Lokalni i regionalni razvoj HrvatskePonavljanje

Ivan Perkov

Marica Marinović Golubić

2020/21.

Zajednica

• R. Nisbet (2007) definira zajednicu: „Svi oblici odnosa koje obilježava

visok stupanj osobne prisnosti, emocionalne dubine, moralne dužnosti,

društvene kohezije i kontinuiteta u vremenu”;

• ne mora nužno biti lokalna, teritorijalna;

• Bell i Newby (1971:29): obilježja zajednice – područje, zajedničke veze i

socijalna interakcija;

Definicija

Neke od osobina zajednice su:

1.Teritorijalnost (prostornost)

2. Bliski i neformalni odnosi

3. Uzajamnost

4. Zajedničke vrijednosti i uvjerenja

5. Organizirana interakcija

6. Snažan osjećaj grupne povezanosti

7. Kulturna sličnost

1. Shvaćanje zajednice kao tradicije

• F. Tönnies (1887). Zajednica i društvo (njem. Gemeinschaft und

Gesellschaft)

2. Ideja moralne zajednice

• potaknuta koncepcijama Emilea Durkheima

• D. je bio polemički nastrojen spram Tönniesovih shvaćanja, pa je u radu

„O podjeli društvenog rada” 1893. g. dokazivao da modernost generira

oblike zajednica koji su bitno učinkovitiji u povezivanju pojedinaca i

drugih društvenih segmenata.

• Nije prihvaćao Tönniesovo uvjerenje da samo država može učinkovito

parirati destruktivnim učincima individualizma koji karakterizira moderno

doba, a odbijao je i „uvjerenje da su individualizam, interes i različitost

nužno loši“.

2. Ideja moralne zajednice

• Da bi opisao stanje u društvu koje se ubrzano modernizira rabi pojam

anomije, pod kojim misli raspadanje, konflikt ili nepostojanje društvenih

normi, a povezuje je s neredom i krizom.

• Sve kompleksnija podjela rada u društvu vodila je, naime, do stvaranja

organske solidarnosti, koja je nadomjestila jednostavniji oblik,

mehaničku solidarnost.

• Budući da proizlazi iz pluralizma i kooperacije različitih, osebujnih

jedinki, organska solidarnost može generirati i moralne norme koje će

povezati moderno društvo, koje neizbježno postaje sve kompleksnije.

3. Teorija simboličke zajednice

Anthony Cohen (1985). Simbolička konstrukcija zajednice

• upotreba pojma zajednice znači dvije povezane stvari: prvo, da članovi neke

grupe (zajednice) imaju nešto zajedničko, nešto što ih povezuje, i drugo, da

upravo to što ih povezuje, ujedno i razlikuje od članova drugih grupa

• zajednica: sličnost i razlikovanje

• najvažnija uloga pripada fenomenu granice: početak i kraj zajednice

• u zajednici se granica uvijek simbolički konstruira i zajednica pomaže

članovima u procesima socijalne orijentacije

Studije zajednice

Izazovi

• Terensko istraživanje, nemogućnost distanciranja istraživača

• Problem ulaza

• Problem društvene pozicije istraživača u istraživanoj zajednici

• Problem odabira ključnih informanata

• Problem objektivnosti – istraživač je uronjen u zajednicu

• Teško je provjeriti nalaze

• Čista deskripcija, malo teorijskih zaključaka

Zajednice danas

• iako zajednicu zamišljamo kao mala ili srednja naselja to nije sasvim

točno;

• zajednica može uključivati i moderna etnička susjedstva u velikom

gradu ili

• velike korporacije ili

• neformalne profesionalne grupe poput znanstvene zajednice ili

• skupinu koja dijeli slične životne stilove ili

• online zajednica gejmera ili bilo koja Facebook grupa

Migracijski valovi u Hrvatskoj

Prvi veliki migracijski val

• zbio se krajem 19. i početkom 20. stoljeća i bio je usmjeren prema

prekomorskim zemljama;

• uvelike uvjetovan agrarnom prenapučenošću većeg dijela državnoga teritorija;

• tako nastali demografski gubitci uspijevali su se nadoknaditi prirodnim

priraštajem koji je u to vrijeme još uvijek bio relativno visok;

Migracijski valovi u Hrvatskoj

Drugi veliki migracijski val

• od sredine 1960-ih do prvih godina 1970-ih iselilo se oko 300.000 osoba na

„privremeni“ rad u inozemstvo, od čega oko 83% iz seoskih naselja;

• uglavnom bio usmjeren na Njemačku i druge zapadnoeuropske zemlje i

pretežito se iseljavalo stanovništvo niže obrazovne razine.

Migracijski valovi u Hrvatskoj

Treći veliki migracijski val

• počeo je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. i traje s

pojačanim intenzitetom i danas;

• točan broj iseljenih nije poznat jer se postojeći službeni i javno objavljeni

podatci ne doimaju posve vjerodostojnima;

• problem je što velik broj osoba koje se iseljavaju iz Hrvatske ne odjavljuje

prebivalište iako je to zakonska obveza;

• stvaran broj iseljenih sigurno osjetno veći.

Lokalni razvoj…

• višedimenzionalni koncept,

• čine ga društvene, kulturne, prostorne, okolišne, ekonomske i

institucionalne varijable;

• usmjeren je na poboljšanje kvalitete života lokalnog područja (vrlo

općenito i neodređeno)

Regija

• regija (latinski regio) – kraj, predjel, područje, okružje, pokrajina, zemlja,

dio, sloj, strana.

• u geografiji (geografska regija) – područje koje je jasno obilježeno

nekim zajedničkim prirodnim, društvenim ili prirodno-društvenim

značajkama.

(Izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28.

10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=52251>.)

Regija – fizionomska vs. funkcionalna

Fizionomska regija

• ono što najčešće smatramo geografskom regijom;

• definirana klimom, reljefom, kakvoćom i vrstom zemljišta, udaljenošću

od mora ili rijeka ili sličnom prirodno-kulturnom datošću;

• npr. Lika, Dalmacija, Slavonija, Istra.

Regija – fizionomska vs. funkcionalna

Funkcionalna regija

• pedesetih godina 20. stoljeća počelo se uviđati da fizionomsko načelo

razlikovanja regija prema zajedničkim sličnostima nije dostatno;

• tada se pojavljuju tzv. funkcionalne regionalizacije, koje izdvajaju regije na

temelju njihove funkcionalne povezanosti, a ne isključivo na osnove njihovih

sličnih pejzažnih osobina (Altić, 2008:352);

• funkcionalna regionalizacija prati proces urbanizacije i industrijalizacije,

napuštanje sela i seoskog načina života, te poljoprivrede (deagrarizacije i

deruralizacija);

Regija – fizionomska vs. funkcionalna

Funkcionalna regija

• u središtu im najčešće stoji grad sa svojom gravitacijskom silom koja je

posljedica industrijske, političke, upravne, infrastrukturne i financijske

moći grada;

• ne teži svoje granice izjednačiti s granicama fizionomske regije;

• splitska, zagrebačka, osječka, rječka regija...

Regija vs. županija

• regija nije element državne organizacije;

• županije je element državne organizacije;

• cilj je županije uprava homogenizacija zemlje;

• cilj je regije ekologijska i kulturna diferencijacija zemlje (Rogić, 1992:32);

• obje povezuje teritorijalnost, ali za razliku od regije koja nije unaprijed

fiksirana teritorijalna jedinica, županija je unaprijed određena upravna

teritorijalna jedinica;

• nisu konkurentske već komplementarne tvorbe;

Regionalni razvoj

• cilj: dodatno razvijati slabije razvijena područja u RH i tako smanjiti

regionalne razvojne nejednakosti u Republici Hrvatskoj.

• regionalni razvoj jedna je od najvažnijih smjernica Europske unije koja

čak trećinu svoga proračuna izdvaja za razvoj slabije razvijenih regija u

EU, kroz takozvanu kohezijsku politiku EU.

• Zakon o regionalnom razvoju RH (2014., izmjene 2017.)

• http://regionalni.weebly.com/zrr.html - cjeloviti popis propisa vezanih uz

lokalnu i regionalnu upravu

Obilježja urbanog sustava RH

+Urbani sustav Hrvatske danas ima asimetrična hijerarhijska i

prostorna obilježja.

+Iako četvrtina stanovnika živi u četiri najveća gradska naselja,

brojem se ističu mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje

veličine. Godine 2011. u Hrvatskoj je bilo 6756 (statističkih)

naselja od kojih je 40% imalo manje od 100, odnosno 60%

manje od 200, te 90% manje od 1000 stanovnika. Dakle, samo

10% naselja u Hrvatskoj ima više od1000 stanovnika.

+ Urbani sistem Hrvatske danas ima asimetrična hijerarhijska i prostorna

obilježja.

+ Glavne impulse razvoju gradova daju ekonomski (industrija i uslužne

djelatnosti) i sve slabiji demografski (doseljavanje) faktori.

+ Prema popisu stanovništva iz 2011. u gradovima je živjelo 2.324.144

stanovnika ili 54,2% ukupnog stanovništva. Uzmemo li u obzir i njihova

prigradska no samostalnastatistička naselja u kontinuirano izgrađenoj okolici,

taj udio se povećava.

+ Hrvatska je regionalno nejednako urbanizirana. Postoje zamjetne razlike u

stupnju urbanizacije između makroregionalnih cjelina, a odraz su specifičnosti

regija. Natprosječno su urbanizirane primorske makroregije Hrvatske (splitska i

riječka).

Ciljevi

urbanog

sustava

težnja pravilnom redu veličine gradova s

osobitim poticanjem

srednjih gradova te potreba za

opremanjem malih gradova potrebnim

središnjim funkcijama.

jačanje policentričnog razvoja i inovacija

kroz umrežavanje gradova-regija i drugih

gradova (Teritorijalna agenda EU 2020)

Porast brojagrađana

+ Rast udjela gradskog, odnosno urbanog

stanovništva, u ukupnom svjetskom

stanovništvu kontinuirano raste već više od

stoljeća pa smo danas u situaciji da ukupno

više od polovice stanovnika svijeta živi u

gradovima. Europska komisija objavila je taj

podatak još 2007. godine

Definiranje grada

+ Prema Modelu diferencijacije urbanih, ruralnih i prijelaznih naselja u Republici Hrvatskoj Državnogzavoda za statistiku (Ostroški, 2011)

1. Sva naselja sjedišta upravnih gradova (bez obzira na broj stanovnika).2. Sva naselja veća od 10.000 stanovnika.3. Naselja od 5000-9999 stanovnika, s 25 % i više zaposlenih u naselju stanovanja,i to u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima (u odnosu na ukupan brojzaposlenih stanovnika naselja).4. Naselja od 2000-4999 stanovnika, s 25 % i više zaposlenih u naselju stanovanja,i to u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima (u odnosu na ukupan brojzaposlenih mještana) te s udjelom nepoljoprivrednih kućanstava od 50 % i više.

Sociološko definiranje grada

+Gradovi su kompleksni sustavi tehničkih i društvenih procesa

+Grad kao fizički i grad kao simbolički prostor

+R. Park (1925) "stanje uma, tijelo običaja, tradicija i organiziranih stavova i osjećaja koji postoje o tim običajima i prenose se tom tradicijom.“

+„Grad je teritorijalna, relativno samostalna mnogofunkcionalna zajednica nastala dugotrajnim društvenim procesima u određenom prostoru radi zadovoljavanja određenih potreba kroz koju čovjek, s obzirom na ograničenost vidokruga, doživljava i cijelo društvo“ (Bjelajac, 1992: 19

Pojam urbanizacije

+Lefebvre u knjizi „Urbana revolucija“ sredinom 70-tih godina 20.

stoljeća, polazi od pretpostavke o totalnoj urbanizaciji društva. Njegovo

urbano društvo predstavlja posljedicu globalne urbanizacije koja izrasta

iz procesa industrijalizacije.

+Lampard (1965)

+ (1) po bihevioralnom pristupu urbanizacija je proces prilagođavanja ponašanja

odnosno transformacije društvenih odnosa s primarnih na sekundarne, što se

odvija povećanjem podvojenosti društvenih uloga i društvenih normi;

+ (2) po demografskom pristupu urbanizacija je proces koncentracije stanovništva

na određenom prostoru;

+ (3) po strukturalnom pristupu urbanizacija je proces transformacije djelatnosti i

strukturalnih karakteristika populacije u određenom prostoru.

Urbanizacija

+ Proces urbanizacije često se

promatra i kao širenje

„gradskog načina života“

+ Čaldarović (1985) navodi da je

„pojam urbanizacije, urbanog,

postao svjetski pojam, koji,

svakako, ima određen stupanj

ideološkog u sebi, no teško bi

bilo naći ijedan pojam koji se

koristi u društvenim

znanostima koji nema primjese

ideologijskog značenja.

Razvoj urbane

sociologije u svijetu

+ Čikaška škola 1920-ih

+ Kvalitativna metoda istraživanja gradova (socijalna

patologija)

+ Najvažniji predstavnici: Park, Burges, Wirth ...

+ Najvažniji klasični teoretičari grada: Mumford, Lefevbre

...

+ Današnji najutjecajniji teoretičari gradova i urbanosti:

+ Giddens, Castells, Sassen …

+ Suvremene teme: pametni gradovi, zeleni gradovi,

gradovi kao porstori tokova, globalni (umreženi)

gradovi, kvaliteta života ...

Urbana sociologija u Hrvatskoj

+Početak krajem 60-tih godina 20. stoljeća

+Filozofski fakultet u Zagrebu

+Najutjecajniji autori: Čaldarović, Rogić, Seferagić …

+Proučavanje specifičnog hrvatskog i jugoslavenskog konteksta

Definirati ruralno

Rječnik humane geografije (Johnston i dr., 2000, 718) definira ruralna

područja kao:

a) ona u kojima je u sadašnjosti ili bližoj prošlosti bio dominantan ekstenzivan način

iskorištavanja zemljišta, posebice putem poljoprivrede i šumarstva

b) ona u kojima dominiraju mala naselja nižeg stupnja centraliteta s izraženom

povezanošću izgrađenog i prirodnog pejzaža te koja većina lokalnog stanovništva

smatra ruralnima

c) ona koja potiču životni stil što počiva na kohezivnom identitetu temeljenom na

uvažavanju okoliša i vlastitog života kao dijela jedne cjeline

Ruralno

Štambuk, M., 1993: Od ”stare” k

”novoj” ruralnosti, Sociologija sela

31(3/4 (121-122)), 173-182.

Tipologija ruralnih područja u Hrvatskoj

• Lukić (2012) na temelju istraživanja u kojem je uključio sva statistička naseljau Hrvatskoj (6759) korištenjem 60-ak raznovrsnih varijabli zaključuje kakopostoji 7 tipova ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske:

A – Dinamična, strukturno jača ruralna i urbanizirana naselja,

B – Dostupnija, o cirkulaciji ovisna ruralna i urbanizirana naselja,

C – Tržišno orijentirana poljoprivredna ruralna i urbanizirana naselja,

D – Ekonomski diverzificirana ruralna i urbanizirana naselja (pretežito turistička),

E – Naselja poljoprivredne ekstenzifikacije i slabe demografske dinamike,

F – Naselja ruralne periferije,

G – Ostala ruralna i urbanizirana naselja (pretežito mala, slabo infrastrukturno opremljena naselja).

Tipologija ruralnih područja u Hrvatskoj

Isti autor zaključuje:

• razlike upućuju na velike nejednakosti između dijelova državnog teritorija,

• svi tipovi zahtijevaju promišljene mjere razvoja,

• ipak, posebnu pozornost valja posvetiti naseljima Ruralne periferije gdje naoko 18 % teritorija živi tek 1.3% ukupnog stanovništva.

• sadašnjost ruralnih područja Hrvatske izuzetno različita

• budućnost? vrlo različiti razvojni pravci

• smanjivanje razlika u životnom standardu kako između urbanih i ruralnihpodručja, tako i između različitih dijelova Hrvatske.

Sociologijska poimanje sela

Ruralno-urbani kontinuum

• u većem dijelu sociologije 19. stoljeća prevladavalo je mišljenje o jasnoj suprotnosti urbanih i ruralnih

društava (Gemeinschaft – Gesellschaft)

• s vremenom je postalo vidljivo da je takva dihotomija prejednostavna – postoje različiti stupnjevi

ruralnog i urbanog

• zato je R. Redfield (1930) osmislio kontinuum koji se proteže od malih sela (ili seljačkih društava) do

velikih gradova – što je neko mjesto urbanije to je svjetovnije, više je individualističko, sa složenijom

podjelom rada otkuda potječe društvena i kulturna dezorganizacija.

• R. Frankenberg (1966) je razlikovao ruralno od urbanog s pomoću koncepata uloge i mreže. Urbana

područja obilježava mnogo veća diferencijacija uloga i slabija gustoća mreže društvenih odnosa.

• Ideja ruralno-urbanog kontinuuma danas je prevladana, smanjuju se razlike u načinu života seoskog

i gradskog stanovništva (Rječnik sociologije Ruralno-urbani kontinuum)

• poddisciplina: Sociologija sela

Suvrmeni rizici i lokalne zajednice

• Brojni primjeri NIMBY

reakcija (Not In My

Back Yard) u

suvremenoj Hrvatskoj

kao pokazatelj

nepovjerenja u

procese donošenja

odluka

nedostatak povjerenja u vlast i stručnjake

poremećaj načela pravednosti u

ravnomjernoj raspodjeli rizika

opažanje utjecaja predloženoga projekta na

zdravlje i opći način života u zajednici

različiti strahovi i rizici, osobito s obzirom

na različito opažanje uloge stručnjaka i

nestručnjaka te njihovih procjena

problemi koji izlaze iz tehničke

racionalnosti i socijalne odgovornosti –

problemi koji nastaju zbog nedostatka

javnoga sudjelovanja.

Izostanak urbanog planiranja kaoograničenje razvoja

• Urbana sociologija – proučava područja spajanja ili susreta globalnih i lokalnih odnosa, političkih,

ekonomskih i kulturnih situacija te njihov utjecaj na oblikovanje, promjenu i razvoj konkretnih urbanih fenomena (Čaldravoić, 2015)

• Urbano planiranje– tehnički i politički proces kontrole korištenja prostora i oblikovanja urbane sredine s

ciljem navođenja i osiguravanja kontrolisanog razvoja naselja i zajednica

• Lokalna zajednica – teritorijalna cjelina u kojoj građani vlastitim i zajedničkim sredstima zadovoljavaju

najveći dio svojih životnih potreba

• Kvaliteta života (QOL)– Kontroverzan sociološki koncept koji propituje zadovoljstvo stanovnika uvjetima

života u zajednici

Akteri u urbanom prostoru

• Politički (upravljački akteri)

• Ekonomski akteri

• Stručni akteri

• Civilni akteri

• Pomak u procesu odlučivanja – u suvremenoj Hrvatskoj odluke se uglavnom donose u sprezi političkih i ekonomskih aktera