MAJCI MILOSR–A Petar Lubina, OFMRijeË, razmiπljaju o njoj u svojim srcima i trude se provoditi je u æivot. Fra Petar Lubina U Splitu, na blagdan Poho enja Marijina, 31. svi-bnja

Petar Lubina, OFM

MAJCI MILOSR–A

Petar Lubina, OFM

MAJCI MILOSR–AKNJIÆNICA ”MARIJE” - KNJIGA 50

Nakladnik:FranjevaËka provincija Presv. Otkupitelja

Odgovara:Petar Lubina,urednik lista ”Marija”, Trg G. Bulata 3, 21000 Split

Slog i obrada:Kamenko JoliÊ

Tisak:”Dalmacija-papir” - Split

Naklada:1000 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikacijiSveuËiliπna knjiænica u Splitu

UDK

LUBINA, Petar

ISBN 953-6012-37-5

Petar Lubina, OFM

MAJCI MILOSR–AIZABRANE MARIJANSKE MOLITVE

IZME–U DVAJU CRKVENIH RASKOLA

Split, 2006.

2

Predgovor

Kad sam proπle godine objavio zbirku izabranihmarijanskih molitava iz prvog tisuÊljeÊa, naslovlj-enu ”Bogorodici Djevici”, nisam ni sanjao da setako veliko blago takvih molitava krije i u drugomkrπÊanskom mileniju. Iako je Crkva u tom razdobljubila podijeljena na IstoËnu i Zapadnu, s molitvenogzrenika moæemo ustvrditi da je bila ujedinjena umolitvi Majci Gospodinovoj, o Ëemu svjedoËi i ovazbirka. U podijeljenu svijetu, pa i meu razjedinje-nim krπÊanima, bl. Djevica bila je i jest opÊe dobrosvih koji vjeruju u Krista, zajedniËko blago uËenih ineukih, bogoslovaca i svetaca, Ëasnih muπkaraca iæena, svega naroda Boæjega.I srednji vijek imao je svoje radosti i nade, æalosti itjeskobe, ali je i u njemu Isusov uËenik nalazio na-Ëina da ostane vjeran Bogu. Pri tome je upravljaosvoj pogled prema Isusovoj Majci. Zbirka ovih moli-tava svjedoËi da je sastavni dio duhovnog æivotakrπÊanina toga doba bila molitva Gospi i molitva sGospom. Druπtvene i vjerske prilike vremena u ko-jemu su nastale utjecale su i na njihov oblik i sadr-æaj. Blagoslovi i pohvale izreËeni Majci Gospodino-voj veliËaju Boga i njegovo djelo spasenja, izraz suhvale Kristu koji nas je otkupio, a slave i djelo Du-ha Svetoga po kojemu je Marija postala Isusova inaπa majka. U konaËnici, te molitve veliËaju Boæjudobrotu i njegovo milosre kojega je Isusova Majkazapravo najvjernija slika.Molitve ”Majci Milosra” svojevrstan su mozaik sa-tkan od sitnih kamenËiÊa u raskoπnim bojama. Mo-liteljeva ih je vjera slagala kako bi nastao lik najlje-pπe i najpoznatije meu svim æenama, lik u tisuÊuboja i πara, lik Majke od Milosti, PomoÊnice krπÊanai UtoËiπta greπnika.

5

Izabrane marijanske molitve drugog tisuÊljeÊanamjeravao sam objelodaniti u jedinstvenu sve-sku. BuduÊi da sam ih prikupio mnogo viπe negolisam oËekivao, u ovoj zbirci ograniËio sam se na po-vijesno razdoblje izmeu dvaju velikih crkvenih ra-skola, istoËnoga (1054.) i zapadnoga (1546.). VeÊi-na molitava otisnutih na stranicama ove zbirke ug-ledala je prvi put svjetlo dana na hrvatskom jeziku,πto me posebno veseli. Nadam se da Êe one obra-dovati mnoge, kao i one iz prve zbirke, koje su neki-ma postale svagdanje πtivo, osobito tijekom marija-nskih mjeseci. Æelim da i ova zbirka molitava obo-gati hrvatsku marijansku duhovnu baπtinu. Nekabudu nadahnuÊe ne samo Ëitateljima nego i molite-ljima, koji poput Nazaretske Djevice sluπaju BoæjuRijeË, razmiπljaju o njoj u svojim srcima i trude seprovoditi je u æivot.

Fra Petar Lubina

U Splitu, na blagdan Pohoenja Marijina, 31. svi-bnja 2006.

Uvod

S ovo nekoliko redaka æelio bih ukratko ukazatina druπtvene i vjerske prilike u kojima su nasta-jale molitve sabrane u ovoj zbirci i koje su utjecalena stvaranje pogleda na svijet i æivot, vjeru i duho-vnost srednjeg vijeka. Da bismo ispravno shvatilisadræaj i poruku pojedinih marijanskih molitava,trebamo se uæivjeti u druπtvene i crkvene prilikeonoga vremena. Srednjovjekovno razdoblje nerije-tko se prikazuje kao vrijeme mraËnjaπtva i nezna-nja, sukoba i ratova. Meutim, treba imati na u-mu da je i to povijesno razdoblje bilo vrijeme velik-ih susreta i dostignuÊa na povijesnom, kulturnomi vjerskom podruËju. Duhovnost i poboænost togavremena ne moæe se usporediti s duhovnoπÊu da-naπnje Crkve. Zbog toga i molitve u ovoj zbirci tre-ba razumjeti i moliti u duhu njihovih stvaralaca,koji su æivjeli u rasponu izmeu XI. i XVI. stoljeÊa.Kao πto pokazuju sljedeÊe stranice, i to je povijes-no razdoblje iznjedrilo divne molitve Majci Milo-sra.

Povijesno-druπtveni okvirNakon crkvenoga raskola g. 1054. duhovna i svje-tovna vlast na europskom kontinentu nadmetalesu se za premoÊ. Crkva onoga doba nastojala seosloboditi svjetovnog duha i posvetiti svom izvor-nom poslanju. Da bi krπÊani bolje upoznali svojuvjeru i Sveto pismo, na poseban se naËin zauzi-mao revni papa Grgur VII. (1070.-1085.). Njegovovrijeme obiljeæeno je kao razdoblje gregorijanskeobnove. Ta obnoviteljska strujanja osjeÊala su se iu Hrvatskoj, koja se u ono vrijeme opirala jakombizantskom utjecaju. Zvonimir, ”kralj Hrvatske iDalmacije”, priklonio se g. 1075. papi i time pri-druæio zajednici europskih krπÊanskih vladara. U

6 7

tom obnoviteljskom zanosu nastale su brojne be-nediktinske opatije diljem Europe, pa i u hrvatsk-im krajevima. Papinstvo je, za Inocenta III. (1198.-1216.), doseglo vrhunac svoje moÊi. Pod vodstvomkormilara Petrove lae, Ëitava Europa bila je ujed-injena u istoj vjeri. No, Inocentovi nasljednici nisuse uspjeli othrvati francuskom utjecaju, pa su pa-pe od g. 1309. do 1378. boravili u avinjonskomsuæanjstvu. Radi unutarcrkvene borbe za prevlaπ-Êu, ugled papinstva bio je dosta naruπen. Æalosnovrijeme protupapinstva napokon je okonËano g.1417. izborom Martina V. (1417.-1431.) za papu.

Obnoviteljski duh na vjerskom podruËju doπao jedo izraæaja pri nastanku novih redovniËkih zajed-nica i udruga pokorniËkog æivota. U Italiji su dje-lovali sv. Romualdo (†1027.) i sv. Nilo (†1005.). UFrancuskoj je sv. Bruno (†1101.) osnovao kartuzi-jance, gdje se i sv. Bernard (†1153.) isticao usredcistercita u Citeauxu. Meu svjetovnim kleromnastajali su redovi regularnih kanonika. Tako jesv. Norbert (†1134.) utemeljio premonstrate, us-red kojih su izniknuli vrijedni bogoslovci i poznatiMarijini poboænici. U Parizu su se okupljali oko o-patije sv. Viktora i dali snaæan doprinos bogoslo-vsko-spekulativnim znanostima.

Iz novonastale krπÊanske zajednice na Zapadu iz-niknuo je kriæarski pokret, a unutar njega i redo-vnici-vitezovi, kao ivanovci, templari i teutonci.Rastao je zanos i potreba za ponovnim osloboe-njem Svete Zemlje od islamskih zavojevaËa. Uz po-moÊ krπÊanskih vladara, pape su organizirali kri-æarske vojne. One su omoguÊile susrete s drugimkulturama, krajevima i narodima. Sve to jaËalo jesvijest zajedniπtva na krπÊanskom Zapadu iunapreivalo znanost. Teæiπte znanstvenog radapreπlo je od samostanskih πkola na sveuËiliπta.Pojavio se i pokret koji se zauzimao za evaneoskisiromaπnu Crkvu. Iz njega su izniknuli velikiprosjaËki redovi, franjevci i dominikanci, duhovnisinovi sv. Franje Asiπkoga (†1226.) i sv. Dominika

(†1221.). Bilo je to vrijeme razliËitih krivovjerja,kao πto su katari i patareni, pa i bosanski bogu-mili. Te su pojave donekle uvjetovale nastanak in-kvizicije, tamne stranice u povijesti Crkve.

U XV. st. trebalo je provesti unutarnju obnovu Cr-kve i pomoÊi IstoËnoj Crkvi u obrani od islamskenajezde. No, krπÊanskom Zapadu ni jedno ni dru-go nije poπlo za rukom. Usprkos veoma religioznuduhu onoga vremena, koji se zrcalio u umjetnos-ti, bilo je zlorabljenjâ u vjerskom æivotu i u crkve-noj upravi, a tako i u Êudorednom æivotu sveÊeni-ka, redovnika i vjernika. Papinski se ugled srozao,biskupi su se zapleli u feudalne mreæe, a sveÊenicisu æivjeli u bijedi i siromaπtvu. Ipak, vapaj za ob-novom Crkve osjeÊao se posvuda. Lateranski sa-bor zakljuËen je 16. oæujka 1517., a 31. listopadaiste godine Martin Luther (†1546.) objavio je svo-jih 95 teza o naravi i uporabi oprostâ. BuduÊi daobnova nije provedena u pravo doba, krπÊanskiZapad razdijelio se u XVI. st. na katolike i protes-tante. Protestantizam se odrazio ne samo na vjer-ska nago i na politiËka zbivanja u brojnim europ-skim zemljama. Izuzev Istre i Meimurja, Hrvats-ka je ostala uglavnom poπteena od protestant-skih strujanja. Njezinu najveÊu poteπkoÊu pred-stavljali su Osmanlije, koji su svojim pljaËkaπkimpohodima otkidali dio po dio dræavnog teritorija,od kojega ostadoπe samo ”reliquiae reliquiarum”,nekoÊ slavnoga hrvatskog kraljevstva. Napokonnadolazi do odræavanja toliko nuæna crkvenogsabora u Tridentu (1545.-1563.), koji Êe se poz-abaviti ne samo dogmatskim pitanjima nego isveopÊom obnovom klera i vjernika. Taj saboroznaËio je prekretnicu i na podruËju bogosluæja,molitve i poboænosti. Zbog toga i ova zbirka moli-tava zavrπava njegovim poËetkom.

Bogoslovski okvirS crkvenim nauËiteljem Bedom »asnim (†735.) uranom srednjem vijeku nastalo je tzv. karolinπko

8 9

bogoslovlje koje se s jedne strane povezivalo s pa-tristiËkim, a s druge se strane pokuπavalo pribli-æiti vjerniËkom æivotnom iskustvu. Iπlo se za prak-tiËnim usmjerenjem bogoslovlja, da nae svoj os-lonac u konkretnom krπÊanskom æivotu. Bogoslo-vske raspre vodile su se o euharistiji, otkupljenjui predodreenju. Bernard, koji je oæivio monaπtvo,bavio se asketskom i kontemplativnom predajomsvetih otaca. U ranoj skolastici Anzelmo Canter-buryjski (†1109.), Petar Abelard (†1142.) i PetarLombardski (†1160.) nastojali su znanstveno ute-meljiti bogoslovlje po naËelu: vjera zahtijeva ra-zum. Na mjesto auktoriteta Sv. pisma i crkvenihotaca, malo-pomalo, stupio je auktoritet postavkii dokaza. Bilo je to vrijeme rasprava o univerzalija-ma. Srednjovjekovni znanstvenici izoπtravaju svojum pronalazeÊi vjerske razlike izmeu latinskog igrËkog obreda, izmeu krπÊanstva i islama. To jeotvorilo put nastanku sveuËiliπta.

U bogoslovskim krugovima raspravljalo se o DuhuSvetomu i njegovu utjecaju na mistiËno iskustvo ivjerniËku duhovnost. Nastajale su i prouke o nar-avi, svojstvu i djelovanju anela, duhovnih biÊakoja se ne smiju izjednaËiti s Bogom. Raspravlja-lo se o Sotoni i nastanku zla, za koje se vjerovaloda je doπlo na svijet po slobodnu i svojevoljnu iz-boru pojedinca.

XIII. st. zlatno je doba skolastiËkog bogoslovlja. Unjemu su djelovali velikani bogoslovske misli kaoAlbert Veliki (†1280.), Aleksandar Haleπki(†1245.), Toma Akvinski (†1274.), Bonaventura(†1274.) i Ivan Duns Skot (†1308.). Da bi osvijetliliistine vjere, vrsni bogoslovci posegnuli su za Aris-totelovom filozofijom i svoja bogoslovska razmiπ-ljanja ugradili u velebne sinteze, nazvane ”Sum-ma”. Bilo je to vrijeme intelektualistiËkog bogoslo-vlja. U franjevaËkoj πkoli prevladavao je voluntari-zam, pravac koji je davao prednost Ëovjekovoj vo-lji. Spomenuti bogoslovci raspravljali su i o Isuso-voj Majci i njezinoj ulozi u povijesti spasenja. Tada

izraene bogoslovske teze postat Êe oruæje u opor-bi s reformacijom. U sljedeÊim stoljeÊima raziÊi Êese vjera i znanost, svaka Êe poÊi svojim putom. Toje pogodovalo stvaranju pozitivistiËkog miπljenja sindividualistiËkim naglaskom (W. Ockham).

Ulazak aristotelizma u zapadnu kulturu prouzro-Ëio je znanstveni zaokret u bogoslovskom govorukoji je nastojao uvaæiti aristotelska naËela pri ob-radi krπÊanske bogoslovske sinteze. U tom okvirupojavila su se strujanja koja su iπla za razdvajan-jem bogoslovske vjere od filozofskog razuma. Pod-ruËje filozofije trebalo je osloboditi od svakog utje-caja vjerskih istina. To su bili znakovi koji su na-vjeπÊivali skoru krizu srednjovjekovne misli, ali inastanak novog doba koje Êe oznaËiti poËetak mo-derne kulture i civilizacije.

Teme znanstvene mariologije odnosile su se na ra-zmiπljanja o glavnim otajstvima vjere u pogleduMarijine osobe i njezine uloge uz Kristovu djeluspasenja. Bogoslovski razvoj marioloπke dogme usrednjem vijeku poznaje polagani razvoj pologaπto ga je ostavila prvotna Crkva i krπÊanstvo prvihstoljeÊa. Razmiπljanja su iπla za objaπnjavanjempoklada vjere sadræana u Pismima. Lik Marije vaz-da Djevice temelj je na kojemu se razvija nauk opunini njezine milosti, o Gospi, Majci Milosra.©to se viπe naglaπavala Ëinjenica Marijina djeviËa-nstva, toliko je viπe rasla njezina moÊ na podruËjumilosti. Za Bernarda je ona milosrdna posrednicakoja dijeli obilje Boæjih milosti. Posrednica je svihmilosti, svakoga duhovnog dara koji dolazi od Bo-ga.

S druge strane, marioloπka znanost pokuπavala sepovezati uz tradicionalne krπÊanske izvore, u Ëe-mu su prednjaËili cisterciti, koji su u XIII. st. pri-stigli i u hrvatske krajeve. Bogoslovci su nastojaliotkriti temeljnu ulogu koju Krist Otkupitelj i bl.Djevica imaju u krπÊanskom æivotu. Stoga su uzKrista Suca i Svevladara rado prikazivali lik bl.

10 11

Djevice Marije, zaπtitnice vjernika. Bogoslovskeprouke prosjaËkih redova nastojale su uklopitimarijansko bogoslovlje u sustav ostalih bogoslo-vskih ogranaka kako bi i ono postalo objekt susta-vnih prouka napravljenih prema dokaznoj i poka-znoj skolastiËkoj znanstvenoj metodi.

ZahvaljujuÊi procvatu filozofske i bogoslovne zna-nosti, marijanska znanost u srednjem vijeku vid-no je napredovala i bitno se oblikovala. Bogoslovs-ka razmiπljanja bila su usredotoËena na marijan-ske istine, njezine spomendane u liturgiji i raz-liËite oblike puËke poboænosti, koja je, kako ondatako i danas, bila marijanski usmjerena. Isto raz-doblje ostavilo je za sobom monumentalna djela,ne samo na podruËju bogoslovlja nego i sakralneumjetnosti. UmjetniËka djela koja stvaraju Giotto(†1337.), Beato Angelico (†1455.), Pietro Lorenzet-ti (†1348.), Paolo Veneziano (†1358.), Sandro Bot-ticeli (†1510.) odaju religioznu duπu krπÊanskogpuka i njegovu privræenost Kristovoj Majci u kojojprepoznaju svoju Posrednicu, Kraljicu i Majku.

Vjersko ozraËje Za srednjovjekovnu duhovnost znaËajan je nasta-nak i razvoj monaπtva, kojega su i u naπim kraje-vima πirili benediktinci. Zatim su nastali su i pro-sjaËki redovi, franjevci i dominikanci. Vjernici supodizali velebne crkve i stolnice u romaniËkom igotiËkom stilu. Rijeke hodoËasnika hrlile su pre-ma Svetoj Zemlji, Rimu i Compostelli. Utirali su seputovi koji su povezivali krajeve i narode, nicalasu skloniπta i prihvatiliπta za siromaπne i bolesne.

Osobita znaËajka srednjovjekovnog krπÊanstva bi-la je tijesna povezanost izmeu vjere i svagdanjegæivota. Vjera je bila ne samo osobna nego i druπt-vena stvarnost. Vezana je bila uz prigode, sastavnidio druπtvenoga æivota, obiËaja i svakodnevice.Strah od ”kuge, glada i rata”, misao o prolaznostiljudskog æivota i navjeπtaj svrπetka svijeta Ëinili su

da se srednjovjekovni krπÊanin sve viπe oslanjaona svoju vjeru. Uz pravu vjeru i vjerske obiËaje cv-alo je i praznovjerje, poganski obredi i vraËanje. UopÊoj usredotoËenosti na muπkarca, æena je u dr-uπtvenom æivotu postala ærtvom, proglaπavana jevilom i vjeπticom, smatrana je sveticom i zavodni-com.

PuËka poboænost srednjeg vijeka oËitovala se i udjelima pokore, u istinskom suosjeÊanju s Kristo-vom mukom i njegovom patnjom na kriæu. Na istojcrti doπlo je do izraæaja suosjeÊanje s Majkom boli,koja tuguje nad gubitkom svoga Jedinca. Gradnjacrkava i stolnica bila je izraz vjere u Boga i djelozadovoljπtine za uËinjene grijehe. Poljodjelski po-sao bio je isprepleten molitvom u duhu benedik-tinske izreke ”Moli i radi!”. Molitva je bila sveËantrenutak susreta s Bogom, to uspjeπnija ako jeobilovati vienjima i Ëudesima. Rad ”u znoju licasvoga” dræao se posljedicom grijeha i predstavljaose kao pokorniËki dio molitve, koja je bila Bogu u-godna. Æivot u tim okvirima bio je u neprestanususretu s boæanskim i Ëudesnim. Nedjeljno misnoslavlje bilo je obveza svakog krπÊanina. Na priËestje pristupao sve rjee zbog straha da nije u stan-ju milosti. Pokore su bile sveËane i buËne, jednakokao obraÊenja i otpadi.

Æivotopisi i primjeri svetaca kao i puËka poboæno-st zanosili su se za vienjima i susretima s boæan-skim. Poznata su vienja koja su imali sv. FranjoAsiπki, sv. Katarina Sijenska (†1380.), bl. AnelaFolinjska (†1309.) i sv. Brigita ©vedska (†1373.).To je vrijeme u kojemu nastaje jedna od najËitani-jih knjiæica naboæna sadræaja ”Nasljeduj Krista”,koju pripisuju Tomi Kempencu (†1471.). To sred-njovjekovno duhovno πtivo svjedoËanstvo je duho-vnosti onoga vremena. Povezanost vjere i svagda-njeg æivota mogla se razabrati i u druπtvenom na-pretku. Benediktinsko monaπtvo razvijalo se dil-jem Ëitavoga europskog kontinenta. Promicalo jerazvoj poljoprivrede i sve suvremeniju obradu ze-

12 13

mlje. Gospodarski i druπtveni razvoj promicali suiseljavanje sa sela u gradove. Usred grada dizalase stolnica, znak Boæje prisutnosti, blagoslova izaπtite, ali i ponos mjesta, posebno ako je bila ve-Êa i ljepπa od susjednih.

Meu znaËajke srednjovjekovne duhovnosti spa-dala su i hodoËaπÊa. Nakon πto je Jelena Kriæari-ca (†330.), majka cara Konstantina, pronaπla ost-atke Isusova kriæa, πirila se poboænost prema mje-stima koja je Isus posvetio svojim zemaljskim æiv-otom, osobito mukom, smrÊu i uskrsnuÊem. Ho-doËaπÊe je sve viπe postajalo pokorniËki Ëin za po-Ëinjene grijehe, a imalo je druπtvene, gospodarskei politiËke posljedice. Meu mnoπtvom hodoËasni-Ëkih srediπta posebno su se isticali Jeruzalem -mjesto Gospodnje muke, smrti i uskrsnuÊa, Rim sgrobovima apostolskih prvaka Petra i Pavla te Co-mpostela s posmrtnim ostacima sv. Jakova apos-tola. ProlazeÊi novim krajevima, hodoËasnici su ihupoznavali i tako povezivali krπÊane iz razliËitihnaroda, πto je otvaralo put novoj Europi. Premamiπljenju nekih povjesniËara, marijanska svetiπtapoËela su privlaËiti brojnije hodoËasnike tek odXIII. stoljeÊa. Posebno su poznata ona diljem Fra-ncuske, uz hodoËasniËki put prema Sv. Jakovu uComposteli.

Posve je normalno da takvo vjersko i duhovno ok-ruæje utjeËe na stvaranje i njegovanje marijanskepoboænosti, pa i na znanstveno oblikovanja onogaπto Crkva vjeruje i uËi o Marijinu sudjelovanju udjelu otkupljenja. Iz toga duhovnog okruæja nas-tajale su i molitve objavljene u ovoj zbirci.

Marijanski naglasciU francuskom benediktinskom samostanu u Clu-nyju, osnovanu g. 910., briæno se Ëuvala i njegov-ala marijanska predaja, koja je utjecala na puËkupoboænost diljem Europe, pa Ëak i u naπim kraje-vima. Za karolinπkog razdoblja ta je poboænost do-

brano uznapredovala. Produbljen je u to doba injezin povijesno-spasenjski vid. U isto vrijeme po-javili su se æivotopisi bl. Djevice Marije. Oni su ug-lavnom sadræavali opise Ëudesa koja su se zbila ponjezinu zagovoru. Sve to utjecalo je na poveÊanjepoboænosti prema Gospi, koju klinijevci rado nazi-vaju ”Majkom milosra”. Zbirke izvjeπtaja o Ëude-sima po Marijinu zagovoru, dopirale su krajemXIV. st. i do naπih krajeva, a vjernicima su ih prib-liæavali æupnici glagoljaπi. Molitva Gospi pomalo sepretvarala u osoban zaziv u kojemu se prosila za-πtita i pomoÊ u neprilikama svagdanjeg æivota.Molilo se za materijalne i duhovne potrebe. Prim-jere takvih zaziva nalazimo i u molitvama koje supripisivane sv. Anzelmu. U njima se osjeÊao dahkontemplacije i prepoznavao jasan hod od kratkazaziva do produljena razmiπljanja. Takve zbirkemolitava, koje su bile viπe molitveni obrasci, nego-li izrazi hvale i zahvale, mnoæile su se na traæenjeklerika i vjernika laika.

Punina Marijine milosti shvaÊena je u to doba kaosposobnost da potpuno izrazi Crkvu, tj. da posta-ne savrπena Crkva u malom (G. Gualerini). Odatlei veÊe zanimanje za poteπkoÊe pojedinaca, a sasta-vljaËi su pazili na bogoslovsku ispravnost svojihmolitava. Hvale i poklici upuÊeni bl. Djevici priz-navali su njezin podreen poloæaj u odnosu na bo-æanstvo Utjelovljene RijeËi, ali su jednako tako ve-liËali jedinstvenost i nezamjenjivost njezine ulogeu djelu spasenja. Marijine povlastice, njezino po-sredniπtvo i suradnju u djelu spasenja trebalo jebogoslovski temeljiti, posebno kad se radilo o ras-pri s protestantskim krπÊanima.

Propovjednici onoga vremena prenosili su pukuistinu vjere da je bl. Djevica Marija suraivala saSpasiteljem ne samo za vrijeme zemaljskog æivotanego i po svome uznesenju na nebo. Stoga su se imolitelji, sabrani u ovoj zbirci, obraÊali na nebuProslavljenoj. Ona je bila za njih nova Eva, pravamajka æivih, majka kraljevskog dostojanstva, ogle-

14 15

dalo kreposti, dobrote i milosra. Majka milosrd-na uvijek je spremna zauzimati se za svu svojudjecu, za njihovo zemaljsko dobro i joπ viπe za vje-Ëno spasenje. Ona ih zagovara pred licem Boæjim,upravlja njihovu pamet i srce Bogu koji spaπava ioslobaa. Gospi je u to doba meu Hrvatima pos-veÊena veÊina stolnica, a podignute su i brojne cr-kve. Iz tog su razdoblja samostan i crkva sv. Mari-je u Zadru, Gospina crkva u Biskupiji kraj Knina,crkva i samostan sv. Marije na Mljetu, Gospa odPojiπana u Splitu, Majka Boæja »uËerska i tolikeGospine crkve. Sve to pokazuje da je Majka Gos-podinova bila silno nazoËna u svijesti onih koji suu tim crkvama molili, kao i u njihovu æivotu i dje-lovanju. To potvruju i diplomatiËke isprave togadoba kao i liturgijske knjige i spisi naboæna sadr-æaja, a sliËno i Gospini likovi u figuralnoj plastici.

Majka MilosraU marijanski æivot srednjovjekovlja neizbrisiv pe-Ëat utisnuo je svojim spisima i svojom poboænoπÊusv. Bernard iz Clairvauxa. Njega su slijedili i πirilinjegovu marijansku duhovnost brojni uËenici. Pri-zor Marije pod kriæem (Iv 19, 25-27), koja se, zaje-dno sa Sinom, prikazuje Ocu, zauzimao je povla-πteno mjesto u ondaπnjoj puËkoj poboænosti. ToMarijino sudjelovanje u muci Kristovoj obnavlja ukrπÊanskom puku pouzdanje u boæansko milosr-e i ohrabruje vjernike da joj se obraÊaju kao pos-rednici, majci milosti i milosra. Kasnija Êe bogo-slovska razmiπljanja objasniti bitnu razliku izme-u uloge Krista, kao jedinoga i sveopÊeg posredni-ka izmeu Boga i ljudi (1 Tim 2, 5), i Gospine sluæ-beniËke uloge u tom djelu. Marijino sudjelovanjeu djelu spasenja bilo je moguÊe zahvaljujuÊi Boæ-joj namisli. Ono je u potpunoj ovisnosti i podree-nosti Kristu Gospodinu. Nastajale su u ono dobai marijanske pjesme i molitve u kojima su se mno-æili poËasni naslovi, izrazi divljenja, hvale i ËaπÊe-

nja Majke Gospodinove. Toga je odraz i naπa ©ibe-nska molitva (str. 116), a iz tog je doba i najstari-ja hrvatska molitva Gospi, saËuvana na KijevskimlistiÊima (str. 74). Povjerenje u Marijin moÊan maj-Ëinski zagovor poticalo je poboænike da joj se obra-Êaju za pomoÊ i milost. ZahvaljujuÊi grËkomu hi-mnu Akathistos, mnoæili su se marijanski himni iantifone.

Susret s profanim disciplinama pogodovao je dasu marijanski sadræaji uπli u knjiæevnost, pjesniπ-tvo i likovnu umjetnost. Nastajale su prve pjesmena puËkim jezicima, posebno na Apeninskom po-luotoku i u francuskoj Provansi, gdje je procespreobrazbe latinskoga u romanske jezike dostauznapredovao. S razvojem bratovπtina πirili su semarijanski plaËevi koji su nastali na osnovi Anzel-movih, Bernardovih i Bonaventurinih prouka. Tajoblik marijanske poboænosti brzo se proπirio i uostale katoliËke zemlje. Meu Hrvatima najstarijije Gospin plaË zapisan g. 1471. u PiciÊevoj pjesma-rici. S dahom humanizma u hrvatske krajeve pro-dirao je latinski jezik ne samo u knjiæevnost negoi u ostale grane ljudskog stvaralaπtva. Majstori pe-ra pisali su i na latinskom i na hrvatskom jeziku.Nekako u isto doba pojavio se i prvi prijevod mari-janskog apokrifa, a nastajala su i marijanska sve-tiπta poput onih na Trsatu, u Remetama, IvaniÊKloπtru... HodoËaπÊa su bivala sve uËestalija i bro-jnija... Tako je tijekom XIII. st. dosegnut vrhunacsrednjovjekovnog marijanskog πtovanja na hrvat-skim prostorima.

Iako su zemlje latinskoga jezika ostale veoma ak-tivne u druπtveno-kulturnim pothvatima, kultur-no srediπte postupno se premjeπtalo prema sjever-noeuropskim zemljama, anglosaksonskim, poseb-no germanskim. Na vjeru i krπÊanski æivot onogavremena silno su utjecali i mistici. Oni su osobitobrojni na srednjoeuropskom Sjeveru (Meister Eck-hardt, J. Tauler, H. Seuse, Br. Klaus), a ima ih ina podruËjima latinskog jezika (Terezija Avilska i

16 17

Ivan od Kriæa). Iz svoga mistiËnog iskustva prono-sili su svjetlo vjere Ëitavom Europom. MistiËna vi-enja utjecala su na razvoj marijanske poboænos-ti, posebno πirenjem mistiËnih iskustava. Tako suta neobiËna iskustva s boæanskim poprimala od-reen auktoritet te prodirala u bogoslovnu i duho-vnu literaturu. Æivljoj nazoËnosti Majke Gospodin-ove u æivotu vjernika i krπÊanske zajednice dopri-nosili su i crkvena prikazanja, drame i igrokazinaboæna sadræaja. To je odvlaËilo puk od sudjelo-vanja u bogosluæju i davalo viπe prostora maπti ipuËkim poboænostima.

Za Gospu se posebno zanimalo i lirsko pjesniπtvo.Mjesto koje su bogoslovna misao i vjera narodaBoæjega pripisivali Majci Gospodinovoj u krπÊan-skom æivotu najbolje se zrcali u Danteovoj Boæan-stvenoj glumi (str. 108). Svojim primjerom i zagov-orom Marija vodi hodoËasnika od greπnog ËovjeËa-nstva prema luci spasenja. Pri tom mu je stavljalana srce vaænost krπÊanskih kreposti i negativnostgreπna æivota. Uz Dantea i Petrarku isticali su sebrojni pjesnici, meu kojima i toliki bezimeni, kojisu Majku Gospodinovu prikazivali jednostavnim iæivopisnim stihovima. Upravo je pjesniπtvo otkri-valo vjeru krπÊanina hrvatskog podneblja i poka-zivalo njegovu odanost Gospi. Prve marijanskepjesme sloæene na hrvatskom jeziku bile su slobo-dniji prijevodi latinskih stihova naboæna sadræaja.U to doba nastala je i poznata ©ibenska molitva,vrijedna bratovπtinska pohvalnica, a pojavio se iprvi Gospin oficij te su se gradila marijanska sveti-πta u Loboru, Pagu, πibenskom Vrpolju... Nazaret-ska Gospina kuÊica povezivala je hrvatske hodo-Ëasnike s Loretom na drugoj strani Jadrana.

Majka od MilostiIako je sabor u Bazelu g. 1439. utvrdio da je Mar-ija izuzeta od iskonskoga grijeha, to je ostalo bezosobita uËinka za bogoslovsku znanost i vjerniËku

poboænost. Ta istina kao i ona o uznesenju nasta-vile su prodirati u svijest i osjeÊaj naroda Boæjega.Bogoslovci dominikanske πkole redom su odbaci-vali moguÊnost bezgreπnosti Marijina zaËeÊa, zbogsveopÊosti grijeha i otkupljenja. Franjevci su se naËelu s Duns Skotom æivo zauzimali za dokazivanjete Marijine povlastice polazeÊi od Krista Otkupite-lja, koji je svoju Majku saËuvao od iskonskoga gri-jeha. Ta postavka sve je viπe zauzimala maha i po-ticala na daljnja razmiπljanja o Marijinoj ulozi udjelu spasenja. Razmiπljalo se o njezinu odnosuprema Crkvi i pojedinim vjernicima, kojima je onaduhovna Majka i za koje se zauzima kao Posredni-ca svih milosti. Meu vjernicima πirila se molitvakrunice, a kao njezini osobiti promicatelji isticalisu se dominikanci. U svojim kuπnjama i patnjamavjernici su izvor okrepe, utjehe i nade nalazili uosobnoj molitvi, posebno u krunici.

Gospa je bila posljednje utoËiπte siromasima u bo-rbi protiv zala koja su ih pogaala, πto je krπÊan-ski puk poticalo da u nju stavi svoje pouzdanje.JaËalo je uvjerenje da je Majka Gospodinova svimkrπÊanima majka izvanredne dobrote, ljubavi i mi-losra. Bogoslovlje je za tu istinu nudilo dokaze,posebno pak u novozavjetnom svjedoËanstvu oMarijinoj nazoËnosti pod kriæem, kad je umiruÊiIsus s kriæa povjerio svoju Majku ”ljubljenom uËe-niku”. To je bio temelj na kojemu su bogoslovcigradili svoje postavke o Marijinu duhovnom mate-rinstvu u redu milosti.

HumanistiËki preporod u europskim zemljamanastojao je na neki naËin ”humanizirati” i Isusa iMariju. U tom postupku veliku ulogu igralo je ota-jstvo Kristova utjelovljenja. Boæanstvo se do te mj-ere pribliæilo ËovjeËanstvu da je sam Bog postaoËovjekom i doπao meu ljude na zemlju. Na toj crtiotkrivala se iskonska vrijednost Ëovjeπtva i ljuds-ke osobe. U samom otajstvu utjelovljenja Marija jeimala nezamjenjivu ulogu. U prikazivanju njezinalika, latinska tradicija udaljila se od starokrπÊa-

18 19

nskih i istoËnjaËkih uzora te prihvatila nova estet-ska pravila koja je nalagao humanistiËki pogledna svijet. Umjetnici su tako prikazivali Gospu kaolijepu i skladnu æenu, paËe ideal æenstvenosti. Pritom su se sluæili prizorima i osobama iz svagdanj-eg æivota te im davali izraæaj klasiËne ljepote.

Marijanska puËka poboænost doæivljavala je u uËe-nijim sredinama ËiπÊenje od natruha koje nisu za-svjedoËene svetopisamskim izvorima niti su u sk-ladu s predajom prvotne Crkve. U kasnom srednj-em vijeku na doktrinalnom podruËju doπlo je doodreenog zatiπja. Nije bilo plodnijih istraæivanjani razmiπljanja. Mariolozi su se uglavnom ograni-Ëavali na utvrivanje poznatih postavki unutarapstraktnog govora i nisu se mnogo obazirali navjerniËki um i srce. Tako je izostala sveopÊa i pri-jeko potrebna obnova na mnogim podruËjima vje-re i morala, pa se krπÊanski Zapad podijelilo nakatolike i protestante.

Osmanlijski prodori u hrvatske krajeve tijekomXV. i XVI. st. prisiljavali su krπÊane da pribjegava-ju joπ viπe Majci Milosra, njoj se obraÊaju za po-moÊ i mole njezinu zaπtitu. I u ono teπko doba ob-navljala su se stara Gospina svetiπta u koja suvjernici rado hodoËastili. Nastajale su marijanskebratovπtine. Ni kulturni æivot u Hrvatskoj nije bioposve zamro. Ukorijenio se i knjiæevni preporod.Uz latinski, u knjiæevnosti sve se viπe upotreblja-vao narodni, hrvatski jezik. Hrvatski humanisti upotpunosti su se uklopili u europski humanizam.Isticali su se zadarski, splitski, hvarski i dubrova-Ëki krugovi pjesnika. I na sjeveru domovine stva-rana su djela na hrvatskom jeziku. Pojavio se imarijanski Ëasoslov. Razvijalo se i hrvatsko umje-tniËko pjesniπtvo, πirio se meu pukom GospinplaË, dugi niz stoljeÊa najpopularnija i najviπe pje-vana marijanska pjesma. U svojim djelima ”otachrvatske knjiæevnosti” Marko MaruliÊ (†1524.) nanarodnom jeziku dotaknuo se Ëitave marioloπkeproblematike, Marijina materinstva, njezina sud-

jelovanja u muci i smrti Isusovoj te njezina uzne-senja na nebo.

”Mati nevoljnih sirota”U razdoblju od istoËnoga crkvenog raskola (1054.)do poËetka Tridentinskog sabora (1545.) marijan-ska molitva bila je pod utjecajem srednjovjekovneduhovnosti. U srediπtu je bio pojedinac, krπÊaninu svojoj greπnosti, zabrinut nad svojom vjeËnomsudbinom. Do posebnog izraæaja dolazila je osob-na molitva, rjee ona zajedniËka. Strah od Boæjegsuda i bojazan od vjeËnog prokletstva utjecali suna sastavljanje molitava Majci Milosra koja jesposobna pomoÊi nevoljnom greπniku.

U molitvama su opisane Marijine kreposti i vrline,iznimna osobitost njezine osobe. Evaneosku jed-nostavnost Nazaretske Djevice obogaÊivali su uvi-jek novi nazivi i naslovi. Ona koja je zbog svoje vje-re nazvana blaæenom, postala je uzviπena Gospa,najpoznatija i najomiljenija meu svim æenama.Obdarenoj krepostima i milostima, Bog je povjeriobrigu za krπÊanske duπe. Dok molitve u ovoj zbir-ci veliËaju i hvale Majku Boæju, s druge strane za-zivaju je kao moÊnu zagovornicu i veliËaju moÊnjezina posredniπtva. Te dvije sastavnice toliko supovezane na ovim stranicama da ih je gotovonemoguÊe razluËiti. Ruku pod ruku idu zajednoproπnja i zahvala, molba i veliËanje. U Marijinupozivu i njezinoj odliËnosti vjerniËka molitva nala-zi temelj i moÊ njezina zagovora.

Tu i tamo susreÊu se BogorodiËini nazivi koje smoveÊ naπli kod otaca IstoËne Crkve. Isusova Majkaje ”lijek greπnika, πtit spasenja, vrata Kristu, mla-dica Jiπajeva iz koje je Bog uËinio da izbije πtapAaronov”. Ona je ”jutarnje rumenilo zore”, ”izvorvode”, ”svim greπnicima najveÊa odvjetnica” (Brigi-ta ©vedska), ili pak ”mati nevoljnih sirota i utjehaæalosnih udovica” (©ibenska molitva), ”nositeljicavatre” (Katarina Sijenska) ”more mironosno, posu-

20 21

da poniznosti, u kojoj se zrcali dostojanstvo ljud-ske osobe”. Isusova majka jest ”vrata neba” i ”na-da greπnika”.

U sabranim molitvama primjeÊuje se klasiËan na-uk o suprotnosti izmeu tijela i duπe, o grijehu ioproπtenju, o milosti i osudi. Majci Boæjoj πtovate-lji su preporuËivali svoje tijelo i duπu ”danas i uvi-jek, a posebno na Ëasu smrti” (Alojzije Gonzaga).Marija je osoba Bogom ispunjena, a Isus je zajed-niËki njezin i Boæji Sin (str. 37). Ona je vrata Boæ-jeg dolaska, slika goruÊeg grma, zora spasenja(str. 59), majka prognanika i majka kralja, MajkaBoæja i Majka ËovjeËja (str. 75), Boæji dvor i prebiv-aliπte njegovo (str. 83). Ona je blagoslovljena gra-na maslinova, koja na nas izlijeva ulje svoga milo-sra (str. 86), mjesec je koji osvjetljuje tamu naπenoÊi...

To je samo dio blaga koje otkrivamo listajuÊi stra-nice ove zbirke. Molitva Mariji i molitva s Marijomunosi mir u naπ duh, a pogled nam upravlja ona-mo gdje su prave radosti i vrijednosti. Blaæena ko-ja je povjerovala vodi nas k Bogu i preporuËuje daËinimo ono ”πto god nam on rekne” (usp. Iv 2, 5).

STARA OPHODNA PJESMA

X. ili XI. st.

Pjevala se za blagdan Velike Gospe, a kao pisac spominju sePetar Menzonzo (†1000.), sv. Bernard (†1153.), Herman mo-nah (†1054.) i Adhémar iz Monteila.

Zdravo KraljiceZdravo Kraljice, Majko milosra, æivote, slasti i ufanje naπe, zdravo! K tebi vapijemo prognani sinovi Evini. K tebi uzdiπemo tugujuÊi i plaËuÊi u ovoj suznoj dolini. Svrni, dakle, Odvjetnice naπa, one svoje milostive oËi na nas te nam poslije ovoga progonstva pokaæi Isusa,blagoslovljeni plod utrobe tvoje. - O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo.

22 23

Filibert CHARTRESKI

(XI. st.)

UËitelj Crkve u Galiji i pisac, od g. 1007. biskup Chartresa.Obnovio Gospinu katedralu u Chartresu nakon poæara. Bran-itelj prava Crkve nasuprot plemstva.

Pomozi i zagovarajSveta Marijo, pomozi bijednima, ojaËaj maloduπne, podigni nemoÊne. Moli za puk, zauzmi se za sveÊenstvo, zagovaraj posveÊene æene. Svi koji slave tvoj spomen, neka iskuse tvoju velikoduπnost. Spremno posluπaj glas onih koji te mole i udovolji njihovim molitvama. Neka tvoja uloga bude stalan zagovor za narod Boæji. Ti, blagoslovljena, koja si zavrijedila nositi Otkupitelja svijeta, koji æivi i kraljuje u vijeke vjekova.

(PL 141, 358-359; Lodi alla Madonna, EP, Roma 1979., 86.)

Maurilije ROUENSKI

(†1067.)

Rodom iz Reimsa, uËi u Liegeu, teolog katedrale u Halber-stadtu. Benediktinac u Fécampu, zatim pustinjak i opatsamostana La Badia u Firenzi te biskup Rouena.

Majka MilosraDjevice i majko, sveta Marijo, koja jedina imaπ jedinstvenu zaslugu i bez primjera si, Gospodin te je tako Ëuvao u duhu i tijelu da te uËini dostojnom dogaaja u kojemu je Sin Boæji od tebe uzeo tijelo koje je postalo cijena naπeg otkupljenja. O, premilosrdna, po kojoj je sav svijet bio spaπen, molim te da zagovaraπ za me bijedna i okaljana svakom vrstom zloÊe, da Gospodin sada udijeli nesretnoj duπi mojojljubav ËistoÊe, Ëuvstvo za stidljivost i neprekidan napredak u ËistoÊi. Meutim, ja sam, nesretan, izgubio milost nevinosti i svetosti; mnogo sam puta oskvrnuo sveti hram. Ali Ëemu sluæi spominjanje mojih besramnosti Ëistim uπima? Zgraæam se, o Gospe, zgraæam se; i, u griænji svoje savjesti, sramotno gol, crvenim se pred tobom. Ali kome Êu ja, umiruÊi, pokazati svoju ranu?Kome Êu otiÊi, kome Êu se izjadati u svojoj æalosti? O, kad Êu se nadati od nekoga drugoga dobru ozdravljenja ako mi se zatvori onaj jedini oslonac vjeËnog smilovanja? Sluπaj, dakle, Gospe, posluπaj milostiva; posluπaj i usliπi greπnika koji je nakon dugih progonstava uzeo udioniπtvo u tvojoj baπtini i koji se,

24 25

nakon okrutnih sramota i mnogih tjelesnih kazna, vraÊa u krilo tvoje utjehe.

SjeÊamo se, i drago nam se sjetiti kako si ti, da bi pruæila bijednima jedinu svoju zaπtitu,objavila svoje ime vrijedno spomena jednomesvome sluzi koji se nalazio u nezavidnu stanju.Meutim, kad si mu se ti ukazala dok se nalaziou tjeskobama i pitala ga, je li te poznavao, i on, o Gospe, drπÊuÊi odgovarao da nije, ti u svojoj dobroti i vrlo prisno odgovorila si mu:Ja sam majka milosra. Kome Êemo, dakle, mi bijedni, ucviljeni, prikladnije uputiti svoje jecaje, oplakujuÊi zla sve naπe nesreÊe i bijede, ako ne tebi, o prava i neprijeporna majko milosra? Majko sveta, majko bezgreπna, majko neokaljana milosra, majko suÊuti ioprosta, otvori krilo suÊuti i primi mene koji samumro za grijehe. Evo, o Gospe, rasipnog sina, koji golim i bolnim nogama, iz mjesta uæasa, iz magle prljavπtine i smrada, uzdiπe, viËe i zove majku, svjestan da si ga toliko putanjegovala, presvukla i ispriËala kod Oca. Sigurno je vrlo poboæan i dobrostiv onaj Otac, ali si i ti majka slatka i ljubazna. Priznaj, o blagoslovljena, svoju djecu koju se tvoj preljubljeni Jedinoroenac nije stidio zvati svojom braÊom. I ako je zbog onoga Nevinoga raspeta maË probootvoju duπu (usp. Lk 2, 35), kako Êeπ moÊi ikada,o Gospe, zadræati ili nadzirati jade i suze za svojom djecom umrlom u grijehu?

(H. Barré, Prières Anciennes de l’Occident è la Mère duSauver, Paris 1963., 183-184; Testi mariani del secondo mil-

lennio. Autori medievali dell’Occidente secoli XI-XII, III, CitàNuova Editrice, Roma 1996., 45-46.)

Sv. Petar DAMJANSKI

(1007. - 1072.)

Kardinal i crkveni nauËitelj. Rodom iz Ravene. SiroËe, poslanna studij u Faenzu, zatim u Parmu. Kao profesor povlaËi se ucenobitski æivot, a g. 1057. imenovan biskupom Ostije.

Veselimo se Marijinu roenjuVeselimo se, dakle, predragi, i kliËimo roenju blaæene Majke Boæje Marije,koje je svijetu navijestilo novu radost i oznaËilo poËetak Ëitavoga ljudskog spasenja.KliËimo, ponavljam, i kao πto se obiËno radujemo roenju Kristovu,tako se razveselimo takoer i roenju njegove majke.

Danas je roena Kraljica svijeta, prozor neba,vrata raja, svetohraniπte Boæje, zvijezda mora,ljestve do neba po kojima je najuzviπeniji Kralj,poniæen, siπao nad pakao; i Ëovjek koji je leæao prostrt, uzdignut je i uzaπao na nebo.

Danas se svijetu pokazala zvijezda, po kojoj je Sunce pravde zasjalo svijetu. Ona zvijezda, tj. o kojoj Prorok kaæe: ”Od Jakova zvijezda izlazi, od Izraela æezlo se diæe” (Br 24, 17).

Danas je roena ona presjajna Djevica, iz koje je proslijedio kao zaruËnik koji izlazi iz svoje loænice (Ps 18, 5), najljepπi meu sinovima ljudskim (Ps 44, 3).

Danas je on iziπao iz utrobe Majke, koja jezasluæila postati hram boæanstva.

Danas se ispunilo ono proroËanstvo, koje Izaija,najodliËniji od proroka, koji je postao tako reÊi navjestitelj dolaska Kraljice svijeta,visokim glasom najavljivaπe, govoreÊi: ”Isklijat Êe mladica iz panja Jiπajeva, izdanak Êe izbit iz njegova korijena” (Iz 22, 1)...

26 27

Molimo te, o preblaga, Majko same samilosti i milosra, mi koji se na zemlji radujemo slaveÊi vrlo sveËano tvoje vrsne hvale, molimo te da zasluæimo imati na nebu pomoÊ tvoga zagovora. I, kao πto se po tebi Sin Boæji udostojao siÊi meu nas, tako i mi po tebimognemo stiÊi u zajedniπtvo s njime. On, koji zajedno s Ocem i Duhom Svetim, æivi i slavljen je u beskonaËne vijeke vjekova. Amen.

(Iz Govora na Roenje Marijino, 46; PL 144, 748-761; Testimariani del primo millennio, III. Padri e altri autori latini, Cità

Nuova Editrice, Roma 1990., 881-882.)

Vratima rajaNek od radosti kliËe sve na zemlji, zvijezde nek odjekuju hvalama, pred DjeviËinom loænicomnek se izmjenjuju hvale pjesama.

Ova Djevica, koja u utrobi nosi RijeË, postaje vrata raja: ona koja je darovala Boga svijetu, otvorila nam je nebo.

Sretna ova rodilja, preslobodna od zakona Evina:zaËela je bez muπkarca, rodila je bez poroajnih boli.

Plemenita Marijina utroba nosila je u sebiOtkupitelja svijeta, i hvalimo se da nas je otkupio On, koji nas je oslobodio od jarma grijeha.

Sin OËev ispunja je sobom, Duh Sveti je osjenjuje: preËisto krilo svete Djevice postaje nebo.

Budi hvaljen ti, Sveviπnji, koji si roen od Djevice; nek je neizmjerna Ëast Ocu i Duhu Svetomu. Amen.

(Na Navjeπtenje, 44; PL 145, 933; Testi mariani del primomillennio, III. Padri e altri autori latini, Cità Nuova Editrice,

Roma 1990., 882-883.)

Anzelmo iz LUCCAE

(†1086.)

Biskup Luccae od g. 1073., veliki prijatelj Grgura VII. u djeluobnove Crkve i druπtva. On mu je povjerio duhovno vodstvogrofice Matilde iz Canosse, za koju je napisao 5 molitava.

Pristupimo s pouzdanjemPristupimo, dakle, s pouzdanjem prijestolju Punemilosti (usp. Heb 4, 16), majke i gospoe naπe,koja ne mogaπe promatrati bez neusporedive boliSina preslavnoga prikovana na muËilo kriæa. Na isti naËin ne moæe ne izdræati naπu bijedu i patnju i pritisak naπih trpljenja, niti ne znati lukavosti naπih neprijatelja.

Zato, o preslavna Gospe, utjeËem se tvojoj blagosti i jedinstvenoj samilosti i stavljam ponovno u tvoje svete ruke svoju duπu i svoje tijelo. Kad usporeujem tvoju potpunu ËistoÊu i jednostavnost sa svojom vrlo odurnom pokvarenoπÊu, nemam hrabrosti podignuti oËi prema tebi. Ali kako te je Sin Boæji izabrao kao majku kako bi udijelio, tvojim posredovanjem,oproπtenje greπnicima, imao milosra premanaπim zlobama i suprotstavio srdæbi OËevojljubav majËinu, dolazim k tebi ne bez nade. S mnogo boli i jecaja srca uzdiπem pred tvojomblagoπÊu, raπirenoj po Ëitavu svemiru. Prostirem se pred nogama tvoga milosra, da seozbiljna pogleda okreneπ svojoj sluæbenici.

Zato misli na koji Êeπ naËin moÊi pomoÊi menitako punoj rana, pritisnutoj tolikim gorËinama,paloj u tako duboku provaliju, ako ne po zaslugama, onda barem po mojoj neskromnosti (usp. Lk 11, 8). Sigurno se neÊu od tebe udaljiti, ako me prije ne blagosloviπ (usp. Post 32, 26).

28 29

NeÊu ti prestati cjelivati noge (usp. Lk 7, 45) dokne Ëujem od tebe: ”Oproπteni su ti tvoji grijesi”(Mt 9, 5); ”Idi i ne grijeπi viπe” (Iv 8, 11). Taj jeglas uistinu onaj iz tijela Gospodina naπegaIsusa Krista, tijela uzeta od tebe. Ako je ondoista, dirnut suzama Marte i Marije, naricao uduhu, plakao pred Æidovima i uskrisio onoga kojije veÊ zaudarao jer je bio veÊ Ëetiri dana zatvorenu grobu (usp. Iv 11, 19. 33. 35. 39), kako ÊemoÊi mimoiÊi molitve kojima ga cijela Crkvazagovara za me, ne joπ potpuno razoËaranu, nejoπ do kraja utonulu u ponor smrti?

Onaj koji sjedi s desne OËeve, uzdignut iznadsvih nebesa (usp. Ef 4, 10), koji kad se joπ muËiona zemlji bijaπe æalostan do smrti (usp. Mt 26,38) zbog slabosti tijela svoga, koji razumije bije-du sluπkinja, koji nije usliπio æelje, prezire li,moæda, jecaje? Ako je vratio zdravlje uzetome kojimu je pruæao svoju vjeru (usp. Mt 9, 2); ako jevratio majci sina (usp. Lk 7, 15) i dao æivotonome koji je zaudarao u grobu, zbog Ëega bimogao zanijekati Djevici, svojoj roditeljici, duhkoji puπe i koji je zanosi?

Udostoj se, o Gospe premilosrdna, upraviti svojespasonosne ruke prema mojim bolima i stavi narane sredstvo svoga pomirenja, jer, nakonspasenja Boga, Isusa Krista tvoga Sina, imampouzdanja samo u tebe. Ti, kao majka vrlopoboæna, zalijeËi rane, vidaj ih vinom i uljem,primijeni sredstvo za ublaæavanje. Svojim zavoji-ma ublaæi neizmjernu bol i, ako ustreba, otvoriËireve s izgarivaËem rana. Izii u susret smrti sasigurnoπÊu i pouzdanjem one koje je duπa bilaprobodena maËem samilosti (usp. Lk 2, 35) i kojeje majËinska utroba probodena ne manjimtrpljenjem.

(Iz Molitve III., Testi mariani del secondo millennio. Autorimedievali dell’Occidente secoli XI-XII, III, Cità Nuova Editrice,

Roma 1996., 58-59.)

Godeskalk LIMBUR©KI

(†1098.)

Benediktinac, kapelan na dvoru cara Henrika IV., upraviteljGospine crkve u Achenu. Jedan od najvrednijih svjedokamarijanske poboænosti na sjevernoeuropskom podruËju.

Zdravo, MarijoZdravo, o Marijo, milosti puna, Gospodin je s tobom, blagoslovljena ti meu æenama. Ti koja si puna milosti, svojim molitvama vraÊaπ milost Sina svoga nama koji smo je izgubili. Od Gospodina, koji kad se trebao roditi od tebe bijaπe veÊ s tobom, postigni da bude milosrdan prema nama. Ti koja si blagoslovljena jer si rodila Onoga koji je blagoslovljen viπe od svega drugoga, oslobodi nas od prokletstva smrti. Ti, vrata æivota vjeËnoga i pute koji vodiπ nebeskoj domovini, udostoj se voditi takoer i nas koji smo prognani. Zdravo, o puna milosti i suÊuti, koja si rodila Onoga koji je pun milosti i istine. Pomozi nam ovamo dolje u Ëasu smrti i u trenutku posljednjega suda svijeta priznaj nas svojima.

(Testi mariani del secondo millennio. Autori medievali dell’Oc-cidente secoli XI-XII, III, Cità Nuova Editrice, Roma 1996.,

66.)

30 31

Rudolf ÆARKI

(†1101.)

Roen u Poitiersu sredinom XI. stoljeÊa. Kao sveÊenik pozvanza kapelana na dvor Gulielma IX., kojega je g. 1101. slijediou kriæarskoj vojni za osloboenje svetih mjesta.

Bliæe MarijiEvo nas, o Gospe i majko naπa, mi tvoji neznatni sluge divimo se tvojoj svetosti i tvojoj slavi, hvalimo je i proglaπavamo, ali je nismo sposobni dostojno nasljedovati. Zato nam pomozi svojim vrlo moÊnim molitvama. UËini da se i mi æelimo pribliæiti tebi. UËini da izbjegavamo mane i grijehe te se vjeæbamo u dobrim djelima i krepostima.Pomozi nam prezirati zemaljsko i æeljeti nebesko.Podupri nas u tjelesnim napastima, u avolskim zasjedama, u ovosvjetskim nevoljama, preko kojih s tvojom pomoÊu i tvojim vodstvom,moæemo postiÊi one radosti u kojima se ti radujeπ u vjeËnosti sa svojim Sinom.

(Iz homilije In Nativitate, I.; PL 155, 1442-1443; Testi mari-ani del secondo millennio. Autori medievali dell’Occidente

secoli XI-XII, III, Cità Nuova Editrice, Roma 1996., 72.)

Katolikos GRGUR II.

(†1105.)

Katolikos Armenske Crkve (1065. - 1105.). U znakzajedniπtva papa Grgur VII. πalje mu ljubaznim palij. Meunjegovim djelima istiËu se himni bl. Djevici Mariji.

Rosa nebeskaRoditeljice Boæja, Majko Svjetla, zoro Sunca pravde, ti, koja si uËinila da nad tminama svijeta izie Svjetlo koje se πiri: himnima te blagoslivljamo i veliËamo.

OblaËe laki i blistavi, otporan na zemaljska raspoloæenja, koji si orosio naπu suhu narav rosom æivota:himnima te blagoslivljamo i veliËamo.

Serafe zemaljski i kerube tjelesni, koji si u svome krilu nosio ono πto je njima -kerubima i serafima - nevidljivo: himnima te blagoslivljamo i veliËamo.

(Testi mariani del primo millennio, IV. Padri e altri autori ori-entali, Cità Nuova Editrice, Roma 1991., 591.)

32 33

Gertruda POLJSKA

(†1108.)

KÊerka poljskoga kralja Meπka II., udala se za Iziaslava,kralja kijevskoga. Codex Gertrudianus u muzeju u Friulimasadræi zbirku molitava koje je Gertruda napisala ili doradila.

Litanijske hvale MarijiZdravo, Marijo, milosti puna,

Gospodin je s tobom, ti si ljepπa od sunca.

Zdravo, Kralj neba i zemlje zaæelio je tvoju ljepotu.

Zdravo, od anela pozdravljena.

Zdravo, Duhom Svetim osjenjena.

Zdravo, Bogom ispunjena.

Zdravo, jer si zasluæila roditi Sina Boæjega.

Zdravo, jer si u kolijevku poloæila Sina Boæjega.

Zdravo, jer si omoguÊila Sinu Boæjemu da bude okupan.

Zdravo, jer si Sina Boæjega poloæila u jaslice.

Zdravo, jer si Sina Boæjega prikazala u hramu.

Zdravo, jer si rodila po tijelu Sina Boæjega.

Zdravo, jer si sluπala Sina Boæjega koji je navijestio naπe spasenje.

Zdravo, o slavna i preslavna.

Zdravo, ti koja si vidjela Sina Boæjega objeπena na kriæ radi naπeg otkupljenja.

Zdravo, ti koja si vidjela Sina Boæjega kako uskrsava od mrtvih na slavu OËevu.

Zdravo, ti koja si vidjela Gospodina kako uzlazi unebo u onomu tijelu koje je uzeo od tebe, Dje-vice sveta i bezgreπna.

Zdravo, gospodarice anelâ.

Zdravo, kraljice nebesâ.

Zdravo, slavo svih svetih.

Zdravo, klicanje pravednih.

Zdravo, spase izgubljenih.

Zdravo, nado naπa.

Zdravo, spasenje naπe.

Zdravo, slavna Majko Gospodinova, sveta Marijo,predostojna hvale anelâ, neka te svi Ëaste.Amen!

(H. Barré, Prières Anciennes de l’Occident è la Mère duSauver, Paris 1963., 283; Testi mariani del secondo millen-

nio. Autori medievali dell’Occidente secoli XI-XII, III, CitàNuova Editrice, Roma 1996., 78-79.)

34 35

Sv. Anzelmo CANTERBURYJSKI

(1033. - 1109.)

Biskup i crkveni nauËitelj. Rodio se u Aosti, stupa u benedikt-ince, a od 1089. biskup u Canterburyju. Dva puta prognan.Napisao vrijedna djela o mistiËnom bogoslovlju.

Za postignuÊe ljubaviO, Gospe divno jedinstvena i jedinstveno divna, zbog koje se sve obnavlja, podzemlje ozdravlja, demoni su zgaæeni, ljudi spaπeni, aneli ponovno pripuπteni! O, Gospe puna i prepuna milosti, æivnulo je sve stvorenje, oroπeno tvojom puninom koja se prelijeva. O, Djevice blagoslovljena i preblagoslovljena, tvojim blagoslovom sva je priroda blagoslovljena. I ne samo ona koja je stvorena biva blagoslovljena od Stvoritelja, nego i Stvoritelj biva blagoslovljen od stvorenja. O, uzviπena, koju ljubav moje duπe æeli slijediti, kamo bjeæiπ pogledu moje pameti? O, lijepa za poznavanje, ljubazna za razmatranje, ugodna za ljubljenje, kamo ideπ da bi izbjegla æelji moga srca? »ekaj, o Gospe, moju bolesnu duπu koja te æeli slijediti. Ne skrivaj se, o Gospe, mojoj duπi koja te traæi, ali teπko vidi. Smiluj se, Gospe, duπi koja uzdiπe prema tebi puna iznemoglosti.

O, prizore divni, na kojega uzviπenu mjestu vidim smjeπtenu Mariju! Niπta se ne moæe usporediti s Marijom, niπta, osim Boga, ne nadvisuje Mariju.

Bog je dao Mariji samoga svoga Sina, jedinoga kojega je On rodio jednaka sebi od svoga srca i kojega je ljubio kao samoga sebe, i od Marije je stvorio Sina za sebe, ne nekoga drugoga, nego istoga, tako da je u redu naravi jedini i isti Sin zajedniËki Boæji i Marijin. Svaka narav stvorena je od Boga i Bog je roen od Marije. Bog je stvorio sve stvari, a Marija je rodila Boga. Onaj Bog koji je uËinio sve stvari satkao je samoga sebe od Marije, i tako je iznova napravio ono πto je ranije stvorio. Onaj, koji mogaπe sve stvoriti iz niπta, ne htjede obnoviti bez Marije ono πto bijaπe okaljano, prije nego je postao Sin Marijin. Dakle, Bog je Otac stvorenoga, a Marija Majka svega obnovljenoga. Bog je Otac svih stvorenja, a Marija je majka njihove obnove. Bog je uistinu rodio Onoga po kojemu je sve bilo stvoreno (usp. Iv 1, 3), a Marija Onoga po kojemu je sve bilo spaπeno.Bog je rodio Onoga bez kojega niπta ne bi postojalo, a Marija Onoga bez kojega niπta ne bi bilo dobro. Gospodin je uistinu s tobom, jer ti je dopustio da sve stvoreno duguje tebi da je bilo sjedinjeno sa svojim Stvoriteljem.

(Iz Molitva VII., PL 158, 952-959; Testi mariani del secondomillennio. Autori medievali dell’Occidente secoli XI-XII, III,

Cità Nuova Editrice, Roma 1996., 90-91; usp. Molitva Djevi-ci Mariji u: Marija, 12/1987., 387.)

36 37

Eadmer CANTERBURYJSKI

(†1124.)

Roen oko 1064. godine. Ulazi u benediktinski samostan uCanterburyju gdje postaje Anzelmovim uËenikom. Od g.1120. nadbiskup Sv. Andrije u ©kotskoj.

Vrata nebeskaO, Gospe, ako je, zahvaljujuÊi tebi, tvoj Sinpostao naπ brat, nisi li ti, zahvaljujuÊi njemu,postala naπa majka? U meuvremenu, dok je Oniπao u smrt za nas na Kriæu, reËe Ivanu, tj.Ëovjeku u kojega smo ljudsku priliku svi mi biliukljuËeni: ”Evo ti majke!” (Iv 19, 27).

O, ËovjeËe greπniËe, uæivaj i kliËi! Nemaπ se razlo-ga bojati ili oËajavati. Kakav god sud bio izreËennad tobom, ovisit Êe o pravorijeku brata ili majketvoje. Ne odvraÊaj uha svoga srca od njihova sav-jeta. Tvoj sudac, tj. brat tvoj, pouËio te je utjecatise u pomoÊ svojoj majci; i sama tvoja majkapotaknula te je pouzdavati se s povjerenjem uzaπtitu krilâ svoga Sina i nije ti zanijekala vlasti-to zauzimanje da ti ne budeπ pritisnut teæinomnjegove pravednosti.

O, Marijo, πto Êemo reÊi, kojim Êemo zvukomglasa ili kojim treptajem srca izraziti to πtoosjeÊamo duæni prema tebi? Sigurno, Gospe, sveono πto uspijemo shvatiti i pameÊu dokuËiti, sveono πto izrazimo rijeËju, vrlo je malo ili gotovoniπta u usporedbi s onim koliko ti dugujemo uskladu s pravednoπÊu. Ti si doista bila predo-dreena u naumu Boæjemu prije svakog stvoren-ja, ti, najËistija od svih æena, da bi rodila iz svogakrila samoga Boga ËineÊi od njega pravoga Ëovje-ka; da bi, postavπi slavna Kraljica neba uz svogaSina, mogla vladati i izgubljenu svijetu pripremitiulazak u otkupljenje i nagradu æivota vjeËnoga.


118-119.)

Guibert NOGENTSKI

(†1124.)

Roen oko g. 1053. kraj Beauvaisa u Francuskoj. Benedik-tinac u samostanu St. Germain de Flay. Prijatelj i uËenikAnzelma iz Aoste. Imenovan g. 1104. opatom.

Vrata Boæjeg dolaskaMarija je ona vrata o kojima govori Ezekijel;vrata koja gledaju prema istoku.

I eto slava Boga Izraelova ulazila je istoËnim putem. O, vrata preko kojih Bog ulazi nama! O, vrata preko kojih se otkrivaju otajstva vjere!Lijepa su vrata, kaæem, kroz koja se ulazi u grad Boæji. Ona gledaju prema istoËnom putu, jer sve ono πto ona jest i sve ono πto se u njoj ispunilo ne oznaËuje drugo nego djelo boæanskog svjetla.BuduÊi da je takva bila Marija, meu nama se dræi blagoslovljenom meu æenama.Eto, kad ona biva mnogo ljubljena, odmah slava Boæja ulazi istim putem, jer koliko god je mi dosiæemo rukama svoje unutarnje poboænosti, toliko viπe upoznajemo veliËinu njezine ljubav. To Êemo razumjeti ne po rijeËi, nego po djelima ljubavi.

(PL 156, 543; Testi mariani del secondo millennio. Autorimedievali dell’Occidente secoli XI-XII, III, Cità Nuova Editrice,

Roma 1996., 126.)

38 39

Hildebert LAVARDINSKI

(1056. - 1133.)

Rodom iz Lavardina. U Le Mansu uËio πkolu, kojoj je kasnijepostao ravnatelj. Izabran g. 1096. za biskupa istoga grada, ag. 1125. preuzimlje biskupiju u Toursu.

Nada oproπtenjaO, Majko Sveta, tijelo izuzeto od svake ljage i mirisavo blagim miomirisima. O, Zvijezdo mora, koje ljepota ne nalazi jednake ni u jednom stvorenju; ti si dostojna Ëasti, o Kraljice svijeta, o cvijete carski.

O, izbo Gospodnja, ogledalo vjere, Djevice jedinstvena, koja se odlikujeπ milosrem i koja πiriπ blagost, ti lijeËiπ ranjene, ozdravljaπ bolesne, iscjeljujeπ klonule.

Ti koja si nada oproπtenja, put radosti, slavni izdanak Jiπajev, udostoj se posluπati æarku molitvu svoga sluge.

O, Majko suÊutna, gledaj kako me mraËni zmaj dræi opasana paklenim lancima, pritiπÊe jarmom grijeha! Oslobodi mene greπnika i olakπaj mi patnju.

Molim te, moli za me, iako sam greπan, da postignem oproπtenje i izbjegnem boraviπte paklenih zala; paËe, da zasluæim, po milosti Boæjoj, biti uzdignut u tvoju i Boæju blizinu.


149-150.)

Bernard CLUNYJSKI

(†poslije 1140.)

Monah u Clunyju. Spominju ga i kao Bernarda iz Morlasa, pomjestu podrijetla.

Zaziv Marijina milosraMajko Boæja, po tebi greπnici postiæu oproπtenje,ti si pobijedila lukavost proklete zmije.

O, blagoslovljena, uËini da slavimo tvoje blagdane tako da uzmognemo po tebi izbjeÊi buduÊoj srdæbi.

O, preslavna, da bismo te mogli Ëastiti dostojnim hvalama,uËini da budemo oËiπÊeni od svih svojih grijeha.

Oni koji æele postiÊi stvarnosti nebeske, vesele se kad te hvale, o tebi propovijedaju i tebe blagoslivlju.

Doista, i sami slavni graani neba, koji su jednog dana bili poslani, veselili su se s tobom i nisu πutjeli, tako je velika bila i tvoja zasluga.

Djevice blaæena, po tebi se radost prosula na nebu i na zemlji,blistaπ cvjetovima svih kreposti.

Zagovaraj, da nam Kralj vjeËni oprosti grijehe ipakao nas ne proguta u Ëasu smrti.

Djevice sveta, pogledaj kolike nas kuπnje opsjedaju; pomozi nam da im se snaæno odupremo.

Jao, πto sam ikad uËinio kad sam se predao smrti vjeËnoj, obuzet ispraznoπÊu æivota kratka i neznatna.

Kolikim sam grijesima vida i sluha podlegao;ranjen u osjetilima okusa, doticaja i mirisa.

Djevice smjerna, utjeËem se tebi tuæan i pun jadikovki; ne nalazim boljeg lijeka svojoj slabosti.

40 41

Tebe moliti jedinstveno je sredstvo za one koji su pali; po tebi se radost zdravlja vraÊa ranjenima.

Neka te traæi onaj koji uzdiπe, pritisnut gomilom svojih zlodjela, imajuÊi sigurnost da Êeπ mu ti ponovno vratiti Gospodina ublaæena.

Ujedinjena s Bogom, ti moæeπ udijeliti sve onima koji te mole, jer zapovijedaπ dobrim i zlim duhovima.

Koja bi nada spasenja i oproπtenja postojala za zavedene, da nam Stvoritelj svijeta nije dao tebe kao posrednicu?

Da je rani uzmanjkao boæanski lijek, πto bismo uËinili ili kamo bismo otiπli mi grijehom ranjeni?

Prva majka, svojim zlodjelom, odvukla nas je u propast; a sada je grijeh izbrisan krvlju Onoga kojega si ti rodila.

Sada se mogu vratiti velike radosti onima koji pobjeuju i udaljuju svjetovne æelje.

Za tolika dobroËinstva zahvalni su ti svi sveci;svima si draga i dostojna Ëasti za tvoje velike povlastice.

Djevice smjerna, od naπih prijestupa oËisti nas svojim molitvama,da bismo, oËiπÊeni, postali dostojni pridruæiti se graanima neba.


163-164.)

Hugo od SV. VIKTORA

(†1141.)

Jedan od slavnih Ëlanova samostana sv. Viktora u Parizu, ukoji je uπao da bi postao regularni kanonik sv. Augustina.Plodan pisac. Vjerojatno je pouËavao u samostanskoj πkoli.

Cvijet ljepoteKoliko nam dajeπ, o Marijo: od tebe nam dolazi pravi put; po tebi ponovno nalazimo domovinu; ti si put, a tvoj Sin æivot.

Promatramo te da bismo pravo hodili; promatramo tvoga Sina da bismo sretno æivjeli.

O, ispravnosti mladice, o ljepoto cvijeta!

Blaæena si Djevica jer si proizvela taj cvijet.

Po tebi je doπao Krist, po Kristu je doπlo spasenje.

Neka nam ga se udostoji udijeliti On, koji je od tebe roen i bio nam darovan te je umro za nas. Amen!


177.)

42 43

Petar ABELARD

(1079. - 1142.)

Rodom iz Le Paleta. Pohaao razliËite πkole i postao uËite-ljem. Imao je za uËenike tolika poznata imena, a nekolikomjeseci prije smrti zavrπio je u samostanu u Clunyju.

Himan za BoæiÊRaduj se, o Djevice, slavo djevica; kliËi, o Majko, Ëasti majki, jer si zasluæila nositi zajedniËku radost svih svetih.

Svetim patrijarsima i kraljevima Gospodin te je obeÊao kao kÊerku; prethodno te uobliËuju proroπtva Zakona; opijevaju te proroπtva prorokâ.

Traæe te æelje vjernikâ; za tobom teæe srca svih; nakon Boga ti si naπa jedina nada; postavljena si za naπu odvjetnicu.

Kod tebe, majke suËeve, traæimo utoËiπte mi koji se bojimo njegove srdæbe; ti si postala majkom greπnika, ne prestaj moliti za nas.

Ti si suÊutna Majka, a tvoj Sin milosre. Ti raaπ i On je roen da bi sluge bile spaπene po milosti koju nam On dariva u izobilju.


Roma 1996., 187.)

Gulielm MALMESBURYJSKI

(†oko 1143.)

Roen krajem XI. st. na podruËju Sommerseta. Mlad ulazi ubenediktinski samostan u Malmesburyju, postaje bibliotekar ivjerojatno samostanski poglavar.

Molitva MarijiO, Marijo, hrame Duha Svetoga, budi mi obrana i πtit u borbi protiv zavodljivih mâna.

Marijo, vjeËna Djevice, oËisti me od ljage i propadljivosti grijehâ.

Marijo, majko milosra, izvuci me vani iz blata neËistoÊe i od ”kaljuæe pokvarenosti” (usp. Ps 39, 3).

Marijo, Zvijezdo mora, vodi me i dovedi u luku spasenja.

Marijo, Majko Boæja, uËini plodnim duh svoga sluge, da obiluje krepoπÊu.

Marijo, ljestve Boæje, pomozi mi se penjati od kreposti do kreposti, kako bih, napredujuÊi u dobru, zasluæio stignuti do vrhunca savrπenstva.

Marijo, vratarice ili, bolje, vrata neba, uvedi me u radosti nebeske.

Marijo, kraljice anela, uËini da se barem mogu sakriti u najudaljeniji kutak kraljevstva nebeskoga,kako bih na Sionu mogao vidjeti Boga, Gospodina svoga.


196.)

44 45

Sv. Bernard CLAIRVAUX©KI

(1090. - 1153.)

Crkveni nauËitelj i zaljubljenik u Gospu. Ulazi g. 1112. usamostan Citeaux, osniva g. 1115. samostan u Clairvauxu ipostaje opatom. Po Europi uËvrπÊuje mir i jedinstvo.

Prikaæi nas KristuDaj da po tebi imamo pristup k Sinu, o blaæena nalaziteljice milosti, o roditeljko æivota, majko spasenja, neka nas po tebi primi koji nam je po tebi i dan.

Neka kod Njega tvoja cjelovitost postigne oproπtenje za grijeh naπe pokvarenosti, i tvoja poniznost, Bogu draga, neka isprosi oproπtenje naπoj taπtini. Tvoja obilna ljubav neka pokrije mnoπtvo grijeha, a tvoja slavna plodnost neka nam donese plodnost zasluga.

Gospoo naπa, posrednice naπa, odvjetnice naπa, sa svojim nas Sinom pomiri,svojemu nas Sinu preporuËi, svojemu nas Sinu izruËi.

UËini, o blagoslovljena, po milosti πto si je naπla, po povlastici koju si zasluæila, po milosru koje si rodila, da Onaj, koji se je po tebi posrednici udostojao postati dionikom naπe slabosti i bijede,uËini takoer, po tebi posrednici, da mi postanemo dionicima Njegove slave i blaæenstva, Isus Krist, Sin tvoj, Gospodin naπ, koji je nad svima Bog blagoslovljen uvijeke.Amen.

(Sv. Bernard, O Mariji, Symposion, Split 1984., 158.)

Molitva PosredniciSada te, o Majko Milosra, radi samoga osjeÊaja tvoje najiskrenije duπe,leæeÊi pod tvojim nogama, poboænim moljenjem zazivlje Mjesec, to jest Crkva, kao svoju Posrednicu postavljenu kod Sunca pravde, da bi u tvojoj svjetlosti vidjela svjetlo i da bi postigla milost Sunca tvojim zagovoromkoju je nad svima to Sunce ljubilo i ukrasilo haljinom slave postavljajuÊi ti krunu na glavu.

Ti si puna miline, puna nebeske rose, naslonjena na dragoga svoga, preobilna slastima; nahrani, o Gospodarice, danas svoje siromahe!

Neka i psiÊi jedu od mrvica, napoji ne samo Abrahamova momka, nego i deve iz preobilja svojega krËaga, jer ti si ona prava izabrana djevojka pripravljena sinu Sveviπnjega, koji je nad svime Bog blagoslovljen uvijek. Amen.

(Sv. Bernard, O Mariji, Symposion, Split 1984., 127.)

46 47

Petar »ASNI

(†1156.)

Roen oko g. 1092. u Alverniji. Benediktinac, g. 1122.izabran za opata u Clunyju. Pjesnik, bogoslovac, braniteljpravovjerja, savjetnik i voditelj duπa.

Put vjeËnim milostimaZdravo, zvijezdo jutarnja, lijeku greπnika, princezo i kraljice svijeta, koja si sama bila dostojna zvati se djevicom.

Strijelama neprijateljâ suprotstavi, kao πtit spasenja, stijeg svoje moÊi.

Ti si doista mladica Jiπajeva, iz koje je Bog uËinio da se rodi πtap Aronov (usp. Br 17, 23), oduzimajuÊi sablazan svijeta.

Ti si krilo namirisano, napojeno nebeskom rosom, u kojoj je usprkos svemu koprena ostala suha (usp. Suci 6, 39-40).

Ti, milostiva, daruj nam utjehu u ovomu zatvoru, o puna milosti Boæje.

O, izabrana zaruËnice Boæja, budi za nas pravi put koji vodi radostima vjeËnim; i uvijek, suÊutnim uhom, usliπi, o slatka Marijo!


264.)

Amadej LOZANSKI

(†1159.)

Roen oko 1110. godine. Monah u Clairvauxu gdje ga vodisv. Bernard. ©alje ga g. 1139. kao opata u samostan Haute-combe, a g. 1144. izabran za biskupa Lausanne.

Slika goruÊeg grmaMolim te, dakle, o Gospe, velika Majko Boæja, ne prezri onih koji te mole sa strahom, traæe u nevolji i prose s ljubavlju. Mi te pitamo: kojim si osjeÊajem bila taknuta,kojom si ljubavlju bila zahvaÊena, kojim si poticajima bila pokrenuta, kad su se u tebi ostvarivala otajstva i kad je od tebe RijeË uzela tijelo? Gdje je bila tvoja duπa, gdje srce, gdje duh, gdje osjeÊaji, gdje razum? Ti si gorjela kao grm koji je u davna vremena bio pokazan Mojsiju i nisi izgarala (usp. Izl 3, 2);razvezivala si se i nisi nestajala. Plamtjela si rastapana najviπim ognjem; topljena u vatri, od vatre si zahvaÊala nove snagekako bi mogla uvijek gorjeti i nanovo se rastapati.

Ona vatra proizvede svijetlu rosu, rosa svijetlaprouzroËi pomazanje, pomazanje pribavi sjemesveto u kojemu bi obeÊano Abrahamu da Êe unjemu biti blagoslovljeni svi narodi (usp. Post 22,17-18). Ti si se uistinu zdruæila, o Djevice preli-jepa, u stisnute zagrljaje Tvorca ljepote i, nakonπto si postala joπ viπe djevica, jer si i djevica imajka, prihvatila si to sveto sjeme prekoBoæanske milosti. Zato ”te pozdravljam, o punamilosti, Gospodin je s tobom” (Lk 1, 28); ”ti siblagoslovljena meu æenama i blagoslovljen plodutrobe tvoje” (Lk 1, 42).

(PL 188, 1318-1319; Testi mariani del secondo millennio.Autori medievali dell’Occidente secoli XI-XII, III, Cità Nuova

Editrice, Roma 1996., 291.)

48 49

Odon MORIMONDSKI

(†1161.)

Roen oko 1116. godine. Ulazi g. 1134. u cistercitsku opatijuMorimond. Od g. 1152. opat Beaupréa, a oko g. 1156. vraÊase za opata u Morimond.

Izvor vodeDjevice milosrdna i dobrostiva, evo svi mi stojimo kraj izvora vode; razmiπljamo i spominjemo muku tvoga Sina, ali pod teretom svojih grijeha ne moæemo te poboæno moliti. Veoma smo æedni, ali nemamo Ëime zahvatiti i zdenac je dubok.

Zbog toga te molim, o Gospe, spomeni se s kolikom si gorËinom i s kolikim obiljem zahvaÊala s ovoga vrela i s kolikom dareæljivoπÊu od toga dijeliπ svojim slugama. Takoer i nama, ako ne baπ tvojim sluæbenicima onda barem tvojim devama, posluæuj piÊe. Uæezi nas ljubavlju prema Sinu svome propetome i æeljom za nebeskom domovinom, buduÊi da si ti slava Ëitavoga ljudskog roda, tako da od tvoje punine mogu svi dobiti. To je razlog zbog kojega si ti stajala kraj kriæa Isusova.


306.)

Katolikos GRGUR III.

(†1164.)

Katolikos Armenske Crkve (1113. - 1164.), neÊak Grgura II. istariji brat Nersesa Snorhalija. Papa Inocent II. potvruje mupalijem zajedniπtvo s rimskom Crkvom. Napisao neke himne.

Raduj seKliËi, Marijo, djevice netaknuta, jer se Sin, koji je neodjeljiv od krila OËeva, udostojao nastaniti u tvojoj utrobi.

Raduj se, nebo nebesa, kerube zemaljski, koji si u svoje preËisto krilo prihvatio onoga kojega nebesa i korovi ognjeni ne mogu nositi.

Raduj se, stupe ognjeni, svijetnjaËe Svjetla, koji si noseÊi u sebi Stvoritelja svjetla uËinila da svijetli i nama, koji tapkamo u tminama.

Raduj se, πkrinjo zlatna, kruπe nebeski, koji si za jelo novom Izraelu dao manu æivota koji je doπao odozgor.

Raduj se, blagi oblaËe, kopreno oæivljena, koja si izlila na zemlju kiπu æivota, eda bi urodila djelima vjere.

Raduj se, kÊeri svjetla, majko nevjeπta svadbi, jer sinovi Siona, zdruæeni s anelima, pjevaju onomu kojega si ti zaËela: Slava Bogu na visini!

(Testi mariani del primo millennio, IV. Padri e altri autori ori-entali, Cità Nuova Editrice, Roma 1991., 594-595.)

50 51

Aelred RIEVAULX©KI

(1100. - 1167.)

Roen u Yorkshireu. Sa πkotskoga dvora ulazi g. 1133. u cis-tercitsku opatiju u Rievaulxu, a g. 1146. postaje joj poglavar.UËenik sv. Bernarda. Ostavio nekoliko marijanskih govora.

Prebivaliπte SveviπnjegaO, ljupka Gospe, kolikom si slatkoÊom bila opijena, kojom si vatrom ljubavi bila ispunjena kad si primijetila u duπi i krilu prisutnost VeliËanstva, koje je od tvoga tijela uzelo za sebe tijelo i od tvojih udova sebi oblikovalo udove u kojima stanuje sva punina boæanstva.

Sve je to, o djevice, uËinio za tebe, kako bi ti pomnjivo pazila na onu Djevicu koju si predloæila za nasljedovanje i Sinu DjeviËinu kojega si uzela za ZaruËnika.


319.)

Gerhoh REICHERSBERG©KI

(1093. - 1169.)

Rodom iz Pollinga (Bavarska), g. 1126. zareen za sveÊenika.Uπao u samostan Regularnih kanonika sv. Augustina uReichersbergu i ondje g. 1132. postao opat.

Blagoslovljen plod utrobe tvojeU samim sinovima blagoslova prisutna je ljaga onoga prokletstva, koje ne moæe biti izbrisano ako ne djelom blagoslovljenoga ploda krila tvoga.

O, æeno blagoslovljena meu æenama, koje je plod satrio glavu proklete zmije (usp. Post 3, 15),jer si protiv njezine oholosti, ti, o Djevice, ostala ponizna i uniπtila prokletstvo prve æene.

Zaista, zbog ploda blagoslovljenoga utrobe tvoje ”bit Êe blagoslovljeni svi narodi zemlje” (Post 28, 14), kao πto je bilo obeÊano Abrahamu.


Roma 1996., 338.)

52 53

Rikard od SV. VIKTORA

(†1173.)

Vjerojatno je roen u ©kotskoj. Uπao u Regularne kanonikesv. Augustina u Sv. Viktoru u Parizu i postao uËenikom Hugeod Sv. Viktora, a zatim uËitelj. Propovjednik.

Sva si lijepa”Sva si lijepa, prijateljice moja, i nikakve ljage nema na tebi” (Pj 4, 7). BraÊo, tko je Onaj koji govori i ona kojoj govori? Govori prijatelj prijateljici, zaruËnik zaruËnici, bezgreπan Ëistoj, neokaljan neporoËnoj. Bog duπi i toËno duπi one koje danas slavimo svetkovinu i od koje primjerâ ËistoÊe bivamo osvijetljeni.”Sva si lijepa.” Lijepa u svojoj nutrini, lijepa u svojoj vanjπtini. Unutra u srcu i vani u tijelu. Iznutra rumena, izvani sjajna, uvijek dobro ureenja. Rumena zbog djelatne ljubavi, sjajna zbog ËistoÊe, dobro ureena zbog svoje poniznosti. Zato si sva lijepa, prijateljice moja, i nikakve ljage nema na tebi.

Sve je u tebi lijepo i nema niπta neËisto. U svemu si zahvalna i ni u Ëemu neprijatna, u svemu se sviaπ i ni u Ëemu nisi neprijatna. Sva si lijepa. Lijepa po naravi, joπ ljepπa po milosti; najljepπa si u slavi.

(IX, Za blagdan ZaËeÊa, PL 177, 918; Testi mariani del sec-ondo millennio. Autori medievali dell’Occidente secoli XI-XII,

III, Cità Nuova Editrice, Roma 1996., 352.)

Nerses SNORHALI

(1102. - 1173.)

Rodom iz Cilicije. Stariji brat, patrijarh Grgur III., brinuo se zanjegovu naobrazbu i zaredio ga za biskupa, a kasnije ganaslijedio kao patrijarh. Glazbenik, skladatelj i pjesnik obo-gatio je armensko bogosluæje.

Zauzmi se za nasMarijo, Djevice neoskvrnjena, moli ZaruËnika praviËna, neka se izmiri s duπom mojom opustoπenom, i iznova se iz ljubavi prema njoj zdruæi, iako je mnogo grijeπila.

Roditeljice Boæja, uzviπenija od kerubâ, ti koja nosiπ RijeË koja svojom moÊu dræi svemir: zauzmi se kod Gospodina za naπe spasenje.

Majko svetosti, viπa od serafâ, ti koja si, noseÊi ga u sebi, uËinila da izie na svijet Svjetlo nevidljivo anelima: zauzmi se kod Gospodina za naπe spasenje.

Stablo æivota, koje darova plod besmrtnosti koji od tebe proizie majci Evi, oslobaajuÊi je od smrtonosna bola poroda:zauzmi se kod Gospodina za naπe spasenje.

(Testi mariani del primo millennio, IV. Padri e altri autori ori-entali, Cità Nuova Editrice, Roma1991., 606.)

54 55

Nikola CLAIRVAUX©KI

(†1176.)

Roen poËetkom XII. stoljeÊa. Prve πkole uËio u benediktin-skoj opatiji Montieramey. Ulazi g. 1145. u samostan Clair-vaux, gdje postaje uËenik, prijatelj i tajnik sv. Bernarda.

Punoj milosraO, Djevice Majko Boæja, koje se ljepoti dive i Sunce i Mjesec. O, Gospe, priteci u pomoÊ onima koji te bez prestanka zazivaju: ”Vrati se, vrati, Sulamko, vrati se, vrati da te gledamo” (Pj 6, 12). Ti blaæena i najblagoslovljenija, vrati se, posebno zbog svoje ljudske naravi. Zaπto si tako poboæanstvenjena, nisi li moæda zaboravila naπu ËovjeËnost? Nipoπto ne, o Gospe. Ti znaπ u kakvu si nas nezavidnu stanju ostavila, gdje Ëame tvoji sluge i koliko grijeπe.Tvome preobilnu milosru ne pristoji se zaboraviti naπu veliku bijedu; jer ako te i slava od nas udaljuje, narav te s nama zdruæuje. Ti se doista ne sjeÊaπ samo pravde Boæje do te mjere da nemaπ milosra, niti si tako beπÊutna da budeπ ravnoduπna pred mukama naπim. Ti imaπ naπu narav, ne drugu, i pravedno je dasmo obilnije oroπeni rosom tako velike suÊuti.

Vrati se zbog svoje moÊi! Velike stvari uËini u tebi Svesilni (usp. Lk 1, 49)i dana ti je sva vlast i na nebu i na zemlji (usp.Mt 28, 18). ©to Êe ti biti zanijekano ako ti nije zanijekano dasi istrgnula samoga Teofila iz ædrijela propasti?Ti si nanovo podigla iz blata otpada i bijede onu nesretnu duπu koja je nijekala, u svome pot-pisanu ugovoru, sve ono πto je u tebi uËinjeno.

Tebi niπta nije nemoguÊe, ako ti je bilo moguÊepodignuti razoËarane u nadu blaæenstva.

Kako bi se zaista mogla svemoguÊnost oduprijetitvojoj moÊi, ako je tijelo SvemoguÊega nastalo iztvoga? Ti se, doista, pribliæavaπ onomu pozlaÊenuoltaru ljudskog pomirenja, ne samo moleÊi negotakoer i zapovijedajuÊi; kao Gospoa i ne kaosluπkinja. Neka te potakne narav, neka teopomene moÊ; jer koliko si moÊnija, toliko trebaπbiti milosrdnija. Nasuprot tome, ne htjeti osvetitiuvrede kad bi to bilo moguÊe uËiniti, znaËi odreÊise moÊi zbog slave.

Vrati se iz ljubavi! Znam, o Gospe, da si sama dobrohotnost i danas ljubiπ nepobjedivom ljubavlju, jer nas je utebi i po tebi ljubio najveÊom ljubavlju Sin tvoj itvoj Bog. Tko zna koliko puta ohlaujeπ srdæbuSuËevu kad krepost pravde izlazi iz nazoËnostiboæanstva?

Vrati se zbog jedinstvenosti! U tvojim rukama stoje riznice milosra Gospodi-nova; i ti sama bila si izabrana da postigneπtolike milosti. Neka se nikad ne dogodi da tvojaruka prestane traæiti prigode za spaπavanje bijednih i izlijevanje tvoga milosra. Tvoja se slava ne umanjuje, naprotiv raste, kad su pokornici usliπani i biva im oproπteno i kad pravedni budu proslavljeni.

Vrati se, dakle, Sulamko, tj. prezirana, koje je duπa bila maËem probodena (usp. 2, 35), koja si bila prozvana æenom tesarevom. A zaπto? Da te moæemo vidjeti. NajveÊa je slava vidjeti tebe, poslije Boga, ujediniti se s tobom, i ostati u zaklonu tvoje zaπtite.


Roma 1996., 363-364.)

56 57

Sv. Hildegarda BINGENSKA

(1098. - 1179.)

Benediktinka, utemeljiteljica samostana, opatica i mistiËarka.Od djetinjstva ima dar vienja. U 42. godini poËinje pisativizionarska djela koja potvruje papa Eugen III. Savjetnicaknezova, biskupa...

Simfonija za svetu MarijuO, presjajni nakite i vedra ljepoto sunca, k tebi je bio upuÊen onaj izvor izbio iz srca OËeva, koji je jedina njegova RijeË i po kojoj je stvorio prvu tvar svijeta koju je Eva poremetila. Po tebi je Otac uËinio od te RijeËi Ëovjeka, i stoga si ti ona jedina svijetla tvar po kojoj je ista RijeË raπirila sve kreposti, kao πto je iz prve tvari stvorila sva stvorenja.

O, ti, ljupka mladice pokrivena liπÊem, iziπla iz plemena Jiπajeva (usp. Iz 11, 1). Koje veliko Ëudo da je boæanstvo pogledalo na prelijepu kÊi, kao sokol πto upire svoje oko u sunce, kad Otac sveviπnji pazi na sjaj DjeviËin, u kojoj je htio da se utjelovi RijeË.

Uistinu, u skladu s tajanstvenim otajstvom Boæjim,nakon πto je duπa DjeviËina bila osvijetljena,jedan blistav cvijet izie iz same Djevice.


373.)

Zora spasenjaKako je velika snaga koju je Bog stavio u Ëovjekov bok! Iz njega je Bog stvorio prvu æenu. Nju je uËinio ogledalom svih svojih ukrasa i krunom svih stvorenja. Stoga pjevaju nebeska glazbala i sva ti zemlja kliËe, hvale dostojna Marijo! Jer Bog te je tako æarko ljubio. O, ti, jutarnje rumenilo zore, iz tvoga je krila iziπlo novo sunce koje je opralo svu Evinu krivnju. Ona je donijela veÊi blagoslov, negoli je mogao naπkoditi Evin grijeh.

Marijo, ti si nabujala Boæjom RijeËju! Stoga je ulaskom Duha Svetoga u tebe procvalo tvoje krilo. On je uπao u te poput daha i iz tebe uklonio sve πto je unijela Eva, kad je grijehom okaljana, po volji zavodnikovoj, izgubila nevinost.

Kad je Sin Boæji procvjetao u tvom krilu, kad gaje Bog uzvisio iznad naravi tijela - tu je naravutemeljila Eva - tada si ti, po boæanskomnaumu, u sebi Ëudesno utjelovila neokaljano tijelo. O, Marijo!...

Neka sluπa zemlja, neka se tresu njezini temelji,jer je sve stvorenje u radosti primilo prvi poËetakove Djevice! Tako da se nebo zaæarilo kao jutarn-je rumenilo zore, kad je boæanska moÊ zablistalau svojoj svjetlosnoj snazi. Sunce istine udahnuloje u ovu Djevicu svu svetost duπe.

Zazeleni se, mladice! Kao πto dolazi jutarnjerumenilo zore, tako i ti stojiπ tu u svojojuzviπenosti. Raduj se sada i kliËi! Budi milosrdnasvojoj slaboj braÊi. Oslobodi nas od zlih sklonos-ti! Pruæi svoju ruku da nas spasiπ.

58 59

Gvaltier od SV. VIKTORA

(†poslije 1180.)

Pristupa regularnim kanonicima Sv. Viktora prije 1155.godine. Viceprior opatije, od g. 1173. prior. Teπko jeprihvaÊao neke teoloπke poteze i pravce iz filozofije.

Divote o MarijiI mi uistinu moæemo o njoj reÊi: ”Divote se govore o tebi” (Ps 86, 3), o Djevice Majko Boæja. Ne iznenauje da su divote reËene o Divnoj. I ne samo da su o njoj divote reËene, nego se i sada svakog dana divote govore i bez prestanka Êe se govoriti sve do kraja svijeta.Krist uistinu, njezin Sin, ”bio je juËer, isti je danas i bit Êe uvijeke” (Heb 13, 8).

Prema tome, onaj koji je pouËavao pree i prosvijetlio ih da reknu divote o njegovoj Roditeljici, pouËava i nas danas da ne preπuÊujemo divotekoje se odnose na Majku njegovu. Prosvijetlit Êe zatim i one koji Êe doÊi do kraja svijeta da skladaju nove hvale i slave Djevici.

Mogao bih i ja πtogod dodati njezinim hvalama,ali ostavljam to savrπenim poboænicima. Za mene je korisno ako barem mogu prizvati u sjeÊanje ono πto je o njoj reËeno i ponoviti to na javi kako bih pobudio vaπu poboænost.

(X. Uznesenje, 3; Testi mariani del secondo millennio. Autorimedievali dell’Occidente secoli XI-XII, III, Cità Nuova Editrice,

Roma 1996., 377.)

Luka MONT-CORNILLON©KI

(†oko 1182.)

Redovnik premonstrat, prvi opat samostana u Mont-Cornil-lonu dok nije inkorporiran u Premonstrantski red malo prije1140. godine.

Uzviπenija od aneoskih korâZnam dobro, o Gospe moja, i to ponavljam: kad bi i Ëitavo moje biÊe moglo govoriti, ne bi naπlo nijednu ni na nebu ni na zemlji sliËnu tebi. Na nebu nema nijedne sliËne tebi jer, ako si od Boga doπla, On je viπi od tebe i utoliko tebi nije sliËan. Ako naπ jezik hoÊe tvrditi neπto u vezi sa svetima, s anelima ili bilo kojim drugim stvorenjem,jasno je da tvoje dostojanstvo nadvisuje u uzoritosti sva stvorenja, kao πto je napisano: ”Uzdignuta si u kraljevstvu nebeskom iznad korova anelâ.”

Zato te molim, o moja Gospe viπe negoli tisuÊe puta presvijetla, pomozi svojim molitvama i svojim zaslugama sve svoje sluæitelje koji te dragovoljno Ëaste, sluæe ti poboæno i pripovijedaju o tebi dostojno i istinito. Podræi ih, brani ih od svakoga grijeha, saËuvaj ih i vodi besmrtnim radostima svoga Sina.


Roma 1996., 380-381.)

60 61

Filip HARVENG©KI

(†1183.)

Roen poËetkom XII. st. u Harvengu (Belgija). Premonstrat ijedan od prvih uËenika sv. Norberta. Nakon studija u Parizu,g. 1130. osniva samostan Bonne-Espérance.

Primi mali darMolim te, o sveta Djevice, sada kad si kod svoga Sina na nebesima, ne prestani se brinuti i voditi skrb o onome koji je tvoja svojina. Ja sam tvoj, ako ne po svojim zaslugama onda barem po malo raspoloæivijoj ljubavi. Tvoj sam da ti sluæim, iako joπ ne znam jesam li dostojan prezira ili ljubavi. Tvoj sam i æelim ti ugoditi πtovanjem i hvalom, a ti mi i u tom pogledu pomozi da budem dosljedan.

Ti, dakle, o sveta Djevice, primi neznatan dar iz mojih ruku. Ne radi se ni o zlatu, ni o srebru niti o dragom kamenju koji odgovaraju darovima koji se uruËuju kraljevima, nego o nedostojnoj ærtvi ljevanici satkanoj od rijeËî, nespretno izgovorenih; dar da tako kaæem zaista skroman, ali pun mara i truda. Da se u njemu uvjeæbam, uËinio sam kao da sam svratio u naporno vjeæbaliπte. Pogoen sam mnogim neprilikama. SusreÊuÊi opake, bilo je kao da sam smrtno pogoen u Ëelo. I mnogo puta, uslijed teπkih pritisaka, prekinuo sam zapoËeti rad,a da ga nisam u potpunosti ostavio, nanovo pozvan i potpomognut tvojim zahvalnim spomenom.

Iako pod teπkim udarcima iskuπenjâ, s tvojom pomoÊu nisam malaksao, nego sam diπuÊi na neki naËin priveo kraju djelo zapoËeto u tvoje ime. Prihvati πto ti sada darivam, prihvati milosrdno mene koji ti prikazujem ovaj dar i popravi me. Jednom opravdana, ljubi me i preporuËi svome ljubljenom Sinu.Znam, doista, ako me preporuËi tvoja dobrohotnost, ako me ugrize zmija otrovnica ili neotrovnica,neÊe mi naπkoditi svojim ugrizom. ©to se tiËe jezikâ klevetnikâ, Sin tvoj ili Êe ih svesti na neki uglaen πum, ili Êe promijeniti njihove otrovne strijele u protuotrov spasonosni.Tako se ne treba Ëuditi ako se nadam da Êu, tvojim posredovanjem i tvojom miloπÊu, biti osloboen od svih onih koji mi πkode, da Êu skupiti joπ boljih darova; i nakon πto ih nakupim, dopusti mi iskazati zahvalnost Sinu...

(PL 489-490; Testi mariani del secondo millennio. Autorimedievali dell’Occidente secoli XI-XII, III, Cità Nuova Editrice,

Roma 1996., 393-394.)

62 63

Petar CELL©KI

(†1183.)

Roen oko g. 1115. u Francuskoj. Benediktinac, od g. 1145.opat samostana Moutier-la-Cellea, a g. 1162. Saint-Remyja uReimsu. Od g. 1181. biskup Chartresa.

Marijina zaπtitaNakon Boæjega imena uzvisivana u sve vijeke,dolazi ime Marijino, koje je u zboru anelâ uvijek hvaljeno i po kojega su zazivanju neprestano spremne pomoÊi nebeske vojske. Kad se Ëuje to ime, neprijatelji se rasprπuju, nastupaju povoljna vremena, pakao se straπi, psovaËi su uniπteni, beznadni bivaju pomireni; nijednomu neÊe biti teπko ponovno naÊi milost ako Marija poe u susret njegovim æeljama.

Kad povjerim snu svoje udove, Marija neka poËiva na mojim usnama i u mome srcu; kad se probudim, neka Marija otvori moje usne; kad ispustim posljednji dah, neka bude nazoËna Marija; kad se predstavim za sud, priteci svojom zaπtitom, o sveta Marijo. Sud neÊe biti opasan za onoga komu Marija daruje svoju naklonost. O, naπa Gospe, od tebe oËekujem mnogo viπe i bolje stvari negoli sam mogu traæiti.

(Iz Govora 69 o Uznesenju, PL 202, 857; Testi mariani delsecondo millennio. Autori medievali dell’Occidente secoli XI-

XII, III, Cità Nuova Editrice, Roma 1996., 397.)

Δiril TURKOVSKI

(†1183.)

Roen oko g. 1130. u imuÊnoj obitelji u gradu Turkovu. Uzor-na monaπkog æivota, bi zareen za biskupa Turova. Pisaohomilije, molitve i asketske nagovore.

Majci MilosraMilostivoga Kralja milostiva Majko! Pogledaj milostivo na svoga slugu i pruæi prema meni ruku pomoÊnicu, da me greπna oslobodiπ od pogubnih strasti.Suznih oËiju upravljam tebi, ljubiteljice vjernika, svoju proπnju; pripazi na mene i spasi me! Ne usuujem se podignuti oËi jer sam uronio u grijehe.

Milosrdna Gospe, Majko Boæja, koja si rodila Onoga koji uskrsava mrtve! UËini da ustanem od smrti zla, jer je u tvojim rukama svako spasenje. Oslobodi me od zasjede zala, pruæi mi πtit svoje moÊi; strijele su me neprijatelja pogodile, uËini da postignem oproπtenje svojih grijeha.UtjeËem se tvome milosru, podigni mene bijednika kojega su strasti nadvladale, jer leæim kao da sam mrtav. Prezirao sam milostive rijeËi tvoga Sina, koji sie na svijet.

O, milostiva, nek obilje tvoje milosti ne bude nadjaËano mnoπtvom mojih prijestupa! Zahvatila me je duboka noÊ strastî, ali me ti prosvijetli svojim svjetlom: udalji me od strasti, Djevice, i pribliæi me svome Sinu.

64 65

O, slavna, nemam drugog pouzdanja osim u tebe, jedina nado!

Voda je navalila na moju duπu i natopila me zlim mislima. Æalosno promatram svoju bijedu i, pozdravljajuÊi te pun ufanja, obraÊam se tebi, sva Ëista, da budeπ moja zaπtitnica i moje oËiπÊenje.

UtjeËem se tebi, Majko Boæja, ja prosjak i bijednik, spasi me snagom svoga milosra. Ponizi ohologa neprijatelja koji me stalno æeli progutati. Prosvijetli oËi moga razuma da ti, potpuno svjestan, mogu uskliknuti: ”Raduj se!

Pozdravljam te glasom Gabrijelovim, obnovi svoju radost nada mnom. Ja, kliËuÊi, slavim tebe, pomoÊnice, Majko Boæja, utvrdo nerazoriva, milostiva zaπtitnice pred Bogom. Primi moje molitve i prikaæi ih Onome kojemu dolikuje klanjanje, Ocu, Sinu i Duhu Svetomu, sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.”

(Molitva utorkom nakon VeËernje u: Tvorenija svjatago otcanaπego Kyrilla episkopa Turovsago, Turov 1880., 164-165;

usp. Testi mariani del secondo millennio - Autori dell’arearussa secoli XI-XX, 41-42.)

Egbert SCHÖNAU©KI

(†1184.)

Roen oko g. 1120. kraj Kölna. UËio je u Parizu, a Ëini se daje zareen za sveÊenika po savjetu pape Hadrijana II. PovlaËise g. 1155. u benediktinski samostan u Schönau.

Prijestolje mudrostiNe treba se Ëuditi, o Gospe, ako je svetiπte tvoga srca natopljeno obiljem ulja milosra, od trenutka kad je ono neprocjenjivo remek-djelo milosra, koje je Bog predodredio prije vjekova u vidu naπega otkupljenja, bilo satkano unutar tebe od Tvorca svemira.

Meutim, kad se najveÊoj milosti svidjelo nastaniti meu nama, nakon πto je dugo vremena ostala daleko, ti si bila dostojna da budeπ izabrana kao prvo boraviπte Kralja kraljeva i Gospodina gospodarâ kada sa svoga kraljevskog prijestolja doe meu sinove ljudske i u tvoju djeviËansku dvoranu.

Uistinu se svidjelo Bogu stanovati u tebi kad je, iz same tvari tvoga neporoËna tijela,s neizrecivom graevinom ”mudrost Boæja sebi sagradila kuÊu” (Izr 9, 1),kao da je bila napravljena od cedra libanskog.OjaËao ju je sa sedam srebrnih stupova i u nju postavio zlatno uzglavlje. Oni su sedam duhova Boæjih, a ti si jedina u kojoj jedino On nae onaj odmorkoji traæi u svim stvarima (usp. Sir 24, 11) i u svoju utrobu pretoËi bez mjere sva svoja blaga.

(PL 95, 1515-1516; Testi mariani del secondo millennio.Autori medievali dell’Occidente secoli XI-XII, III, Cità Nuova


66 67

Svrni svoje oËiSvako stvorenje neka veliËa Majku Stvoriteljevu; nebo i zemlja i sva njihova punina nek se priginju njezinu slavnom veliËanstvu.Sinovi neka uzvisuju majku u Crkvi, i oni koji su otkupljeni od Gospodina neka joj reknu:O, Kraljice svijeta, k tebi uzdiæemo um i oËi zajedno i ponizno se prostiremo pred slavom tvoga veliËanstva; priginjemo glavu i upravljamo tebi, u nebu, molitve pune uzdaha. A ti, s nebeske visine, svojim moliteljima, u suznoj dolini ovoga svijeta, ne odbij obratiti svoje blaæene oËi, kojima uvijek promatraπ æeljenu neshvatljivu slavu vjeËnoga svjetla.

(Pl 95, 1514-1515; Testi mariani del secondo millennio.Autori medievali dell’Occidente secoli XI-XII, III, Cità Nuova


Henrik CASTROMARSIA©KI

(†1189.)

Roen u dvorcu Marcy, nedaleko od opatije Cluny. Stupa g.1156. u cistercite u Clairvauxu, a g. 1176. postaje opat. Sud-jelovao na Lateranskom saboru, postao biskup i kardinal.

Vrata KristuTi si bila vrata Spasitelju svijeta kad je uπao u svijet, ti si bila vrata za pastire koji su htjeli k njemu uÊi. Po tebi su magi uπli k njemu s darovima, nakon πto ih je zvijezda vodila i pokazala im vrata. Joπ i danas svi vjernici, koji se po tebi hoÊe njemu pribliæiti, hvale se da tebe imaju za vrata, posrednicu i uËiteljicu.

Ti vodiπ vjeri, nudeÊi svjedoËanstvo vjere; ti si posrednica koja potiËe Sina da oprosti grijehe vjernika; ti si uËiteljica u traæenju milosti, pokazujuÊi svima primjere svoga æivota i svoje stege.

Udostoj se i meni biti vrata prema Sinu svome.Pokaæi mi, veÊ sada, otajstva svoga Utjelovljenja i svoga hodoËasniËkog grada, te napokon, kad se pribliæim gradu koji vlada i slavi pobjedno slavlje na nebu,pokazujuÊi mi, nakon Leinih uvenulih oËiju, ne ljepotu Rahelinu nego tvoju i onu Sina tvoga, bez ogledala i sjene (usp. 1 Kor 13, 12), otkrivena lica (usp. 2 Kor 3, 18).


Roma 1996., 420-421.)

68 69

Adam od SV. VIKTORA

(†oko 1192.)

Regularni kanonik o kojega je æivotu malo πto poznato, jedanje od vaænijih auktora liturgijske himnologije. Sastavio neko-liko marijanskih posljednica.

Na blagdan UznesenjaZdravo, Djevice jedinstvena, Majko naπeg spasenja; ti si nazvana Zvijezdom mora, zvijezdom koja ne zalazi; ne dopusti da doæivimo brodolom na moru ovoga æivota, nego uvijek moli za nas svoga Spasitelja.

More bjesni, vjetrovi cijuËu, valovi se nemirni kovitlaju, laa plovi, a nebrojene joj se smetnje suprotstavljaju! S jedne strane sirene uæitka, zmaj, gusari sa psima; sve te stvari prijete smrÊu putnicima koje gotovo oËajavaju.

Nakon ponorâ, val razjaren gura barku prema nebu; ljulja se jarbol, sagiblje se jedro, prekida se mornarev trud. Usred svih tih zala naπ se Ëovjek ruπi; ali ti, o majko duhovna, spasi nas dok nestajemo...

O, Marijo, zbog prevelikih tvojih zasluga, ti si jedina uzdignuta iznad aneoskih korâ. Sretan dan, ovaj danaπnji, u kojemu uzlaziπ u najuzviπenije prostore!MajËinskom suÊuti, pogledaj na nas koji smo u ponoru.

O sveti korijene, o korijene æivi; o cvijete, lozo i maslino,

koja plodove dosnosi bez pomoÊi bilo kakve navrnute snage. O svjetiljko za sunce, sjaju stoæera, koji sjajem svojim nadvisujeπ sunce, povjeri nas Sinu svome, da nas ne sudi prestrogo.

Pred licem vrhovnoga Kralja sjeti se svoga malenoga stada koje se uzda u oproπtenje, iako je prekrπilo povjereni mu zakon. Sudac blag i dobrohotan, sudac dostojan trajne hvale, koji se uËinio ærtvom Kriæa, pribavio je greπnicima zalog nade.

(Na blagdan Uznesenja, Testi mariani del secondo millennio.Autori medievali dell’Occidente secoli XI-XII, III, Cità Nuova


70 71

Narses LAMPRONSKI

(†1198.)

S 24 godine izabran za nadbiskupa u Tarzu u Ciliciji, velikiarmenski teolog. Zauzimao se za ujedinjenje Armenske Crkves Rimskom.

Radost nebeske CrkveDanas je Marija okruæena serafima koji kliËu: ”Ti si blagoslovljena, blagoslovljena si meu svim æenama!”

Danas se Gabrijel sa svojom vojskom stavlja usluæbu bl. Djevice i nosi je u nebeske krajeve,govoreÊi: ”Raduj se, u ovom mjestu odmora kojeti je pripravljeno, u slavi tvoga jedinoga Sina!”

Danas kerubi, vraÊaju svoje vatrene maËeve ukorice i oslobaaju prolaz Svojsvetoj da jojdopuste da se pribliæi Stablu Æivota.

Danas Adam, prvi Ëovjek, razmatrajuÊi veliku lje-potu one koja mu je kÊerka, kliËe: ”Evo Majkesvih æivih!”

Danas Eva, naπa pramajka, zagrli kÊi, onu kojaje bila osloboena poroajnih bolova.

Danas je Abraham i Sara dolaze poljubiti, jer su u njoj bili blagoslovljeni svi naraπtaji njihova roda.

Danas se David obraÊa Mariji pjevajuÊi: ”O Kraljice, ti Êeπ sjediti s desne Kraljeve sva ureπena i zlatom odjevena!”

Danas Izaija kliËe jakim glasom: ”Ti si Cvijet izbio iz panja Jiπajeva, Djevica koja je na svjetlo donijela Emanuela!”

Danas Ezekijel, sjeÊajuÊi se ulaska u nebo, ne moæe a da zadivljen ne usklikne: ”Evo Vrata na koja je uπao Gospodin BogIzraelov, da se objavi zemlji!”

Danas Ivan Krstitelj, izlazeÊi pred svoju Rodicu,kliËe jakim glasom pjesmu svoje majke:

”Blagoslovljena ti meu svim æenama iblagoslovljen Plod utrobe tvoje, Majko Gospodinamoga, koja dolaziπ razveseliti nebo!”

Danas zbor dvanaestorice apostola, ujedinjenihoko tijela koje je nosilo Boga, jenoduπno pjeva:”Ustani, Gospodine, ui u mjesto svoga poËinka,ti i ova Laa preËista tvoga svetog boæanstva!”

Danas se Crkva Kristova, raπirena po svem svije-tu, okuplja na slavlje ovoga velikoga dana, i narazliËitim jezicima Majka Boæja blagoslovljena jemeu svim æenama.

Danas graani nebeski i zemaljski, ujedinjeni ujedinstven zbor, blagoslivlju Majku Boæju.

Danas se ujedinimo i mi, u zbor u kojemu odsje-va radost, slaviti uznesenje Djevice Kraljice iPosrednice naπega spasenja.

Danas, na ovaj sveËan dan, pribliæimo se presve-toj Bogorodici pjevajuÊi joj hvale.

O, Majko Boæja, Marijo, predraga spremna prih-vatiti sve one koji se uzdaju u te! Diko djevicâ,slavo Anela, ti si sama sposobna zauzimati seza naπu zemlju!

Riznice svih dobara, vrelo milosra za sve onekoji se prostiru pred tvoje noge, od tebe oËekuje-mo milost i traæimo je prostrti pred tobom.

Djevice sveta, koja si se danas nastanila u slavi Trojstva, moli mir za Crkvu i spasenje za naπe duπe.

Kraljice, ti koja imaπ slobodan pristup prijestolju svoga Sina, zagovaraj za njegovo stado, otkupljeno njegovom Krvlju.

Prostrta pred tobom, Crkva te moli i tebi seutjeËe: Udostoj se isprositi od svoga Sina mir zasve, da bismo te mogli slaviti jednim glasom ijednim srcem.

(Usp. Madre di Dio, 8/1968., 8; Testi mariani del primo mil-lennio, IV. Padri e altri autori orientali, Cità Nuova Editrice,

Roma 1991., 609-611.)

72 73

NAJSTARIJA HRVATSKA MOLITVA GOSPI

(XII. st.)

Na prvoj stranici sakramentara, poznatoga kao KijevskilistiÊi (X. st.), ispisana je u XII. st. pomlaenimstarohrvatskim jezikom i pismom najstarija nama poznatamolitva bl. Djevici Mariji na hrvatskom jeziku.

©titi, GospodineZaπtiti Gospodi rabi svoje mirnimi zapovidmi, i upravjuÊes v zastuplenie blaæenei Marii, i ot vseh supostat naπih stvori ny bez peËali.Gospoda radi naπego...

Na danaπnjem hrvatskom ta bi molitva glasila ovako:

©titi, Gospodine, sluge svoje miroljubivim odredbama i nas koji se pouzdajemo u zagovor blaæene Marije, uËini sigurnim pred svim naπim neprijateljima.Po Gospodinu naπemu...

(Usp. A. KataliniÊ, Tragom prvih hrvatskih marijanskih teks-tova u: Zbornik ”Ancilla Domini - Sluæbenica Gospodnja” u

Ëast fra Pavla Melade, KaËiÊ-HMI, Split 2000.-2001., 512-513; Bogorodica u hrvatskom narodu, KS, Zagreb 1978.,

170.)

Adam ©KOTSKI

(†oko 1212.)

Premonstrat u Drybourghu, g. 1184. imenovan opatom koad-jutorom, zatim neko vrijeme u Premontréu. Ulazi oko g. 1188.u samostan u Withamu gdje sveto i umire.

Marijo, sveti hrameDjevica Marija drugi je hram i svatko Êe pametan tvrditi da je dobro ostati uza nj. Ona je naπa Gospa i naπa odvjetnica, naπa slast i naπ æivot, naπa nada i naπa posrednica. Ona je Majka Boæja, Kraljica anelâ, ljubiteljica smrtnikâ, pobjediteljica demonâ, utoËiπte greπnika, utjeha malenih, pomoÊ bolesnih, snaga nemoÊnih, jakost pravednih, ona koja ponovno diæe pale, spaπava greπnike, radost je blaæenih.

Ona je svetohraniπte Oca, loænica Sina, sjenica Duha Svetoga, odmoriπte Trojstva, nebesko boraviπte, prebivaliπte Utjelovljene RijeËi, hram Boæji. Ne Ëudi da ovdje nedostaje rijeËi, prije nego uspijemo u potpunosti izloæiti njezine povlastice, tolika je punina milosti koja se od nje prelijeva.

Predragi, Ëastimo taj hram, radujmo se i kliËimo, dajmo mu slavu, molimo u njemu i iz njega

74 75

izvlaËimo motive nade. I dok ga hvalimo, molimo i hranimo povjerenje; ne udaljujmo se od njega. Kristovo Ëovjeπtvo potpuno je svet hram i Svetiπte nad svetiπtima, jer ”u njemu prebiva tjelesno sva punina boæanstva” (Kol 2, 9). Svet je takoer i hram o kojemu govorimo, tj. blaæena i slavna Majka njegova, u kojoj je on boravio devet mjeseci nakon πto je bio zaËet po Duhu Svetomu.

O, preslavni i prelijepi hrame Boga Jedinoroenca! Otvori nam vrata svoga milosra i svoje milosti, dopusti nam uÊi, primi naπe molitve. U tebi, kliËemo Bogu svojim glasom, i naπi uzdasi, dospjeli pred lice tvoje, neka uu u njegovo uho. BraÊo, ne udaljujte se od ovoga hrama, izlijte u nj svoje molitve i u njemu izloæite svoju nevolju. Ona je doista Majka Kristova i Bog Êe usliπati molitve koje mu upuÊujemo preko nje. Onaj koji, ”roen za nas, pristade biti njezin”, prihvatit Êe molitvu vaπu upravljenu mu preko nje.

(Iz Govora 40, PL 198, 367-368; Testi Mariani del secondomillennio. Autori medievali dell’Occidente secoli XIII-XV, IV,

Cità Nuova Editrice, Roma 1996., 42-43.)

Papa INOCENT III.

(1161. - 1216.)

Rodom iz Anagnija. UËi u Rimu, nastavlja bogoslovlje uParizu i pravo u Bologni. Po povratku u Rim imenovan kardi-nalom, a g. 1198. izabran za papu.

Himan Kristu i bl. DjeviciZdravo, Marijo, nado svijeta! Zdravo, blaga, zdravo, mila! Zdravo, o puna ljubavi.

Djevice slatka i ozbiljna, sveta Majko Isusa Krista, ti si sama bila izabrana da budeπ majka bez muæa, da zaËneπ na Ëudesan naËin.

O, kraljice anelâ, tjeπiteljice greπnika, utjeπi me u plaËu, jer veÊ sam upao u grijeh; brani mene greπnika.

A da ti ne udijeliπ svoje poπtovanje nepoznatoj i zloj osobi, molim te, o Kraljice neba, preporuËi me Kristu, svome Sinu, Ëije se srdæbe bojim i Ëiji me bijes plaπi. Uistinu sagrijeπio sam protiv Njega samoga.

O, Djevice Marijo, budi mi bliza, ti koja si puna svake milosti. Budi Ëuvarica moga srca, oznaËi me strahom Boæjim, pribavi spasenje mome æivotu. Daj mi pristojnost krepostî, pomozi mi izbjegavati grijeh i ljubiti ono πto je pravedno.

O, slasti djeviËanska, meu kÊerima roenim od æene

76 77

nikad ne bî niti postoji tebi sliËna. Stvoritelj svega izabra te za Majku. On koji je oslobodio od grijeha greπnicu Mariju,tvojim zagovorom nek oËisti i mene od svih grijeha, da me ne proguta pakao.

Hajde, o ruæo bez trnja i lijeku grijehâ, zagovaraj za me kod Boga, da me spasi od nagle oluje ovoga svijeta tako neËista; koje me bijesni valovi potresaju sa svih strana i stiskaju u okove grijeha.

O, Kriste, Sine nebeskog Oca, za ljubav Majke tvoje, koje te je utroba nosila i koja te je hranila slatkim mlijekom, ja te pokorno molim po njoj; jer si ti dvostruko spasenje: ti dajeπ æivot svijetu i spaπavaπ duπe...

(PL 217, 917-919; Testi Mariani del secondo millennio.Autori medievali dell’Occidente secoli XIII-XV, IV, Cità Nuova

Editrice, Roma 1996., 101-102.)

Neofit REKLUZ

(†oko 1220.)

Rodom s Cipra, pravoslavni monah, od g. 1170. sveÊenik.Æivio kao pustinjak zazidan (”rekluz”) u brdu kraj Pafosa.Pridruæili mu se i drugi, napisao im samostansko pravilo.

Zdravo, Majko preËistaZdravo, preËista Majko Sina vjeËnoga Oca,

najsvetija mudrosti Duha Svetoga! Zdravo, prijestolje Kralja slave, koje ne smiju gle-

dati kerubi! Zdravo, ti koja si viπa od nebeskih stvorova, jer

si svojim krilom zagrlila onoga koga oni nemogu obuhvatiti, i nosila si onoga, koga onine smiju gledati!

Zdravo, ti koja si prvo nebo na kojem je zasjalosvjetlo πto ne zalazi!

Zdravo temelju, na kojem je nastalo Suncepravednosti!

Zdravo, nezalazeÊe sunce koje je osvijetlilo kra-jeve zemlje!

Zdravo, najsjajniji mjeseËe, kojega je svjetlo rast-jeralo tamu nevjere, a donijelo svjetlost vjere!

Zdravo, zrako zvjezdanoga svjetla! Zdravo, ti po kojoj se otvaraju vrata neba, a ruπe

vrata pakla i njihovi lokoti! Zdravo, ti koja si nebeska visina, πto nas uznosi

na visine! Zdravo, kiπni oblaËe, koji rosiπ πiroka polja! Zdravo, najËiπÊi vjetre, koji oæivljavaπ vjernike! Zdravo, posudo Boæjega saveza s vjernicima! Zdravo, nedostupna vrata, kroz koja je proπao

Aneo velikoga savjeta i pazio da ostanuzatvorena!

Zdravo, ljestve nebeske, po kojima je na zemljusiπao onaj, koji je iznad nebesa!

Zdravo ti, koja si poniπtila prokletstvo praocaAdama i pramajke Eve!

(Usp. N. Rekluz, Zdravo, Majko preËista u: Marija, 3/1999.,str. 85.)

78 79

Adam iz PERSEIGNEA

(†1221.)

Regularni kanonik ulazi u benediktinski samostan u Mar-moutier i prihvaÊa cistercitski æivot. Neko vrijeme uËitelj nova-ka, a od g. 1188. opat samostana u Perseigneu.

Marijo, naπa posredniceTvoje milosre toliko je kolika je tvoja moÊ.Milosrdna si u razumijevanju za bijedne i moÊna u postizanju onoga πto traæiπ. Kako da nemaπ suÊuti za bijednu djecu, Majko milosra? Kako da im ne mogneπ uputiti pomoÊ, ako si Majka same SvemoÊi? Bez sumnje ti postiæeπ od SvemoÊnoga ono πto hoÊeπ, s istom lakoÊom kojom se naπa bijeda obznanjuje utrobi tvoje suÊuti. ZahvaljujuÊi tebi, koliko pouzdanja moæemo imati u Boga!

Ti ne moæeπ ne osjetiti samilost za naπe trpljenje, od trenutka kada, kao Majka milosra, ne moæeπ mrziti djecu. Zato ne moæeπ njima ne postignuti spasenje, ako ga traæiπ, jer upravo se za to i ne za drugo Sin sveviπnjega Oca milosrâ htio roditi od tebe.

Ti si Majka prognanika i Majka Kralja, Majka okrivljenoga i Majka SuËeva, Majka Boæja i Majka »ovjekova. Tvojim posredstvom okrivljeni je postao SuËev brat; tvojim posredstvom baπtina Kraljeva i ona prognanikova postale su jedna. BuduÊi da si Majka obojice, obojica su ti sinovi i, zahvaljujuÊi tebi, Jedinoroenac postaje brat posinjenomu.

Koji bi strah morao onda imati okrivljeni, ako su na sudu brat i sudac ista osoba; ako je sudac takav da meu njegove osobine treba ubrojiti upravo onu da je uvijek milosrdan i milostiv te da se smiluje; da viπe voli milosre negoli osudu? Bi li se morao bojati da Êe se izgubiti onaj koji ima kao svetu majku i veoma moÊnu odvjetnicu Majku premilosrdnujednoga premoÊnoga brata i suca? Ti, Majko milosra, zar neÊeπ moliti Sina u korist sinovu,Jedinoroenca u korist posinjenoga, Gospodara u korist sluge, Suca u korist greπnika, Stvoritelja za stvorenje, Otkupitelja za otkupljenoga? Zagovarat Êeπ, jer je Onaj koji je postavio Sina tvoga kao ”posrednika izmeu Boga i ljudi” (1 Tim 2, 5), postavio i tebe kao posrednicu izmeu greπnika i Suca.

(PL 211, 703; Testi Mariani del secondo millennio. Autorimedievali dell’Occidente secoli XIII-XV, IV, Cità Nuova

Editrice, Roma 1996., 103-104.)

80 81

Sv. Franjo ASI©KI

(1182. - 1226.)

Rodom iz Asiza. Prigrlio siromaπtvo i evaneoski æivot. Osno-vao Red franjevaca, Red klarisa i FranjevaËku svjetovnuzajednicu. Prvi propovijedao meu nevjernicima.

Nema tebi sliËneSveta Djevice Marijo, nema tebi sliËne na svijetu meu æenama roene, kÊeri i sluæbenice sveviπnjega Kralja, majko presvetoga Gospodina naπega Isusa Krista, zaruËnice Duha Svetoga:moli za nas sa svetim Mihovilom arkanelomi svim nebeskim silamai sa svima svetimakod svoga svetoga ljubljenoga Sina, Gospodina i UËitelja.

(Usp. Spisi svetog Franje, Sarajevo 1974., 66; Spisi sv. Fran-je i sv. Klare Asiπana, III. izd., Split 2001., 96.)

Pozdrav blaæenoj DjeviciZdravo, sveta Gospoo, presveta Kraljice, Bogorodice Marijo, koja si Djevica Crkvom postala!

Tebe je izabrao presveti Otac nebeski.On te je posvetio zajedno sa svojim presvetim Sinom ljubljenim i Duhom Svetim Tjeπiteljem.

U tebi je bila i jest sva punina milosti i svako dobro!

Zdravo, palaËo njegova!

Zdravo, prebivaliπte njegovo!

Zdravo, kuÊo njegova!

Zdravo, ruho njegovo!

Zdravo, sluæbenice njegova!

Zdravo, majko njegovai sve svete kreposti, koje se po milosti i rasvjetljenju Duha Svetoga razlijevate u srca vjernika,da ih preobrazite,da Bogu od nevjernika napravite vjernike.

(Usp. Spisi svetog Franje, Sarajevo 1974., 63; Spisi sv. Fran-je i sv. Klare Asiæana, III. izd., Split 2001., 145-146.)

82 83

Stjepan LANGTON

(†1228.)

Roen oko g. 1150. vjerojatno u Langtonu, u Lincolnshireu(Engleska), uËio u Parizu i predavao na tamoπnjemsveuËiliπtu. Postaje g. 1206. kardinal i odlazi u Rim. Imeno-van canterburyjskim nadbiskupom.

Psaltir bl. Djevice Marije1. Zdravo, Djevice djevicâ, Majko bez para, koja si bila dostojna biti oploena bez muπkog sjemena, pomozi nam razmatrati neprestano zakon Gospodnji i postignuti blaæensto u kraljevstvu slave.

2. Zdravo! Tvoja je utroba rodila Onoga kojega su smrt narodi oplakali gorkim suzama.Posluπaj glas moliteljâ koji te poboæno traæe;ukloni uzroke zla koji su nas pogodili.

3. Zdravo, o Djevice, ogledalo svete ËistoÊe, iz koje je utrobe za nas roeno dijete koje je okusilo smrt iz samilosti prema umrlima;i koje je okajalo grijeh postavljajuÊi kraj smrti svojom smrÊu.

4. Zdravo, KÊeri svoga Sina, Roditeljice svoga Roditelja, koja si rodila mimo uobiËajenog reda, ponovno nas uvedi u bolji æivot, nas koji smo dugo vremena bili uznici ispraznosti zablude.

5. Zdravo, o ti koja nas otkupljujeπ iz ropstva egipatskog; doi i priteci u pomoÊ onome koji robuje. Zaπtiti nas πtitom dobre volje, da budemo okrunjeni slavom koju ti æiviπ....

(Testi Mariani del secondo millennio. Autori medievali dell’Oc-cidente secoli XIII-XV, IV, Cità Nuova Editrice, Roma 1996.,

132-133.)

Sv. Antun PADOVANSKI

(†1231.)

Crkveni nauËitelj. Fernando, roen oko g. 1195. u Lisabonu,iz kanonika sv. Augustina g. 1220. prelazi u franjevce.Misionari u Maroku, zatim po Francuskoj i Italiji. Prvi franje-vac profesor. Umire u Padovi.

Zvijezdi moraSlatko ime, preslatko ime,ime koje ohrabruje greπnika,ime koje ulijeva blaæenu nadu.

Tko je Marija ako nije zvijezda mora,tj. svijetli put koji vodi luci one koji su joπ uvijek na milost i nemilost valovima gorËine?

Ime ljubljeno od anela, straπno za avle,spasonosno za greπnike,slatko za pravednike!

Molimo te, dakle, Gospe naπa i Gospodarice, ti, nado naπa!

Ti si Zvijezda mora,svijetli nama koje baca oluja ovoga mora i privedi nas luci.

Svojom zaπtitniËkom prisutnoπÊu brani nas u trenutku naπega ”prijelaza”,da bez straha mognemo iziÊi iz tamnice tijelai zasluæiti radosno uniÊi u beskrajno veselje.

Neka nam to udijeli Onaj koga si nosila u svome blagoslovljenom krilu,koga si dojila na svojim svetim prsima,kojemu Ëast i slava u vjeËne vjekove. Amen.

(Usp. N. Vukoja, Sv. Antun teolog i nauËitelj u: KaËiÊ,1995./96., 95 i Veritas, 5/2002., 21; Testi Mariani del sec-

ondo millennio. Autori medievali dell’Occidente secoli XIII-XV,IV, Cità Nuova Editrice, Roma 1996., 151.)

84 85

Uzviπena nad zborove aneoskeMolimo te, Gospoo naπa i slavna Majko Boæja, uzviπena nad zborove aneoske, ispuni naπa srca nebeskom miloπÊu, uËini nas mudrima, uËvrsti nas moÊu svoje jakosti i ukrasi biserom svojih kreposti;blagoslovljena grano maslinova, obaspi nas uljem svoga milosra da bi nam bilo oproπteno mnoπtvo naπih grijeha i da bismo zasluæili uzdiÊi se do nebeske slave, gdje Êemo s blaæenima postati i sami blaæeni.To te usrdno molimo, po milosti Isusa Krista, tvoga Sina, koji te je na danaπnji dan uzvisio iznadaneoskih zborova, okrunio zlatnim vijencem kraljevstva i postavio na prijestolje vjeËnoga svjetla - kome je Ëast i slava u vijeke vjekova!

Zvijezda jutarnjaMolimo te, Gospe naπa i Gospodarice!

Ti si Zvijezda jutarnja:otjeraj svojim sjajem oblak πto zastire naπu duπu.

Ti si Puni mjesec,ispuni naπu prazninu,rasprπi tmine naπih grijeha da prispijemo punini vjeËnoga æivota i slavi svjetla neugasivoga.

Neka nam to udijeli On koji te je stvorio da budeπ naπe svjetlo i koji te je rodio da se iz tebe porodi.Njemu Ëas i slava u vijeke vjekova. Amen!

(Iz Govora na Malu Gospu u: Veritas, 5/2002., 21; Testi Mar-iani del secondo millennio. Autori medievali dell’Occidentesecoli XIII-XV, IV, Cità Nuova Editrice, Roma 1996., 154.)

Gualtier COINCYJ©KI

(†1236.)

Roen oko g. 1177. u Coincyju. Mlad ulazi u benediktinskisamostan Saint-Medard, a g. 1214. postaje prior opatije Vic-sur-Aisne.

Majci Kralja nebaMoram siliti svoj glas kad se sjetim Onoga koji je vrelo i zdenac iz kojega nam izvire i dolazi sve dobro. Previπe je plaπljiv, previπe je hladan onaj koji ga ne ljubi, koji sumnja i koji se boji. Ah, Majko Kralja neba, ti si slaa od meda;udalji od mene zlobu, lijepa draga Gospe.

Majko Boæja, smiluj se; milosre, milosre,milosre za moju bijednu duπu.

Majko Boæja, ti si cvijet u koji sie Gospodin koji raπiri svoje svete udove na Kriæu za greπnike.Tvoja velika dobrota, o draga Gospe, vratila nam je natrag raj. Svijet je spaπen zahvaljujuÊi tebi, vrata neba i moste, izvore slatkoÊe i studenËe, lijepa draga Gospe.

Majko Boæja, smiluj se; milosre, milosre,milosre za moju bijednu duπu...


167.)

86 87

Filip KANCELAR

(†1236.)

Roen u XII. st. u Parizu, magistrirao bogoslovlje. Oko g.1202. arhiakon u Noyonu, a g. 1216. poslan u Rim zaprokuratora. Postaje g. 1217. kancelar Notre-Dame u Parizu.

Urese vrhovne dobroteZdravo, Marijo, milosti puna, Gospodin je s tobom!

O, Djevice, hrame Trojstva, urese vrhovne dobrote i milosra.

Onaj koji je vidio dragost tvoje poniznosti, tvoje ljupkosti i mirisa, biva navijeπten da Êe se od tebe roditi kad tebi, po anelu, bude poslan pozdrav milosti.

HoÊeπ li znati naËin?

Biva ti protumaËeno: Ëim dadeπ svoj pristanak, Kralj slave odmah se utjelovljuje.

Na osnovi te radosti, uËini nas dostojnima da nam taj Kralj bude milostiv te nas brani i πtiti, da mognemo biti prihvaÊeni u zemlju æivih.Amen!

(Iz Poboænost Sedam radosti Marijinih, Testi Mariani del sec-ondo millennio. Autori medievali dell’Occidente secoli XIII-XV,

IV, Cità Nuova Editrice, Roma 1996., 169.)

Juraj WARDA

(†1236.)

Roen oko g. 1175. u Arbeli. NajveÊi istoËno-sirski pjesniksvoga vremena. Njegovi su himni uπli u kaldejski Ëasoslov tesu i danas u uporabi.

Posrednica u KaniTko Êe se zauzeti za naπe grijehe,i tko Êe plakati i naricati za nas,i tko je dostojan da budu usliπane njegove molitve,i da dou do Gospodina

ako ne Djevica sveta,koja je rodila Gospodina sviju?Zato zazivamo njezino ime,da se zauzme za nas, za naπe spasenje.

Ustani, o Majko, ustani, o Gospe,Djevice Ëista i sveta,Djevice koja ne poznajeπ muæa,prikaæi naπu molitvu.

Ustani, budi naπa posrednicakod svoga Sina, Gospodina stvorenjâ,kako bi se spasile tisuÊe i mirijadekoje zazivaju, cvileÊi, njegovo ime.


88 89

Stjepan SALLEYJSKI

(†1252.)

Engleski cistercit, g. 1223. postao opat u Salleyju, zatim uNewminsteru i napokon g. 1247. u Fountainsu. Auktor nizameditacija o Gospinim radostima.

Majci hrabrostiIma li iπta da si ti traæila, o Svasveta, a da nisi postigla od svoga Sina, ti koja si s njim u slavi?

On je stavio u tvoje dobrostivo srce svu ljubav,svu dobrotu, svu milost kojom te je htio ispuniti, misleÊi na tebe od vjeËnosti, da bi boæanstvo u svojoj punini jednom moglo tjelesno stanovati u tebi.

Meni je dovoljno, o blaga Vladarice, meni je dovoljno da mi se samo jednom udostojiπpokazati sjajnu ljepotu svoga lica pred oËima boæanskog veliËanstva da zagovaraπ za me, nesretna greπnika.

Ne bojim se da neÊu biti primljen meu sinove Oca milosra, od trenutka otkako imam Odvjetnicu kod njega,Majku milosra koja rasprπuje svaki strah.

Tvoja sretna nazoËnost razveselila je nebo.

Tebi se dive svi korovi nebeskoga dvora. Oni te radosno slave. Ti kliËeπ od veselja u nazoËnosti Boæjoj i radujeπ se u veselju, razmatrajuÊi blaæeno gledanje, na najuzviπeniji naËin moguÊ stvorenjima: Oca sa Sinom, Sina s Ocem, i Duha Svetoga,

koji je i u jednome i u drugome. U tome je sva tvoja radost, sve veselje, sva slast i sva ljubav tvoga srca: u Trojstvu, Jedinomu Bogu, koji, u osobi tvoga Sina, po tebi otkupljuje i spaπava sav ljudski rod.

Udijeli mi slavu da ovdje mogu imati uvijek na usnama ime tvoje i ono tvoga dragoga Sina Isusa. Da mi se na blaæeni spomen tih imena uËine straπne i gorke sve slasti ovoga svijeta koje prolaze. Zauzmi se za mene kod svoga Sina, kao uzorita Odvjetnica, svrni prema meni svoje milosrdne oËi, da i ja zavrijedim s tobom vidjeti u slavi, nakon ovoga progonstva, Isusa, blagoslovljeni plod utrobe tvoje, o blaga, o milosrdna, o slatka Djevice Marijo!

(Madre di Dio, 8/1968., 19.)

90 91

Vardan VELIKI

(†1271.)

Armenski monah, poznat kao pisac opÊe povijesti, od Adamado svoga doba, i razliËitim spisima, pa i onima marijanskogznaËaja.

Roenje bl. DjeviceO, Sveta, koja si blagoslovljena u nebeskim visinama najuzviπenijim rijeËima,koja danas dolaziπ s Libana kao zaruËnica ureπena, odjevena suncem, mjesec s njegovim sjenama pod tvojim nogama:sva zemlja danas slavi spomen tvoga roenjahvalama i pjesmama Crkve.

Bogorodice Majko Gospodinova, uzviπenija od viπeokih serafâ i kerubâ, ti, πkrinjo zavjetna, zlatna urno, mistiËni zastore RijeËi Sveviπnjeg Oca: hvalama i pjesmama Crkve sva zemlja slavi danas spomen tvoga roenja.

O, Marijo Bogorodice, ispunjenje proroËko i zaloæe ljudskog æivota,sjediπte milosti sedam darova, sidro sigurno spasenja, ti koja brojem dana svoga æivota izjednaËujeπ broj stoljeÊa proπlosti: hvalama i pjesmama Crkve sva zemlja slavidanas spomen tvoga roenja.

(Testi mariani del primo millennio, IV. Padri e altri autori ori-entali, Cità Nuova Editrice, Roma 1991., 615.)

Ivan GARLANDIJSKI

(†oko 1272.)

Roen oko g. 1195. u Chingfordu nedaleko od Londona. Pre-selio se u Francusku i g. 1220. nastanio u Parizu gdje jepouËavao, a neko vrijeme i u Toulousu.

Ti si cvijetDvorano sveËana krepostî, Djevice u cvatu, cvjet-na ZaruËnice Boæja, krepka Majko, zdravo! Tiizlijevaπ krasne miomirise ZaruËnikove, o ruæokoja pijeπ rosu na zdencu vrhovnog dobra, kojazrcaliπ ljepotu u svom izvoru. Odjenuta u sjaju,ti si æivahno zadubljena u gledanju Sina, roenana sliku OËevu, koji blista kao izvor æivi iz izvora.

Ti, sjaju æivota, koji proizlaziπ iz slike izvora æiva;ti zrako onoga Sunca koje raaπ blistava; ti si unaprijed doæivljeno proljeÊe æivota; tvoja se slava πiri poput miomirisa; od tebe dolazi samilost; ti si plodna potomstvom; ti se zeleniπ stidom.

Ti si cvijet koji ljubi cvijet; vrlo ugodna cvijetu; ti,o cvijete, raaπ, cvijet iz kojega si bila stvorena.Ti se vraÊaπ izvoru iz kojega si nastala, iz ljubaviprema istom izvoru; izvor teËe u potoËiÊ kadStvoritelj postaje stvorenje. Sjena pruæa oporavakizvoru, kad se ZaruËnik bori oklopljen haljinomtvoga tijela, o Djevice.

O, cvijete, k tebi pokorno moleÊi dolazim i poz-dravljam ruæicu koju je Ëista ljubav uËinilazaruËnicom sunca. UËini me dostojnim da ti pje-vam svadbenu pjesmu i dopusti da zemlja hvalisvjetlo neba. Nebeski duh pjeva himne tvorculoænice, koji se zapuÊuje k loænici za nj unaprijedpripravljenoj, odjevenom svadbenom haljinom.IstiËe se pobjedonosni sabor krepostî koji slavipir, dok smrt, u smrtnoj borbi, prigiba glavu...


262.)

92 93

Sv. Bonaventura iz BAGNOREGIA

(1217. - 1274.)

Crkveni nauËitelj. Ivan Fidanza, rodom iz Bagnoregia, franje-vac. Studira i pouËava u Parizu. Od g. 1257. vrhovni pogla-var, od g. 1273. biskup Albana i kardinal, umro u Lyonu.

Tebe, Majku Boæju, hvalimoTebe, Majku Boæju, hvalimo:

tebe Djevicu Mariju priznajemo.

Tebe, kÊerku vjeËnog Oca, sva zemlja poπtuje.

Tebi vjerno sluæe svi aneli i arkaneli, prijestolja i vlasti.

Na tvoj su mig spremni aneoski zborovi, na tvoj se mig kliËuÊi æure kerubi i serafi.

Tebi svaki aneoski zbor bez prestanka kliËe:

Sveta, sveta, sveta: Bogorodice Marijo, Djevice i Majko.

Puna su nebesa i zemlja slavnog veliËanstva Ploda tvojega krila.

Tebe slavi slavni zbor apostola kao Majku Stvoriteljevu.

Tebe diËna Ëeta proroka slavi πto si na svjetlo donijela Boga.

Tebe muËenika svijetla vojska slavi kao Roditeljicu Kristovu.

Tebe mnoπtvo vjeroispovjedalaca zaziva hramom Trojstva.

Tebe svete djevice, draæesno pleπuÊi oko tebe,hvale kao uzor djeviËanstva i poniznosti.

Tebe Ëasti sav nebeski dvor kao svoju Kraljicu.

Tebe, zazivajuÊi po svem svijetu, sveËano slavi Crkva:

Majku boæanskog VeliËanstva.

Uistinu si dostojna ËaπÊenja ti koja si rodila nebeskoga Kralja.

Sva si sveta, slatka i blaga.

Ti Gospodarice anela, ti vrata Neba.

Ti vrata Kraljevstva nebeskog i slave.

Ti loænice Kralja slave, ti πkrinjo poboænosti i milosti.

Ti vrelo milosra, ti ZaruËnice i Majko vjeËnoga Kralja.

Ti hrame i svetiπte Duha Svetoga, ti plemenita poËivaljko Trojstva Presvetoga.

Ti posrednice izmeu Boga i ljudi, ti prijateljice smrtnika, vrelo svjetlosti duhovima nebeskim.

Ti jakosti bojovnika, odvjetnice siromaha, ti suÊuti puno utoËiπte greπnika.

Ti djeliteljice darova, ti pobjednice i stravo zlih duhova i oholica.

Ti Gospodarice svijeta, Kraljice Neba, ti, poslije Boga, jedina naπa nado.

Ti spasenje onih koji te zazivaju, luko brodolomaca, oporavËe bijednika,utoËiπte onih koji se gube.

Ti Majko svih blaæenih, punino radosti nakon Boga, ti slasti svih graana nebeskih.

Ti pokretaËice pravednih, okupljateljice greπnika, obeÊanje patrijarhâ.

Ti istino prorokâ, pohvalnice i pouËavateljice apostolâ, uËiteljice evanelistâ.

Ti tvravo muËenika, uzore vjeroispovjedalaca, Ëasti i slavo djevica.

Ti, da oslobodiπ prognanike smrtne, Sina si Boæjega primila u svoje krilo.

Po tebi, pobijedivπi starog neprijatelja, otvoreno je vjernima Kraljevstvo nebesko.

Ti sa svojim Sinom sjediπ o desnu OËevu.

9594

Ti, o Djevice Marijo, moli za nas Onoga za kojega vjerujemo da Êe nas doÊi suditi.

Tebe, dakle, molimo, pomozi svojim slugama, koji su otkupljenipredragocjenom krvlju Sina tvoga.

U vjeËnoj slavi daj, o blaga Djevice, da se ubrojimo meu svete tvoje.

Spasi puk svoj, o Kraljice milosra, da moæemo biti dionici baπtine tvoga Sina.

Ti vladaj nama, i Ëuvaj nas u vijeke.

Iz dana u dan slavit Êemo tebe, o Blaga.

I æelimo te hvaliti, umom i glasom, u vijeke.

Dostoj se, o ljubezna Marijo, saËuvati nas uvijek od grijeha.

Smiluj se, o Blaga, nama, smiluj se nama.

Nek uvijek bude milosre tvoje veliko prema nama, jer smo se u te ufali, o Djevice Marijo.

U tebe se, ljubezna Majko, ufamo, ti nas brani u vijeke.

Tebi se pristoji hvala, tebi vrhovniπtvo, tebi svaka krepost i slava u vijeke vjekova.Amen.

(Cantico di s. Bonaventura u: Preghiere e lodi all’ImmacolataMadre di Dio Maria attribuite al Serafico Dottore S. Bonaven-tura per ogni giorno della settimana, ed. Clarisse monasteros. Chiara, Biancavilla 1996., 64-68; usp. N. MiliËeviÊ, Sbir-

ka svetih molitava, 1895., 50-53; usp. L. Kamerlato, Mrijan-ski ”Te Deum” svetog Bonaventure u: Marija 7-8-9/1981.,

246.)

Sv. Toma AKVINSKI

(1224. - 1274.)

Crkveni nauËitelj. Rodom iz Roccaseccae kraj Aquina, stupag. 1244. u dominikanski red, studira u Parizu i Kölnu,pouËava u Kölnu i Parizu, Orvietu, Rimu i Napulju. Ostaviobrojne bogoslovne spise.

Molitva redovnikaPreblaæena i preljubezna Djevice Marijo, Majko Boæja, bogata milosrem, kÊeri vrhovnoga Kralja, Gospodarice Anela,Majko Stvoriteljeva, tvome milosru povjeravam ovaj dan i sve dane æivota svoga, svoje tijelo i duπu, sve svoje Ëine, misli, htijenja, æelje, rijeËi, djela, sav svoj æivot i svoju smrt, da po tvome zauzimanju budu usmjereni na dobro, u skladu s voljom tvoga ljubljenoga Sina, Gospodina naπega Isusa Krista, da mi ti, Gospe moja blaæena, budeπ pomoÊ i utjeha protiv zasjeda i zamki staroga neprijatelja i svih mojih neprijatelja.

Udostoj mi se isprositi od svoga ljubljenog Sina,Gospodina naπega Isusa Krista, milost koja Êe mi pomoÊi da se uspjeπno oduprem napastima svijeta, tijela i avla te da odræim Ëvrstu nakanu da viπe ne grijeπim, i da ustrajem u sluæbi tvojoj i tvoga ljubljenoga Sina.

Gospe moja blaæena, joπ te molim da mi isprosiπ pravu posluπnost i istinsku poniznost srca, da se iskreno priznam bijednim i nestalnim greπnikom i nesposobnim ne samo uËiniti bilo kakvo dobro djelo,

9796

nego i da se oduprem neprestanim navalama,bez tvojih molitava i Stvoriteljeve pomoÊi.

Izmoli mi, Gospe moja preljubezna, i pravu ËistoÊu duπe i tijela, da tvome Sinu i tebimogu sluæiti u tvom Redu u ËistoÊi srca i neokaljana tijela.

Izmoli mi od njega dragovoljno siromaπtvo i mir duha kako bih mogao podnositi napore Reda i raditi za spasenje svoje i bliænjih.

Isprosi mi, preljubezna Gospe, i pravu ljubav,kako bih mogao svim srcem ljubiti Sina tvogaGospodina naπega Isusa Krista i tebe nakonnjega viπe od svih i bliænjega u Bogu i za Boga. I tako da uæivam u njegovu dobru, da se æalostim zbog zla, da ne prezirem i ne sudim ikoga nepromiπljeno niti da u duπi svojoj volim viπe sebe negoli druge.

Kraljice neba, daj da u svom srcu uvijek imamstrah i ljubav prema tvome preljubeznom Sinu i da mu uvijek zahvaljujem za tolika dobroËinstva koja mi je udijelio ne po mojim zaslugama, nego po svojoj dobrohotnosti, i da se pravo i skruπeno ispovjedim i izvrπim pravu pokoru za svoje grijehe, da zasluæim postignuti njegovo milosre i milost.

Molim te joπ, Majko jedina, vrata neba i odvjetnice greπnika, da na kraju moga æivota, ne dopustiπ da se ja,tvoj nedostojan sluga, udaljim od svete vjere katoliËke, nego mi po svome velikom milosru pomozi,brani me od duhovnih zala i po slavnoj muci Sina svoga blagoslovljenoga i tvome zagovoru, poduprtu nadom, isprosi mi od njega oproπtenje mojih grijeha i, umiruÊi u njegovoj i tvojoj ljubavi, vodi me na put spasenja. Amen.

Konrad SAKSONSKI

(†1279.)

Konrad Holzinger rodio se u Braunschweigu (Saska) uplemiÊkoj obitelji poËetkom XIII. stoljeÊa. Franjevac, vrstanbogoslovac, propovjednik i pisac.

Molitva GospiEvo, dakle, o preslatka Djevice Marijo; evo, Gospodin je uistinu s tobom, kao πto je sunce sa zorom koja sviÊe; kao πto je cvijet sa stablom iz kojega izbija; kao πto je kralj s kraljicom koja ulazi u njegovu loænicu. Dakle, o zoro preljupka, djeluj tako da Sunce mudrosti bude takoer i s nama! O, mladice veoma visoka, uËini da Cvijet milosti bude i s nama! O, Kraljice veoma moÊna, uËini da takoer i s nama bude Kralj slave, tj. Gospodin naπ Isus Krist, tvoj Sin...


324-325.)

9998

Sv. Albert VELIKI

(†1280.)

Biskup Regensburga i crkveni nauËitelj. Roen krajem XII. st.u Lauingenu, dominikanac, studira u Padovi, predaje uParizu i vodi uËiliπte reda u Kölnu, propovjednik. Napisao vri-jedne spise iz bogoslovlja.

Propovjednikova molitva MarijiSveta Marijo, svjetlo neba i zemlje... Evo zemlje koju si rasvijetlila otajstvima svoga Sina, RijeËi Boæje!Ti koja si dala svjetlost aneoskoj blistavosti, prosvijetli moj um,udijeli mi prave misli, sigurno znanje, Ëvrstu vjeru zajedno s rijeËju da im odgovara i pribavlja milost mojim sluπateljima;rijeË koja uËvrπÊuje vjeru i izgrauje svetu Crkvu na Ëast Gospodina naπega Isusa Krista, tvoga Sina.Nek ova rijeË odjekne i ponovi, boæanska Marijo,da ti ne prestajeπ ispunjavati riznice svoga milosra jednoga greπnika kao πto sam ja i objavljivati Ëudesa svoje svemoguÊnosti preko moga navjeπtaja.

Jakov I.

(XIII. st.)

Armenski biskup, nazvan ”Mudri” zbog umnosti svoga djela.Ostavio brojne spise, meu kojima i himne u ËastBogorodiËinu.

Mariji za roendanDjevice sveta, stablo æivota zasaeno usred raja, koje je proizvelo cvijet roen od Oca, i, u punini vremena, kao plod, dalo ljudima Sina, od kojega tijela mi blagujemo, postajuÊi besmrtni u nadi: blagoslivljamo te na dan tvoga roenja.

O, Gospe, zemljo æivuÊa i njivo bez trnja grijeha, koja si bez sjemena proklijala stablom nebeskim,po kojemu si dala naπoj izgladnjeloj naravi kruh æivota: blagoslivljamo te na dan tvoga roenja.

O, Djevice sveta, lagani oblaËe, liπen zemaljskih æelja, ti, vatro boæanskog plamena, koja si pustila na zemlju ljudî rosu koja izbija od Oca, Onoga po kojemu izbiπe u naπoj naravi svete klice pravednosti: blagoslivljamo te na dan tvoga roenja.


101100

Ter ISRAEL

(XIII. st.)

To je ime monaha iz XIII. st. o kojemu je veoma malo poznato.Dræi se auktorom armenskog Sinaksarija, kratkoga æivotopisasvetaca crkvenog kalendara.

Pozdravi Milosti punojZdravo, milosti puna,

Djevice Marijo od Boga stvorena!

Zdravo, milosti puna, koja si izbrisala praoËevo prokletstvo!

Zdravo, milosti puna, proljeÊe duhovno!

Zdravo, milosti puna, koja si izbrisala osudu!

Zdravo, milosti puna, izdanËe spasenja Adamova!

Zdravo, milosti puna, boraviπte onoga koji postoji zajedno s Ocem!

Zdravo, milosti puna, otkupiteljice svega ljudskog roda!

Zdravo, milosti puna, prijestolje slavno Kralja vjeËnoga!

Zdravo, milosti puna, ti si nas uËinila baπtinici-ma kraljevstva nebeskoga!

Zdravo, milosti puna, raju duhovni!

Zdravo, milosti puna, majko brda kamenja!

Zdravo, milosti puna, otajstvo æivota!

Zdravo, milosti puna, cvijete besmrtni!

Zdravo, milosti puna, vrelo æivota ljudskom rodu!

Zdravo, milosti puna, na koju sie Duh Sveti!

Zdravo, milosti puna, blagonavijeπtena glasom anelovim!

Zdravo, milosti puna, zrako svjetla blistajuÊeg!

Zdravo, milosti puna, golubice Ëista vazda djevice!

Zdravo, milosti puna, Marijo, Majko Isusova!

Zdravo, milosti puna, ljiljane procvjetali!

Zdravo, milosti puna, uzroËe radosti roda ljudskoga!

Zdravo, milosti puna, uzroËe veselja za svu zemlju!

Zdravo, milosti puna, sjajnija od sunca i svjetlija od zvijezda!

Zdravo, milosti puna, zdenËe vode æive!

Zdravo, milosti puna, ti koja podiæeπ narod!

Zdravo, milosti puna, Djevice sveta, neoskvrnjena!

Zdravo, milosti puna, naπa zagovornice kod Boga!

Zdravo, milosti puna, Gospodin je s tobom vjeËno!

Zdravo, milosti puna, skloniπte Stvoriteljevo!

Zdravo, milosti puna, divljenje serafâ!

Zdravo, milosti puna, pletena kruno Crkve!

Zdravo, milosti puna, prijestolje boæanske slave!

Zdravo, milosti puna, grade Boæji uljepπan protokom rijeka!

Blagoslovljena ti meu æenama, i blagoslovljen plod utrobe tvoje!


103102

Jakov MILANSKI

(XIII. st.)

Franjevac, lektor bogoslovlja u Milanu. Auktor rasprave Stim-ulus amoris - Podstreh ljubavi i kratke meditacije o ZdravoKraljice.

Plod utrobe tvojeO, uistinu blaæeni oni koji mogu uæivati tvoj pogled!

Upravi, dakle, prema nama one svoje oËi, o Vladarice, i pokaæi nam poslije ovoga progonstva, blagoslovljeni plod utrobe tvoje.

O, utrobo izvanredna, koja je mogla dræati u sbi Stvoritelja!

O, utrobo dostojna hvale, koja zasluæi prihvatiti Otkupitelja!

O, utrobo poæeljna, iz koje se oslobodi OËekivani srdaca, rijeko milostî i nagrado slave!

O, utrobo ne utrobo, nego najviπe nebo! U takvoj utrobi prebivala je jamËevinaosuenikâ, sreÊa blaæenih, Gospodin anelâ.

O, utrobo blaæena, o krilo blaæeno, o grudi blaæene, o Gospe naπa, o izvorepoboænosti, o poljupËe svetosti, o rijeko dobrote!

O, utrobo plodna koja si rodila sunce, koja si obnovila svemir, koja si ures domovine nebeske!

Koliko je dragocjena ona utroba koja je rodila lijeËnika za bolesne, æivot za mrtve, raj za pravedne!

O, utrobo bjelokosna i prijestolje Mudrosti!

O, utrobo dobro zaobljena i veliËanstvenosti slave!

O, utrobo ljupka i slasti duπe!

Tvoj plod, o Vladarice, otimlje duπe, opija srca, smiruje greπnike.

U tvojoj je utrobi izbio plod blaæeni: Isus, Sin Boga æivoga, naπ Spasitelj, Gospodin Bog i »ovjek. Pokaæi nam poslije ovoga progonstva Isusa,blagoslovljeni plod utrobe svoje, da ga videÊi posjedujemo i u njemu uæivamo.

O, blaga za bijedne, o mila za molitelje, o slatka za one koji ljube!

O, blaga za pokornike, mila za one koji napreduju, slatka za one koji kontempliraju!

O, blaga u oslobaanju, mila u obilnu dijeljenju, slatka u darivanju sebe!

O, blaga u tjeπenju, mila u ublaæavanju, slatka u cjelivanju!

O, blaga u postizanju, mila u ljubljenju, slatka u govorenju!

Za tuæne si blaga, za napuπtene si mila i slatka u svojoj ljubavi za praviËna srca.

O, blaga u misli, mila u pogledu, slatka u zagrljajima!

Budi blaga s podloænima, mila s Ëasnima, slatka s preljubljenima.

O, blaga, o mila, o slatka duπo moja, o Djevice Marijo!

(Iz Meditacije o antifoni Zdravo Kraljice, Testi Mariani delsecondo millennio. Autori medievali dell’Occidente secoli XIII-

XV, IV, Cità Nuova Editrice, Roma 1996., 357-358.)

105104

Sv. Matilda MAGDEBUR©KA

(†oko 1290.)

Roena oko g. 1210. u okolici Magdeburga. MistiËarka. Okog. 1271. ulazi u cistercitski samostan u Helfti. Napisala 7knjiga svojih mistiËnih iskustava, a ima dosta i o Gospi.

Pozdrav Gospi”Pozdravljam te, o Gospe, draga Marijo!”

Ti si radost presvetoga Trojstva, poËetak sveganaπega blagoslova, drugarica svih svetih anela, na nebu i na zemlji.

”Pozdravljam te, o Gospe, draga Marijo!”

Ti si cvijet patrijarhâ, nada proroka, bijeli ljiljan poniznih djevica. Sjeti se kako je doπao do tebe pozdrav s usanaGabrijelovih; i pozdravi moju duπu u momeposljednjem Ëasu, da me izvedeπ, s velikomradoπÊu, iz ove bijede u radosnu zemlju tvogadragoga Sina, da bih tamo mogla poËivati.


Ti si mudrost Apostolâ koja pouËava, ruæa muËenikâ, dar vjeroispovjedalaca, pomoÊudovica, Ëast svih svetih tvoga dragoga Sina.Moli za me, da se u svemu svome poslu mogu zajedno s njima posvetiti, u mjeri u kojoj sam ja, bijedna greπnica, to spremna, o Marijo, draga Kraljice!


Ti si utoËiπte greπnika, moÊna pomoÊobeshrabrenih, tjeπiteljica svih krπÊana; strah svih zlih duhova, da se oni osjeteosuenima od tvojih rijeËi. Dræi ih daleko od mene, o draga Gospe, da senikad viπe nada mnom ne mogu razveseliti i damognem ustrajati u tvojoj sluæbi.


365-366.)

Sv. Gertruda VELIKA

(1256. - 1302.)

Kao siroËe ulazi u cistercitski samostan u Helfti da se odgoji,a u njemu i ostaje cijeli æivot. MistiËarka, ostavila brojnespise duhovnoga sadræaja.

Ruæo otajstvenaPozdravljam te i ljubim, Ljiljane, πto blistaπ snjeænom bjelinom, mirisavi Ljiljane Presvetog Trojstva!

Pozdravljam te i ljubim, Ruæo otajstvena, obasjana nebeskom slavom i ljepotom!

Pozdravljam te i ljubim, neoskvrnjena Djevice, prije poroda, u porodu i poslije poroda!

Od tebe se rodio i tvojim se mlijekom hranio Kralj Neba!

Majko divna, pomozi meni nevoljnu greπniku i moli za me, sada i na Ëasu smrti moje! Amen!

107106

Dante ALIGHIERI

(1265. - 1321.)

Knjiæevnik, rodom iz Firence, a umro u Ravenni. Po djelu”Boæanstvena komedija” poznat kao najveÊi pjesnik talijan-skog jezika i jedan od najveÊih u svjetskoj knjiæevnosti uopÊe.

Djevici MajciDjevice Majko, kÊerko svoga Sina,Ëedna i silna viπe od ikoga,uporna meto nauma vjeËnoga,

poljepπa narav ti sa lika tvogada Tvorcu tvome nije bilo æaopostati djelom djela vlastitoga.

Utrobom tvojom plam se razbuktaoljubavi, kojoj na æaru vjeËnogamira cvijet je ovaj iznikao.

Ovdje se ljubav sjaja plamenoga,dolje na zemlji æivi izvor nade,πto blaæi grudi Ëovjeka smrtnoga.

Gospo, vrijednu, silnu svak te znade,ko pomoÊ iπte bez tebe, taj spremana let se, a za nj krila ne imade.

Dobrota tvoja ne samo golemaodzivlje se, neg hrli u sretanjemoliocu u kog proπnje joπ i nema.

U tebi suÊut ko i smilovanje,u tebi dobro svih biÊa se zbira,veleduπja sveg najljepπe poslanje.

(Raj, XXXIII, 1-21; usp. D. Alighieri, Raj, MH, Zagreb 1960.,197-198.)

Engelbert ADMONTSKI

(†1331.)

Benediktinac, roen oko g. 1250. u ©tajerskoj, studirao uPragu i Padovi, gdje je stekao temelje πiroke uljudbe. Opatsamostana u Admontu.

Pozdrav Mariji ruæiZdravo, ruæo, cvijete ljetni, Marijo, udobno boraviπte æivoga svjetla; iz tebe je sinulo svjetlo æivo koje je ponovnodonijelo sjaj æivota na ovaj svijet smrtni.

Zdravo, ruæo rascvjetana, nikad nije nijedna sliËna ruæa blistala na ovomu svijetu. Kao πto je poznato Gabrijelu, iz tebe samoga svjetla nebeskoga htio se roditi kao Ëovjek.

Zdravo, ruæo, cvijete æivotni, ljetno stvorenje, o sretno Ëudoviπte; kad te Bog htio stvoriti, imao je namjeru pokazati izvanredan dogaaj...

Zdravo, ruæo, koje su buduÊi dolazak navijestila Pisma, proriËuÊi tebe slavnu; koju je Noina laa predoznaËila; koju je bezdan uzvisio kao onu koja je smjeπtena u veliËanstvene visine...

Zdravo, ruæo, koju je Bog dobrohotno postavio kao veliki luk sigurna mira;na tvoj pogled Bog svemoguÊi neka se smiluje,da se greπan Ëovjek ne izgubi...


529.)

109108

Henrik SUZO

(1295. - 1366.)

Roen u plemiÊkoj obitelji Berg u Kostanci, ali je u povijestuπao po majËinoj obitelji Seuse. Mlad postaje dominikanac,uËi u Kölnu pod vodstvom uËitelja Eckharta.

Posudo izabranjaO, Kraljice, posudo boæanskog izabranja, ti si vrata milosti i svakog milosra, koja se nikad nisu zatvorila. ProÊi Êe nebo i zemlja prije negoli ti dopustiπ samo jednoj duπi, koja te iskreno traæi, da se ne odvrati od tebe a da ne bude pomognuta. Ti si prvi pogled moje duπe dok se budim i njezina posljednja misao kad san zatvara moje oËi. Ako tvoje ruke Bogu neπto povjeravaju i preporuËuju, pa ako je to po sebi i bez velike vrijednosti, kako bi Bog mogao ne voditi raËuna o uzoritudostojanstvu posrednice i udijeliti joj odbijenicu;odbiti neπto za πto se preËista Majka pouzdaje u svoga dragoga Sina?

Zato, o slatka i izvrsna Kraljice, primi neznatnu vrijednost mojih djela i ti ih sama prinesi Bogu svemoguÊemu da bi, prikazana iz tvojih ruku, stekla zaslugu u njegovim oËima. Nisi li ti moæda ona Ëista posuda od predragocjena zlata salivena sva od milosti,obloæena smaragdima, safirima i svakom vrstom krepostî, kojih samo gledanje nadvisuje, u oËima Kralja neba, svu ËistoÊu ostalih stvorenja?


554.)

Sv. Brigita ©VEDSKA

(†1373.)

Roena vjerojatno g. 1303. u Finsti. FranjevaËka treÊoredica.Nakon muæeve smrti, s kojim je imala devetero djece, povlaËise u cistercitski samostan, ima mistiËne objave. Osniva g.1346. redovniËku zajednicu. Umire u Rimu.

Pohvale u Ëast bl. Djevice MarijeBudi blagoslovljena i πtovana, Gospe moja Djevice Marijo, presveta Majko Onoga kojega si tinajplemenitije stvorenje, i koga nitko ni blizu kaoti nije ljubio, slavna Bogorodice!

Slava ti, Gospe moja Djevice Marijo Bogorodice,koja si zaËeta i roena u svetu braku svojihroditelja, i koju je navijestio onaj isti aneo kojije tebi Krista navijestio.

Blaæena si, Gospe moja Djevice Marijo, πto su teu najranijem djetinjstvu, tek πto si se odbila odmajËinih prsiju, tvoji roditelji prikazali u hramui, zajedno s ostalim djevicama, povjerili te briziËasnoga Velikog sveÊenika.

Hvala ti i slava, Gospe moja Djevice Marijo, Ëimsi postala sposobna shvatiti kako postoji Bog tvojStvoritelj, odmah si ga zavoljela iznad svih stvarii zatim skrovito provodila svoje dane i noÊi urazliËitim molitvenim Ëasovima i u poboænostimau Ëast Boæju, ograniËavajuÊi svome tijelu san ihranu kako bi πto potpunije sluæila Bogu.

Beskrajna ti slava, Gospe moja Djevice Marijo,koja si ponizno Bogu zavjetovala svojedjeviËanstvo i uopÊe se nisi brinula za koga Êe teudati, jer si znala da je Onaj kome si prvomevjeru dala bolji i moÊniji od svih ostalih.

Blaæena si, Gospe moja Djevice Marijo, koja sigorjela jedino plamenom boæanske ljubavi, promatrajuÊi svom duπom i snagom svih svojihkreposti neizmjernoga Boga, komu si æarkomljubavi prikazala svoje djeviËanstvo po

111110

aneoskom pozdravljenju. Na navijeπtenuporuku Boæju ponizno si se proglasila sluæbeni-com Gospodnjom i Duh Sveti Ëudesno te ispuniosvim krepostima. Bog Otac poslao je svogasuvjeËnoga i istobitnog Sina, koji je u tvomekrilu uzeo ljudsko tijelo od tvoje krvi i mesa. Utom sretnom Ëasu, dakle, Sin je Boæji u tebipostao tvojim sinom, æiv u svim svojim ljudskimudovima, a ipak nije niπta izgubio od svogaboæanskog veliËanstva.

Blago tebi, Gospe moja Djevice Marijo, koja sisve do slavnoga poroenja u sebi Êutjela kako seKristovo tijelo, satkano od tijela tvoga, miËe iraste. Ti si ga prva dotakla svojim svetim ruka-ma, povila ga u pelene, i, u skladu s proroËkimnavjeπtajima, poloæila u jasle i u velikoj garadosti hranila majËinskim mlijekom iz svojihpreËistih grudi.

Slava tebi, Gospe moja Djevice Marijo, koja si usvome skromnu boraviπtu - u πtali - gledalamoÊne kraljeve, πto izdaleka pohodiπe tvoga Sina,klanjajuÊi mu se i prinoseÊi mu kraljevske daro-ve. A poslije si ga na svojim rukama u hramuprikazala i briæno pohranjivala u svoje srce sveπto si Ëula i vidjela u njegovu djetinjstvu.

Blaæena si, Gospe moja Djevice Marijo, koja si sasvojim Sinom pobjegla u Egipat, i s njime se kas-nije radosno vratila u Nazaret i promatrala kakoon, Sin tvoj, raste u poniznosti i podloænosti tebii Josipu.

Blago tebi, Gospe moja Djevice Marijo, πto si pro-matrala Sina svoga dok je propovijedao, dok jeËinio Ëudesa i kad je odabirao svoje apostole, kojisu, nakon πto su bili prosvijetljeni njegovimprimjerom, naukom i Ëudesima, postali svjedociistine, i navjeπÊivali svim narodima da je Isuspravi Sin Boæji, u kojemu su se ispunila PismaproroËka kad je strpljivo podnio straπnu smrt zaspasenje roda ljudskoga.

Blagoslovljena budi, Gospe moja Djevice Marijo,koja si davno unaprijed znala da Êe tvoj sin bitiuhiÊen, i koja si poslije svojim oËima tuænogledala, kako ga veæu i biËuju, krune trnovomkrunom i gola na kriæ pribijaju, rugajuÊi mu se inazivajuÊi ga varalicom.

Slava ti i hvala, Gospe moja Djevice Marijo, kojasi s bolju na svoje uπi Ëula kako ti se Sin tvojobraÊa s kriæa, kako u smrtnoj borbi Ocu vapije iduh svoj predaje u njegove ruke.

Hvaljena budi, Gospe moja Djevice Marijo, kojasi u grËu pregorke boli promatrala Sina svogakako blijed, pun modrica i krvlju vlastitom obliv-en od glave do pete, probijenih ruku i nogu i pro-bodena boka na kriæu bolno visi i umire.

Blagoslovljena budi, Gospe moja Djevice Marijo,koja si suznih oËiju gledala kako Sina tvoga skriæa skidaju, u platno ga umotavaju, u grob gapolaæu i vojniËkom straæom Ëuvaju.

Blagoslovljena budi, Gospe moja Djevice Marijo,koja si se s bolju u srcu sa Sinovim grobomrastala i tuæna si u Ivanov dom odvedena, gdje siosjetila olakπanje u æalosti svojoj jer si unaprijedznala da Êe Sin tvoj ubrzo uskrsnuti.

Raduj se, blaæena Gospe Djevice Marijo, πto jeSin tvoj htio da ti, Majka njegova, prva doznaπËas uskrsnuÊa njegova, jer se tebi prvoj osobnoukazao i tek nakon toga ostalima objavio da jeod mrtvih uskrsnuo on koji se bio i smrti tje-lesnoj podloæio.

Raduj se, Gospe moja najdraæa Djevice Marijo,nakon πto je smrt pobijeena i uzrok njezinzgaæen a put u nebo otvoren, vidjela si Sinasvoga kako ovjenËan pobjedniËkom krunomslavodobitno uskrsava, a Ëetrdeseti dan nakonuskrsnuÊa gledala si kako ga nebeski dvoraniprimaju u slavi uzaπaπÊa i aneli doËekuju kaokralja.

113112

KliËi, najdraæa moja Gospe Djevice Marijo, πto sizavrijedila vidjeti kako Sin tvoj nakon uzaπaπÊaposla na svoje apostole i uËenike Duha Svetoga,(koji je tebe veÊ prije bio ispunio), koji je Ëudesnoprosvijetlio njihova srca i pojaËao u njima æarljubavi i ËistoÊu katoliËke vjere.

Raduj se iznad svega, Gospe moja Djevice Marijo,i neka se sav svijet pridruæi tvojoj radosti, πto jeSin tvoj dopustio da nakon njegova uzaπaπÊagodinama ostaneπ na ovom svijetu, da tjeπiπ nje-gove prijatelje i njihovu vjeru jaËaπ, da nevoljnepomaæeπ i da apostole mudro svjetujeπ.

I πto je onda po tvojim razboritim rijeËima, tvomeveoma kreposnu æivotu i tvojim svetim djelimatvoj Sin obratio na katoliËku vjeru brojne Æidovei pogane, i vrhunaravno ih pouËio neka priznajukako si ti Djevica Bogorodica, a On sam tvoj Sini pravi Bog i Ëovjek.

Blagoslovljena budi, Gospe moja Djevice Marijo,koja si æarkom majËinskom ljubavlju jedvaËekala trenutak da Sina svoga predragoga ugledaπ na njegovu nebeskom prijestolju, i koja si se, æiveÊi na ovome svijetu a ËeznuÊi za nebeskim stvarnostima, ponizno podloæila boæanskoj volji i tako neizrecivo uveÊala svoju vjeËnu slavu uskladu s nebeskom pravednoπÊu.

VjeËna ti slava i hvala, Gospe moja Djevice Mari-jo, koja si, kad se Bogu bilo svidjelo da te izbaviiz progonstva ovoga svijeta i da poËasti tvojuduπu nebeskim kraljevstvom, naena dostojnomda ti aneo to objavi, i koja si htjela da odmahnakon tvoga usnuÊa tvoje Ëasno tijelo apostolipoboæno poloæe u grob.

Raduj se, Gospe moja Djevice Marijo, πto je utrenutku tvoga blagog preminuÊa SvemoguÊioËinski prihvatio tvoju duπu, πtiteÊi je od svakeprotivπtine. I tada je Bog Otac tvojoj vlasti pod-loæio sve stvorenje, Bog Sin tebe je, svoju Majku,

uzvisio na prijestolje odmah do svoga, a Bog DuhSveti divno te proslavio kao svoju ZaruËnicu.

Raduj se vazda, Gospe moja Djevice Marijo, πto je neposredno nakon uskrsnuÊa tijelo tvoje u grob poloæeno Boæjom moÊuponovno s duπom sjedinjeno.

KliËi od radosti, slavna Bogorodice Djevice Marijo, koja si bila dostojna da tvojeoæivljeno tijelo zajedno s tvojom duπom u pratnjianela bude uzneseno u nebo, gdje si ugledalaBoæanstvo i »ovjeπtvo Sina svoga, suca svih ljudii nagraditelja dobrih djela.

Raduj se takoer, Gospe moja Djevice Marijo, πto je u nebu sveta pùt tijela tvoga bila svjesnadjeviËanskog majËinstva, Ëista od svake ljage grijeha, znajuÊi da si svimkrepostima toliko Bogu ugodila, da ti se najviπepoËasti iskazati udostojao. I ti si tada shvatila,πto na ovome svijetu Boga æarËe ljubimo, da Êenas Bog toliko bliæe postaviti k sebi na nebesima.I tako se pokazalo u nebeskim dvorima, da nitko od anela ni od ljudi nije Boga ljubiokoliko ti, pa je bilo dostojno i pravedno, da tesam Bog s duπom i tijelom postavi nanajuzviπenije prijestolje.

Blagoslovljena budi, Gospe moja Djevice Marijo,πto svako biÊe zbog tebe Trojedinoga slavi, jer siti njegovo najvrednije stvorenje, ti najbræepostiæeπ oproπtenje greπnim duπama i svim sigreπnicima najvjernija odvjetnica i zagovornica.

Hvaljen, dakle, budi Bog, viπnji kralj i gospodar,koji te stvorio za toliku Ëast, da si postala kralji-com i gospodaricom u kraljevstvu nebeskom i snjime Êeπ kraljevati u vijeke vjekova. Amen.

(Objave sv. Brigite ©vedske, 93-95.)

115114

©IBENSKA MOLITVA

XIV. st.

Jedan od najstarijih hrvatskih knjiæevnih spomenika pisanlatinicom iz starog izvornika. Prepisuje ju sredinom XIV. st.fra Pavao ©ibenËanin, a otkriva fra J. MiloπeviÊ (†1926.).

Oratio pulcra et devota ad BVMO blaæena, o prislavna, o presvitla, svrhu vsih

blaæenih Bogom æivim uzviπena, s vsimi boæji-mi dari ureπena!

O prislavna, prije vsega vika Bogom æivim zbrana,O umiljena Divo Marije!

Gospoje, ti si blaæenih patrijarak upraπanje.Gospoje, ti si blaæenih prorokov proroËastva

ispulnjenje.Gospoje, ti si anjelsko pozdravljenje.Gospoje, ti si Boga æivoga obsijanje i okripljenje.Gospoje, ti si Svetoga Duha osveÊenje i okripljenje.Gospoje, ti si Sina Boæna Mati i vsemu svitu

saznanje (i) proslavljenje.Gospoje, ti si vse vere krstjanske

kripko uzdræanje i okripljenje.Gospoje, ti si nevere krstjanske potrtanje.Gospoje, ti si vse moÊi Luciferove skuπenje.Gospoje, ti si vsega upada anjelskoga napulnjenje.Gospoje, ti si blaæenih vanjelist pravo nauËenje.Gospoje, ti si blaæenih apostolov Ëisto i jisto

skazanje.Gospoje, ti si blaæenih muËenikov moÊ i vse

pokripljenje i pomoæenje.Gospoje, ti si blaæenih ispovidnikov spaseno

domiπljenje i vsako zbrano nadahnutje.Gospoje, ti si blaæenih pustinikov piÊa i vsako

slatko nasiÊenje.Gospoje, ti si blaæenih div i muËenic kruna i vse

ureπenje.Gospoje, ti si vsega dvora nebeskoga Ëast,

slava i vse poËtenje.Gospoje, ti si uznesena od Sina tvoga

a Boga moga s velikim poËtenjem sa vsem oblastev va vse nebesko vladanje.

Gospoje, tebe posluπa vse Boæje tvorenje.Gospoje, ti si vsega Boæja tvorenja obnovljenje.Gospoje, ti si naπeje matere

nevoljnoje boliznivoga jimena prominjenje.Gospoje, ti si vsih dari i milosti Boæjih potverjenje.Gospoje, ti si sideÊih u tamnici prosvitljenje

i obsijanje salnËenoje.Gospoje, ti si leæeÊih v golbini paklenoj zdi

proπÊenje, id est in mundo presenti.

O blaæena, o prisveÊena, o umiljena, o priËista Divo Marije, Mati Sina Boæja!

O cesarice nebeska, o kraljice viπnja!Gospoje anjelska, o zvezdo morska,

o divo odvitnice krstjanska!Gospoje, ti si Mati nevoljnih sirot.Gospoje, ti si utiπenje æalostnih udovic.Gospoje, ti si veselje dreselih muæatic

i udovic i divic.Gospoje, ti si skupljenje dolænih.Gospoje, ti si izbavljenje uznih i jatih.Gospoje, ti si vse utoËiπÊe

vsih vernih nevoljnih i æalostnih.Gospoje, ti si vse ufanje

vsih nas vernih krstjan griπnih.Gospoje, ti si æivot i skriπenje

vsih vernih tvojih i griπnih.Gospoje, ti si pomoÊnica

i kraljica vsih vernih slabih i nemoÊnih.Gospoje, ti si otvorenje vrat rajnih

vsih tvojih vernih i æeleÊih i devotih.Gospoje, ti si obraz i zrcalo

vsih redovnikov i redovnic vsih vernih.Gospoje, ti si druæbenica tebe æeleÊih

i poËtovajuÊih vsih vernih.Gospoje, ti si strah i bojazan vsih duhov neËistihi vsih djaval upadnih.

(Usp. V. PavletiÊ, Zlatna knjiga hrvatskog pjesniπtva, NZMH,Zagreb 1971., 8-9.)

117116

Sv. Katarina SIJENSKA

(1347. - 1380.)

Crkvena nauËiteljica. Rodom iz Sijene, ulazi u treÊi red sv.Dominika. Bori se za mir, brani Papina prava i slobodu,promiËe obnovu redovniËkog æivota. Napisala djela bogatanaukom i duhovnim æivotom.

Pohvale DjeviciO, Marijo, Marijo, hrame Trojstva! O, Marijo, nositeljice vatre! Marijo, donositeljice milosra! Marijo, otkupiteljice ljudskog naraπtaja, jer je,dajuÊi tijelo tvoje RijeËi, svijet bio otkupljen.Krist ga je otkupio svojom mukom, a ti svojim bolom tijela i duπe.

O, Marijo, more mironosno; Marijo, darovateljice mira. Marijo, plodonosna zemljo! Ti si, Marijo, ona nova biljka od koje primismo mirisni cvijet RijeËi,Jedinoroenoga Sina Boæjega, jer je u tebi,plodona zemljo, bila posijana ta RijeË. Ti si zemlja i biljka. O, Marijo, kola ognjena, ti si nosila oganj skriven i pokriven pepelom svoga Ëovjeπtva!

O, Marijo, posudo poniznosti, u kojoj stoji i gori svjetlo prave spoznaje, kojim si ti uzdigla sebe iznad sebe, i tako se dopala vjeËnom Ocu. Odatle te on istræe i privuËe k sebi ljubeÊi te jedinstvenom ljubavlju. Tim svjetlom i vatrom svoje ljubavi i uljem svoje poniznosti ti privuËe i prikloni njegovo boæanstvo da doe u te, premda je prije bio privuËen preæarkom vatromsvoje neprocjenjive ljubavi da doe k nama...

O, Marijo, vidim tu RijeË koja je tebi dana, da je u tebi. Uza sve to, nije odvojena od Oca,

kao i rijeË koju Ëovjek ima u pameti, koja, iako je izgovorena i priopÊena drugima, ne dijeli se niti se odvaja od srca. U tim stvarima pokazuje se Ëovjekovo dostojanstvo, za koje je Bog uËinio tolike i tako velike stvari. U tebi se, Marijo, pokazuje Ëovjekova jakost i sloboda; jer nakon odluka o toliku i tako veliku naumu, k tebi je poslan Aneo da ti navijesti otajstvoboæanskog nauma i da traæi tvoju privolu. I nije siπao u utrobu tvoju Sin Boæji prije negoli si ti na to pristala svojom voljom.»ekao je na vratima tvoje volje, da mu otvoriπ, jer je htio prebivati u tebi. I ne bi nikad uπao da mu ti nisi otvorila govoreÊi:Evo sluæbenice Gospodnje, neka mi bude po rijeËi tvojoj... Kucalo je, Marijo, na tvoja vrata vjeËno boæanstvo, ali da ti nisi otvorila vratasvoje volje, Bog se ne bi utjelovio u tebi.

Stidi se, duπo moja, kad vidiπ da je Bog postaotvoj rod u Mariji. Iako si stvorena bez svoje volje,danas ti je pokazano da neÊeπ biti spaπena beznje. Kako je veÊ reËeno, danas Bog kuca na vrataMarijine volje i Ëeka da ona otvori...

Tebi se obraÊam, Marijo, tebi prikazujem svoju molbu za ljubeznu zaruËnicu Krista, tvoga preljubeznog Sina, i za njegova Namjesnika na zemlji, da ga prosvijetli kako bi predano mogao raditi na obnovi svete Crkve. Neka se ujedini narod i neka se suobliËi srce naroda s njegovim, da se nikad ne digne protiv svoga poglavara. »ini mi se da si ti, vjeËni Boæe, od njega uËinio nakovanj, po kojemu svatko udara koliko viπe moæerijeËima i djelom. Molim te joπ i za one, koje si povjerio moju brizi,

119118

s jedinstvenom ljubavlju, da raæariπ njihova srca,da se oganj nikad ne ugasi, da se zapaljeni i raæareni u ljubavi prema tebi i bliænjemu, mada oni u vremenu potrebe imali svoje dobroopskrbljene laice, za se i za druge. Molim te za one koje si mi dao, da im ne budem povodom ni za kakvo zlo, nego uvijek za dobro, jer im ja nisam ogledalokreposti, nego velika neznanja i nemarnosti.

Danas gorljivo molim, jer je on darivatelj milosti,i znam da tebi, Marijo, nijedna molba nije uskraÊena. O, Marijo, danas nam je zemlja tvoja rodila Spasitelja. Peccavi Domine - Sagrijeπih, Gospodine, sve vrijeme æivota svoga. Peccavi Domine, miserere mei - Sagrijeπih, Gospodine, smiluj mi se: slatka i neprocjenjiva ljubavi.

O, Marijo, blagoslovljena si ti meu svim æenama, u seculum seculi - na sve vijeke; jer si nam danas dala svoga braπna. Danas je Boæanstvo ujedinjeno i umijeπeno s naπim Ëovjeπtvom, tako jako da se to jedinstvo nikad ne moæe odvojiti, ni smrÊu niti zbog naπe nezahvalnosti. I uvijek je Boæanstvo bilo ujedinjeno, bilo s tijelom u grobu i s duπom u limbu; i zajedno s duπom i tijelom u Kristu; zbog toga sklopljena je i zdruæena ta rodbinska veza, koja, kako nikad nije bila podijeljena, tako se nikad neÊe ni razvezati. Amen.

(Iz Molitve na blagdan Navjeπtenja 1379; Testi Mariani delsecondo millennio. Autori medievali dell’Occidente secoli XIII-

XV, IV, Cità Nuova Editrice, Roma 1996., 566-569; usp.Molitve i vapaji trojstvenome biÊu (Sve molitve sv. Katarine

Sijenske), Split 1999., 101-106.)

Franjo EIXIMENIS

(†1409.)

Roen oko g. 1327. u Geroni (Katalonija). Franjevac, preda-vaË na uËiliπtima, savjetnik Urbana V. i kraljeva Katalonije iAragonije. Biskup, imenovan jeruzalemskim patrijarhom.

Litanije Djevice Marije- Kraljice neba, moli za me.- Po svome prvom dostojanstvu, jer si bila

i jesi Majka Boæja, udostoj se moliti za me.- Po svome drugom dostojanstvu, jer si

Djevica i Majka, udostoj se moliti za me.- Po svome treÊem dostojanstvu,

jer si Kraljica svijeta, udostoj se moliti za me.- Po svome Ëetvrtom dostojanstvu, jer si

utoËiπte greπnika, udostoj se moliti za me.- Ti koja si ljubljena od Boga iznad svakoga dru-

gog Ëista stvorenja, udostoj se moliti za me.- Ti koja si puna svake kreposti

i svake milosti, udostoj se moliti za me.- Po radosti koju osjeti u zaËinjanju kao sina

pravoga Boga, udostoj se moliti za me.- Po radosti koju osjeti kad se od tebe rodi

pravi Bog, udostoj se moliti za me.- Po radosti koju osjeti sluπajuÊi

kako mu iskazuju velike Ëasti sveti aneli,udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti kad si gledala kako mu se klanjaju trojica kraljeva, udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti kad si sluπala kakao ga uzvisuje starac ©imun, udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti u razgovoru s njime,udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti gledajuÊi kako ga priznaglas s visine, udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti gledajuÊi kako ga

121120

predstavlja Ivan Krstitelj kao pravoga Boga, udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti kad si znala da je nadvladao i pobijedio avla, udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti gledajuÊi ga okruæenasvetim Apostolima i uËenicima, udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti sluπajuÊi ga kako zanosno propovijeda, udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti gledajuÊi ga kako Ëini tolika Ëudesa, udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti gledajuÊi ga kako iscjeljuje i ozdravlja tolike bolesne, udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti kad si shvatila da je umirao za spasenje svijeta, udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti videÊi ga uskrsnula,udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti gledajuÊi ga kako uzlazi na nebo, udostoj se moliti za me.

- Po radosti koju osjeti kad te sa sobom uznese u nebo, udostoj se moliti za me.

ZakljuËna molitva. O, Djevice Marijo, MajkoBoæja, ispunjena tolikom radoπÊu, milostima iblagoslovima, ja, ponizni tvoj sluga, molim te dame saËuvaπ od svake æalosti i udijeliπ mi dobros-tivo radost i veselje u ovoj suznoj dolini, kakobih, imajuÊi um zauzet tvojom utjeπnom miπlju,mogao biti tvoj vjerni sluga, od tebe blagoslovljeni podræavan sve do dana svoje smrti, kad Êu tekonaËno moÊi dostignuti, o slavna mojaVladarice, da se zauvijek posvetim tvojoj hvali iuæivam u dragocjenom druπtvu tvome i tvogadragoga i slavnoga Sina. Amen.


577-578.)

Ivan GERSON

(1366. - 1429.)

Roen u Barbyju. Bogoslovlje uËi u Parizu, gdje kasnijepredaje i postaje velikim kancelarom Pariπkog sveuËiliπta.Doprinio radu sabora u Konstancu.

Pogledaj nasO, Marijo, Zvijezdo mora, Kraljice neba, u vihoru ovoga svijeta prigni se nad nas. KliËi i raduj se, jer si zasluæila nositi Boga (u krilu); ti si divna ruæa, koja ljepotom nadvisuje i sve ruæe. Ti si jedinstvena ruæa; ti si jedina ruæa koja je zvana takoer ljiljanom,ljubiËicom, saÊe puno meda i slatkoÊe.

Prijatna onima koji su ti dragi, ali nikome nisi na teret, ti se sjedinjujeπ s naπim srcem i govoriπ naπoj duπi; pomozi nam prezirati prolazno. KliËi, o raju proljetni, u tebi se pomlauje naπ pogled, iz tebe se diæe cvijet ljepote, iz tebe izbija izvor ljubavi i sve dobrote. Raduj se, o preslatki slavuju, tvoj glas pun ljubavi, tvoj dragi pjev odzvanja kao zanosna hvala za svete i radost za anele.

Raduj se ti, koja si okrunjena ruæama, obojena purpurom raznovrsna cvijeÊa. StojeÊi pred prijestoljem, o prelijepa, moli za nas, svoje drago potomstvo, da nam se udijeli kao nagrada. O, slatka Djevice i Majko, koju je Bog Otac izabrao, zdravo, o puna milosti! Moli Krista svoga Sina da okruni ovaj zbor u slavi vjeËnoj. Amen.


598-599.)

123122

Sv. Bernardin SIJENSKI

(1380. - 1444.)

Jedan od najslavnijih sveÊenika franjevaca, rodom iz MasseMarittime nedaleko od Sijene (Toskana), veliki propovjednik ipromicatelj πtovanja imena Isusova po Italiji.

MarijiO, Æeno, blagoslovljena od svih i nada sve!

Ti Ëast si i obrana roda ljudskoga;ti Majka si Boæja;ti gospodarica si svemira,ti kraljica si svijeta.

Ti savrπenstvo si cijelog svijetai ures svete Crkve;ti hram si Boæji;ti vrt si naslada;ti vrata si nebeska, ti radost si Rajai slava neizreciva Boga Sveviπnjega;uistinu je da brbljajuÊipjevamo tvoje hvale i tvoje ljepote.

Nadoknadi svojom dobrotomnaπim nedostacima.

(int., Preghiere a Maria, 1.)

Sv. Lovro JUSTINIJANI

(1381. - 1456.)

Roen u Mlecima. UlazeÊi u red regularnih kanonika ime Ivanmijenja u Lovro. Postaje g. 1424. vrhovni poglavar, g. 1433.biskup, a g. 1451. prvi mletaËki patrijarh.

Zaziv MarijiDa bismo puno lakπe mogli postiÊi nebeska dobra, ti, o blaæena Majko Boæja,

Djevice plodna, vrata neba, nado greπnika, udostoj se posredovati u naπu korist.

Neka te ne odbije Onaj koji se od tebe htio roditi; koji te je poËastio; koji je poËivao u tebi; koji te je postavio kraj sebe; Onaj koji te je stvorio, Isus Krist naπ Gospodin...


628.)

125124

Toma KEMPENAC

(1379. - 1471.)

Toma Hemerken, rodom iz Kempena (Nizozemska), od g.1399. u samostanu regularnih kanonika. Predstavnik mod-erne poboænosti poznat po knjiæici ”Nasljeduj Krista”, preve-denoj na 95 jezika.

Marijine krepostiO, Djevice Marijo, Ëasna iznad svega, koja si ujedno kÊi i Majka vjeËnoga Kralja, ti i zasluæujeπ, da te blagoslivlju svi puci, i ti si dostojna da te πtuju s najviπim poËastima.

Ti si zaista:najËistija u svom djeviËanstvu,najdublja u svojoj poniznosti,najæarËa u svojoj ljubavi,najslaa u svojoj strpljivosti,najbogatija u svom milosru,najpoboænija u svojoj molitvi,najbistrija u svom razmatranju,najuzviπenija u svom zrenju,najosjeÊajnija u svojoj suÊuti,najrazboritija u svom pristanku,najmoÊnija u svojoj zaπtiti.

(Marijine kreposti u: Marija, 2/1968., 90.)

Papa SIKSTO IV.

(1414. - 1484.)

Francesco della Rovere rodom je iz mjesta Celle. PostajesveÊenik franjevac, zatim profesor, g. 1464. vrhovni poglavar,g. 1467. kardinal i g. 1471. papa.

Molitva BezgreπnojZvijezdo mora, uzdignuta do najviπih nebesâ, slavna Majko Boæja, Djevice Marijo! Roena po boæanskom promislu iz kraljevskoga roda Davidova, ti si otvorila greπnicima vrata spasenja. Ti si, Bezgreπna Djevice, rodila svjetlo vjeËno,Isusa Krista, za naπe otkupljenje.

Ti si, uzore poniznosti, zasluæila da budeπ uzdignuta iznad svih zborova anelâ. I toliko si ti dostojnija biti uzdignuta i ËaπÊena od svih vjernika, koliko smo manje sposobni osvijetliti tvoje uzviπene zasluge i tvoje izvrsne kreposti: zbog njih ti blistaπ na nebeskom svodu kao najsjajnija zvijezda i ti si Æena sva obuËena u sunce.

Ti si Kraljica anelâ, ti si Majka milosra, ti si izvor svake milosti i dobrote. Tjeπiteljice ËovjeËanstva, kao briæna Majka ti nas opominjeπ i hrabriπ.Bdij, dakle, neprestano nad nama, o Majko ljubezna, i zagovaraj za nas kod svoga boæanskoga Sina. Amen.


662.)

127126

Jeronim SAVONAROLA

(1452. - 1498.)

Rodom iz Ferrare. Dominikanac, æivot stavio u sluæbu pokorei obnove. Papa Aleksandar VI. zabranio mu propovijedanje iizopÊio. UhiÊen i osuen kao krivovjerac na spaljivanje. Radise na njegovu proglaπenju blaæenim.

Za milost opsluæivanja zavjetâUdostoj se, Djevice i Majko neoskvrnjena, izmoliti mi pravi duh posluπnosti, istinsku poniznost srca. Priznajem se uistinu krhkim greπnikom, nesposobnim ne samo da Ëini dobro, nego i da misli i odupre se napastima, bez milosti tvoga Sina i tvojih molitava.

Udostoj se, Djevice preËista, izmoliti mi pravu ËistoÊu srca i tijela, da Ëista srca mogu sluæiti tvome ljubljenom Sinu i tebi, Kraljice neba.

Udostoj se, Gospe sveviπnja, izmoliti mi dragovoljno siromaπtvo... da ne prezirem svoga bliænjega; da ni o komu ne sudim zlo, da ne mislim da sam bolji od drugih zbog svojih zasluga ili Ëega drugoga.

Arnold BOSTIO

(1445. - 1499.)

Flamanski karmeliÊanin, rodom iz Ganda, poznat i kaoArnold van Vaernewijck, jedan od najistaknutijih redovnikasvoga doba.

Molitva sestri MarijiO, ti koja si mi sestra, jer si pravna baπtinica Karmela, ti si ona koja po pravu posjeduje zbor braÊe.Iznad svake nade i zasluge, bila si mi briæna hraniteljica. Molim te, prihvati prvine ovoga brata. Ti si slava Karmela kao πto je cvijeÊe ukras polja, jer u tebi cvatu kreposti svake vrste. Kao πto vrt raa svakovrsno bilje, daj mi stalno, molim te, obilje æivota. O, sestro, koju ljiljani okruæuju gustom snjeænoblistavom bjelinom, sii ËeπÊe u vrt Karmela. Hrani, o Majko, nove karmeliÊane, pribliæujuÊi ih svojim srcima, koje su sliËne planinskim vijencima Karmela! Duæan sam ti dati dostojne hvale i to Êu uËiniti. O, Sestro, ako mi pruæiπ ruke, uza te Êu se privinuti. I tako te namjeravam zamijeniti. Budi naklonjena mojim obeÊanjima, o Majko ljubezna. Amen.


683.)

129128

Bernardin DE BUSTIS(†oko 1515.)Franjevac, rodom iz Milana, poznat govornik, silno utjecao napropovjednike svoga doba, preminuo na glasu svetosti.Ostavio spise govorniËkog i asketskog sadræaja.

Zazivi bl. DjeviciSvojim hvalama sastavimo joj jednu drugukrunu. Zato uskliknimo:

O, izvore najviπe milosti,O, æeljezna riznice svih bogatstava mudrosti i znanja,O, jelo i hrano ljudskog uma,O, zvijezdo jutarnja,O, æivote naπ,O, majko ljubezna i mila,O, pomoÊnice u svakoj nevolji,O, majko milosra,O, æilo naπeg spasenja,O, poËelo naπe ljubavi,O, otkupiteljice svega stvorenoga,O, prekretnice tijeka prirode,O, uspostavo izgubljenog svijeta,O, obnoviteljice ljudske naravi,O, posrednice Boga i ljudi,O, postojana nado naπe plaÊe,O, vodiËu svih onih koji su zalutali,O, temelju naπe vjere,O, more u koje uviru sve rijeke boæanskih darova,O, koplje protiv stare zmije,O, luko poæeljna,O, πkolo svih kreposti,O, moste koji premoπÊuje opasnu rijeku ovog svijeta,O, poæare najviπe ljubavi,O, ljestve uz koje se uspinje u nebo,O, posudo i hrame Duha Svetoga,O, zrcalo u kojemu se zrcale sva dobra,O, uzore pravde,O, uËiteljice ËistoÊe,O, obraπËe nevinosti,O, najvjernija odvjetnice kod naπega Suca,

O, slavo anelâ,O, ljepoto svih nebesa,O, djeliteljice dobara Boæjih,O, Djevice, majko vjeËne RijeËi,O, vratarice raja,O, najslaa vodo koja napajaπ sve æedne,O, uzore poniznosti,O, tajnice vjeËnog sabora,O, svetohraniπte sveto,O, utoËiπte naπe bijede,O, ponovna oæivljateljice iz smrti vjeËne,O, blagajnice Sveviπnjega,O, djevice od svih izabrana,O, glase prorokâ,O, æeljo patrijarhâ,O, plamenËe meu serafima,O, svjetlo za kerube,O, prijestolje meu prijestoljima,O, gospoo meu gospodstvima,O, najljepπa princezo meu kÊerima kraljevim,O, potporo svih vlasti,O, kreposti najveÊa meu svima,O, arkanela meu arkanelima,O, urese svih anela,O, vrte svih slasti,O, kruno pravednih,O, pobjedo neba najviπega,O, kÊeri vjeËnog Oca,O, roditeljice boæanskog veliËanstva,O, zaruËnice Tjeπiteljeva,O, kraljice i vladarice svega stvorenoga, brani nasod zlih duhova i uËini da na dan suda mognemoËuti tvoga jedinoroenoga Sina da nas pozove:”Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjedkraljevstvo koje vam je pripravljeno od postankasvijeta” (Mt 25, 34). UËini da te u tom kraljevstvumognemo hvaliti i slaviti uvijeke, zajedno s tvojimpreljubljenim Sinom koji s vjeËnim Ocem i DuhomSvetim æivi i kraljuje kao Bog po sve vijeke vjekova.(Testi mariani del secondo millennio, 5, Città Nuova Editrice,

Roma 2003., 75-76.)

131130

Marko MARULIΔ

(1450. - 1524.)

Pjesnik i humanist, otac hrvatske knjiæevnosti, roen u Splitu,gdje je, nakon studija u Padovi, proveo Ëitav æivotni vijek.Ugled stekao svojim moralistiËkim spisima. Pisao latinski ihrvatski, a posebno poznat po pjesniËkom djelu ”Judita”.

Divici MarijiZdrava si, Marije, zdrav æilju pribili,kî u prsi krije tvoj Sinak primili;na griπne se smili, puna si milosti,duπa k tebi cvili, Ëuvaj nas æalosti.

Da nam tvoj Sin prosti, moli ga, kraljice,sunËane svitlosti, prisvitla Divice,Boæja nevistice, u Trojstvu Boæjemu,dobra odvitnice pri Sinku tvojemu.

Uzdahu mojemu priklon’ uπi tvoje,u grihu mojemu gdi cvilim, Gospoje,neka srce moje vazda æeli k tebi,gdino sveti stoje da najdem stan sebi.

(J. MihojeviÊ, Bogorodica u hrvatskom pjesniπtvu od 13. sto-ljeÊa do kraja 19. stoljeÊa, KS, Zagreb 1994., 75.)

Kraljica JELENA

(†1525.)

Podrijetlom muslimanka, istaknuta liËnost na etiopskomdvoru. Naobraæena, posveÊivala se knjiæevnosti i bogoslovlju.Ostavila i spise bogoslovnog znaËaja.

Zazivi MarijiO, Gospe moja Marijo, ujutro i naveËer prostirem se pred tobom, ËasteÊi hvalama tvoje krilo, koje je zatvorilo usebe neizmjerno blistavu bjelinu boæanstva. O, Kraljice, koja posjedujeπ srce ponizno i duh blag, probudi me oda sna nemara, da mogu zapoËeti pohvalnicu tvome imenu; uËini da budem radiπna i revna u tvojoj hvali;svu me prosvijetli sjajem svoje ljepote; i uËini da ne ostane daleko i iskljuËena iz tvoga prebivaliπta donositeljica mira.

O, Gospe moja Marijo, vrata mira, od kojih se πiri miris duha æivota i s kojim ne moæe zajedno postojati ni mrzli vjetar ni mrænja, ti si kuÊa Semova, kojemu si se predstavila,izvlaËeÊi ga ædrijebom radije negoli njegovu braÊu; ti, u kojoj je postao moÊan blagoslov Noe, njegova oca (usp. Post 9, 26). Ti si hrast (Post 18, 8) pod kojim je boravio ostarjeli Abraham, kojega je sjenu Bog, u svome Trojstvu, htio skupiti (Post 18, 4), da bi sklopio savez s njime i njegovim potomstvom nakon njega (Post 13, 15).

Ti si mirisavo brdo Izakovo; ti si donijela Jaganjca, kojega su rogovi zapeli meu granama grma (Post 22, 13).

133132

Ti si pozlaÊene ljestve niz koje su silazili i uzlazili aneli Sveviπnjega; ljestve o kojima je Jakov sanjao dok je bjeæao ispred lica svoga brata (Post 28, 12)...

O, Gospe moja Marijo, ti si vrt mudrosti, kojega cvijet ne vene niti trune, za razliku od vrtova ludih, koji odmah nestaju i postaju divljinom. O zaruËnice lijepa, koje ljupkost sja viπe od Orionove i blista viπe negoli ljepota sunca, uæezi u mom srcu svjetiljku znanja i razboritosti. Budno me Ëuvaj i spremno brani.


Ivan ECOLAMPADIO

(1482. - 1531.)

Ivan Heuszegen, roen je u Weinsbergu u Würtenbergu.Nakon zavrπena studija pridruæio se Erazmu u prevoenjuNovog zavjeta, a zatim preπao protestantima.

Od Boga obdarenaGovorit Êu jedino o neizrecivu daru kojega se danas spominjemo i koji tvori njegovu najveÊu hvalu. Danas je izbio izvor æivota, vrelo i ocean svih dobara. Danas se u njezinu krilu sakrilo blago neistraæiva bogatstva mudrosti Boæje. Danas je rascvjetao u njoj cvijet svih darova Boæjih. Danas je, da kaæem jasnije, u njoj ”RijeË postala tijelom” (Iv 1, 14). U odnosu na taj jedinstven i iskljuËivi dar, bilo koji pohvalni govor koji bude odræan neÊe moÊi izraziti njegovu odliËnost, tako je taj dar za nju motiv Ëasti, za nas nuæan, za sve spasonosan.

Usprkos tome, sliËna sreÊa ne bi nikad bila savrπena, paËe ne bi ni bila sreÊa da ona nije bila svjesna svoga blaæenstva. Ali je ona nije zanijekala, od trenutka kad je u Pismu bila pouËena i otkako joj je aneo Gabrijel jasno navijestio:”Duh Sveti siÊi Êe na te i sila Sveviπnjega Êe te osjeniti” (Lk 1, 35).

(Testi mariani del secondo millennio, 5, Città Nuova Editrice,Roma 2003., 91.)

135134

Erazmo ROTERDAMSKI

(1469. - 1536.)

Rodom iz Roterdama, rano ostao bez roditelja. Stupa g. 1488.u augustinski red regularnih kanonika iz Emausa, a g. 1492.zareen za sveÊenika. Napuπta red i prouËava pogansku ikrπÊansku starinu.

Pozdrav DjeviciZdravo, Marijo, Kraljice mudrih djevica, koja si za nas preokrenula u blagoslov prokletstvo lude djevice.

Zdravo, diko majki srameæljivih, koja porodi spasenje sviju.

Raduj se, slavo anelâ i ljudi, koja rodi vrelo radostî nebeskih a da nisi izgubila djeviËanstva.

Tvoja ËistoÊa æivljena u poniznosti svidje se tako velikom Bogu, koji meu tisuÊama djevica ljubljaπe tebe na jedinstven naËin i smatraπe te jedinu dostojnom roditi iz tvoje preËiste utrobeSina Boæjega, otkupitelja svijeta.

To je motiv tolikoga æara: iako je Bog nazoËan u svakoj bogoljubnoj osobi,nikome nije bio tako blizak kao tebi i ni s jednim drugim nije uspostavio tako divan odnos prisnosti kao s tobom.

Otac te izabra kao zaruËnicu i Duh nebeski svu te obuze; Sin se udostoja uzeti iz tvoga djeviËanskog krilatvar vlastitoga tijela, puπtajuÊi se oblikovati kroz devet mjeseci u tmini tvoje utrobe, hraneÊi se tvojim mlijekom i poËivajuÊi na tvojim grudima.

Iako je bio Bog i Sin Boæji, ipak je, ukoliko Sin jedne djevice, prihvatio biti i zvati se tvojim Sinom.

ZahvaljujuÊi jedinstvenu odnosu koji je Gospodin uspostavio s tobom, po tebi je obnovio i s nama poseban savez.

Najprije je æivio viπe od 30 godina na zemlji,Ëovjek koji je razgovarao s ljudima, sada stanuje s Duhom u srcima vjernika, krijepeÊi ih svojim tijelom i napajajuÊi ih svojom krvlju u Euharistiji.

»itav svijet prepoznaje veliku Ëast kojom te je Bog proslavio, i velika dobra kojima si ga obogatila, zbog Ëega dva imena zaziva viπe od ijednoga drugoga: ono Isusa tvoga Sina, pred kojim se prigiba svako koljeno na nebesima, na zemlji i pod zemljom; i ono Djevice Marije na kojega se spominjanje raduju i nanovo se diæu svi oni koji ljube ime Isusovo.

On, kao Sunce, svojim sjajem zasjenjuje slavu svih svetih.

Ti, meu svim æenama dostojnima hvale, svijetliπ kao mjesec meu manjim zvijezdama na svodu nebeskom.

Tvoj je sjaj tako vezan slavom Sina tvoga, da svaki put kad se spomene njegovo klanjanja dostojno ime, odmah doe prizvano u sjeÊanje i ono njegove blaæene majke Marije.

Jednom si podijelila za nas boli svoga Sina; sada boraviπ kraj njega u nebu, pridruæena nje-govu dostojanstvu i njegovoj slavi. Amen.

(Testi mariani del secondo millennio, 5, Città Nuova Editrice,Roma 2003., 159-160.)

137136

Josse CLICHTOVE

(†1543.)

Utjecajan bogoslovac i profinjen humanist roen u flaman-skom mjestu Nieuwpoort, ali je glavninu æivota proveo uFrancuskoj. SveÊenik, profesor na Sorboni, podræavao nekovrijeme Luthera.

Bez grijeha zaËeta”Ti si sama nadvisila sve” (Izr 31, 29). Blaæena si, o Djevice Marijo, jer si nadvisila sve æene. To se dogodilo najprije u zaËeÊu jer si ti bila zaËeta bez grijeha iskonskoga; druge, naprotiv, bijahu zaËete s grijehom, prema psalamskim rijeËima: ”Evo, greπan sam veÊ roen, u grijehu me zaËe majka moja” (Ps 50, 7).

(Testi mariani del secondo millennio, 5, Città Nuova Editrice,Roma 2003., 175.)

Martin LUTHER

(1483. - 1546.)

Roen u Eislebenu, redovnik augustinac, zareen g. 1505. zasveÊenika, profesor na sveuËiliπtu u Wittenbergu. Poticateljreformacije i utemeljitelj njemaËke luteranske Crkve.

Sretne li tebeO, blaæena Djevice i Majko Boæja,koliko god si ponizna i neznatna,Bog te je zamilovao pogledomneizmjerno milostivim, blagimda su se u tebi dogodile velike stvari.Iako njega nedostojnau tebi je, iznad svih zaslugaprebogata i neizmjernamilost Boæja.O, sretne li tebe, jer si blaæenaod poËetka do u sve vjekoveπto nae takva Boga.

(Usp. Mario Crvenka, Schönste Mariengebete, Neuffen 1999.,19-20; usp. O blaæena Djevice u: Marija, 2/2002., 45.)

139138

S a d r æ a j

Predgovor 5

Uvod 7Povijesno-druπtveni okvir 7Bogoslovski okvir 9Vjersko ozraËje 12Marijanski naglasci 14Majka Milosra 16Majka od Milosti 18”Mati nevoljnih sirota” 21

STARA OPHODNA PJESMAZdravo Kraljice 23

Filibert CHARTRESKIPomozi i zagovaraj 24

Maurilije ROUENSKIMajka Milosra 25

Sv. Petar DAMJANSKIVeselimo se Marijinu roenju 27Vratima raja 28

Anzelmo iz LUCCAEPristupimo s pouzdanjem 29

Godeskalk LIMBUR©KIZdravo, Marijo 31

Rudolf ÆARKIMolitva Mariji 32

Katolikos GRGUR II.Rosa nebeska 33

Gertruda POLJSKALitanijske hvale Mariji 34

Sv. Anzelmo CANTERBURYJSKIZa postignuÊe ljubavi 36

Eadmer CANTERBURYJSKIVrata nebeska 38

Guibert NOGENTSKIVrata Boæjeg dolaska 39

Hildebert LAVARDINSKINada oproπtenja 40

Bernard CLUNYJSKIZaziv Marijina milosra 41

Hugo od SV. VIKTORACvijet ljepote 43

Petar ABELARDHiman za BoæiÊ 44

Gulielm MALMESBURYJSKIMolitva Mariji 45

Sv. Bernard CLAIRVAUX©KIPrikaæi nas Kristu 46Molitva Posrednici 47

Petar »ASNIPut vjeËnim milostima 48

Amadej LOZANSKISlika goruÊeg grma 49

Odon MORIMONDSKIIzvor vode 50

Katolikos GRGUR III.Raduj se 51

Aelred RIEVAULX©KIPrebivaliπte Sveviπnjega 52

Gerhoh REICHERSBERG©KIBlagoslovljen plod utrobe tvoje 53

Rikard od SV. VIKTORASva si lijepa 54

Nerses SNORHALIZauzmi se za nas 55

Nikola CLAIRVAUX©KIPunoj milosra 56

Sv. Hildegarda BINGENSKASimfonija za svetu Mariju 58Zora spasenja 59

Gvaltier od SV. VIKTORADivote o Mariji 60

Luka MONT-CORNILLON©KIUzviπenija od aneoskih korâ 61

141140

Filip HARVENG©KIPrimi mali dar 62

Petar CELL©KIMarijina zaπtita 64

Δiril TURKOVSKIMajci Milosra 65

Egbert SCHÖNAU©KIPrijestolje mudrosti 67Svrni svoje oËi 68

Henrik CASTROMARSIA©KIVrata Kristu 69

Adam od SV. VIKTORANa blagdan Uznesenja 70

Narses LAMPRONSKIRadost nebeske Crkve 72

NAJSTARIJA HRVATSKA MOLITVA GOSPI©titi, Gospodine 74

Adam ©KOTSKIMarijo, sveti hrame 75

Papa INOCENT III.Himan Kristu i bl. Djevici 77

Neofit REKLUZZdravo, Majko preËista 79

Adam PERSEIGNE©KIMarijo, naπa posrednice 80

Sv. Franjo ASI©KINema tebi sliËne 82Pozdrav blaæenoj Djevici 83

Stjepan LANGTONPsaltir bl. Djevice Marije 84

Sv. Antun PADOVANSKIZvijezdi mora 85Uzviπena nad zborove aneoske 86Zvijezda jutarnja 86

Gualtier COINCYJ©KIMajci Kralja neba 87

Filip KANCELARUresu vrhovne dobrote 88

Juraj WARDAPosrednica u Kani 89

Stjepan SALLEYJSKIMajci hrabrosti 90

Vardan VELIKIRoenje bl. Djevice 92

Ivan GARLANDIJSKITi si cvijet 93

Sv. Bonaventura iz BAGNOREGIATebe, Majku Boæju, hvalimo 94

Sv. Toma AKVINSKIMolitva redovnika 97

Konrad SAKSONSKIMolitva Gospi 99

Sv. Albert VELIKIPropovjednikova molitva Mariji 100

Jakov I.Mariji za roendan 101

Ter ISRAELPozdravi Milosti punoj 102

Jakov MILANSKIPlod utrobe tvoje 104

Sv. Matilda MAGDEBUR©KAPozdrav Gospi 106

Sv. Gertruda VELIKARuæo otajstvena 107

Dante ALIGHIERIDjevici Majci 108

Engelbert ADMONTSKIPozdrav Mariji ruæi 109

Henrik SUZOPosudo izabranja 110

Sv. Brigita ©VEDSKAPohvale u Ëast bl. Djevice Marije 111

©IBENSKA MOLITVAOratio pulcra et devota ad BVM 116

Sv. Katarina SIJENSKAPohvale Djevici 118

143142

Franjo EIXIMENISLitanije Djevice Marije 121

Ivan GERSONPogledaj nas 123

Sv. Bernardin SIJENSKIMariji 124

Sv. Lovro JUSTINIJANIZaziv Mariji 125

Toma KEMPENACMarijine kreposti 126

Papa SIKSTO IV.Molitva Bezgreπnoj 127

Jeronim SAVONAROLAZa milost opsluæivanja zavjetâ 128

Arnold BOSTIOMolitva sestri Mariji 129

Bernardin DE BUSTISZazivi bl. Djevici 130

Marko MARULIΔDivici Mariji 132

Kraljica JELENAZazivi Mariji 133

Ivan ECOLAMPADIOOd Boga obdarena 135

Erazmo ROTERDAMSKIPozdrav Djevici 136

Josse CLICHTOVEBez grijeha zaËeta 138

Martin LUTHERSretne li tebe 139

145144

Documents

MAJCI MILOSR–A Petar Lubina, OFMRijeË, razmiπljaju o njoj u svojim srcima i trude se provoditi je u æivot. Fra Petar Lubina U Splitu, na blagdan Poho enja Marijina, 31. svi-bnja