� � �

� � �

MARIO OBRDALJ, dipl. ing. građ.

� � � Vodni sektor u Hrvatskoj

DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE

HRVATSKI SABOR

VLADA

HRVATSKE VODE

NACIONALNO VIJEĆE ZA VODE

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA,ŠUMARSTVA I

VODNOG GOSPODARSTVA

DRŽAVNE AGENCIJE(u vlasništvu RH, javni poslovi i ovlaštenja)

MINISTARSTVA

RBMP, Implementacija ZOV-a i ZFVG-a

� � � Organizacija Hrvatskih voda

www.voda.hr

� � � Prihodi Hrvatskih voda

SUFINANCIRANJE ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA

DOMAĆI I STRANI KREDITI I DONACIJE

OSTALI PRIHODI

TRANSFERI ZA KAPITALNE PROJEKTE

TRANSFERI ZA ODRŽAVANJE PLOVNIH PUTEVA

TRANSFERI DRŽAVNOG PRORAČUNA

IZVORNI PRIHODI

VODNI DOPRINOS

NAKNADA ZA ZAŠTITU VODA

NAKNADA ZA VAðENJE ŠLJUNKA I PIJESKA

NAKNADA ZA KORIŠTENJE VODA

NAKNADA ZA UREðENJE VODA

� � � Ulaganja Hrvatskih voda –vodoopskrba i odvodnja

GODINA VODOOPSKRBA ODVODNJA

2005 322.000 339.000

2006 340.000 415.000

2007 412.000 490.000

2008 (plan) 342.000 375.000

u 000 kn

Npr. u 2008. godini, sufinanciranje se ugovara sa MRRŠVG, MMPI, FRR, IBRD, darovnice, ostali izvori

� � �

Uvjeti za podnošenje zahtjeva za uvrštenje u Plan upravljanja vodama Hrvatskih voda - 1

� Pravomoćna potvrda na glavni projekt odnosno građevinska dozvola (ako se radi o sufinanciranju radova)

� Financiraju se objekti prema članku 9. stavak 1, točka 3. i točka 9. stavak 1, točka 4. Zakona o vodama (NN broj 150/2005)

� Sukladnost PP i planovima razvoja vodnog gospodarstva (studije, idejna rješenja, koncepcije)

� Na vrijeme podnesen zahtjev od strane jedinice lokalne samouprave ili županije za uvrštenje u Plan (zahtjev sadrži kratak opis investicije, svrhu i cilj investicije, procijenjenu vrijednost, očitovanje o osiguranju sredstava za sufinanciranje)

� Zahtjev se podnosi nadležnom VGO-u (PREPORUKA)

� � �

� Posebno se dostavlja potvrda da su osigurana sredstva za sufinanciranje u proračunu jedinice lokalne samouprave ili županije

� Od strane Hrvatskih voda ovjeren projektni zadatak (ukoliko se traži sufinanciranje izrade projektne dokumentacije)

� Pregledna situacija u odgovarajućem mjerilu

� Dokaz da su ispunjene sve financijske obveze prema Hrvatskim vodama

� Opće uvjete ugovaranja možete naći na web stranici Hrvatskih voda www.voda.hr na linku “Dokumentacija”

Uvjeti za podnošenje zahtjeva za uvrštenje u Plan upravljanja vodama Hrvatskih voda - 2

� � �

Kriteriji sufinanciranja� Kriterije sufinaniciranja Hrvatskih voda donosi Upravno vijeće

Hrvatskih voda svake godine

� Investitor ne može ujedno biti i projektant odnosno suprojektant dokumentacije koja se sufinancira

� Udjeli Hrvatskih voda se kreću od 80 do 30% ovisno o stupnju opskrbljenosti odnosno stupnju priključenosti na javnu odvodnju

� Na područjima od posebne državne skrbi Hrvatske vode sufinanciraju izgradnju i projekte u visini 80% investicije

� Može se sufinancirati i rješavanje imovinsko pravnih odnosa (samo po Sporazumima)

� � �

METODOLOGIJA OPTIMALIZACIJE VODOOPSKRBNIH SUSTAVA

1. Izrada hidrauličkog matematičkog modela vodoopskrbnog sustava postojećeg i budućeg stanja

2. Prijedlog formiranja hidrauličkih zona sustava temeljem uspostavljenog hidrauličkog matematičkog modela

3. Implementacija modela i obuka kadra komunalnih poduzeća

4. Redefiniranje postojeće razvojne i projektne dokumentacije temeljem rezultata hidrauličkog matematičkog modela sustava

5. Kalibracija hidrauličkog matematičkog modela vodoopskrbnog sustava

6. Prijedlog konačnog rješenja izgradnje, dogradnje i sanacije sustava i sa prijedlogom koncepcije i ugradnje elemenata nadzorno-upravljačkog sustava

� � �METODOLOGIJA OPTIMALIZACIJE SUSTAVA ODVODNJE

� Predvidjeti rasterećenje postojećeg mješovitog sustava

� Načelo: na uređaj mora dolaziti tzv. 2Qs proticaj a ne Qkrit

� Uobičajeno je da se uređaj računa na Qkrit što je potpuno pogrešno. Ovaj proticaj mora ostati u MREŽI ali nikako se ne smije dovoditi na uređaj

� METODOLOGIJA

� Snimanje mreže postojećeg stanja

� Matematički hidraulički model kanalizacijske mreže

� Kalibriranje modela putem MJERENJA (često se zaboravlja a zapravo je ključno – tražite u projektnim zadacima!)

� Prijedlog rekonstrukcije i optimalizacije postojećeg stanja

� � � Sufinanciranje putem zajma Svjetske banke - 1

� Sufinanciranja se vrše indirektno putem ministarstava, javnih poduzeća odnosno državnih ustanova: � Ministarstvo zdravstva

� Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

� Ministarstvo financija

� Lučke uprave

� MRRŠVG i Hrvatske vode

� HEP

� HAC

� Hrvatske ceste

� itd…

� Financiraju se projekti iz područja energetske efikasnosti, infrastrukture, mirovinskih fondova, socijalne i upravne problematike, sudbeni projekti, školstva, poljoprivrede, znanosti itd.

� ZA INFRASTRUKTURU VEĆINOM SE RADI O RAZVOJNIM PROJEKTIMA

� � �

� Financijski uvjeti zajma:� Kamata na razini EUROLIBORa sa dodanim određenim brojem baznih poena

(ukupno trenutno 4,5%)� Kamatna stopa fiksna ili promjenljiva (ranije se moglo birati no sada se ide na

isključivo na fiksnu)� Poček je 5 godina, otplata 10 odnosno 25 godina� Kandidiranje projekata je moguće praktično dok god ima aktivnih projekata –

odnosno dok WB drži ured u određenoj zemlji� Očekuje se da će aktivnosti WB u smislu sufinanciranja putem zajmova trajati

još 3-5 godina� NEKE ČINJENICE O WB:

� WB nije profitna organizacija� Kapital uzima na Londonskom tržištu novca� Cijena kapitala je na razini EIB-a koji ima subvencionirane kamatne stope� Kapital koji nudi WB putem zajmova jeftiniji je za sada od kapitala koji nudi EBRD� U Republici Hrvatskoj je trenutno 19 aktivnih projekata koji se sufinanciraju putem

zajmova WB� Na web stranici http://www.worldbank.hr/ - detaljnije informacije

Sufinanicranje putem zajma Svjetske banke - 2

� � �EU predpristupni fondovi

� Praktični vodič za kandidiranje projekata za EU fondove može se naći na web stranici http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm

� Uporeba standardnih obzrazaca i predložaka je obvezna i mogu se naći na web adresi http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/annexes_standards_documents/index_en.htm

RAZLIKA U PRISTUPU EK I PRIVATNOG SEKTORA

Što je projekt?

PMI: “Niz aktivnosti radi postizanja jednog ili više specifičnog cilja u planiranom roku i s definiranim proračunom”

EK: “Projekt je instrument koji služi postizanju višeg cilja (programa) kao pomoć pri provedbi viših politika”

� � �IPA projektni ciklus

1) Identifikacijamjera - projekata

2) Priprema projekata

3) Apliciranje projekata

4) Odluka EC

5) Ugovaranje

6) Provedba projekta/mjere

7) Monitoring & kontrolaprovedbe

8) Ex – post evaluacijarezultata i posljedica

Prethodna studija izvodljivosti

Studija izvodljivosti

Financijski sporazum

� � �

Što IPA obuhvaća?

� I. IPA

Komponenta

JAČANJE

INSTITUCIJA I

POMOĆ U

TRANZICIJI

-polit. kriteriji

- Programi

Zajednice

178,1 m EUR

� II. IPA

Komponenta

PREKO-

GRANIČNA

SURADNJA

-S, CG, BIH

-Transatlanski

programi

56,5 m EUR

� III. IPA

Komponenta

REGIONALNI

RAZVOJ

- Promet

- Okoliš

- Regionalna

konkurentnost

198,7 m EUR

� IV. IPA

Komponenta

RAZVOJ

LJUDSKIH

RESURSA

- zapošljavanje

- obrazovanje

- socijalna

uključenost

53,7 m EUR

� V. IPA

Komponenta

RURALNI

RAZVOJ

- strategije

- infrastruktu

ra

- proizvodna

ulaganja

102,9 m EUR

Kandidati i potencijalni kandidati Zemlje kandidati

� � � Priprema projekata za WB i EK� Studija izvodljivosti;� Tehnička dokumentacija + alternative;� Financijska analiza;� Analiza troškova/koristi;� Procjena utjecaja na okoliš;� Dinamički i financijski planovi;� Izvori financiranja;� Odluke, dozvole, sporazumi itd.;� Izrada aplikacije s potrebnim prilozima;� Izrada natječajne dokumentacije.

� Projekt mora biti tehnički, financijski, ekonomski, organizacijski i ekološki ODRŽIV!!!

� � �

� � �

kontakt:

mario.obrdalj@voda.hr