6

MARIJANA ARACKI - HNK Mostarkazalištu „Atelje 212“, a odmah po diplomiranju 1980. godine postaje i stalni član ansambla. Završio je i nekoliko međunarodnih kratkih škola iz

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • Autorica teksta: MARIJANA ARACKI

    Redatelj: EROL KADIĆ

    Scenografkinja: DRAGANA PURKOVIĆ MACAN

    Kostimografkinja: IVANA RISTIĆ

    Izbor glazbe: EROL KADIĆ

    Predstava traje sat i dvadeset minuta.

    ULOGE:

    АLEKSA ŠANTIĆ .................................. BOJAN KOLOPIĆ

    МАRA, Аleksina majka ...................... LJILJANA ČEKIĆ

    АDŽA, Аleksin stric ................................... ЈASMIN KRPO

    PERO, Аleksin brat ..................................... IVAN SKOKO

    ЈЕFTAN, Аleksin brat ............... VEDRAN VILOGORAC

    АNKA ТОMLINOVIĆ, Аleksina ljubav...АJLA HAMZIĆ

    SТЈEPAN, Аnkin otac ................................... ŠERIF ALJIĆ

    ULIČNI SVIRAČ .................... ЕLMEDIN BALALIĆ – ТITI

    Dječak Aleksa ..........АLEKSA KRULJ / DINO SPAHIĆ

    Dječak Pero ...........АLJOŠA GOLO / IGOR BUHOVAC

  • ALEKSA ŠANTIĆ (Mostar, 27. svibnja 1868. – Mostar, 2. veljače 1924.), pjesnik, književnik, publicista, prevoditelj, dramski pisac, kulturni djelatnik, urednik časopisa, zborovođa, skladatelj, akademik, čovjek koji predstavlja „simbol grada na Neretvi“.

    U 2018. godini obilježeno je 150 godina od rođenja Alekse Šantića, a ove, 2019., protiče 95 godina od smrti pjesnika.

    Godina 2019. posebna je i po tome što označava 130 godina od upoznavanja Anke Tomlinović i Alekse Šantića.

    Aleksa i Anka

    I opet mi duša sve o tebi sanja

    „Uvijek je bila priviđenje. Tajanstvena Madona koja je sišla sa platna talijanskih majstora, iz izmaglice nekog tamnozelenog krajolika, iz sjenovitih dijelova ulice, iz gustiša crvenih šuma. Kada ju je prvi put ugledao kako izlazi iz tame na svjetlost i, nasred Ćemalovićeve ulice, obasjana suncem radoznalo se okreće kao da nešto traži (poslije je saznao da tu i stanuje), izgledala mu je kao fatamorgana, podnevna sunčana jara davala je njenom licu i tijelu neku blještavu i treperavu auru. Po njenoj dugačkoj haljini pastelnih boja, po otvorenom licu, po bjelini vrata (kao labud) omotanog crnom pantljikom koja se završavala okruglim narandžastim brošem, po prozirnim čipkastim rukavicama – znao je da je strankinja“.

    (Josip Lešić, Aleksa Šantić: Roman o pjesnikovom životu, „Veselin Masleša“, Biblioteka „Posebna izdanja“, Sarajevo 1990., 101-122, 102)

  • Marijana Aracki

    Dramska spisateljica

    Rođena je 22. srpnja 1982. godine u Beogradu. Kao apsolventica Filološkog fakulteta upisuje se na Fakultet dramskih umetnosti, gdje diplomira na Katedri za dramaturgiju.

    U oblasti esejistike nositeljica je nagrade „Borislav Pekić“, kao i specijalnog OESS-ovog priznanja za esej o demokraciji objavljen u knjizi Licem ka budućnosti.

    Autorica je radio-drame Nemirna godina nastale po motivima istoimene pripovijetke Ive Andrića, u režiji Meline Pote Koljević (Radio Beograd), dok za radio-dramu Srpski rulet potpisuje i scenarij i režiju.

    Za svoj diplomski komad u stihu Zvezdarski vitez (Pozorište „Boško Buha“, Beograd, u režiji Đurđe Tešić, 2016.) dobija specijalnu preporuku za izvođenje od Međunarodne organizacije ASSITEJ, koja ga proglašava jednim od najboljih teatarskih komada za djecu. Slijede Vitez iz Vilsonove (Gradsko pozorište „Jazavac“, Banja Luka, u režiji Slobodana Perišića, 2018.) i eksperimentalni komad Prisutnost pod redateljskom palicom Ane Radivojević Zdravković (Opera & Teatar Madlenianum, Beograd, 2018.).

    Koscenaristkinja je treće sezone serije Komšije (režija: Milan Karadžić), a knjiga Studiranje Šabrola, čija je koautorica, posvećena je bogatom stvaralaštvu čuvenoga francuskog redatelja Kloda Šabrola, predvodnika francuskog Novog vala, i već je uvrštena u literaturu namijenjenu studentima filmske režije i dramaturgije.

    U osvit 1889. godine, sa prvim beharom, budi se pesnik, rodoljub, ujedinitelj, prosvetitelj... Budi se na prostoru i u trenutku kada je biti pesnik, rodoljub, ujedinitelj i prosvetitelj bilo najteže i najpotrebnije. Danas, tačno 130 godina kasnije, „na mrtvom grobu porušenih nada“, svedoci smo da se pesničko odrastanje Alekse Šantića u kulturno devastiranim prilikama, sukob duhovnog i materijalnog sveta, pobuna ljubavi protiv društvenih stega i povrh svega nezaobilazne balkanske prilike i neprilike s kraja 19. i početka 20. veka ni po čemu ne razlikuju od naše svakodnevice.

    U svom životu i stvaralaštvu Šantić je otvorenog srca zagovarao jedinstvo svih slovenskih naroda. Utoliko je poraz koji je doživeo na ličnom planu tragičniji. Njegov poraz poraz je svih nas. I mada se čini da će se borba erosa i tanatosa večito nadvijati nad Balkanom, Šantićeva vizija jedinstva i sloge jedina je vizija koju treba slediti i jedina koja uleva nadu da je svetla budućnost na ovim prostorima ipak moguća.

    Neuništiv poput Starog mosta koji se kao feniks diže iz pepela prkosno odolevajući vekovima, simbol ne samo Mostara, već i čitavog regiona, Aleksa Šantić je, kako ga je i sam kralj Aleksandar Karađorđević nazvao, bio i ostao istinski „pesnik prošlih patnji i novih nada narodnih“.

    Marijana Aracki

    ZAPIS AUTORA

    Besmrtni sevdah

    Foto

    : Vla

    dim

    ir Ja

    blan

    ov

  • Erol Kadić

    Glumac i redatelj

    Erol Kadić rođen je u Zagrebu 1955. godine. U rodnom gradu završava osnovnu i srednju školu te se upisuje na književnost. Međutim, 1976. godine upisuje se na studij glume Akademije scenske umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Arsenija Jovanovića.

    Još za vrijeme studija počinje glumiti u beogradskom kazalištu „Atelje 212“, a odmah po diplomiranju 1980. godine postaje i stalni član ansambla.

    Završio je i nekoliko međunarodnih kratkih škola iz oblasti kazališne umjetnosti.

    U kazalištu je odigrao preko pedeset uloga, a ostvario je i više od šesnaest filmskih uloga. Publika ga pamti iz mnogih TV serija.

    Režijom se počeo baviti 1999. godine. Do sada je režirao više od dvadeset predstava, u Beogradu i u čitavoj regiji.

    Dobitnik je nekoliko nagrada za glumačka ostvarenja i za režiju.

    Živi sa suprugom Lenom i kćerkom Unom u Beogradu.

    RIJEČ REDATELJA

    Od ideje do realizacije

    Već duže vreme bavio sam se idejom da radim predstavu

    u kojoj bi muzička okosnica bila sevdalinka. U potrazi za

    pričom koja bi bila temelj te ideje došao sam do teksta Što

    te nema... Marijane Aracki. Pročitavši ga, shvatio sam da

    priču imam, i to istinitu, snažnu, tužnu, punu emocija, baš

    kakva i jeste sevdalinka.

    Sukob dve porodice doveden je do dramske katarze

    sa neskrivenim situacijama današnjeg vremena. Kada

    govorimo o ljubavi Alekse Šantića i Anke Tomlinović,

    slobodno možemo reći da su oni balkanski Romeo i

    Julija. Melodramska tačka na celu priču jeste kraj komada,

    istorijski potpuno tačan, kada se pod prozorom sobe u

    kojoj na samrtničkoj postelji leži Aleksa Šantić, okupljaju

    sva tri pevačka društva iz Mostara, sastavljena od Srba,

    Bošnjaka i Hrvata, pevajući skupa njegovu Eminu.

    Tradicija pevanja sevdalinke je posebna priča. Pevač

    sevdalinke je poput čuvara i prenosioca Svetog Grala. On

    traži puteve kroz razne slojeve sevdalinke, da bi došao do

    njenog metafizičkog jezgra. Dubinska tragika, epski zamah

    i snaga čine sevdalinku istinski univerzalnom, a našu

    predstavu umetnički važnom za čitav region.

    Ovu predstavu posvećujem svom ocu Bećiru Kadiću,

    poznavaocu i ljubitelju sevdalinke.

    Erol Kadić

  • Što te nema... prvi je dramski tekst o životu pjesnika Alekse Šantića koji se postavlja u kazalištu.

    Predstava ŠTO TE NEMA... (Sevdah drama) nastala je u koprodukciji Narodnog pozorišta u Mostaru, Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i Narodnog pozorišta Republike Srpske, Banja Luka, kao prvi zajednički projekt ove tri teatarske kuće.

    Izvršni producent predstave je Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ Gradski odbor Mostar.

    Nakladnik: Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru Za nakladnika: Ivan Vukoja, ravnateljTisak: FRAM-ZIRAL, MostarNaklada: 500Tiskano u listopadu 2019. Fotografije s naslovne strane: Agencija „Magma“ Mostar

    NARODNO POZORIŠTEREPUBLIKE SRPSKE

    BANJA LUKA90. sezona – 2019./2020.

    NARODNO POZORIŠTEU MOSTARU

    70. sezona – 2019./2020.

    HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U MOSTARU25. sezona – 2019./2020.

    Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru

    Voditelj produkcije: Mario BošnjakInscipijentica: Azra Merdan

    Voditelj tehnike: Leo SmoljanMajstor svjetla: Uroš Škiljević

    Majstori tona: Mladen Andijanić i Andrijan ZovkoGarderobijerka: Sandra Milavić

    Rekviziteri: Marko Mrdaković i Ljiljana Badalić Dekorateri: Zorislav Galić i Branko Kuzmanović

    Ravnatelj: Ivan VukojaUmjetnički savjetnik: Dragan Komadina

    Marketing i odnosi s javnošću: Josip Blažević

    Premijere:Petak, 11. listopada 2019., 20 sati, NP Mostar

    Utorak, 15. listopada 2019., 20 sati, HNK MostarPetak, 18. listopada 2019., 20 sati, NPRS Banja Luka