Malnutricija- sva hrana je funkcionalna

dr.sc. Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh.

klinički nutricionist

Referentni centar za dječju gastroenteologiju i prehranu

Klinika za dječje bolesti Zagreb

Pothranjenost se definira kao:

negativna nutritivna bilanca

deficit energije, proteina i drugih nutrijenata koji uzrokuje mjerljive negativne učinke na organsko tkivo (oblik, veličinu, sastav tijela), funkcionalnost i klinički ishod

Soeters et al. Clin Nutr. 2008; ESPEN, Lochs i sur., Clin Nutr. 2006

Klasifikacija pothranjenosti u odraslih

• Etilogija:

• 1. pothranjenost uslijed dugog izgladnjivanja

(stanja poput Anorexia nervosa),

• 2. pothranjenost uslijed kronične upalne bolesti

(reumatoidni artiritis, upalne bolesti crijeva, zatajenje organa,...)

• 3. pothranjenost uslijed akutne bolesti ili ozlijede s postojanjem upale

(teške infekcije, opekline, višestruka trauma,...)

Jensen GL et al. Clin Nutr 2010

Definicija pothranjenosti u djece

Mehta NM, et al. Defining Pediatric Malnutrition.JPEN 2013

Klasifikacija pothranjenosti u pedijatriji

• 1. primarna pohtranjenost

• pothranjenost nastala uslijed okolišnih i bihevioralnih čimbenika

2. sekundarna pothanjenost

• pothranjenost nastala uslijed bolesti

S obzirom na duljinu trajanja bolesti:

• akutna (< 3 mjeseca)

• kronična (> 3 mjeseca)

Kriteriji za određivanje pothranjenosti

• detekcija različitih skupina i proporcija pothranjenih bolesnika -više različitih antropometrijskih indikatora

Autor Blaga pothranjenostUmjerena

pothranjenostTeška pothranjenost

Akutna pothrajenost, trajanje manje od 3 mjeseca

Gomez i sur., 1955 75-90% TM/dob 60-74% TM/dob <60% TM/dob

Tanner i sur., 1966 <5. centila TM/TV

Waterlow, 1972 80-90% TM/TV 70-80% TM/TV <70% TM/TV

WHO, 1995 <-2 to -3 SD TM/TV <-3 SD TM/TV

Olsen i sur., 2007

BMI/dob, TM/dob, TD/dob <5. CentilePad tjelesne mase za više do dvije osnovne centilne linije (5,10,25,50,75,90,95) od rođenja do dobi kad se mjeri tjelesna masaDobivanje na tjelesnoj masi manje od 5%, prilagođeno regresiji prema srednjoj vrijednosti (od rođenja do dobi kad se mjeri tjelesna masa)

Kronična pothranjenost, trajanje više od 3 mjeseca

Waterlow, 1972 90-94% TV/dob 85-90% TV/dob <85% TV/dob

WHO, 1995 <-2 to -3 SD TV/dob <-3 SD TV/dob

WHO:

Wasting Z- score:TM/TV ili TD < -2 SD BMI < -2 SD

Stuning Z-score: TV ili TD/dob <-2 SDS pokazatelj kronične pothranjenosti

Prevalencija pothranjenosti u hospitalizirane djece

• širok raspon i varijacije zabilježene prevalencije pothranjenosti rezultat su:• nedosljednosti kriterija

• heterogenosti osoba koje procjenjuju nutritivni status

• različitosti proučavanih populacijskih skupina i tipu institucije u kojoj se provodi ispitivanje

Prevalencija pothranjenosti u hospitalizirane djece

Prevalencija nije značajno promijenjena posljednjih 30 godina

• I dalje visoka: 15 -30 %

• najveći rizik od pothranjenosti zabilježen je u dojenčadi i male djece (Agostoni et al. JPGN, 2005)

• u hospitalizirane djece u Europi:• od 6% do 30%

Zemlja NPrevalencija

(%)Definicija

Hecht i sur.,

2014

Multicentrično

istraživanje

(12 zemalja)

2567

14,4

10

4,4

BMI < -2 SD

BMI < -2 to -3 SD

BMI < -3 SD

Kapci i sur.,

2015Turska 511

52,7

39

12

1,7

Warerlow TM/TV:

Blaga 80–89%

Umjerena 70–79%

Teška <70% TM/TV

Baxter i sur.,

2014Kanada 322 8 BMI<-2 SD

Marginean i

sur., 2014Rumunjska

37

15

17,71

TM/TV < -2 SD

TM/TV < -2 to -3 SD

TM/TV < -3 SD

Sissaoui i sur.,

2013Francuska 923

14,8

11,9

BMI < 3. percentile

TM/TV < -2 SD

De Luca i sur.,

2012Francuska 130 8,5 BMI < -2 SD

Spagnuolo i

sur., 2013 Italija 144 20,14 BMI < -2 SD

Moeeni i sur.,

2013Novi Zeland 162 9 TM/TV < -2 SD

Aurangzeb i

sur., 2012 Australija 157 2,5 BMI < -2 SD

Moeeni i sur.,

2012 Iran 119

26

17,6

8,4

TM/TV< -2 SD

-3 SD < TM/TV < -2 SD

TM/TV< -3 SD

Shanchez i sur.,

2012Kolumbia 174 16,6

TM/TV < -2 SD

Joosten i sur.,

2010 Nizozemska 424 19 BMI < -2 SD

Campanozzi i

sur., 2009 Italija 496

10,2

18,5

14,7

3,1

0,8

BMI < -2 SD

Waterlow TM/TV:

Blaga 80–89%

Umjerena 70–79%

Teška <70%

Prevalencija pothranjenosti hopitalizirane djece - HRVATSKA

• WfH < -2 SD (wasting) • 11 – 12%

• HfA < -2 SD (stuning)• 7- 8 %

Uzroci pothranjenosti povezani s bolešću

AKUTNA I KORNOČNA BOLEST

↑ nutritivne i energijske potrebe

↓ unos hrane

↓ apsorpcija

↓ iskorišvanje nutrijenata

POTRHARNJENOST

↑ progresija bolesti

↑ deficit specifičnih nutrijenata

↑ infekcija

↑ imunološka kompromitiranost (!)

Posljedice pothranjenosti

•Dugročno: • neadekvatni rast, • usporen kognitivni razvoj (smanjena edukacijska i

socijalna postignuća) • dugoročno loše zdravlje,• loša kvaliteta života u odrasloj dobi

Galler et al., J Am Acad Child Adolesc Psychiatry.1989; Rudolf & Logan, Arch Dis Child. 2005; Emond et al., 2007; Koletzko et al., Am J Clin Nutr.2009

Akutne posljedice pothranjenosti

• Produljena duljina hospitalizacije

• Teži oporavak od bolesti

• Veći rizik i broj infekcija

• Smanjen unos hrane i dodatni pad na TM

• Povečani troškovi liječenja

Galler et al., J Am Acad Child Adolesc Psychiatry.1989; Rudolf & Logan, Arch Dis Child. 2005; Emond et al., 2007; Koletzko et al., Am J Clin Nutr.2009

Terapijski modaliteti liječenja pothranjenosti – metode nutritivne potpore i kliničke prehrane

• A. Nutricionističko savjetovanje i pružanje adekvatne nutritivne potpore bolesniku tijekom hospitalizacije

• B. Dodavanje nutritivnih suplementa

• C. Enteralna prehrana

• D. Parenteralna prehrana

Council of Europe, 2001

Nutricionističko savjetovanje i pružanje adekvatne nutritivnepotpore bolesniku tijekom hospitalizacije

• najjeftiniji i najsigurniji način nutritivne potpore

• prilagodba prehrane u odnosu na bolest i nutritivni status

• svaka namirnica ima specifičnu funkciju

• razmišlja se na način da se u malim volumenima pakira obrok visoke energijske i nutritivne gustoće

• razmišlja se o specifičnosti namirnica i kreira se prehrana s osnovnim ciljem – liječenje pothranjenosti

Dodavanje nutritivnih suplementa

•dodatavanje nutritivnih suplemenata: • makronutrijenti:

• dodaju se određeni oblici masti, ugljikohidrata ili bjelančevina

• npr. MCT, maltodekstrin, aminokiseline (glutamin i arginin) ili cjeloviti proteini (sirutka)

• mikronutrijenti: - Multivitamini

- Pojedini vitamini

- Pojedine mineralne tvari

- Npr. Priprema funkcinalne hrane „on site”, npr. fortificirano mlijeko (dodatak MDX, MCT, cinka)

Enteralna prehrana

• enteralne formule:

• dizajnirana hrana, napitak koji sadrži sve što je osobi potrebno za život

• zapravo u osnovi kravlje mlijeko modificirano na način da se obogatilo bjelančevinama, biljnim mastima, te mikronutrijentima

• neki napici su dodatno obogaćeni:• omega3 manim kiselinama, • pojedinim bjelančevinama, • neke sadrže više pojedinih aminokiselina

• mogu biti isključiva prehrana duže vremenske periode i zadovoljiti najmanje 100% preporučenog dnevnog prehrambenog unosa

Parenteralna prehrana

• Uporaba parenteralna prehrane ograničena je na bolesnike čiji je probavni sustav:• nefunkcionalan (kronične crijevne pseudoopstrukcije),

• ne postoji (nakon operacijske resekcije),

• morfološki teško oštećen (teški kronični proljevi)

• Postoje gotovi pripravci

• Pripravi koji se rade po recepturama s obzirom na opjedinog pacijenta

Pothranjenost- kad sva hrana postaje funkcionalna

U slučaju pothranjenosti sva hrana postaje - Food for Specified Health Uses

Te sva hrana zadovoljava upravo definiciju funkcionalne hrane:

Hrana za koju se očekuje da zbog svog sastava ima specifičnezdravstvene utjecaje (ili hrana iz koje su uklonjeni alergeni)