odnosno.konstrukcija.rimsko-helenskog.svijeta,.dok. u.praksi.o.nekakvoj.identitetnoj.zajednici.Ilira,.a.kamoli.o.narodu,.pogotovo.prije.rimskog.osvajanja.zapadnog.Balkana,.ne.moemo.uope.govoriti.43. Pritom.treba.rei.da.sve.ovo.ne.znai.da.se.iz.neega.to.je.pseudoidentitet,.i. pseudokolektiv,.zaista.vremenom.nee.razviti.i.prava.identitetna.zajednica. koja.e.svoj.identitet.makar.dijelom.bazirati.i.na.karakteristikama.ili.navodnim.karakteristikama.koje.su.joj.pripisivali.ljudi.izvana.44.hard pisao o kulturi Nuera preuzevi ime plemena kojim su kolonizatori stotinjak godina prije objedinili nekoliko etnikih skupina u junom Sudanu..Spaji-Vrka.V..1996..276.. .Preesto se indigena populacija antikoga Ilirika prikazivala kao vie-manje romanizirani Iliri, to je danas besmislena terminologija s obzirom da je koncept romanizacije kao preuzimanja uniformnoga templata rimskosti u antici nepovratno uzdrman, dok o Ilirima kao zajednikom identitetu eljeznodobne populacije kasnijega rimskog Ilirika nemamo to govoriti jer se radi o pseudoetnikom kolonijalnom konstruktu mediteranskoga svijeta..Dino.D..2009..42.44 43

.Vidi.usput.interesantnu.studiju.koja.se.u.izvjesnoj.mjeri.dotie.ove.teme:.Roymans.N..2004.. Ovdje. u. samo. dati. jedan. primjer. situacije. o. kakvoj. govorim.. Imamo. razliite. identitetne. grupacije. na. nekom. prostoru,. koje. ive. moda. i. posve. nezavisno. jedne. od. drugih,. ili. tek. u.nekakvim.provrnim.meusobnim.vezama..Onda.dou.stranci.na.taj.prostor.i.okupiraju. ga..Recimo.da.su.ti.stranci.Britanci,.odnosno.Anglo-Kelti,.i.da.su.okupirali.ono.to.danas. zovemo.Australija..Na.tom.prostoru.ivjele.su.desetine.razliitih.jezinih.i.etnikih,.i.uope. razliitih.identitetnih.zajednica.koje.su.mogle,.ali.nisu.morale,.imati.(a.esto.i.nisu.imale). veze.jedne.s.drugima..No,.iz.perspektive.ovjeka.bijele.koe.svi.ti.tamnoputi.ljudi.bili.su. drugi..Stalnom.upotrebom,.vremenom.je.za.njih.postalo.uobiajeno.ime.Aboridini,.to.je. izvedenica.iz.latinskog.jezika.i.znai.uroenici..Taj.pojam,.dakle,.zapravo.nita.ne.oznaava. ukoliko.pokuavamo.preko.njega.shvatiti.poneto.o.tim.ljudima..Ali,.iz.perspektive.britanskih. doseljenika,.bio.je.koristan..No,.putem.upornog.koritenja.dolo.je.do.toga.da.danas.potomci. tih.uroenika.etiketiraju.sami.sebe.Aboridinima.na.engleskom.jeziku,.a.kako.mnogi.od. njih.vie.i.ne.priaju.svoje.stare,.predkolonijalne.jezike,.zapravo.pojam.Aboridin.esto.biva. jedini.termin.koji.i.oni.sami.poznaju.za.sebe..Vidimo,.dakle,.dobar.primjer.kako.jedan.pojam. koji.je.u.biti.posve.besmislen.utoliko.to.uope.ne.uvaava.samopercepciju.nekih.ljudi,.postaje. putem. okupacije,. indoktrinacije,. te. kolonijalizma,. dijelom. autopredodbe,. odnosno. samoHistorijska traganja Historical searches

33


Ovdje. je. takoer. potrebno. podcrtati. da. to. to. stavljamo. naglasak. na. samopercepciju,45.ne.znai.da.se.u.izvjesnoj.mjeri.neemo.sloiti.sa.shvaanjima.poput.ovog:.Identitet je uvijek kompromis, neka vrsta dogovora, izmeu osobno definiranog samoidentiteta i heteroidentiteta ili egzoidentiteta definiranog od drugih. (...) Hoe li samoidentitet imati vie ili manje legitimnosti nego heteroidentitet, to prije svega ovisi o karakteru relacione situacije, naime o odnosu snaga meu grupama, o igri moi i iskljuivanja ;46.odnosno:.A common theme in these perspectives is the idea that identities cannot be established by individuals on their ownclaims to a particular identity need to be recognized by a social audience if they are to be secure.47.No,.pritom.moramo.imati. na. umu. da. bi. nas. manje. trebalo. zanimati. je. li. neiji. identitet. osiguran. ili. legitimiziran. jer. je. na. koncu. i. to. relativno:. neki. identitet. moe. danas. biti. priznat.da.bi.ve.sutra.bio.osporavan..Istraiva.bi,.svakako,.trebao.nastojati. ustanoviti.poklapaju.li.se,.ili.ne,.auto.i.heteropredodbe;.a.pritom.je.jasno.da. e.istraiva,.ukoliko.eli.dati.ozbiljan.i.utemeljen.pregled.nekog.fenomena. koji. istrauje,. nastojati. problem. sagledati. i. iz. perspektive. promatranoga. fenomena,. kao. i. iz. perspektive. promatraa. (ili. susjeda/okupatora/drave). . s. kojim.je.promatrani.fenomen.u.nekakvom.pretpostavljenom.odnosu.48.No,.i. dalje.ostaje.kao.injenica.to.da.je.autopredodba.neke.grupacije.ili.individue. kljuan.element,.bez.ijeg.upoznavanja.nae.istraivanje.ne.moe.pretendirati.etikete.(dakle.autonim).tih.ljudi..Ovakvih.primjera.ima.zaista.bezbroj.kroz.itavu.povijest,.i. posvuda.po.svijetu..(Za.prostor.novog.svijeta,.odnosno.Sj..Amerike,.N..Zelanda,.Australije,.Kanade,.i.uope.tzv..Commonwealtha,.ini.se.primjerenijim.koristiti.pojam.Anglo-Kelti,. nego.Englezi.ili.Anglo-saksonci,.zbog.toga.to.je.ogroman.dio.doseljenika.u.te.krajeve,.a.koji. je. dolazio. s. podruja. Britanskog. otoja,. osim. engleskog,. odnosno. anglo-saksonskog,. bio. i.keltskog.porijekla.(koti,.Velani,.Irci,.te.keltsko.stanovnitvo.Cornwalla)..ali.je.ve.tada. koristio.i.engleski.jezik.(a.nerijetko.i.samo.engleski.jezik,.budui.da.su.do.tog.perioda.mnogi. od.njih.bili.ve.jezino.asimilirani),.te.u.tom.smislu.pripadao.(i).engleskom.govornom.podruju.)45 46 47

.Pogledaj.usput.u:.Cast.A..D.,.Stets.J..E.,.Burke.P..J..1999.;.Cast.A..D.,.Burke.P..J..2002. .Kalanj.R..2003..57.

.Vignoles.V..L.,.Schwartz.S..J.,.Luyckx.K..2011..3..Vidi.usput.i:.Preli.M..2005..203-204..A. vrijedi.konzultirati.i.zanimljiv.lanak.na.ovu.temu.iz.pravne.perspektive:.Jovanovi.M..2009.

.Vidi.usput.dvije.zanimljive.studije:.Page.G..2008..i.Kaldellis.A..2008.;.kao.i.vrlo.koristan. zbornik.radova:.Laiou.A..E.,.Mottahedeh.R..P..2001.;.koji.se.bave.identitetitima.i.percepcijama. istih,.uglavnom.za.srednjovjekovni.period. 34Historijska traganja Historical searches

48


na.ozbiljnost.i.potpunost.49.Pritom.nema.sumnje.da.istraiva.ima.neka.svoja. istraivaka.pitanja.i.interese.na.kojima.ustraje,.ali.nikada.ne.smije.zaboraviti. da.je,.ako.ne.ve.najvanije,.a.onda.barem.jednako.vano.i.ono.to.prouavani.fenomen.misli.o.sebi.i.kako.sebe.vidi,.tj..kako.se.vidio..ukoliko.se.radi.o. historijskom.istraivanju..Ne.moe,.dakle,.istraiva.nametati.istraivanoj.pojavi.svoje.kriterije.i.svoju.volju..Na.koncu,.na.kategorijalni.aparat.kao.i.nae. teorije.nisu.tu.da.bismo.u.njih.utrpavali.povijesne.fenomene,.kao.ni.fenomene. sadanjosti,.ve.da.bismo.ih.pokuali.bolje.razumjeti..Onoga.momenta.kada. se.istraiva.pone.ponaati.kao.da.predmet.istraivanja.postoji.jedino.radi. njegovog. istraivanja,. tj.. istraivakog.procesa,.a. ne.istraivaki.proces.radi. razumijevanja.samog.tog.predmeta/fenomena..tada.itavo.istraivanje.gubi. svoju.znanstvenu.dimenziju.. Primjera.za.ovakve.situacije.ima.zaista.mnogo..Optereeni.suvremenim. konvencijama.i.kontekstima.drutva,.tj..drutava.u.kojima.ive..a.koja.imaju. neke. svoje. interese. i. organizacijske. principe. . istraivai/povjesniari. esto. polaze.u.svoje.istraivanje.upravo.motivirani.pitanjima.koja.su.u.njihovom. drutvu.posve.normalna,.no.naalost,.pritom.esto.zanemaruju.da.ta.ista.pitanja.i.interesi.nisu.nuno.bili.aktualni.i.u.periodu.povijesti.koji.prouavaju..Po49 .Uzmimo.za.kraj.u.obzir.i.jedan.suvremeniji.primjer,.koji.nam.otkriva.donekle.slian.problem.. Brojni. su. kulturni. obrasci. i. obiaji,. kao. i. vjerske. navike. kod. Bunjevaca. u. Vojvodini. identini.ili.vrlo.slini..Je.li.stoga.ispravan.zakljuak.da.svi.Bunjevci.u.Vojvodini.ine.jednistven. narod,. ili. ak. naciju?. Jasno. da. ne,. i. to. zato. jer. dio. Bunjevaca. u. Vojvodini. sebe. ne. smatra.posebnim.narodom,.ve.samo.dijelom.hrvatskog.naroda,.dakle.Hrvatima.bunjevake. provenijencije..S.druge.strane,.dio.Bunjevaca.u.Vojvodini.za.hrvatstvo.ne.eli.niti.uti,.i.sebe. smatra.naprosto.Bunjevcima,.posebnim.junoslavenskim.narodom,.a.ne.dijelom.hrvatskog. naroda..Neki.istraiva.ili.putopisac,.povrno.promatrajui,.moda.e.doi.do.zakljuka.da. izmeu. ove. dvije. (dominantne). grupe. Bunjevaca. nema. gotovo. nikakve. kulturne. i. vjerske. razlike..pogotovo.ne.u.izvanjskim/objektivnim.elementima,.pa.ak.ni.u.imenu.kao.takvom. (i.jedni.i.drugi.su.Bunjevci)..te.da.stoga.oni.ine.jedan.narod..Ali,.takav.zakljuak.oito.ne. odgovara.realnosti.jer.postoji.bitna.razlika.u.autopredodbi..a.ona.je.ipak.najvaniji kriterij..I. opet.se.vrijedi.pozvati.na.De.Saussura:.Povijesna je analiza samo izvedeni oblik iz govornikove. Ona se sastoji u tome da na jednom jedinom planu projicira konstrukcije iz razliitih razdoblja. Jednako kao i spontano razlaganje, ona ide k prepoznavanju podjedinica koje ulaze u rije, samo to ona ini sintezu svih podjela provedenih tijekom vremena radi upoznavanja one najstarije. Rije je kao zdanje kojemu smo u vie navrata promijenili unutarnji raspored i namjenu. Objektivna analiza sabire i slae jednu na drugu te uzastopne raspodjele; ali za one koji u kui ive raspodjela je uvijek jedna..De.Saussure.F..2000..268..U.ovome.je.citatu.dovoljno.samo.zamijeniti.pojmove.rije,.odnosno.kua,.s.nama.ovdje.zanimljivim.pojmom.identitet.i.odmah. dobijamo.jasnu.sliku.poeljnog.istraivakog.pristupa.kod.prouavanja.identiteta..


35


imo.od.jednog.jednostavnog.primjera..u.ranom.srednjem.vijeku.u.gradovima.poput.Splita.ili.Zadra,.uz.starije,.romanofono.stanovnitvo,.veoma.se.brzo. javlja.i.novopridolo.slavofono.stanovnitvo.iz.zalea..Oni.ive.skupa,.mijeaju.se.i.stvaraju.novu.sredinu..Budui.da.je.u.suvremenoj.Hrvatskoj.hrvatstvo. jako.aktualan.pojam.i.fenomen,.optereeni.tim.kontekstom,.istraivai.trae. hrvatstvo.i.dokaze.o.njemu.i.u.prolosti..A.ako.ga.nema,.onda.e.ga.nerijetko. proizvesti,.budui.da.konstruiraju.prolost.na.osnovi.onog.misaonog.aparata. koji.im.je.prvi.na.raspolaganju,.a.to.je.sadanjost..Tako.e,.recimo,.povjesniar. istraujui.drutvenu.sredinu.ranosrednjevjekovnog.Splita.traiti.Hrvate.u. tom.gradu..Trait.e.dokaze.hrvatskosti.te.sredine.ili.jednoga.njenoga.dijela.. Samo.po.sebi.to.moda.i.nije.problem..Ali,.taj.pristup.postaje.problem.kada. se.zbog.njega.zanemari.kontekst.onoga.vremena.i.prostora.i.posve.smetne.s. uma.da.naa.dananja.optereenost.nacionalnim.identitetima.nije.uvijek.bila. prisutna.. U. srednjem. vijeku,. recimo,. vrlo. je. esto. klasna,. odnosno. staleka. pripadnost.bila.daleko.vanija.drutvena.injenica.nego.nekakvo.etniko.porijeklo.ili.jezina.pripadnost.i.sl.50.Dakle,.ako.pogledamo.povijesnu.stvarnost. primorske.komune.u.srednjem.vijeku,.tamo.neemo.naii.na.inzistiranje.na. neijem.romanstvu.ili.hrvatstvu.nego.prije.svega.na.nekim.drugim.vrijednostima..To.nuno.ne.znai.da.povjesniar.nema.pravo.pitati.se.o.tome.koliki.je,.recimo,.bio.postotak.ljudi.koji.su.priali.slavenskim/hrvatskim.jezikom. u.Splitu.u.12..st...ve.to.znai.da.taj.povjesniar.mora.uvijek.imati.na.umu.da. to.kojim.je.netko.jezikom.priao,.u.splitskom.kontekstu.tog.doba.nije.igralo.ni. priblino.onakvu.ulogu.kakvu.bi.suvremeni.povjesniar.elio.tom.problemu. dodijeliti..U.tom.smislu,.iz.historijske.perspektive.to.je.pitanje.gotovo.besmisleno..To.je.kriterij,.odnosno.pitanje.koje.je.vano.dananjem.povjesniaru. .ali.je.pritom.moda.bilo.posve.nebitno.tadanjem.Splianinu..Neki.autor,. mrcvarei. povijest. i. posve. promaeno. interpretirajui. povijesne. injenice,. moda.e.stanovnike.primorskih.gradova.dijeliti.na.Slavene.i.Romane..ali. ti.ljudi.su.u.ono.doba.sebe.prije.svega.dijelili.na.Spliane.i.nespliane,.ili.na. Zadrane.i.nezadrane.(a.ak.ni.unutargradske.podjele.u.naelu.nisu.ile.po. jezinoj.ili.etnikoj.osnovi)..Defekt.se.javlja,.dakle,.kada.povjesniar.interese. i.konvencije.svojega.doba.i.svojega.konteksta.stavi.iznad.realnosti.drutva.i. vremena.koje.prouava,.te.kada.posve.zanemari.da.je.ono.doba.imalo.neke.50

. Detaljno. o. srednjovjekovnom. istonojadranskom. gradu. u. kontekstu. raspravljanog. vidi. kod:.Nikoli.Z..2003.Historijska traganja Historical searches

36


svoje. konvencije. i. okvire. koji. se. s. dananjim. uope. nisu. morali. preklapati.. Dakle,.za.svaku.ozbiljnu.historijsku.studiju,.pa.i.onu.koja.se.bavi.identitetnom. historijom,.pitanje.konteksta.je.naprosto.nezaobilazno. Gornji.primjeri.takoer.ukazuju.na.potrebu.za.razlikovanjem.izmeu.dijakronije.i.sinkronije,.odnosno.dijakronijskog.i.sinkronijskog.pristupa.istraivanom.fenomenu..Iako.De.Saussure.u.dosad.navoenim.citatima.govori.o. fenomenu. jezika,. njegova. su. opaanja. u. biti. posve. primjenjiva. i. na. pitanje. identiteta,.odnosno.izuavanja.identiteta,.gdje.takoer.treba.razlikovati.ta.dva. pristupa.51.Pojednostavljeno,.sinkronijski pristup.bavio.bi.se.jednovremenim. prikazom. identiteta,. tj.. izuavanjem. identitetnog. fenomena. u. odreenom. trenutku.(ili.kraem.vremenskom.odsjeku,.tj..periodu).njegova.postojanja.. Pritom.se,.dakako,.identitetni.fenomen.moe.promatrati.iz.razliitih.perspektiva,.odnosno.s.razliitih.razina.52.Dijakronijski.bi.se.pristup,.s.druge.strane,. bavio.historijom.identiteta,.odnosno.razvojem.nekog.identitetnog.fenomena. tijekom.vremena..On,.dakle,.podrazumijeva.prouavanje.identiteta.kroz.vrijeme,.tj..dui.vremenski.period,.dakako.analizirajui.sve.promjene,.strukturalne. transformacije.itd...koje.je.neki.identitetni.fenomen.(odnosno.njegovi.nositelji).proivio.kroz.povijest.Jo malo o autopredodbi/samopoimanju

Kod.svih.ranije.navedenih.perspektiva.sagledavanja.tzv..identitetne.problematike. moemo. se. baviti. nekom. vrstom. seciranja,. tj.. analize.. Naravno,. mogunost.za.ozbiljnije.bavljenje.takvim.neim.prije.svega.zavisi.od.toga.jesu. li.izvori,.tj..podaci.koji.nam.govore.o.konkretnom.identitetu,.odnosno.zajednici.koja.ga.batini,.dovoljno.detaljni.. Na. primjer,. kada. govorimo. o. samoidentifikaciji,. mogli. bismo. postaviti. nekoliko.pitanja..poput.toga.razmiljaju.li.nositelji.nekog.identiteta.uope.o. naravi,.odnosno.o.karakteru.svog.identiteta?.Ako.da,.kako.je.oni.percipiraju,. tj..analiziraju.li.svoj.identitet.i.u.kojoj.mjeri?.Moe.li,.recimo,.nacionalni.identitet.biti.nacionalni.u.nekakvom.punom.smislu.te.rijei,.ukoliko.nositelji.tog. identiteta.nisu.niti.svjesni.njegovoga.znaenja.ili.nekakve.njegove.definicije?.51

.Detaljnije.o.sinkroniji.i.dijakroniji (u.lingvistici).vidi.u:.De.Saussure.F..2000..165-166.,.215218. .Za.primjer.toga.vidi.ranije.poglavlje:.Jedna.skica.za.poetak.(tri razine.promatranja.identiteta).Historijska traganja Historical searches

52

37


To.jest,.je.li.npr..identitet.Hrvat.potpun..odnosno.kakav.je..ukoliko.ovjek. koji.sebe.naziva.nacionalnim.Hrvatom.ne.zna.definirati.(tj..objasniti).to. je. to hrvatstvo. i. to. je. sve. to. to. njega. ini. Hrvatom,. te. ukoliko. ne. poznaje. pojam.nacije.ili.ga.ne.zna.obrazloiti?.Dakle,.poznaje.li.neka.pretpostavljena. identitetna.zajednica.takve.koncepte.i..ukoliko.ih.poznaje..razumije.li.ih,. odnosno,.ima.li.ih.uope.potrebu.razumjeti,.te.je.li.zapravo.to.uope.i.vano?53. Konano,.kao.istraivai.se.moemo.zapitati..ak.i.ukoliko.(pretpostavimo. da).takva.zajednica.nema.potrebe.posebno.razmatrati.sve.okvire.unutar.kojih. se.kreu.njihovi.identiteti.i.njihova.drutvena.realnost..ima.li.potrebe,.i.otkud.ta.potreba,.da.mi.razmatramo.takva.pitanja.i.razumijemo.ih,.te.vodimo. li.dovoljno.rauna.o.razdvajanju.svojih.kategorijalnih.i.klasifikacijskih.shema. od.misaonih.shema.svijeta.prolosti.koji.prouavamo,.a.koje.esto.uope.nisu. podudarne?54.U.svakom.sluaju,.imperativ.je.da.sam.istraiva.obrati.dovoljDespite some authoritative claims to the contrary ( ...) identity as well as its derivatives ethnic and national identity have very specific and narrow spatial and temporal origins. As many anthropological studies show (...) the concept of identity is largely a European and Western creation. Concepts such as self , personality, character or person carry a set of fairly distinct meanings and images in different social worlds. In many non-Western contexts human collectivities are not conceptualised as presuming a bounded sense of social or individual agency. Unlike the Western or European concept of identity which is profoundly individualist and visualises collective behaviour in an individual, conscious, purposeful way, many non-Europeans operate with a very different understanding of collective and individual action. (...) Many non-European social milieus operate with a concept of self that has very little in common with their modern European counterparts where identity is conceptually located in a linear vision of time with the strong sense of continuity and progression and within concrete material boundaries..Maleevi..S..2006..22.54 53.

.In addition to its spatial exclusivity identity has also very recent and thus limited temporal foundations (...) identity is largely an invention of the modern age. The decline of the feudal order, intensive industralisation, urbanisation, decline of religious authority and a parallel erosion of political legitimacy couched in terms of the divine origins of rulers have all had a decisive impact on the discovery of self. Modernity has diminished traditional social structure and its stable logic of differentiation and continuity. (...) factors that underpinned a sense of continuity (geography, community, employment, class, etc.) were destabilised; whilst those that provided a sense of differentiation (ancestry, social rank, gender, moral virtue, religion, etc.) were delegitimised. Hence identity was born when traditional communal ties started to weaken, when old hierarchies started to collapse and when the sense of individuality was re-discovered as something valuable but also dynamic, mobile and creative. Industrial capitalism and secularisation have helped redirect attention away from the medieval obsession with an after-life to self-actualisation and the accomplishments of individual goals in earthly settings. Analysing Jane Austens novels (...) shows how understandings of social relations and a logic of individuality differ starkly in distinct historical epochs: there is no sense of identity in late eighteenth- and early nineteenth-centuryHistorijska traganja Historical searches

38


no.pozornosti.nainu.na.koji.raspolae.pojedinim.identitetnim.odrednicama. (odnosno.terminologijom),.tj..da.kontinuirano.kritiki.preispituje.svoj.vlastiti. odnos.prema.identitetu/identitetima.koji.razmatra/prouava.. Jasna.stvar,.pitanje.je.identiteta,.a.posebno.etnikog.i.nacionalnog.identiteta,.koji.su.u.suvremeno.doba.vrlo.popularne.kategorije,.jo.problematinije. ako.se.vratimo.u.prolost..posebno.dalju..Treba.ozbiljnije.problematizirati. pitanje.same.upotrebe.odreene.terminologije,.ukoliko.su..tj..u.sluajevima. kada.su..fenomeni.kojom.ih.oznaavamo.tako.slabo.istraeni.i.poznati.da. zapravo.esto.nismo.sigurni.s.ime.tono.imamo.posla..Ako.i.kada.neku.takvu. zajednicu.i.imenujemo.npr..kao.etniku,.moramo.imati.na.umu.da.to.u.naelu. vrijedi.tek.uvjetno..Konceptom.etniciteta.(kao.i.nekih.drugih.vrsta.identiteta)..posebno.kada.se.odnosi.na.dalju

Documents

Marko Pijovic - Pristup izucavanju identiteta u proslosti