LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA

LAG

„PRIGORJE – ZAGORJE“

za razdoblje od 2010. do 2014. godine

Novi Marof, rujan 2013.

Usklađivanje s Pravilnikom o provedbi mjere 202 unutar IPARD programa

1

SADRŽAJ

1.1.Opće zemljopisne značajke područja ................................................................................ 5

1.1.1.Površina i granice područja ............................................................................................ 5

1.1.2.Reljefne i klimatske karakteristike .................................................................................. 6

1.1.3.Kulturna, povijesna i prirodna baština ............................................................................ 7

1.1.4.Stanje društvene i komunalne infrastrukture .................................................................. 8

1.2.Gospodarske značajke područja ..................................................................................... 13

1.2.1.Glavne gospodarske djelatnosti ................................................................................... 13

1.2.2.Stanje gospodarstva .................................................................................................... 18

1.2.3.Tržište radne snage ..................................................................................................... 20

1.3.Demografske i socijalne značajke područja .................................................................... 22

1.3.1.Broj i gustoća stanovnika ............................................................................................. 22

1.3.2.Demografska kretanja .................................................................................................. 22

1.3.3.Obrazovna struktura stanovništva ................................................................................ 23

1.3.4.Školstvo i kultura .......................................................................................................... 24

2.SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI PODRUČJA ............................................ 25

3.RAZVOJNA VIZIJA ........................................................................................................... 27

3.1.Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja ....................................................................... 27

3.2.Opis prioriteta i mjera za dostizanje ciljeva uključujući definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti te očekivanih rezultata po mjerama ...................................................... 28

4.STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE ............................................................................... 46

4.1.Značajke partnerstva ....................................................................................................... 47

4.2.Primjena načela ″odozdo prema gore″ i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije ...... 48

4.3.Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ....................................................... 49

4.4.Sposobnost upravljanja javnim sredstvima ..................................................................... 50

4.5.Utjecaj provedbe strategije na okoliš ............................................................................... 51

4.6.Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći ............................... 51

4.7.Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. – 2014. ................... 53

4.8.Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe Strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti .......................................................................... 54

4.9.Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i načine sprečavanja sukoba interesa ................................... 55

4.10. Projekti koji su se provodili/ se provode iz drugih izvora financiranja .......................... 57

5.USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ................................ 61

II. PRILOZI ............................................................................................................................ 63

1. Stanovništvo po gradu/općinama/naseljima (Popis stanovništva 2011.) ....................... 63

2

2. TUG naselja (NN 44/11) ................................................................................................ 65

UVOD

Poštovani,

ova Lokalna razvojna strategija temeljni je dokument strateškog planiranja područja kojeg

čine 11 jedinica lokalne samouprave iz triju županija sjeverozapadne Hrvatske i rezultat je

zahtjevnog i odgovornog rada prvotno svih sudionika Projekta „Sudjelovanje stanovnika u

održivom razvoju regije“, kojeg je provodio Centar za organiziranje zajednice iz Češke

Republike u partnerstvu s Hrvatskom mrežom za ruralni razvoj. Poseban doprinos

spomenutom Projektu dala je partnerska grupa, sastavljena od tridesetak volontera, u kojoj su

ravnopravno sudjelovali predstavnici javnog, gospodarskog i civilnog sektora, a koji su

izabrani prema načelima LEADER1 pristupa, novom europskom načinu promišljanja i

pristupa ruralnom razvoju.

Osnovni cilj Projekta bio je edukacija odabranih predstavnika za voditelje i promotore razvoja

izabrane mikro-regije, a koji je kroz održane treninge, studijska putovanja i razmjenom

iskustava s drugim LAG-ovima u Hrvatskoj i Češkoj Republici te javnim predstavljanjem i

promocijom LAG-a, i ostvaren.

U sklopu obuke je partnerska grupa, pored savladavanja osnovnih pojmova vezanih uz nova

načela razvoja sela, operativno radila i na elementima samog strateškog planiranja ruralnog

razvoja na principu „odozdo prema gore“, odnosno na zajedničkim interesima stanovništva

područja koje čini geografsku cjelinu, ima zajednička obilježje i u kojem preko 90%

stanovnika živi u ruralnom području. Također je radila i na stjecanju pravne osobnosti LAG-a

PRIZAG.

Definirana je vizija, dogovoreno je ime, moto i logo LAG-a, identificirani su problemi te

utvrđena strateška područja djelovanja LAG-a.

Kako je osnovni cilj lokalne akcijske grupe potaknuti održivi lokalni razvoj jačanjem

sudjelovanja javnosti i međusektorskog partnerstva, te kandidiranje projekata na natječaje za

financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora, tako će i aktivnosti Lokalne akcijske grupe u

narednom razdoblju biti usmjerene na unapređenje komunalne i društvene infrastrukture,

1 LEADER načela – pristup temeljen na osobitostima područja, pristup odozdo prema gore, partnerski pristup i lokalna akcijska grupa, inovacije, integralni (objedinjujući) pristup, umrežavanje i suradnja među područjima, lokalno financiranje i upravljanje

3

unapređenje uvjeta u gospodarenju u poljoprivredi i šumarstvu, podizanje razine znanja i

društvene osviještenosti te razvoj turizma, baziran na ukupnim potencijalima područja.

Na bazi strateških ciljeva razrađeni su razvojni prioriteti i mjere te predložene projektne teme

s razradom korisnika i podnositelja te visinom ulaganja i očekivanim izvorima financiranja.

Partnerska grupa bila je uključena i u prikupljanje osnovne baze podataka za izradu Analize

sadašnjeg stanja područja LAG-a. Svoj doprinos izradi Strategije Lokalne akcijske grupe

„Prigorje – Zagorje“, dala je Agencija za razvoj Varaždinske županije, koja je također jedna

od osnivača i članica LAG-a, a u doradi Strategije sudjelovala je konzultantska tvrtka Centum

percent d.o.o. .

LAG PRIZAG osnovan je 29. prosinca 2009. godine, a registriran je kao udruga 07. siječnja

2010. godine s ciljem da uz aktivno uključivanje stanovništva radi na provođenju razvojnih

programa cijelog područja obuhvaćenog LAG-om.

Značaj projekta prepoznale su i sve jedinice lokalne samouprave s područja LAG-a te su se

uključile u Projekt i osigurale početna sredstva za rad LAG-a PRIZAG.

Ova Strategija Lokalne akcijske grupe „Prigorje – Zagorje“ kruna je jednog zahtjevnog posla

koji je do sada odrađen, ali i temelj za početak novih aktivnosti usmjerenih na izradu

konkretnih razvojnih projekata i njihovo kandidiranje za korištenje sredstava nadležnih

hrvatskih izvora i fondova EU, namijenjenih ruralnom razvoju. Osnovni zadatak koji predstoji

je ostvarenje vizije LAG-a prema kojoj će ovo područje biti:

„Zajednica sretnih i zadovoljnih ljudi u zdravom okruženju, koji svoj napredak temelje na

uvažavanju kulturnih i tradicionalnih vrijednosti te učinkovitom i uravnoteženom korištenju

svih raspoloživih ljudskih, prirodnih i gospodarskih potencijala“.

Zahvaljujem svima na uloženom trudu.

Predsjednica Udruge LAG PRIZAG

Draga Bitar, dipl. oec.

4

1. ZNAČAJKE PODRUČJA OBUVAĆENOG LAG-om PRIZAG

1.1. Opće zemljopisne značajke područja

Opće zemljopisne značajke područja LAG-a PRIZAG definiraju njihove karakteristike i to:

površinu i granice područja LAG-a, reljefne i klimatske karakteristike, kulturnu, povijesnu i

prirodnu baštinu te stanje društvene i komunalne infrastrukture.

1.1.1.Površina i granice područja

Područje LAG-a PRIZAG obuhvaća 11 jedinica lokalne samouprave (Grad Novi Marof,

općine Breznica, Breznički Hum, Ljubešćica i Visoko u Varaždinskoj županiji, općine Kalnik,

Sveti Petar Orehovec i Gornja Rijeka u Koprivničko-križevačkoj županiji te općine

Budinščina, Hrašćina i Konjščina u Krapinsko-zagorskoj županiji). Prema krajobraznoj

regionalizaciji područje LAG-a pripada Panonskoj Hrvatskoj. Zauzima prostor geografske

cjeline Sjeverozapadne Hrvatske i to južni dio Varaždinske županije, zapadni dio

Koprivničko-križevačke županije te krajnji sjeveroistok Krapinsko-zagorske županije. Prostor

je površine 510,81 km2, a naseljava 35.801 stanovnika u 148 naselja, prema popisu

stanovništva iz 2011. godine.

Slika 1: Područje LAG-a

Izvor: LAG

5

1.1.2.Reljefne i klimatske karakteristike

Područje LAG-a pripada reljefnoj cjelini brežuljkastog kalničkog prigorja i prigorja Ivanščice,

raščlanjenog dolinama brojnih potoka s pritocima i šumama, nadmorske visine od 120 – 700

metara. Dijelom je smješteno u dolini Bednje (sjeverozapadni nizinski dio), a većim dijelom

na sjevernim i južnim padinama Kalnika te istočnom kraku Ivanščice. Prostorna struktura

karakteristična je za Hrvatsko zagorje (gorja, prigorja, pobrđa i dolinske ravni).

Tla na području LAG-a su srednje kvalitete. Pretežno laporasta podloga i vapnenci uvjetovali

su prilično ograničen razvitak plodnijeg jače podzoliranog tla, pogodnog za oraničke kulture,

a na strmim padinama i valovitim pristrancima brežuljaka prevladavaju pjeskovita ilovasta tla,

srednje do visoke kiselosti, veoma prikladna za uzgoj vinograda i voćnjaka. Iako ne postoji

kvalitetna analiza svojstava tala niti degradacijskih procesa (erozija, onečišćenja) kojima je

ono izloženo, iz laboratorijskih analiza uzoraka tala vidljiva je ugroženost tala zbog intenzivne

i nestručne gnojidbe i primjene zaštitnih sredstava u poljoprivredi. Podizanjem razine znanja

poljoprivrednika s područja LAG-a o održivoj poljoprivredi i dobroj poljoprivrednoj praksi

lokalna akcijska grupa planira i dalje pridonositi sveukupnom razvoju područja kojeg pokriva,

kao što je to i dosada radila (putem edukacija o ekološkoj poljoprivredi) u suradnji s EUVITA

Clusterom (udrugom koja obuhvaća šire područje nekoliko županija i to Varaždinsku,

Međimursku, Krapinsko-zagorsku, Koprivničko-križevačku i Virovitičko-podravsku).

Na području Kalnika nalazi se velika akumulacija izvorske pitke vode s dubine od 470 m iz

koje se opskrbljuje šire područje Križevaca te općine Kalnik, Gornja Rijeka, Sv. Petar

Orehovec i Sv. Ivan Žabno. Voda je pogodna i za moguću punionicu mineralne vode. Ostala

vodonosna područja na prostoru LAG-a su od lokalnog značaja, tj. nema većih akumulacija

podzemne pitke vode, već se javlja veći broj izvora manjeg kapaciteta. Obzirom da ispuštanje

otpadnih voda i odlaganje smeća nije u potpunosti riješeno, isto predstavlja i opasnost za

raspoložive izvore pitke vode i njenu kvalitetu.

Najveći vodotok na području LAG-a je rijeka Bednja. Kvaliteta vode rijeke Bednje je III.

kategorije, dok je propisana (poželjna) kvaliteta vode II. kategorije. Za vrijeme velikih

količina padalina (godišnje 2-4 puta), Bednja se izljeva iz svojeg korita.

Područjem LAG-a dominira umjereno kontinentalna klima karakteristična za peripanonski

rub. Klima je umjerena toplo-kišna. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C.

Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine

travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Najtopliji mjesec je

srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko 19°C, a najhladniji je siječanj sa

6

srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C i jedini je mjesec u godini čija je srednja

temperatura niža od 0°C.

1.1.3.Kulturna, povijesna i prirodna baština

Područje koje pokriva LAG ima bogatu kulturnu baštinu koja je evidentirana i zaštićena u

Registru kulturnih dobara RH koji se vodi pri Ministarstvu kulture te je klasificirana temeljem

Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Od zaštićene graditeljske baštine odnosno zaštićenih kulturnih dobara treba spomenuti:

Crkvu Sv. Martina (Općina Breznički Hum), Crkvu Sv. Trojstva i Kuriju u Čanjevu (Općina

Visoko), Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zajezdi, Kapelu Majke Božje Žalosne u

Svetom Križu, Kapelu Sv. Petar u Gotalovcu, Dvorac Patačić u Zajezdi, Stari grad Milengrad

u Zajezdi, Tradicijsku kuću sa starom gostionicom u Gotalovcu, Kuriju Pomperovac u

Pomperovcu i Tradicijsko lončarstvo kao nematerijalno kulturno dobro (Općina Budinščina),

Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, Kapelu Sv. Franje Ksaverskog u Dropkovcu,

Vlastelinski grad Mali Kalnik (registrirani i zaštićeni spomenik), Drvenu etno kuću u Etno

parku u Kostanjevcu Riječkom i Selo Kolarec kao primjer ruralnog dizajna (Općina Gornja

Rijeka), Crkvu Sv. Nikole B. u Hrašćini, Kapelu Majke Božje Žalosne, Kapelu Sv. Benedikta,

Kapelu Sv. Josipa, Pil Sv. Marka, Kuriju Belošević u Trgovišću, Dvorac Oštrićevih u

Maretiću i Mlinica Tomašković u Husincu (Općina Hrašćina), Crkvu Blažene Djevice Marije

Kraljice Svete Krunice u Remetincu (Grad Novi Marof), povijesno naselje Ruralna cjelina

Zaistovec, Crkvu Sv. Mihovila Arkanđela u Miholcu, Crkvu Sv. Petra u Sv. Petru Orehovcu,

Crkvu Sv. Antuna Padovanskog u Gušćerovcu (Općina Sveti Petar Orehovec), gotičku Crkvu

Sv. Andrije u Kamešnici, Crkvu Sv. Brcka s freskama iz 14. i 16. stoljeća, romaničku Crkvu

Sv. Martina na Igrišću s nedalekim Zavjetnim kamenom (Općina Kalnik).

Osim zakonom zaštićene graditeljske baštine, na području LAG-a nalazi se značajan broj

pojedinačnih primjera tradicijske gradnje, kulturnih spomenika, sakralnih objekata i

arheoloških nalaza koji su popisani i evidentirani od strane Ministarstva kulture, ali za koje još

nije izvršeno stručno vrednovanje i utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, da bi se i formalno

zaštitili upisom u Registar kulturnih dobara ili Rješenjem o preventivnoj zaštiti, prema

važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Od kulturnih i povijesnih spomenika vrijedi spomenuti: dvorce Bela I i Bela II, ruševine

srednjovjekovnog grada Bele zvanog Pusta Bela, ruševine srednjovjekovnog objekta

Grebengrad, utvrdu Paka, kasnobarokno-klasicistički dvorac u Novom Marofu, grad Bisag-

nekadašnji dvorac, srednjovjekovnu utvrdu Čanjevo, dvorac Erdödy-Rubido, kompleks Starog 7

Grada Veliki Kalnik, kuriju obitelji pl. Belošević u Trgovišću - vincilirska hiža, dvorac

Oštrićevih u Maretiću, Stari grad Konjščina, obnovljenu kuriju Peščeno te 12 arheoloških

lokaliteta na području Kalnika, od kojih četiri datiraju iz brončanog doba.

Na području LAG-a nalaze se prirodne vrijednosti koje su proglašene zaštićenima na temelju

važećeg Zakona o zaštiti prirode i upisane su u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Posebno značenje za ovo područje ima planina Kalnik čije je uže područje s okolnim šumama,

površine 4.200 ha, zaštićeno te je od državnog značaja, a prostire se većim dijelom na

području Koprivničko-križevačke županije. Područje planine Kalnik nalazi se u Zaštićenom

krajoliku Kalnik i spada u Natura 2000 područja, a prostire se kroz područje Općine Kalnik,

Ljubešćice i Gornje Rijeke. Na području LAG-a nalazi se i Posebni Botanički Rezervat koji je

također zaštićeni krajolik, a zauzima površinu od 5,5 ha.

1.1.4. Stanje društvene i komunalne infrastrukture

a) Komunalna infrastruktura

Cestovna infrastruktura

Područjem koje pokriva LAG prolazi nešto preko 22 km autoceste izvedene u punom profilu

koja čini dio autoceste Goričan-Varaždin-Zagreb (A4). Na području LAG-a postoje dva

priključka na autocestu i to na području Općine Breznički Hum i Grada Novog Marofa. Ostala

naselja LAG-a udaljena su najviše 20 km od najbližeg ulaza na autocestu (Breznički Hum ili

Novi Marof). Ovakva prometna povezanost predstavlja veliku prednost i također je bitan već

ostvareni preuvjet koji pridonosi daljnjem razvoju područja u svim segmentima.

Prostor LAG-a povezuje mreža od 30 pravaca županijskih cesta ukupne dužine 111,7 km te 68

dionica lokalnih cesta ukupne dužine 139,5 km. Gotovo sve županijske ceste na području

LAG-a su asfaltirane. Na području LAG-a postoji potreba za izgradnjom lokalnih

nerazvrstanih cesta kao preduvjeta za daljnji razvoj ruralnog turizma.

Cestovni promet putnika obavljaju ovlašteni koncesionari autobusnog prometa, a povezanost i

učestalost je na dovoljno visokoj razini te zadovoljava potrebe područja LAG-a .

Uspostavljenu dobru mrežu cestovne infrastrukture ne prati zadovoljavajuća tehnička

opremljenost prometnica. Dio cesta zbog svog lošeg stanja i neadekvatnih građevinsko-

tehničkih elemenata prometnica ne zadovoljavaju minimalne tehničke uvjete za svoj tip ceste

stoga su potrebni zahvati poboljšanja cestovne infrastrukturne mreže (programi rekonstrukcije

i pojačanog održavanja postojećih cesta). Isto tako, ovo područje karakterizira veliki broj

klizišta koji utječu na oštećenja cesta te ugrožavaju sigurnost lokalnog stanovništva.

8

Željeznička infrastruktura

Željeznički promet na području LAG-a odvija se na pravcu željezničke pruge Varaždin–

Zagreb i prolazi područjem Grada Novog Marofa. Pruga nije elektrificirana, a zbog

zastarjelosti tračnica i brdovite konfiguracije terena onemogućeno je postizanje većih brzina

prometovanja. Također na području LAG-a postoje nezaštićeni željeznički prijelazi. Stupanj

korištenja željezničkog prometa za prijevoz putnika i roba je nizak, i prema drugim

odredištima, a posebno je problematična direktna veza za Zagreb, te na ovom području

postoje mnoge potrebe unapređenja i razvoja infrastrukture, a koje bi doprinijele ukupnom

razvoju područja.

Zračni promet

Najbliža zračna luka nalazi se u neposrednoj blizini Varaždina. Međunarodna Zračna luka

Zagreb udaljena je oko 70 km gledajući svako pojedinačno naselje LAG-a, a do nje se najbrže

stiže autocestom A4.

Informacijsko – komunikacijska infrastruktura

Područje LAG-a u potpunosti je pokriveno poštanskim uredima i kurirskim službama za hitne

pošiljke, a za odvijanje poštanskog prometa nadležna je HP- Hrvatska pošta d.d.

Pokrivenost fiksnom telefonskom mrežom je visoka. Trenutačno se mreža na više mjesta

obnavlja, uvode se optički kablovi i digitalne centrale zbog smanjenja troškova i podizanja

kvalitete usluga. Pokrivenost Internetom je jednaka pokrivenosti telefonskom mrežom. Na

području LAG-a uvedena je ISDN i ADSL usluga. Pokrivenost mobilnim signalom je

zadovoljavajuća, osim u nekim kotlinama zbog konfiguracije terena.

Cjelokupna informacijsko- komunikacijska infrastruktura svojim kapacitetom zadovoljava sve

potrebe korisnika s područja.

Vodoopskrba, odvodnja i gospodarenje otpadom

Vodoopskrba stanovništva i gospodarstva na području LAG-a je djelomično riješena, a u

narednih nekoliko godina bit će riješena u potpunosti. Na većem djelu područja LAG-a

vodovodna mreža je lokalnog tipa, a voda se dovodi iz nekoliko izvorišta. Izvorišta lokalnih

vodovoda su neistražena i nezaštićena, a vodotehnički objekti nisu u potpunosti izgrađeni u

skladu s normativima i standardima za ovu vrstu objekata. Ne prate se kvaliteta i iskoristivost

zahvaćenih izvorišta. Manji dio područja priključeno je na magistralni vodoopskrbni sustav, a

opskrba vodom u dijelu u kojem nije izgrađena vodoopskrbna mreža provodi se individualno

(korištenje zdenaca ili lokalni vodovodi manjeg kapaciteta). U nekim naseljima postoje javni

9

bunari, a problem predstavlja činjenica da se za vrijeme intenzivnih kiša, voda može zamutiti

preko granične vrijednosti koja je postavljena standardom pitke vode.

Komunalna mreža za odvodnju te sustavi za pročišćavanje otpadnih voda na području LAG-a

nisu riješeni. Na području LAG-a većina naselja nema u potpunosti izgrađenu kanalizacijsku

mrežu osim Konjščine i Donje Konjščine. Odvodnja otpadnih voda djelomično je riješena u

naselju Novi Marof i naselju Jertovec. Odvodnja fekalnih voda u ostalim je naseljima riješena

izgradnjom septičkih jama s taložnicama koje zbog nepropisnog izvođenja često zagađuju

okolni teren. Neka od naselja imaju otvoreni sustav kanalizacije te oborinske i otpadne vode

odvode otvorenim kanalima u obližnje vodotoke. Na području LAG-a rijeka Bednja ima

velike oscilacije vodostaja i nije u potpunosti zaštićena sustavom protiv plavljenja. Kao

posljedica javlja se problem plavljenja podruma i poljoprivrednih površina kod visokih

vodostaja rijeke Bednje.

Iz svega navedenoga proizlazi da na području vodoopskrbe i odvodnje na području koje

pokriva LAG postoje velike potrebe za unapređenjem i razvojem infrastrukture.

Na području LAG-a sve su jedinice lokalne samouprave uključene u sustav skupljanja otpada.

Pojedine vrste proizvodnog neopasnog otpada (papir, staklo, metali) skupljaju i prevoze

ovlašteni skupljači do obrađivača. Zbrinjavanje opasnog otpada rješava se skupljanjem preko

ovlaštenih skupljača, dio se obrađuje u postrojenjima unutar Hrvatske (otpadna motorna ulja),

dok se ostale vrste najvećim dijelom izvoze. Tijekom proteklih godina četiri županije sjeverne

Hrvatske primarno su se orijentirale da način zbrinjavanja otpada riješe putem regionalnog

odlagališta. Trenutačno je prihvaćeno regionalno odlagalište otpada Piškornica (Koprivničko

– križevačka županija) koje još uvijek nije u funkciji.

Energetika

Na području Varaždinske županije, na rijeci Dravi, smještena su dva značajna hidroenergetska

postrojenja: HE "Varaždin" (izgrađena 1975. god.), ukupne snage 94 MW i HE "Čakovec"

ukupne snage 76 MW (izgrađena 1982. god.), što osigurava određenu energetsku sigurnost te

omogućuje lakše planiranje razvoja u pogledu izvora energije. Oba postrojenja su

višenamjenske prirode, koriste potencijal rijeke Drave za proizvodnju električne energije, ali i

štite taj prostor od poplava, poboljšavaju opskrbu vodom i odvodnju, omogućuju gravitacijsko

natapanje poljoprivrednih površina uz dovodni kanal, dok ujedno pružaju dodatne uvjete za

razvoj športa i rekreacije.

Električna energija je najzastupljeniji energent na području LAG-a. U planu je izgradnja

potrebnih kapitalnih elektroopskrbnih objekata za prelazak na napajanje samo preko sustava

10

110/20 kV kako bi se omogućilo kvalitetno, ekonomično i sigurno napajanje svih potrošača.

Područje je opskrbljeno električnom energijom, ali zbog dotrajalosti vodova i instalacija u

nekim dijelovima dolazi do padova napona. Iz tog je razloga potrebna rekonstrukcija većeg

dijela postojeće električne mreže i izgradnja niza trafostanica u nekim područjima.

Zemni plin kao energent slabo je zastupljen na području LAG-a. Veliki dio područja LAG-a

nije plinificiran.

Tekuća goriva kao glavni energent koriste se za promet vozila u cestovnom i željezničkom

prometu te u manjoj mjeri kao gorivo u domaćinstvima. Zbog nedostatka plinovoda većina

domaćinstava za zagrijavanje kao energent koristi tekuća ili kruta goriva tako da je

najznačajniji energent na području LAG-a za zagrijavanje domaćinstava kruto gorivo (ugljen i

drvo) te loživo ulje.

Obnovljivi izvori energije se na području LAG-a ne koriste u dovoljnoj mjeri, dok su

mogućnosti povećanja energetske učinkovitosti velike. Trenutno pet osnovnih škola zagrijava

vodu solarnom energijom, neke tvrtke koriste tehnološku paru za zagrijavanje postrojenja, dok

drvna industrija koristi dio otpadnog materijala za zagrijavanje postrojenja. Bioplin dobiven

od komunalnog i industrijskog otpada na području LAG-a prepoznat je kao energent, ali se ne

koristi u mjeri koja bi ga činila značajnijim energetskim izvorom. Energija dobivena snagom

vjetra se na području ne koristi.

b) Društvena infrastruktura

Kulturna infrastruktura

Najveća koncentracija kulturnih objekata na području LAG-a nalazi se na području Grada

Novog Marofa: Kulturni centar „Ivan Rabuzin“ Novi Marof u kojem je smještena Gradska

knjižnica i čitaonica Novi Marof te tri galerije u ostalim naseljima. Također u većini mjesta

na području Grada Novog Marofa postoje društveni domovi u kojima se prostorije koriste za

društvena okupljanja, sastanke udruga, sportskih i vatrogasnih društava, vijeća mjesnih

odbora i kao izložbeni prostor. U ostalim općinama na području LAG-a potrebno je spomenuti

Dom kulture u općini Budinščina te knjižnicu „Sidonije Rubido Erdody“ u općini Gornja

Rijeka.

Zdravstvo i socijalna skrb

11

Na području LAG – a nalazi se Dom zdravlja Varaždinske županije - Ispostava Novi Marof,

Dom zdravlja Zlatar, Dom zdravlja Križevci, Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi

Marof, 10 ordinacija opće medicine, Ghetaldus optika, pedijatrijske ordinacije i više

stomatoloških ordinacija. Te institucije pružaju usluge stanovništvu iz osnovne (primarne) i iz

specijalističko – konzilijarne zdravstvene zaštite dok uslugu opskrbe lijekovima pružaju

ljekarne. Sve nabrojene zdravstvene institucije nastoje stvoriti odgovarajuće uvjete za rad, a

posebnu pažnju posvećuju kvaliteti zdravstvenih usluga, pružanju brže i efikasnije

zdravstvene zaštite, približavanje zdravstvene zaštite stanovništvu, opremanju službi

odgovarajućom opremom i njenim potpunijim korištenjem te edukativnom radu vlastitog

stručnog kadra.

U sastavu socijalne skrbi na području LAG-a djeluje Centar za socijalnu skrb Novi Marof.

Centar pokriva područje Grada Novog Marofa i Varaždinskih Toplica te općine Ljubešćica,

Breznički Hum, Breznica i Visoko s pripadajućim naseljima. Ostala naselja na području LAG-

a za takvu vrstu usluge odlaze u Križevce, Koprivnicu ili Krapinu.

Iako nedostatne, sve aktivne službe na području pružaju kvalitetnu skrb i njegu osoba starije

životne dobi, no iako na području LAG-a ne postoji dom za starije i nemoćne osobe, postoji

oko dvadesetak udomiteljskih obitelji i to mahom srodničkih.

U pojedinim općinama provodi se Projekt „Geronto domaćica“ koja brine o 20-ak starih i

nemoćnih osoba s područja općina.

1.2. Gospodarske značajke područja

Gospodarske značajke područja promatraju se kroz glavne gospodarske djelatnosti, stanje

gospodarstva i tržište radne snage.

1.2.1.Glavne gospodarske djelatnosti

Glavne gospodarske djelatnosti zastupljene na području LAG-a gdje se zapošljava najveći

broj stanovnika su s područja poljoprivrede i šumarstva, prerađivačke industrije i trgovine na

malo i veliko. Uz gospodarstvo znatan udio u ukupnom broju zaposlenih imaju društvene

djelatnosti iz područja obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi. No, najznačajnija područja

djelatnosti koja se u daljnjem tekstu obrađuju od posebnog su značaja i za daljnji razvoj

područja koje pokriva LAG, a to su obrtništvo, poljoprivreda, šumarstvo i turizam.

12

Tablica 1: Zaposleni u pravnim osobama po djelatnostima u 2008.

Izvor: Zaposleni u pravnim osobama po djelatnostima 2008. (DZS), Zaposleni prema djelatnostima i po spolu u 2008. konačni podaci (DZS); članice LAG-a

A C D E F G H I J K L M N OJL

S

Poljo

priv

reda

i š

umar

stvo

Rud

arst

vo

Prer

ađiv

ačka

indu

strij

a

Ops

krba

el.

ener

gijo

m,

plin

om, v

odom

Gra

đevi

nars

tvo

Trgo

vina

na

velik

o i m

alo

Hot

eli i

re

stor

ani

Prije

voz,

sk

ladi

šten

jei v

eze

Fina

ncijs

kopo

slov

anje

Posl

ovan

jene

kret

nina

ma

Javn

a up

rava

Obr

azov

anje

Zdra

vstv

o i

soc.

skr

b

Ost

ale

druš

tv.

I soc

ijal.

uslu

ge

Uku

pno

Breznica 0 0 55 0 36 8 0 5 0 0 1 24 5 0 134

Breznički Hum 1 0 139 0 2 39 0 4 0 0 2 26 0 0 213

Budinščina 0 0 106 0 8 27 2 18 0 13 4 40 59 2 279

Gornja Rijeka 4 0 1 0 0 5 3 3 0 0 3 34 3 0 56

Hrašćina

Kalnik 3 0 14 0 4 7 5 3 0 3 6 22 2 0 69

Konjščina 473 2 537 136 90 106 45 77 13 32 84 83 64 42 1784

Ljubešćica 4 100 51 0 47 6 3 5 0 0 2 25 0 0 243

Novi Marof 0 16 1.204 42 73 585 22 51 33 67 147 178 322 43 2.783

Sv. Petar 52 0 11 0 0 27 6 16 0 0 6 51 10 0 179

Visoko 2 0 73 0 14 23 0 1 0 0 1 23 0 0 137

Ukupno 539 118 2.191 178 274 833 86 183 46 115 256 506 465 87 5.877

% zaposlenih po djelatnostima u LAG-u 9,17% 2,01% 37,3% 3,03% 4,66% 14,17% 1,46% 3,11% 0,8% 1,96% 4,35% 8,6% 7,9% 1,48% 100

RH 28.701 8.828 258.939 26.849 106.427 224.256 50.327 81.988 36.685 92.967 106.542 100.394 81.389 47.797 1.252.089

% zaposlenih po djelatnostima u RH 2,3% 0,7% 20,7% 2,1% 8,5% 18% 4,0% 6,5% 2,9% 7,4% 8,5% 8,0% 6,5% 3,9% 100

Zaposleni po djelatnostima u LAG-u pokazuju odstupanja od prosjeka RH. Od ukupnog broja

zaposlenih u rudarstvu ih je 2,01% što je gotovo tri puta više od hrvatskog prosjeka. Od

ukupnog broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji je zaposleno njih 37,3% što je gotovo

dvostruko više od hrvatskog prosjeka. Djelatnost obrazovanja pokazuje 0,6 indeksna poena

viši broj zaposlenih u odnosu na hrvatski prosjek, a djelatnost zdravstva i socijalne skrbi 1,4

indeksna poena viši broj zaposlenih u odnosu na hrvatski prosjek. Djelatnost poljoprivrede i

šumarstva, rudarstva, prerađivačke industrije i opskrbe električnom energijom plinom i

vodom pokazuju više indeksne poene u odnosu na hrvatski prosjek. U preostalim

djelatnostima broj zaposlenih je niži od hrvatskih prosjeka, a radi se uglavnom o različitim

vrstama usluga što ukazuje na daljnje mogućnosti razvoja, jer su tercijarne djelatnosti glavni

faktori zaposlenosti i društveno-ekonomske transformacije društva.

Prema podacima Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije, u općini Sv. Petar

Orehovec je 2008. godine bilo je registrirano 19 obrta, u Općini Kalnik 5, a u Gornjoj Rijeci

15 obrtnika.

Prema podacima Obrtničke komore Varaždinske županije, Udruženje hrvatskih obrtnika Novi

Marof, kojem teritorijalno pripadaju promatrane općine (Breznica, Breznički Hum,

Ljubeščica, Visoko) i sam Grad Novi Marof, 2008. godine je okupljalo 520 obrtnika od kojih

je najveći broj, 39% njih, proizvodnih obrta uključujući građevinarstvo.

Općina Budinščina teritorijalno pripada Udruženju obrtnika Zlatar Obrtničke komore

Krapinsko-zagorske županije. Udruženje okuplja 519 obrtnika s područja grada Zlatara i

općina Budinščina, Hraščina Trgovišće, Konjščina, Lobor, Mače, Mihovljan, Novi Golubovec

i Zlatar Bistrica, što je nešto manje od 16% obrtnika s područja Krapinsko-zagorske županije.

Tablica 2. Broj obrtnika po županijama, općinama i gradu/godine

Županija / Općina Broj obrtnika2006. godina 2007. godina 2008. godina

Koprivničko-križevačka 3.369 3.369 3.292Gornja Rijeka 16 16 15Kalnik 9 7 5Sv. Petar Orehovac 24 21 19Varaždinska 3.395 3.391 3.278Breznica 34 33 33Breznički Hum 23 22 21Ljubešćica 40 46 48Novi Marof 288 292 282Visoko 22 23 24Krapinsko-zagorska 1.862 1.779 1.671Budinščina 37 40 39Hrašćina - - -Konjščina 66 69 71

Izvor: Županijske obrtničke komore, Udruženja hrvatskih obrtnika

Primjetne oscilacije u broju obrtnika po promatranim općinama i gradovima i pad broja

registriranih obrtnika rezultat su ujedno i loših pokazatelja općenito u gospodarstvu RH. Kako

mnoge zahtjeve poslovanja obrtnici nisu u mogućnosti adekvatno i brzo ispuniti, područje je

to na kojem je i kroz projekte potrebno dodatno raditi i razvijati ih.

Poljoprivredna proizvodnja značajna je grana gospodarstva na području LAG-a. Ukupno

poljoprivredno zemljište obuhvaća površinu od 14.135,57 ha, od čega udio oranica i vrtova

iznosi 65,20% (9.214,01ha), udio livada iznosi 26,1% (3.691,70ha), dok udio ostalog

zemljišta (voćnjaci, vinogradi, plantaže i rasadnici) iznosi 9,15% (1.294,60ha). Površine

zasađene vinogradima iznose 953,56 ha ili 6,74% u odnosu na ukupno raspoloživo

poljoprivredno zemljište na području LAG-a, dok površine pod voćnjacima iznose 2,2%

ukupnog poljoprivrednog zemljišta.

Područje LAG-a tradicionalno je poljoprivredni ruralni kraj koji je, unatoč problemu

usitnjenog posjeda, pogodan za bavljenje stočarskom, povrtlarskom, voćarskom i

vinogradarskom proizvodnjom. Na području LAG-a postoje preduvjeti za pčelarstvo i

proizvodnju meda, uzgoj slatkovodne ribe i bavljenje cvjećarstvom, a zbog velikih površina

pokrivenih šumama pruža se mogućnost i za proizvodnju drvne mase. Imajući na raspolaganju

razne prirodne resurse i potencijale, na području LAG-a će i dalje razvijati poljoprivredna

proizvodnja područja te će se kroz razvoj i ulaganja nastojati i umanjiti razlike u površinama

neobrađenog poljoprivrednog zemljišta koje se javljaju između područja općina LAG-a

Varaždinske županije, koja ima više od jedne petine poljoprivrednih površina, i Krapinsko-

zagorske te dijela Koprivničko-križevačke, koje imaju znatno manji udio.

Značajniji poljoprivredni proizvođači na području LAG-a su: OPG „Jakopović“ s ekološkim

uzgojem ljekovite biljke matičnjaka i proizvodnjom palete proizvoda organske kozmetike,

delikatesa i uporabnih suvenira poznatih pod nazivom „Kuća Magične Trave“; OPG „Takač“

s uzgojem bundeva i proizvodnjom bučinog ulja te voćnih likera i rakija; Vinarija „Šafran“ s

višestoljetnom obiteljskom tradicijom uzgoja vinove loze i proizvodnje vina; OPG „Tukša“ s

proizvodnjom autohtonih sorti voća i povrća potkalničkog kraja, a čije plodove prerađuju u

domaće proizvode po tradicionalnoj recepturi; OPG Rudolf Žugec s proizvodnjom kupinovog

vina i vina od malina te turistički atraktivnom ponudom poput posjete plantaži i samoberbe

uzgajanog voća; Vinarija „Bolfan“ s poznatom proizvodnjom visokokvalitetnog vina i

bogatom gastronomskom ponudom; Kalnički proizvodi d.o.o. s proizvodnjom autohtonog

„Kalničkog sira“ te proizvodnjom kvalitetnog vina; Prigorje ugostiteljstvo d.o.o.-

planinarski dom s restoranom i uslugom smještaja u prekrasnoj kalničkoj prirodi u blizini

utvrde Stari grad; Tomašić proizvodnja d.o.o. s proizvodnjom i prodajom bučinog ulja te

uslugom branja, pranja i sušenja bundeva; OPG „GLOG“ koje se bavi pčelarstvom i

proizvodnjom meda no i proizvodnjom kozmetike na bazi proizvoda pčelarstva poznatom na

tržištu pod nazivom „Beeven kozmetika“; OPG Pčelarstvo Žugec s proizvodnjom pčelinjih

proizvoda te bučinog ulja tikve golice, a i proizvodnjom unikatnih svijeća od pčelinjeg voska

te proizvodnjom i prodajom sušenog voća u BIO sušari; OPG Danijela Matoić koje se bavi

stočarstvom, svinjogojstvom i proizvodnjom autohtonih i tradicijskih sireva te OPG Sakač

koje se također bavi stočarstvom te je poznato kao prvo poljoprivredno gospodarstvo u

Varaždinskoj županiji koje je na svojoj farmi u ponudu uvrstilo i mljekomat.

Kako je iz prethodnog odlomka vidljivo da na području LAG-a već postoje značajni i

renomirani poljoprivredni proizvođači, isti bi se mogli smatrati i biti pokretači daljnjeg

razvoja područja u skladu s ovom strategijom.

Šume su po veličini i po višestrukim privrednim i ostalim funkcijama vrlo važan prirodni

resurs šireg područja Kalnika i Ivanščice. Veliki dio šumskih površina na masivu Kalnik i na

području koje mu gravitira ujedno su i lovne površine. Prema obujmu i kvaliteti šumskog

fonda šumarstvo na području predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost. Relativno velike

površine pod šumama (30-60%, ovisno o predjelu), s kvalitetnim šumskim sastojinama

(hrastove i bukove šume), kvalitetna su resursna osnova za drvnu i drvno-prerađivačku

industriju. Ukupno je na području LAG-a 5.339,81 ha korištenih šumskih površina od strane

privatnih vlasnika, dok državnim šumama gospodare Hrvatske šume s tradicijom planskog i

uglavnom kvalitetnog gospodarenja. Obzirom da su šume u privatnom vlasništvu usitnjene i

devastirane, potrebno je izvršiti njihovu inventarizaciju, a provedbom ove strategije LAG će

nastojati podići razinu znanja privatnih šumovlasnika o ekološki svjesnom gospodarenju

šumama.

Turizam je važna grana za ukupnu promociju cijelog područja LAG-a, te promociju njegovih

potencijala i tradicionalnih proizvoda. Kako područje LAG-a obiluje svim osnovnim

prirodnim preduvjetima za razvoj turizma (prirodna i kulturna baština, povijesni spomenici,

tradicionalna arhitektura, manifestacije, vodna dobra za sport, ribolov i rekreaciju na vodi,

lovna područja) te pozitivnom poduzetničkom klimom, provedbom ove strategije moguće je

područje LAG-a oplemeniti te učiniti još interesantnijim turistima i to kroz unapređenje

turističke djelatnosti osiguravanjem potporne turističke infrastrukture za razvoj i proširenje

ponude ugostiteljskih i smještajnih objekata, te širenje ponude autohtonih, specifičnih i

tradicionalnih proizvoda ovog kraja. Iako je dobra prometna povezanost i područje LAG-a je

turistima lako dostupno, trenutno ukupna turistička ponuda prostora LAG-a ne zadovoljava

zahtjeve tržišta, nedostatni su smještajni kapaciteti, pa kao destinacija nije privlačan za duži

boravak turista. Smještajni i ugostiteljski kapaciteti na području LAG-a dostupni su u svega

nešto više od 20 objekata. Turističku ponudu na području LAG-a potrebno je modernizirati i

to od smještajnih kapaciteta, poput hotela, pansiona, soba za iznajmljivanje, planinarskih

domova i gastronomske ponude do marketinga. Postojeće atraktivne lokacije potrebno je

adekvatno urediti i obilježiti, te uspostaviti ugostiteljske objekte šireg asortimana ponude.

1.2.2.Stanje gospodarstva

Bruto društveni proizvod po stanovniku za Varaždinsku županiju u 2006. godini iznosio je

7.552 eura što je ispod prosjeka RH (85,7% prosjeka RH), za Krapinsko-zagorsku županiju u

iznosio je 6.345 eura što je ispod prosjeka RH (72,0% prosjeka RH) te za Koprivničko-

križevačku županiju 8.386 eura što je ispod prosjeka RH (95,2% prosjeka RH), ali najbolje u

promatranoj skupini.

Sve tri županije najveći dio bruto dodane vrijednosti ostvaruju iz prerađivačke industrije, ali

variraju udjeli u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednosti. Također, u sve tri županije

najmanji udio u bruto dodanoj vrijednosti ostvaruje se u gospodarskoj grani H – hoteli i

restorani, što ukazuje na nedovoljno iskorištene turističke potencijale i na potrebu daljnjeg

ulaganja i razvoja turizma.

Tablica 3: Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika 2008. godine (iznosi: u mil. kuna)

Naziv županije i Neto dobit

grada/općine

Ukupni prihod Dobit nakon poreza

Gubitak nakon poreza Neto dobit

Iznos Udio Iznos Udio Iznos Udio Iznos UdioRepublika Hrvatska 709.827 100,0 36.558 100,0 17.517 100,0 17.230 100,0 Varaždinska 23.367 3,3 894 2,4 255 1,5 638 3,7 Breznica 127 4,8 0,2 4,7

Breznički Hum 108 0,5 7,7 -7,3

Ljubeščica 109 17,5 0,3 17,2

Novi Marof 1.203 47,5 2,6 45

Visoko 31 0,4 0,2 0,3Krapinsko-zagorska 11.249 1,6 525 1,4 260 1,5 265 1,5 Budinščina 31 0,4 0,5 -0,078

Hrašćina 12,5 0,4 0,02 0,4

Konjščina 367 4,5 0,3 4,2Koprivničko-križevačka 10.652 1,6 306 0,8 99 0,8 206 0,8 Gornja Rijeka 15,9 0,5 0,05 0,4

Kalnik 3,6 0,04 0,08 -0,04

Sveti Petar Orehovac 113,4 3,7 0,2 3,5Izvor: FINA, Zagreb, 2009.

Prema podacima FINA-e, 2008. godine na području LAG-a poslovalo je 5.381 poduzetnika sa

77.094 zaposlene osobe. Najveći ukupni prihod ostvario je Grad Novi Marof u Varaždinskoj

županiji (1.203.000.000 kn), a najmanji općina Kalnik u Koprivničko-križevačkoj županiji

(3.600.000 kn). Najveću dobit razdoblja ostvario je također Grad Novi Marof, a najveći

gubitak općina Breznički Hum.

Tablica 4: Prosječno isplaćene plaće po županijama 2008. godine

ŽupanijaPROSJEČNA ISPLAĆENA PLAĆA u kn

srpanj 2008.BRUTO NETO Udio neto Ž/RH

KRAPINSKO-ZAGORSKA 5.723 4.121 81,4Budinščina 4.521 3.385 66,9Hrašćina 4.322 3.264 64,5Konjščina 5.749 4.166 82,3VARAŽDINSKA 5.854 4.170 82,4Breznica 5.810 4.216 83,3Breznički Hum 6.000 4.265 84,2Ljubešćica 6.692 4.758 94Novi Marof 3.841 2.915 57,6Visoko 4.213 3.141 62KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 6.508 4.607 91,0Gornja Rijeka 3.603 2.725 53,8Kalnik 3.693 2.797 55,3Sveti Petar Orehovec 4.787 3.518 69,5UKUPNO HRVATSKA 7.314 5.063 100

Izvor: FINA, Informacija o isplatama plaća i naknada vezanih uz radni odnos u studenom 2008. godine

Prosječna neto isplaćena plaća zaposlenika je u 2007. godini iznosila 3.193 kn što predstavlja

povećanje od 16,7%. Pozitivni trend se nastavio i u 2008. godini pa je došlo do povećanja

neto plaća na 3.385 kn što predstavlja povećanje od 6% u odnosu na 2007. Svi navedeni

rezultati su niži od hrvatskog prosjeka. Neto isplaćene plaće najbliže hrvatskom prosjeku

isplaćene su na području Općine Ljubešćica u Varaždinskoj županiji i iznose 4.758 kn ili 94%

hrvatskog prosjeka. Promatrane općine i grad zaostaju i u odnosu na županijske prosjeke.

U vanjsko-trgovinskoj razmjeni od županija s područja LAG-a najveći udio u ukupnom

izvozu RH ostvaruje Varaždinska županija (oko 6,5% zadnjih pet godina). Krapinsko-

zagorska županija u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluje s oko 3% (prosjek zadnjih pet

godina), a Koprivničko-križevačka s oko 2% (prosjek zadnjih pet godina). Ipak, ostvareni

rezultati još uvijek daleko nadmašuju hrvatski prosjek. Pokrivenost izvoza uvozom u

Republici Hrvatskoj zadnjih pet godina se kreće oko 48%, dakle manje od polovice uvoza je

pokriveno izvozom.

U Krapinsko-zagorskoj županiji osnovana je 21 poslovno/poduzetnička zona s ukupnom

površinom od 5.552.000 m². Na području Koprivničko-križevačke županije osnovano je 10

poduzetničkih/poslovnih zona ukupne površine 2.520.800 m². Na području Varaždinske

županije postoji 12 poslovnih/poduzetničkih i jedna slobodna zona ukupne površine 5.949.100

m².

Sve tri županije i pripadajuće jedinice lokalne samouprave nastoje privući ulagače nizom

pogodnosti: niskom cijenom otkupa zemljišta, oslobađanjem investitora od plaćanja

komunalnog doprinosa, osiguravanjem priključaka na infrastrukturu, poticajima za

zapošljavanje, subvencioniranjem kamatnih stopa za poduzetničke kredite (mikrokreditiranje

i sl. programi) i dr.

Poduzetničke potporne institucije na području LAG-a čine gospodarske komore, obrtničke

komore i njihova udruženja, odbori, sekcije i cehovi, regionalne razvojne agencije,

garancijske agencije, poduzetnički inkubatori, klasteri, poduzetničke, poslovne i slobodne

zone, tehnološki centri i sl. U svim županijama djeluju gospodarske i obrtničke komore koje

rade na razvoju gospodarstva, poduzetništva i obrtništva. Bave se zastupanjem, usklađivanjem

i zaštitom interesa hrvatskog gospodarstva i unapređenjem poslovanja svojih članica te na

afirmaciji hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu.

1.2.3.Tržište radne snage

Ukupan broj radno sposobnog stanovništva (od 15 do 64 godine) u navedenim općinama i

Gradu Novom Marofu prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, je 23.938 osoba. Udio

radno sposobnog stanovništva u ukupnom stanovništvu je 66,9%, a gotovo polovica otpada na

žensku radno sposobnu populaciju.

Tablica 5: Stanovništvo prema radnoj sposobnosti i spolu po gradu/općinama

Broj stanovnik

a

Broj ženskog

stanovništva

Radno sposobno

stanovništvo ukupno

Radno sposobn

e žene

Udio radno sposobnog stanovništva

u u %

Udio radno spodobnih

žena uaktivnom

stanovništvu u %

Novi Marof 13.246 6.719 9.082 4.384 68,6 48,3Breznica 2.200 1.114 1.452 688 66,0 47,4Breznički Hum 1.356 723 873 426 64,4 48,8Ljubešćica 1.858 957 1.262 608 67,9 48,2Visoko 1.518 793 993 477 65,4 48,0Budinščina 2.503 1.250 1.645 759 65,7 46,1Hrašćina 1.617 840 1.037 478 64,1 46,1Konjščina 3.790 1.985 2.536 1.257 66,9 49,6Gornja Rijeka 1.779 898 1.105 520 62,1 47,1Kalnik 1.351 675 912 443 67,5 48,6Orehovec 4.583 2.368 3.041 1.462 66,4 48,1UKUPNO 35.801 18.322 23.938 11.502 66,9 48,1Izvor: DZS, Stanovništvo prema aktivnosti i spolu, po gradovima/općinama, Popis 2011.

Na području LAG-a PRIZAG ima ukupno 12.745 nezaposlenih osoba, od čega su čak 7.341 žene, odnosno 57,6%. Najviše nezaposlenih osoba je sa završenom srednjom školom do 3 godine, ukupno 4.812 osoba ili 37,76%. U Gradu Novom Marofu ima najviše nezaposlenih (437), a u općini Breznički Hum najmanje (43).

Tablica 6: Podaci o nezaposlenosti u 2009. godini

Izvor: HZZ bilteni; lipanj 2009.

OPĆINA

UKUPNOBez škole i nezavršena

osnovna školaOsnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za

KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u

trajanju 4 i više godina

Gimnazija

Viša škola, I.stupanj fakulteta i

stručni studij

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

Ukupno Žena Ukup

no Žena Ukupno Žena Ukup

no Žena Ukupno Žena Ukup

no Žena Ukupno Žena Ukup

no Žena

Breznica 52 32 3 18 12 22 14 5 3 1 1 2 2 1Breznički Hum 43 23 2 1 10 3 21 12 5 5 2 1 1 2 1Ljubešćica 51 28 6 1 10 4 25 16 4 1 3 3 3 3Novi Marof 437 241 19 2 70 41 238 123 84 55 5 3 12 9 9 8Visoko 49 27 6 3 12 6 17 9 13 8 1 1UKUPNO VŽ 7.778 4.317 664 285 1.891 1.154 2.959 1.467 1.580 989 197 120 249 163 238 139

Kalnik - - - - - - - - - - - - - - - -Sveti Petar Orehovec - - - - - - - - - - - - - - - -

Gornja Rijeka - - - - - - - - - - - - - - - -UKUPNO KKŽ - - - - - - - - - - - - - - - -Budinščina 67 35 8 1 11 7 26 12 20 13 - - 2 2 - -Hranšćina - - - - - - - - - - - - - - - -Konjščina 139 89 10 9 36 26 49 25 34 23 1 1 5 4 4 1UKUPNO KZŽ 4.967 3.024 462 197 1.393 943 1.853 1.024 964 662 103 74 109 73 83 51

1.3. Demografske i socijalne značajke područja

Demografske značajke prikazane su kroz obilježja stanovništva iz popisa 2011. godine, dok

socijalne značajke obuhvaćaju stanje u školstvu i kulturi na području LAG-a.

1.3.1.Broj i gustoća stanovnika

Područje LAG-a PRIZAG obuhvaća prostor od 510,81 km2 i naseljava ga 35.801 stanovnik,

sukladno Popisu iz 2011. godine. Čine ga 148 naselja, od kojih je najveće naselje Novi Marof

s 1.956 stanovnika. Na području LAG-a prevladavaju naselja do 1.000 stanovnika (izuzetak

su naselja Novi Marof, Remetinec, Konjšćina i Ljubešćica koja imaju više od 1.000

stanovnika). Prosječna gustoća naseljenosti područja iznosi 70,1 st/km2, a najgušće je naseljen

Grad Novi Marof, dok je najmanja gustoća naseljenosti u općini Budinščina.

Obzirom da je prosječna veličina naselja prema broju stanovnika 242 stanovnika, područje

LAG-a svrstavamo u područje malih naselja i disperzirane naseljenosti (što je posljedica

geografskih obilježja i demografskih kretanja cijelog područja).

Tablica 7: Broj stanovnika i gustoća naseljenosti

Općina/Grad Površina

km2Broj

stanovnikaGustoća

naseljenosti st/km2

1. Breznica 34 2.200 64,72. Breznički Hum 26 1.356 52,23. Budinščina 56 2.503 44,74. Gornja Rijeka 32,72 1.779 54,45. Hrašćina 27.2 1.617 59,56. Kalnik 26,34 1.351 51,37. Konjščina 45 3.790 84,28. Ljubešćica 35,56 1.858 52,39. Novi Marof 111,75 13.246 118,510. Sveti Petar Orehovec 91,05 4.583 50,311. Visoko 25,19 1.518 60,3

UKUPNO 510,81 35.801 70,1Izvor: DZS i članice LAG-a, Popis stanovništva 2011.

1.3.2.Demografska kretanja

Analizirajući demografske pravce koji su se odvijali na ovom području uočava se trend

opadanja broja stanovnika u svim općinama na području LAG-a, kako je prikazano u Grafu 1.

Sve općine i grad bilježe smanjenje broja stanovnika unazad 30 godina.

Grafički prikaz 1: Kretanja broja stanovnika po općinama/gradu

Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih jedan je od pokazatelja negativnih

demografskih trendova odnosno smanjenja broja stanovnika i ruralne depopulacije područja te

posljedica negativnog prirodnog prirasta koji karakterizira i većinu područja Hrvatske.

Isto tako, stanovništvo na području LAG-a prema demografskim karakteristikama pripada

starom tipu populacije, odnosno 77,7% stanovništva je starije od 20 godina, dok je u starosnoj

skupini do 19 godina starosti, samo 22,3% populacije. Stanovništvo na području LAG-a je

prema udjelu aktivnog stanovništva na razini prosjeka Republike Hrvatske (67,1%), dok je

ukupna aktivnost ženskog stanovništva nešto niža od prosjeka (50,0% za RH). Udio ženskog

u aktivnom stanovništvu nije proporcionalan te je niži u odnosu na udio ženskog u ukupnom

stanovništvu (51,2%).

1.3.3.Obrazovna struktura stanovništva

Prema podacima Popisa stanovništva iz 2001. godine, analiza obrazovne strukture ukazuje da:

• 32% stanovnika je bez završenog osnovnog stupnja obrazovanja

• 29,7% stanovnika ima završen osnovni stupanj obrazovanja

• 34,6% stanovnika ima završen srednji stupanj obrazovanja

• 4,1% stanovnika ima završen viši ili visoki stupanj obrazovanja.

U usporedbi s podacima na razini RH, zamjetan je vrlo nizak stupanj osoba s višim i visokim

stupnjem obrazovanja (prosjek RH je 12%), a da prevladava stanovništvo sa završenim

osnovnim i srednjim stupnjem obrazovanjem. Obrazovna struktura prema spolu pokazuje

nepovoljan položaj ženskog stanovništva čije je obrazovanje niže (s niskim stupnjem

završenog obrazovanja ili bez ikakve naobrazbe) te je u nepovoljnijem položaju na tržištu

rada u odnosu na muški dio populacije.

Tablica 8: Stanovništvo starije od 15 godina, prema spolu i stručnoj spremi

Završena škola Muškarci Žene UkupnoBez škole 150 394 5441-3 razreda OŠ 509 1.283 1.7924-7 razreda OŠ 2.532 3.613 6.145Osnovna Škola 3.624 4.333 7.957Srednja škola 5.735 3.557 9.292Viša škola 207 220 427Visoka škola 275 254 529Magisterij 6 4 10Doktorat 2 0 2Nepoznato 61 74 135Ukupno 13.101 13.732 26.833

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001.

1.3.4.Školstvo i kultura

Područje LAG-a ima slabo razvijenu mrežu ustanova za predškolski odgoj, svega pet dječjih

vrtića djeluje na području kojeg pokriva. Za ruralno područje, zbog veličine domaćinstava,

niske platežne moći te tradicionalizma, karakteristično je da brigu o djeci predškolske dobi

preuzimaju članovi obitelji (bake), dok je u ostalim djelovima s velikim potrebama

organizirana skrb u vrtićima. Za budućnost se predviđa da će biti potrebno osigurati dodatne

prostore za predškolski odgoj, izgradnjom novih vrtića te uvođenjem novih predškolskih

programa.

Na području LAG-a dobro je razvijen sustav osnovnog obrazovanja, svaka općina ima barem

jednu ustanovu. Sveukupno na području postoje 22 ustanove za osnovno obrazovanje i gotovo

sve imaju zadovoljavajuću potpornu infrastrukturu i kvalificirane ljudske resurse.

Na području LAG-a od početka školske godine 2007/2008 u Novom Marofu počelo je s

radom srednjoškolsko odjeljenje Gospodarske škole iz Varaždina, a otvoreno je i područno

odjeljenje Gimnazije Varaždin. No, područje LAG-a okruženo je s velikim srednjoškolskim

centrima (Zagreb, Varaždin, Križevci i Zlatar) koji zadovoljavaju potrebe stanovništva za

srednjoškolskim obrazovanjem.

Na području LAG-a ne djeluje niti jedna ustanova za viši ili visoki stupanj obrazovanja, ali

kako je područje kojim je LAG okružen (Zagreb, Križevci i Varaždin) bogat i s ustanovama

za viši ili visoki stupanj obrazovanja, iste su zbog blizine i dobre prometne povezanosti

stanovnicima lako dostupne.

Na području LAG-a osnovane su ukupno 252 organizacije civilnog društva različitog

djelokruga: tehničke udruge, sportske, gospodarske, kulturne, socijalne, humanitarne,

ekološke, zdravstvene, znanstvene, udruge za okupljanje djece, mladeži i obitelji, udruge

proizašle iz Domovinskog rata, udruge za okupljanje žena te ostale udruge. Navedene

organizacije broje oko 12.500 članova, od čega je oko 6.300 aktivnih, a što u prosjeku čini

50% ukupnog broja. Udruge na području LAG-a cijelu ili najveći dio financijske potpore za

svoje djelovanje ostvaruju iz proračuna grada ili općine, ovisno o mjestu djelovanja.

Motivacija udruga da budu pokretač promjena i jedan od čimbenika poboljšanja kvalitete

života na području LAG-a postoji, ali nedostaje znanja i inovativnosti samih članova da

pronađu načine financiranja za realizaciju planiranih aktivnosti. Obzirom da je djelomični

uzrok tome i loša ekonomska situacija stanovnika, realizacijom ove strategije razvoja moguće

je podići potrebnu razinu znanja te osigurati potrebna sredstva, a sve s ciljem razvoja područja

LAG-a.

Na području LAG-a održavaju se manifestacije koje pridonose kulturnoj i turističkoj ponudi

područja i značajne su za očuvanje bogate kulturne i prirodne baštine, očuvanje i promociju

starih sportova i zanata, podizanje kvalitete i obogaćivanje turističke ponude (Dani Općina,

Ljubeški sejem, Etno Ljubeščica, Dani plemstva Gornja Rijeka, Kostanjevačka kestenijada,

Šljivarijada, Antunovo v Marofu, Dani hmelja…).

2. SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI PODRUČJA

SWOT analiza (Strenghts, Weaknesses, Opportunities and Threats) predstavljena u ovom

poglavlju rezultat je analiza stanja na području kojeg pokriva LAG PRIZAG. Napravljena

analiza posebno ističe raspoložive bogate prirodne resurse područja LAG-a koje su pogodne

za daljnji razvoj najzastupljenih djelatnosti na području, a to su poljoprivreda i šumarstvo, ali

također uz prirodne resurse ističe i bogatu kulturnu baštinu te razvijen poduzetnički duh, a što

sve zajedno čini osnovne preduvjete za razvoj svih oblika turizma, a posebice ruralnog

turizma. Analiza je također pokazala i značajne nedostatke područja te ograničavajuće faktore

njegova daljnjeg razvoja, od nedostatka educiranih ljudskih resursa i nedovoljne razine znanja

u specifičnim područjima, do nedovoljne i neadekvatne infrastrukture i ostalog.

SNAGE SLABOSTI

STANOVNIŠTVO, PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ, INFRASTRUKTURA

• povoljan geoprometni položaj• povoljan geografski položaj (pokriva tri županije)

• depopulacija pojedinih područja (negativni demografski procesi u ruralnim dijelovima)

• visoki ljudski potencijal (radišnost i gostoljubivost)

• bogata kulturna i povijesna baština• očuvan i nezagađen okoliš• zajednička povijest i tradicija kulturne baštine

(utvrde, dvorci, vinogradarstvo)• dobro razvijena telekomunikacijska, energetska i

informacijsko-komunikacijska infrastruktura• velike vodene rezerve pitke vode• visoki potencijal za proizvodnju energije iz

obnovljivih izvora

• nepovoljna dobna struktura (stanovništvo pripada starom tipu populacije)

• nepovoljna obrazovna struktura (niski stupanj obrazovanja- posebice ženskog dijela populacije te odlazak kvalitetnog i obrazovanog stanovništva s područja)

• visok stupanj nezaposlenosti• veliki broj malih naselja s disperzijom

naseljenosti• nezadovoljavajuća komunalna infrastruktura

(problemi u infrastrukturnom opremanju i povezivanju naselja)

• nizak stupanj zaštićenosti prirodne baštine• nedovoljna iskorištenost vodnih resursa• neuređena vodna infrastruktura (dotrajalost

postojeće transportne i distribucijske mreže vodovoda)

• nepostojanje sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda

• neadekvatna prometna povezanost svih članica LAG- a (posebno smjera istok – zapad)

• nezadovoljavajuća tehnička opremljenost prometnica

• postojanje velikog broja klizišta• postojanje nezaštićenih željezničkih prijelaza

GOSPODARSTVO• poljoprivredna proizvodnja značajna je grana

gospodarstva• obilat i važan prirodni resurs šuma na području• postojanje svih uvjeta za razvoj različitih oblika

turizma • razvijene poduzetničke zone• postojanje poticajnih mjera za investitore u

poduzetničke zone• postojanje poduzetničkih potpornih institucija• veliki interes poduzetnika za sudjelovanje u

projektima koji su važni za razvoj gospodarstva

• velik broj udruga koje djeluju na području svake pojedine JLS u LAGu međusobno nisu koordinirane, te nemaju dovoljnu financijsku snagu biti nositelji razvitka gospodarstva svojeg područja

• nedovoljna razina informiranosti i znanja poduzetnika s područja o mogućnostima izlaska i pozicioniranja na globalnom i EU tržištu

• efikasnost poslovanja mjerena profitabilnošću (dobiti nakon oporezivanja) manja je od prosjeka RH za 30 – 60%

• plaće zaposlenika niže (za 10 – 20%) od RH prosjeka

• slaba međusobna povezanost poduzetnika, posebno malih i srednjih (radi lakšeg probijanja na tržište), ali i s znanstvenim i potpornim institucijama (radi bržeg i boljeg korištenja i razvijanja novih tehnologija)

• nedovoljan broj mladih kvalificiranih osoba (postojanje sustava obrazovanja koji ne prati potrebe gospodarstva)

• nizak stupanj educiranosti poljoprivrednih proizvođača i privatnih šumovlasnika

• usitnjenost i rasparceliranost proizvodnih površina

• nedovoljno iskorišteni prirodni resursi i kapaciteti sa svrhom razvoja turizma i nedovoljna promocija turističkih potencijala

• neiskorišten potencijal razvoja seoskog i lovnog turizma (slaba razvijenost kapaciteta i sadržaja na seoskim domaćinstvima, needuciranost privatnih domaćinstava za bavljenje turizmom)

• nedostatni smještajni kapaciteti, gastronomska

ponuda, sportski sadržaji i infrastruktura

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

• dobra razvijena teritorijalna mreža osnovnih škola

• osigurana adekvatna i dostatna primarna zdravstvena i socijalna skrb

• dugogodišnja tradicija rada udruga• djelatnosti udruga pokrivaju sva područja društva

• slabo razvijena mreža ustanova za predškolski odgoj

• nedostatak programa cjeloživotnog obrazovanja• velik broj udruga s velikim brojem članova, a s

rascjepkanim aktivnostima• nedovoljna financijska održivost rada udruga

(značajna ovisnost o proračunu JLSa te nekorištenje drugih izvora financiranja)

• nedovoljna međusobna suradnja udruga i nepostojanje koordinacije udruga

• nedostatak educiranih i kvalitetnih ljudskih resursa za prijave udruga na međunarodne natječaje za sufinanciranje

• nedostatak kulturnih sadržaja

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

STANOVNIŠTVO, PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ, INFRASTRUKTURA

• unapređenje komunalne i cestovne infrastrukture• objedinjeno zbrinjavanje otpada• gradnja regionalnog vodovoda• turističko prepoznavanje prirodno – kulturnih i

povijesnih vrednota• proizvodnja energje iz obnovljivih izvora

• onečišćenje prirodnih resursa uslijed nepročišćavanja otpadnih voda i nedostatka sustava za zbrinjavanje otpada

• nedovoljna iskorištenost raspoloživih prirodnih resursa kao izvora sredstva za daljnji razvoj

GOSPODARSTVO

• potencijal razvoja eko poljoprivrede i eko turizma• povezivanje i jačanje gospodarstva, povezivanje

sa susjednim županijama i inozemstvom• korištenje nacionalnih programa, EU fondova te

ostalih izvora financiranja za gospodarski razvoj• daljnji razvoj poduzetničkih zona i poboljšanje

uvjeta za privlačenje direktnih stranih i domaćih ulaganja u poduzetničke zone

• provođenje projekta okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta

• jaka i rastuća konkurencija proizvođača iz EU i susjednih regija

• pad i stagnacija gospodarskih aktivnosti na globalnoj razini

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

• programi prekvalifikacije i cjeloživotnog obrazovanja

• programi sufinanciranja na nacionalnoj razini i iz fondova EU za poticanje aktivnosti udruga

• poticanje razvoja civilnog društva

• zatvaranje odgojno – obrazovnih institucija zbog depopulacije

• prestanak djelovanja brojnih udruga s područja• smanjivanje financiranja socijalnih djelatnosti i

kulture

3. RAZVOJNA VIZIJA

3.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja

U skladu s razvojnom vizijom LAG-a PRIZAG ("Zajednica sretnih i zadovoljnih ljudi u

zdravom okruženju, koji svoj napredak temelje na uvažavanju kulturnih i tradicionalnih

vrijednosti te učinkovitom i uravnoteženom korištenju svih raspoloživih ljudskih, prirodnih i

gospodarskih potencijala") i na temelju SWOT analize te identificiranih problema i

nedostataka, za područje LAG-a i njegov daljnji razvoj utvrđena su 4 strateška cilja koja

pridonose rješavanju utvrđenih problema i nedostataka i to:

1. Unapređenje komunalne i društvene infrastrukture radi poboljšanja standarda i

uvjeta življenja stanovništva, vodeći brigu o ravnomjernom razvoju područja

2. Unapređenje uvjeta gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu

3. Podizanje razine znanja i društvene osviještenosti stanovništva

4. Širenje i razvoj gospodarskih aktivnosti.

Razvojni ciljevi strategije postavljeni su tako da budu jasni, mjerljivi, dostižni, realni i s

određenim rokovima. Ciljevi doprinose rješavanju problema istaknutih u analizi stanja i

postavljenih SWOT analizom.

Mjere za dostizanje navedenih ciljeva usmjerene su na konkretne projekte, od kojih je dio

prihvatljiv za sufinanciranje iz IPARD programa i realno je za očekivati da će se isti

realizirati u razdoblju do 2014. te ostvariti očekivane rezultate, kako su navedeni u sljedećem

poglavlju.

Dodatno, razvojna vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere definirani su i razrađeni tako da

osiguravaju aktivnosti i razvojne projekte ne samo kratkoročno, (do 2014.) nego daju osnovu

za programsko razdoblje 2014.–2020. Dugoročno postavljena razvojna vizija sukladna

razvojnim odrednicama Hrvatske i EU-a još je jedna komponenta koja pridonosi održivosti

LRS-a.

Iz samog odabira mjera vidljivo je da se prilikom izrade strategije vodilo računa da se putem

implementacije mjera kroz razne projekte, koji će za rezultat imati inovativne proizvode,

usluge i sl., pridonosi ukupnom razvoju područja kroz širenje palete raznih skupina proizvoda

koji karakteriziraju područje i koji se dodatno mogu ponuditi, kako stanovnicima LAG-a tako

i ostalim posjetiteljima.

3.2. Opis prioriteta i mjera za dostizanje ciljeva uključujući definiranje korisnika i kriterija prihvatljivosti te očekivanih rezultata po mjerama

Šifra Naziv strateškog cilja, prioriteta, mjere C1 UNAPRIJEĐENJE KOMUNALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE RADI

POBOLJŠANJA STANDARDA I UVJETA ŽIVLJENJA STANOVNIŠTVA, VODEĆI BRIGU O RAVNOMJERNOM RAZVOJU PODRUČJA

P1.1. Razvoj komunalne infrastrukture od značaja za ravnomjerni razvoj područjaM1.1.1. Ulaganja u sustave kanalizacije i sustave za pročišćavanje otpadnih vodaM1.1.2. Ulaganja u lokalne nerazvrstane cesteM1.1.3. Iznalaženje inovativnih rješenja vodoopskrbe za rubna naselja i zaseokeP1.2. Stvaranje preduvjeta za razvoj društvene infrastruktureM1.2.1. Ulaganja u dječje vrtiće i dječje igraonice, osiguranje prostora za stare i nemoćne,

osiguranje prostora za mlade te za ostale društvene potrebeM1.2.2. Osmišljavanje i provedba programa i projekata za poboljšanje društvenog života i

zadovoljavanje potreba stanovništvaC2 UNAPREĐENJE UVJETA GOSPODARENJA U POLJOPRIVREDI I ŠUMARSTVUP2.1. Poticanje razvoja OPG-a i zadruga te drugih fizičkih i pravnih osoba i stvaranje uvjeta za

konkurentnu i inovativnu poljoprivrednu proizvodnjuM2.1.1. Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava iz sektora mljekarstva, govedarstva,

svinjogojstva, iz sektora voća i povrća i ostalih poljoprivrednih sektora, uključujući i ljekovito bilje

M2.1.2 Razvoj integrirane i ekološke proizvodnjeM2.1.3. Podizanje razine znanja poljoprivrednih proizvođačaM2.1.4. Povezivanje i udruživanje proizvođačaP2.2. Poticanje razvoja mikro, malih i srednjih poduzeća, registriranih za obavljanje

poljoprivredne djelatnosti M2.2.1. Ulaganja u objekte za preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda iz sektora mljekarstva,

sektora voća, povrća i gljiva, sektora vinarstva i dr. P2.3. Modernizacija proizvodnih sustava radi smanjenja zagađenja okoliša kroz poljoprivrednu

proizvodnju M2.3.1. Ulaganja u objekte za sakupljanje i odlaganje gnoja i gnojovkeP2.4. Stvaranje uvjeta za učinkovitije gospodarenje privatnim šumamaM2.4.1. Podizanje razine znanja šumoposjednika i uspostava udruga šumoposjednikaM2.4.2. Obnova i uređenje šumskih putova C3 PODIZANJE RAZINE ZNANJA I DRUŠTVENE OSVIJEŠTENOSTI STANOVNIŠTVAP3.1. Povećanje razine znanja i vještinaM3.1.1. Organiziranje edukativnih programa i transfera znanjaP3.2. Animacija stanovnika i promidžba M3.2.1. Promotivna kampanjaM3.2.2. Poticanje involviranosti stanovnika u razvoj zajednice i njihovo uključivanje u zajedničke

projekte i procese odlučivanjaC4 ŠIRENJE I RAZVOJ GOSPODARSKIH AKTIVNOSTIP4.1. Razvoj ruralnog turizma M4.1.1. Identificiranje, osmišljavanje i zaštita turističkih potencijala i proizvoda područjaM4.1.2. Osmišljavanje i promicanje zajedničke turističke ponude M4.1.3 Izgradnja turističkih kapaciteta i infrastruktureM4.1.4. Organiziranje manifestacija i drugih turističkih aktivnosti s ciljem promoviranja područjaP4.2. Razvoj ostalih gospodarskih djelatnostiM4.2.1. Poticanje očuvanja i gospodarsko vrednovanje proizvoda tradicijskih obrtaM4.2.2. Poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima i izravne prodajeM4.2.3. Ulaganja u postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije i poticanje

energetske učinkovitosti

C1. P1.1. Mjera 1.1.1. Ulaganja u sustave kanalizacije i sustave za pročišćavanje otpadnih voda

Opis mjere: Na području LAG-a nije dovoljno razvijena osnovna komunalna infrasutruktura

i to posebno sustav kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda. Kako je infrastruktura jedan

od preduvjeta za gospodarski rast i jačanje socijalno-gospodarskih uvjeta života u ruralnom

području, potrebno je ravnomjerno pripremati projekte te izgraditi kanalizacijski sustav i

sustav za pročišćavanje otpadnih voda na cjelokupnom području LAG-a.

Korisnici mjere: JLS s područja LAG-a koje ispunjavaju kriterij mjere 301 IPARD programa

u pogledu broja stanovnika, a to su sve JLS osim Grada Novog Marofa.

Kriterij prihvatljivosti: Korisnici sredstava iz ove mjere moraju voditi računa da ulaganje na

kraju realizacije mora udovoljavati utvrđenim standardima vezanim uz očuvanje okoliša.

Ulaganje mora biti usklađeno s prostornim planom pojedine JLS te regionalnim operativnim

programom (ROP) i/ili Županijskom razvojnom strategijom (ŽRS) domicilne županije.

Očekivani rezultati: 6 kilometara kanalizacijske mreže i 1 sustava za pročišćavanje voda te

20 priključaka na kanalizacijsku mrežu.

Mjera 1.1.2. Ulaganja u lokalne nerazvrstane ceste

Opis mjere: Na području LAG-a postoji veliki broj nerazvrstanih cesta čija tehnička

opremljenost ne udovoljava minimalnim tehničkim uvjetima. Radi se o važnoj komunalnoj

infrastrukturi koja je uz vodovod i kanalizaciju izuzetno važna za povećanje standarda

kvalitete života ukupnog stanovništva u svim naseljima LAG-a. Potrebno je poboljšati

cestovnu infrastrukturu kroz programe izgradnje i/ili rekonstrukcije cesta, ali i programe

pojačanog održavanja.

Korisnici mjere: JLS s područja LAG-a koje ispunjavaju kriterij mjere 301 IPARD programa

u pogledu broja stanovnika, a to su sve JLS osim Grada Novog Marofa.

Kriterij prihvatljivosti: Korisnici sredstava iz ove mjere moraju voditi računa da ulaganje na

kraju realizacije mora udovoljavati utvrđenim standardima vezanim uz očuvanje okoliša.

Ulagati se može u ceste, koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi, koje su pristupačne

većem broju korisnika, a nisu razvrstane prema posebnim zakonima i koje su koje su

naznačene u prostornom planu te općem aktu (Odluci o nerazvrstanim cestama) pojedine JLS.

Očekivani rezultati: 8 kilometara moderniziranih nerazvrstanih cesta

Mjera 1.1.3. Iznalaženje inovativnih rješenja vodoopskrbe za rubna naselja i zaseoke

Opis mjere: Područje LAG-a pokriveno je magistralnim vodoopskrbnim sustavom. Ipak

rubna područja osobito manja sela i zaseoci na rubnim područjima općina još uvijek nisu

spojena na javni vodoopskrbni sustav. Za pojedina domaćinstva koja su disperzirana i

udaljena od već izgrađenog vodoopskrbnog sustava, potrebno je iznaći posebna inovativna

rješenja za izgradnju i opremanje vodoopskrbnog sustava, kako bi se zadovoljila potreba

opskrbe pitkom vodom i hidrantskom mrežom za potrebe protupožarne zaštite, ali i stvorili

preduvjeti za gospodarsku i socijalnu aktivnost, uravnotežen rast, poboljšanje životnih uvjeta

u ruralnom području, a sve s ciljem smanjenja ruralna depopulacije.

Korisnici mjere: JLS s područja LAG-a i ostala tijela tih JLS ovlaštena za obavljanje

komunalne djelatnosti, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu.

Kriterij prihvatljivosti: Posjedovanje relevantne tehničke projektne dokumentacije i

odgovarajući akt kojim se odobrava gradnja, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i

gradnji. Korisnici moraju voditi računa da ulaganje mora udovoljavati standardima vezanim

uz očuvanje okoliša.

Očekivani rezultati: 10 priključaka na sustav vodoopskrbe

C1. P 1.2. Mjera 1.2.1. Ulaganja u dječje vrtiće i dječje igraonice, osiguranje prostora za stare i

nemoćne, osiguranje prostora za mlade te za ostale društvene potrebe

Opis mjere: Briga o socijalno ranjivim dobnim skupinama stanovništva, sastavni je dio svih

strateških dokumenata od lokalne do državne razine, pa tako i ove strategije, a sve u svrhu

podizanja kvalitete života. Potrebno je osigurati dodatne adekvatne prostore za provođenje

preškolskih programa (dječje vrtiće i igraonice) i programe za mlade te programe za ostale

društvene potrebe. Obzirom da će kroz provedbu ove strategije LAG nastojati osmisliti i

uspostaviti nove specifične programe za starije i nemoćne osobe, mjera je usmjerena

prilagodbi postojećih raspoloživih prostora novoj svrsi. Prilikom ocjene projekata vodit će se

računa da razmještaj spomenutih prostora bude ravnomjeran na cjelokupnom području LAG-

a.

Korisnici mjere: za prijavu na natječaj za mjeru 302 IPARD programa korisnici su fizičke i

pravne osobe sukladno važećem nacionalnom zakonodavstvu registrirane za obavljanje

odgovarajuće djelatnosti, u rangu mikro poduzeća, u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do

25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne)

samouprave, a iznimno u slučaju ulaganja u dječje vrtiće korisnici su mikro poduzeća 100% u

privatnom vlasništvu registrirana kao ustanove od javnog interesa. Projekti ostali korisnika

mogu biti financirani iz drugih izvora.

Kriterij prihvatljivosti: Ulaganja moraju zadovoljiti odgovarajuće nacionalne minimalne

standarde vezane uz prostore namijenjene djeci, starim i nemoćnim osobama i drugim

korisnicima, moraju biti ekonomski održiva i mogu se realizirati u naseljima do 10.000

stanovnika. Korisnici sredstava iz ove mjere moraju voditi računa da ulaganje na kraju

realizacije mora udovoljavati utvrđenim standardima vezanim uz očuvanje okoliša.

Svi objekti i prostori trebaju biti prilagođeni potrebama osoba s invaliditetom.

Očekivani rezultati: izgrađen 1 dječji vrtić, osigurana 2 prostora za dječje igraonice, 2

prostora za programe za stare i nemoćne, 1 polivalentni prostor za zadovoljavanje društvenih

potreba mladih i drugih skupina, 10 novozaposlenih osoba

Mjera 1.2.2. Osmišljavanje i provedba programa i projekata za poboljšanje društvenog

života i zadovoljavanje potreba stanovništva

Opis mjere: U svim adekvatnim prostorima za provođenje programa dječje igraonice,

programa za mlade i za ostale društvene potrebe te za starije i nemoćne osobe provedbom

ove mjere nastojat će se osigurati sredstva za osmišljavanje i za samu provedbu odgovarajućih

programa i to od strane stručnih i kvalificiranih osoba. Programi koji su nedostatni na

području LAG-a su programi poput: dječjih igraonica, programa dnevnog boravka za starije i

nemoćne osobe, programa za palijativnu skrb, raznih programa za mlade i sl.

Korisnici mjere: fizičke i pravne osobe osposobljene za provedbu odgovarajućih stručnih

programa.

Kriterij prihvatljivosti: Korisnici moraju zadovoljiti kriterij stručne osposobljenosti za

bavljenje odgovarajućom djelatnošću.

Očekivani rezultati: uključeno 30-ero djece u program predškolskog odgoja, 40-ero djece u

dječje igraonice, provedba 1 programa dnevnog boravka za starije i nemoćne osobe te 1

programa za palijativnu skrb, provedba 3 kulturna i sportska programa za mlade

C2 P2.1. Mjera 2.1.1. Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava iz sektora mljekarstva,

govedarstva, svinjogojstva, iz sektora voća i povrća i ostalih poljoprivrednih sektora,

uključujući i ljekovito bilje

Opis mjere: Područje LAG-a PRIZAG u većem je dijelu tradicionalni poljoprivredni kraj,

koji je unatoč usitnjenim posjedima, pogodan za bavljenje stočarstvom, svinjogojstvom,

proizvodnjom voća i povrća, uzgoj ljekovitog bilja i drugih kultura. Radi poboljšanja uvjeta u

primarnoj proizvodnji, za podizanje kvalitete proizvoda i smanjenje troškova po jedinici

proizvoda, za uvođenje novih tehnologija i proizvodnih metoda, unapređenje sortne strukture,

duže skladištenje i osiguranje stabilnih prinosa potrebno je izvršiti određena ulaganja u

izgradnju, rekonstrukciju i opremanje poljoprivrednih gospodarstava, čime će se povećati

konkurentnost poljoprivrednika na domaćem tržištu te stvoriti preduvjeti za poslovanje na

zahtjevnom europskom tržištu. Kroz realizaciju predloženih projekta poljoprivredna

proizvodnja bi se trebala podići na znatno višu razinu, pritom vodeći računa o zaštiti okoliša i

povećanju energetske učinkovitosti. Provedbom mjere omogućava se poljoprivrednim

gospodarstvima razvoj i širenje palete njihovih proizvoda kojima će biti još konkurentniji na

tržištu, ostvariti veći dohodak/dobit i time povećati svoj standard života u ruralnim sredinama.

Korisnici mjere: poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu,

odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave. Korisnici

moraju zadovoljiti kriterij stručne osposobljenosti za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću.

Kriterij prihvatljivosti: Ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode

obuhvaćene Dodatkom I Ugovora o Europskoj uniji. Korisnik i ulaganja moraju udovoljavati

relevantnim EU standardima u pogledu zaštite okoliša, sigurnosti, higijene i kakvoće hrane,

zdravstvene zaštite bilja i zdravlja životinja, dobrobiti životinja i sigurnosti na radu te ostalim

kriterijima propisanim za provedbu mjere 101 IPARD programa.

Očekivani rezultati: ulaganja u 6 svinjogojskih farmi, ulaganja u 6 farmi za proizvodnju

mlijeka, povećan broj stoke i svinja, povećana količina otkupa mlijeka, za 5% povećan broj

poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom u određenim sektorima, a time i

povećan broj novozaposlenih (12 novozaposlenih osoba), zaustavljeno daljnje povećanje

površina neobrađenog poljoprivrednog zemljišta

Mjera 2.1.2. Razvoj integrirane i ekološke proizvodnje

Opis mjere: Radi proizvodnje bioloških poljoprivrednih proizvoda, očuvanja okoliša te

smanjenja unosa štetnih tvari u tlo, zrak i vodu, poticat će se porast integrirane i ekološke

poljoprivredne proizvodnje uz postupno napuštanje konvencionalne poljoprivrede. Integrirana

proizvodnja podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera u svrhu proizvodnje

ekološki i ekonomski prihvatljivih proizvoda uz minimalnu uporabu agrokemikalija, a svrha

integrirane proizvodnje je proizvodnja ekonomski isplativih i ekološki prihvatljivih

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, u cilju zaštite zdravlja ljudi, životinja, prirode i

okoliša te zaštite interesa potrošača. Provedbom mjere ujedno se omogućava poljoprivrednim

gospodarstvima razvoj i širenje palete njihovih proizvoda, kako bi na tržištu bili konkurentniji

i kako bi ostvarili veći dohodak i time unaprijedili svoju kvalitetu života u ruralnim

sredinama.

Korisnici mjere: poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava

Kriterij prihvatljivosti: Korisnik na kraju ulaganja mora biti upisan u odgovarajuću

evidenciju (Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda ili

Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda)

kojim će dokazati poštivanje i pridržavanje propisanih standarda integrirane i ekološke

proizvodnje.

Očekivani rezultati: 2 komercijalna poljoprivredna gospodarstva uključena u sustav

integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje

Mjera 2.1.3. Podizanje razine znanja poljoprivrednih proizvođača

Opis mjere: S obzirom na relativno nisku razinu znanja poljoprivrednih proizvođača, ovom

mjerom poticat će se njihovo cjeloživotno obrazovanje organizacijom edukacija, radionica,

predavanja, studijskih putovanja radi upoznavanja primjera dobre prakse i sl., a sve u cilju

unapređenja znanja i primjene novih tehnologija te usmjeravanja na učinkovitiju i

konkurentniju poljoprivrednu proizvodnju, uz naglasak na razvoj integrirane i ekološke

poljoprivredne proizvodnje. Mjera će ujedno doprinijeti i stjecanju znanja i iskustava

neophodnih za primjenu EU standarda u poslovanju u poljoprivrednoj proizvodnji.

Prihvatljivi trošak za financiranje u sklopu ove mjere je naknada za prijevoz do mjesta

održavanja edukacije/predavanja, trošak smještaja ukoliko se radi o višednevnoj

edukaciji/predavanju, trošak najma prostora i opreme za održavanje edukacije/predavanja,

trošak najma opreme i dnevnice za osobu za simultano prevođenje (ukoliko je potrebno) i sl.

Korisnici mjere: LAG, JLS s područja LAG-a, udruge poljoprivrednih proizvođača s

područja LAG-a

Kriterij prihvatljivosti: Edukacija/radionica se može odvijati u RH ili u drugoj državi

članici EU. Svaka predložena edukacija/radionica mora okupiti minimalno 10 sudionika.

Ukupni trošak predložene edukacije/radionice ne smije prelaziti 50.000,00 kn ukoliko je

mjesto održavanja unutar RH, odnosno ne više od 100.000,00 kn ukoliko je mjesto održavanja

izvan RH.

Očekivani rezultati: Organizirano 1 studijsko putovanje, održane 2 edukacije, povećan nivo

znanja poljoprivrednih proizvođača o načinima proizvodnje i korištenju novih tehnologija,

plasmanu, kontroli i promociji proizvoda. Povećan broj poljoprivrednih proizvođača s

primjenom informatizacije u poslovanju

Mjera 2.1.4. Povezivanje i udruživanje proizvođača

Opis mjere: S ciljem konkurentnijeg gospodarstva na području LAG-a nužno je male

poljoprivredne proizvođače potaknuti na udruživanje kako bi zajedničkim naporima

optimizirali proizvodnju i ostvarili bolju cijenu za svoje proizvode. Osnivanjem zadruga ili

klastera mala poljoprivredna gospodarstva nastupaju na tržištu unutar organizacije koja zbog

svoje veličine kvalitetnije zastupa interese svojih članova. Ovom mjerom poticat će se

proširenje postojećih ili uspostava novih „udruženja“, odnosno zadruga ili klastera.

Korisnici mjere: zadruga ili klaster u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u

državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne)

samouprave

Kriteriji prihvatljivosti: Zadruga ili klaster na kraju ulaganja mora okupljati minimalno 10

poljoprivrednih gospodarstva koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i koja

su u rangu mikro poduzeća. Poljoprivredna gospodarstva koja su članovi zadruge ili klastera

moraju biti registrani sa sjedištem na području LAG-a. Ukoliko je ulaganje uspostava nove

zadruge ili klastera ista mora biti u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom

vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave.

Zadruga ili klaster mora biti registrirana u RH sukladno važećim propisima.

Očekivani rezultati: Osnovana 1 zadruga poljoprivrednih proizvođača, 3 proizvođača

uključena u već registrirani klaster

C2 P2.2 Mjera 2.2.1. Ulaganja u objekte za preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda iz

sektora mljekarstva, sektora voća, povrća i gljiva, sektora vinarstva i dr.

Opis mjere: U interesu zadovoljavanja minimalnih standarda EU iz područja javnog

zdravstva, zaštite okoliša i zaštite na radu, mali i srednji poduzetnici, obrti i zadruge uložit će

određena sredstva u poboljšanje postojećih tehnoloških uvjeta pogona za preradu i trženje

poljoprivrednih proizvoda, uvođenje novih tehnoloških postupaka i poboljšanje kontrole

kvalitete proizvoda. Ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje pogona za preradu i

trženje poljoprivrednih proizvoda imaju također i za cilj omogućiti prerađivačima

poljoprivrednih proizvoda razvoj i širenje palete njihovih proizvoda, posebice inovativnih,

kako bi na tržištu bili konkurentniji i kako bi ostvarili veći dohodak i time unaprijedili svoju

kvalitetu života u ruralnim sredinama. Predloženim projektima moguće je povećati broj

zaposlenih u ruralnim područjima, ali i novim proizvodima obogatiti turističku ponudu na

području LAG-a.

Korisnici mjere: za prijavu na natječaj za mjeru 103 IPARD programa korisnici su obrti,

trgovačka društva i zadruge, registrirani za obavljanje predmetne djelatnosti, koji su obveznici

poreza na dodanu vrijednost (PDV), u rangu mikro, malih ili srednjih poduzeća s manje od

25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne)

samouprave

Kriterij prihvatljivosti: Ulaganja se moraju odnositi na poljoprivredne proizvode

obuhvaćene Dodatkom I Ugovora o Europskoj uniji. Korisnik i ulaganja moraju udovoljavati

nacionalnim minimalnim standardima koji se odnose na zaštitu okoliša, sigurnosti, higijene i

kakvoće hrane, zdravlje životinja i zdravstvena zaštita bilja, dobrobit životinja i sigurnost na

radu te ostalim kriterijima propisanim za provedbu mjere 103 IPARD programa. Ulaganja u

maloprodajne prostore nisu prihvatljiva za financiranje.

Očekivani rezultati: Modernizacija 1 mini sirane, modernizacija i opremanje 2 sušare za

voće i povrće, 5 novozaposlenih osoba

C2 P2.3. Mjera 2.3.1. Ulaganja u objekte za sakupljanje i odlaganje gnoja i gnojovke

Opis mjere: U svrhu smanjenja zagađenja okoliša nastalog kod obavljanja poljoprivrednom

djelatnošću te radi usklađenja sa standardima EU koji se odnose na zaštitu okoliša,

zdravstvenu ispravnost hrane, zdravlje životinja i biljaka, na području LAG-a potrebno je

provesti ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za skupljanje i odlaganje

gnoja i gnojovke na farmama poljoprivrednih gospodarstava koja se bave bilo kojom vrstom

stočarske proizvodnje.

Korisnici mjere: poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu,

odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave. Korisnici

moraju zadovoljiti kriterij stručne osposobljenosti za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću

Kriterij prihvatljivosti: Korisnik i ulaganja moraju udovoljavati relevantnim EU

standardima u pogledu zaštite okoliša te ostalim kriterijima propisanim za provedbu mjere

101 IPARD programa.

Očekivani rezultati: Smanjeno zagađenje okoliša izgradnjom najmanje jednog novog

objekta i rekonstrukcijom 2 objekta za sakupljanje i odlaganje gnoja i gnojovke te opremanje

istih potrebnom opremom.

C2 P2.4. Mjera 2.4.1. Podizanje razine znanja šumoposjednika i uspostava udruga

šumoposjednika

Opis mjere:. Kako je područje LAG-a u značajnoj mjeri pokriveno šumama (zauzimaju od

30 do 60% ukupne površine pojedine JLS, članice LAG-a), veliki udio čine šume u vlasništvu

privatnih šumoposjednika (šumoposjednik jest pravna ili fizička osoba- vlasnik i/ili posjednik

šume, osim Republike Hrvatske i Trgovačkog društva koje gospodari šumama u vlasništvu

Republike Hrvatske), koje su rascjepkane, nedovoljno gospodarski iskorištene i održavane i to

prije svega zbog niske razine znanja šumoposjednika o uvjetima unapređenja održivog

gospodarenja šumama. Održivo gospodarenje je temeljno načelo planiranja i gospodarenja

šumama kojim se nastoji ostvariti trajna ravnoteža između sveukupne proizvodnje biomase i

općih koristi od šuma te sveukupnoga korištenja, na način da se korištenjem dijela biomase

održava trajna proizvodnja svih koristi od šume, s obzirom na to da je šuma obnovljivi

prirodni resurs.

Također postoji potreba za osnivanjem novih udruga privatnih šumoposjednika, preko kojih

će šumoposjednici organizirano ostvarivati zajedničke interese. Realizacijom ove mjere,

odnosno kroz edukaciju privatnih šumoposjednika o ekološki svjesnom gospodarenju

šumama, postupnom napuštanju tradicionalnih oblika šumarske proizvodnje te potrebe

očuvanja i zaštite šuma kao prirodne baštine, podići će se ukupna razina znanja privatnih

vlasnika šuma.

Prihvatljivi trošak za financiranje u sklopu ove mjere je naknada za prijevoz do mjesta

održavanja edukacije, trošak smještaja ukoliko se radi o višednevnoj edukaciji, trošak najma

prostora i opreme za održavanje edukacije, trošak najma opreme i dnevnice za osobu za

simultano prevođenje (ukoliko je potrebno) i sl.

Korisnici mjere: LAG, JLS, udruge privatnih šumoposjednika. Ukoliko se radi o ulaganju u

uspostavu nove udruge privatnih šumoposjednika korisnik mjere može biti ta udruga.

Kriterij prihvatljivosti: Edukacija se može odvijati u RH ili u drugoj državi članici EU.

Svaka predložena edukacija mora okupiti minimalno 10 sudionika. Ukupni trošak predložene

edukacije ne smije prelaziti 50.000,00 kn ukoliko je mjesto održavanja unutar RH, odnosno

ne više od 100.000,00 kn ukoliko je mjesto održavanja izvan RH.

Ukoliko se ulaganje odnosi na uspostavu udruge privatnih šumoposjednika udruga na kraju

ulaganja mora okupljati minimalno 10 privatnih šumoposjednika i mora biti registrirana

sukladno važećem Zakonu o udrugama i Zakonu o šumama te ostalim propisima koji iz njih

proizlaze. Privatni šumoposjednici koji postanu članovi udruge moraju biti registrani sa

sjedištem na području LAG-a.

Očekivani rezultati: Održane 2 edukacije, osnovana 1 udruga privatnih šumoposjednika,

educirani privatni šumoposjednici

Mjera 2.4.2. Obnova i uređenje šumskih putova

Opis mjere: Pretpostavka za očuvanje šuma vezano uz elementarne i druge nepogode –požari

i sl. te za uspješnije gospodarsko korištenje šuma, su obnovljeni i uređeni šumski prosjeci i

šumski putovi, koji su sada, zbog nedovoljne brige privatnih šumoposjednika i nedostatka

sredstava, u velikoj mjeri zapušteni. U okviru ove mjere prihvatljivi će biti projekti s

ulaganjima u izgradnju i rekonstrukciju protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta

na području LAG-a. Izgradnja ili rekonstrukcija postojećih puteva ujedno će osigurati i lakši

prilaz do pojedinih dislociranih spomenika kulturne baštine i planinarskih domova i time

omogućiti i obogaćivanje turističke ponude na području LAG-a.

Korisnici mjere: JLS s područja LAG-a koje ispunjavaju kriterij mjere 301 IPARD programa

u pogledu broja stanovnika, a to su sve JLS osim Grada Novog Marofa

Kriterij prihvatljivosti: Prihvatljiva su ulaganja koja se provode u zonama I. i II. razine

opasnosti od požara. Korisnici sredstava iz ove mjere moraju voditi računa da ulaganje na

kraju realizacije mora udovoljavati utvrđenim standardima vezanim uz očuvanje okoliša i

ostalim kriterijima koji su propisani za provedbu mjere 301 IPARD programa.

Očekivani rezultati: Izgrađena 2 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta

C3 P3.1. Mjera 3.1.1. Organiziranje edukativnih programa i transfera znanja

Opis mjere: Primjenom LEADER pristupa u izradi ove strategije i SWOT analize, uočen je

problem niske razine znanja i društvene osviještenosti stanovnika LAG-a o potrebi očuvanja

naslijeđene kulturne i povijesne baštine te zaštite prirode, očuvanja okoliša i povećanja

energetske učinkovitosti. Također je uočeno da nedostaju spoznaje i informacije i iz drugih

sfera društvenog i privatnog života, od problema vezanih uz ovisnosti, unapređenje zdravlja,

bavljenje sportom i drugim aktivnostima. Budući da se velikim dijelom radi o

poljoprivrednom stanovništvu, isto je potrebno kroz edukativne programe osposobiti i za

primjenu inovativnih rješenja u proizvodnji, za uvođenje ekološke proizvodnje i novih visoko

dohodovnih proizvoda.

Kako na području LAG-a postoji određeni broj gospodarskih subjekata, asocijacija i

zajednica, koje raspolažu određenim znanjima i vještinama, dok istovremeno te vještine

drugima nedostaju, potrebno je uspostaviti veze za prijenos već stećenog znanja i sposobnosti

drugima, a koji će isto primijeniti i u svojoj praksi.

Korisnici mjere: LAG, JLS s područja LAG-a, udruge s područja LAG-a

Kriterij prihvatljivosti: Provedba programa za koje je uočena niska razina znanja lokalnog

stanovništva.

Očekivani rezultati: Organizirano 5 edukativnih radionica, podignuta razina znanja lokalnog

stanovništva i drugih sudionika, osmišljeni programi potpore za transfer znanja

C3. P3.2. Mjera 3.2.1. Promotivna kampanja

Opis mjere: Mjera je usmjerena na promoviranje LEADER pristupa na području LAG-a,

informiranju stanovništva o opravdanost osnivanja i postojanja LAG-a, o raspoloživim

ukupnim gospodarskim, prirodnim, kulturnim, turističkim i drugim resursima područja, o

potrebama njihovog potpunijeg korištenja, očuvanja i zaštite, o važnosti provedbi lokalne

razvojne strategije LAG-a (i kroz realizaciju projekata putem mjera prioriteta I i III IPARD

programa) poticajući pritom jačanje kapaciteta LAG-a.

Prihvatljivi troškovi za sufinanciranje u sklopu ove mjere obuhvaćeni su aktivnostima u

sklopu Podmjere 1 mjere 202 IPARD programa.

Korisnici mjere: LAG

Kriterij prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani su u propisanim

kriterijima za provedbu Podmjere 1 mjere 202 IPARD programa.

Očekivani rezultati: Tiskane brošure, organiziran „Prigorsko-zagorski sejem“, održani

okrugli stolovi, informirano stanovništvo

Mjera 3.2.2. Poticanje involviranosti stanovnika u razvoj zajednice i njihovo

uključivanje u zajedničke projekte i procese odlučivanja

Opis mjere: Da bi stanovnici doživjeli pripadnost zajednici i preuzeli odgovornost da aktivno

sudjeluju u kreiranju i razvoju zajednice, potrebno ih je uključivati u konkretne projekte,

odnosno aktivnosti kojima će pridonjeti kvaliteti života i očuvanju biološke i krajobrazne

raznolikosti područja, ali će i potaknuti vrednovanje životnog prostora od strane stanovnika

LAG-a. S tim ciljem važno je, za rješavanje zajedničkih problema na različitim područjima

djelovanja, potaknuti međusobnu i međusektorsku suradnju u gospodarstvu (udruživanje u

više oblike suradnje), osmišljavanje i provođenje zajedničkih projekata, ali i suradnju s

jedinicama lokalne samouprave koja je do sada bila neznatna. Bolja informiranost stanovnika

i o radu javne uprave doprinjet će većoj uključenosti stanovnika u proces donošenja važnih

odluka za razvoj područja. Provođenjem ove mjere ostvarit će se sinergija civilnog društva i

javne uprave i stvoriti prostor za osobni razvoj i afirmaciju svakog građana, odnosno

omogućit će se stanovništvu da sudjelovanjem u procesima odlučivanja daju svoj aktivni

doprinos razvoju zajednice.

Prihvatljivi troškovi za sufinanciranje u sklopu ove mjere obuhvaćeni su aktivnostima u

sklopu Podmjere 1 mjere 202 IPARD programa.

Korisnici mjere: LAG

Kriterij prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani su u propisanim

kriterijima za provedbu Podmjere 1 mjere 202 IPARD programa.

Očekivani rezultati: održane 2 radionice u prirodi, organizirano zajedničko čišćenje okoliša i

vodotokova, održana 2 edukativna programa za sudjelovanje stanovništva u procesu

odlučivanja, osmišljeni zajednički projekti, veća uključenost građana u oblikovanje životnog

okruženja

C4. P 4.1. Mjera 4.1.1. Identificiranje, osmišljavanje i zaštita turističkih potencijala i proizvoda

područja

Opis mjere: Ruralni prostor na kojem se nalazi LAG PRIZAG ima velike potencijale za

razvoj ruralnog turizma. Pružanje usluga smještaja na poljoprivrednim gospodarstvima,

kulturni turizam, lovni turizam, biciklizam, turizam ekstremnih sportova i dr., samo su neke

od mogućnosti razvoja turizma na području LAG-a. Kroz zajedničke radionice potrebno je

okupiti dionike s područja LAG-a koji će metodom „odozdo prema gore“ identificirati sve

turističke potencijale područja, a koji će se u konačnici integrirati u turističke proizvode i

zajedničku turističku ponudu LAG-a PRIZAG.

Vrijednosti kojima obiluje LAG su: ruralna tradicionalna arhitektura, tradicionalni obrti,

narodni običaji, kulturna i povijesna baština (ostaci srednjevjekovnih kamenih utvrda). Te

vrijednosti treba posebno tretirati i zaštititi, uvrstiti u turističku ponudu na području LAG-a i

staviti u funkciju turizma. Na području LAG-a potrebno je prepoznati, dokumentirati i zaštiti

sve turističke posebnosti, te ih kao specifičnosti kraja prezentirati u turističke svrhe.

Korisnici mjere: LAG, JLS ili TZ s područja LAG-a te ostale zainteresirane fizičke i pravne

osobe

Kriterij prihvatljivosti: Turistička karta mora biti izrađena u minimalnom mjerilu 1: 50.000

i na njoj moraju biti označeni svi sadržaji sa svrhom turizma (poput: ŠRCa, kulturnih,

ugostiteljskih i hotelskih sadržaja, i sl.). Ukoliko se ulaganje odnosi na projekt označavanja

turističkih, poučnih i dr. staza i putova za iste je potrebno ishodovati suglasnost/dozvolu

LAG-a i/ili ostalih nadležnih institucija JLSa. Baza podataka mora obuhvaćati proizvode s

cjelokupnog područja LAG-a. Ukoliko korisnik nije LAG, JLS ili TZ za prijavljeni projekt

potrebno je imati suglasnost LAG-a i TZ. Ukoliko se ulaganje odnosi na izradu prezentacije o

srednjevjekovnim utvrdama u istoj moraju biti obuhvaćene znamenitosti s cjelokupnog

područja i za njenu projekciju mora biti korištena nova multimedijalna tehnologija (3D

projekcija u prostoru- vremeplov simulator, uključujući virtualne vodiče, i sl.).

Očekivani rezultati: Izrađena turistička karta području LAG-a „Zavičaj u malom“,

postavljena smeđa turistička signalizacija i info-punktovi, obilježene nove turističke staze i

putovi, izrađena multimedijalna prezentacija o srednjevjekovnim utvrdama te izrađena baza

podataka s izvornim turističkim proizvodima LAG-a

Mjera 4.1.2. Osmišljavanje i promicanje zajedničke turističke ponude

Opis mjere: Područje LAG-a je turistički nedovoljno razvijeno, ali gledano u cjelini područje

ima mnogo potencijala koji bi tvorili jednu kvalitetnu zajedničku ponudu. Ova mjera

nadovezuje se na prethodnu mjeru M 4.1.1. i čini njezinu nadogradnju. Naime, nakon što se

identificiraju svi turistički potencijali područja LAG-a, isti će se integrirati u turistički

proizvod te u konačnici u marketinški program i plan s ciljem zajedničke turističke ponude

LAG-a. Inovativnošću je kroz ovu mjeru moguće osmisliti i pružiti široku paletu

prepoznatljivih proizvoda i usluga s područja LAG-a i time obogatiti postojeću turističku

ponudu kraja.

U svrhu daljnje promocije turističkog potencijala područja LAG-a potrebno je osmisliti i

kreirati kalendar zbivanja, kako bi turisti na jednom mjestu mogli dobiti i sve informacije o

održavanju i obilježavanju raznih događaja kojim se čuvaju lokalni običaji i tradicija Prigorja

i Zagorja.

Korisnici mjere: LAG, JLS ili TZ s područja LAG-a te ostale zainteresirane fizičke i pravne

osobe

Kriterij prihvatljivosti: Korisnici sredstava iz ove mjere moraju voditi računa da su u

turističkoj ponudi ravnomjerno zastupljene sve JLS s područja LAG-a te da su identificirana

sva zbivanja/znamenitosti/atrakcije u svim JLSovima. Ukoliko korisnik nije LAG, JLS ili TZ

za prijavljeni projekt potrebno je imati suglasnost LAG-a i TZ.

Očekivani rezultati: osmišljena 1 turistička tura koja pokriva sve tri JLS s područja LAG-a,

koja će biti uvrštena u ponudu TZa na području LAG-a i koja će za direktnu posljedicu imati

povećanje ukupne turističke ponude područja LAG-a i povećanje turističkih dolazaka;

osmišljene tematske biciklističke rute kojima bi turističke grupe na biciklima specijalizirani

vodiči vodili kroz povijesne, vinske, vjerske i sl. znamenitosti i atrakcije na području LAG-a;

izrađen kalendar zbivanja kojim će se obuhvatiti sve manifestacije i aktivnosti na području

LAG-a

Mjera 4.1.3. Izgradnja turističkih kapaciteta i infrastrukture

Opis mjere: S ciljem razvoja ruralnog turizma na području LAG-a koji obiluje i svim

prirodnim potencijalima za njegov razvoj, a i s ciljem gospodarskog razvoja na području

LAG-a, nužna je nadogradnja turističkih ponude izgradnjom i/ili rekonstrukcijom i/ili

opremanjem objekata za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga, poput smještajnih

objekata (apartmana, soba i sl.), objekata za pripremu i usluživanje hrane i pića, sanitarnih

čvorova i drugih prostorija, uključujući objekte za držanje životinja u turističke svrhe,

rekreaciju, turističke kampove, uređenje vanjskih površina (za jahanje, sportski ribolov na

kopnenim vodama, brdski biciklizam, tematske staze, jahačke staze).

Također je na području LAG-a potrebno zaštiti i valorizirati tradicijsku arhitekturu kroz

rekonstrukciju i/ili opremanje objekata tradicijske arhitekture (tradicijski stambeni i

gospodarski objekti).

Korisnici mjere: za prijavu na natječaj za mjeru 302 IPARD programa korisnici su fizičke i

pravne osobe sukladno važećem nacionalnom zakonodavstvu registrirane za obavljanje

odgovarajuće djelatnosti, u rangu mikro poduzeća, u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do

25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne)

samouprave. Projekti ostali korisnika mogu biti financirani iz drugih izvora.

Kriterij prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani su u propisanim

kriterijima za provedbu mjere 302 IPARD programa.

Ostali projekti moraju biti usklađeni sa standardima o zaštiti okoliša i pridonositi energetskoj

učinkovitosti.

Očekivani rezultati: dodatnih 10 smještajnih kapaciteta sa svrhom ruralnog turizma,

obnovljena 1 stara tradicijska kuća u skladu s izvornom tradicijskom arhitekturom, povećanje

za 20-30% u broju dolazaka i noćenja turista na području LAG-a, povećanje prihoda lokalnog

stanovništva i lokalne zajednice od bavljenja turizmom, 4 novozaposlene osobe.

Mjera 4.1.4 Organiziranje manifestacija i drugih turističkih aktivnosti s ciljem promoviranja područjaOpis mjere: Prepoznatljivost i posebnost područja LAG- a su svakako i manifestacije putem

kojih su prikazani lokalni običaji i tradicija Prigorja i Zagorja (poput obilježavanja „Dana

Općine“). Kroz aktivnosti LAG-a potrebno je poticati tradicionalne manifestacije i druge

turističke aktivnosti na čitavom području LAG-a s ciljem promoviranja područja LAG-a u

turističke svrhe.

Korisnici mjere: LAG, udruge, JLS ili TZ s područja LAG-a

Kriterij prihvatljivosti: Ukoliko je korisnik LAG, kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani

su u propisanim kriterijima za provedbu Podmjere 1 mjere 202 IPARD programa. Ukoliko se

ulaganje odnosi na organizaciju manifestacije iste se trebaju odnositi na promicanje lokalnih

običaja i tradicije.

Očekivani rezultati: Kvalitetnija organizacija i promidžba lokalnih manifestacija na području

LAG-a

C4. P4.2 M4.2.1. Poticanje očuvanja i gospodarsko vrednovanje proizvoda tradicijskih obrta

Opis mjere: Područje LAG-a bogato je nasljeđem tradicijskih obrta, koji zbog nedovoljno

valorizacije postupno nestaju. Stoga je potrebno poticati očuvanje i gospodarsko vrednovanje

proizvoda tradicijskih obrta, kako bi se spriječilo odumiranje tradicionalnih zanata i time

proširilo turističku ponudu (drvene igračke, tamburice, zaštićena kulturna baština, predmeti

od keramike i sl.), kroz izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata u kojima se

obavlja djelatnost tradicijskih obrta, uključujući objekte u kojima se obavlja pakiranje i

trženje proizvoda tradicijskih obrta.

Jedno od starih zanimanja koje bi trebalo očuvati je i vapnarstvo. Planina Kalnik po sastavu

stijene izgrađena je od krednih vapnenaca koji su kvalitetan materijal za proizvodnju vapna. U

povijesti je vapnarstvo bilo vrlo popularno zanimanje i lokalni izvozni proizvod (proces

proizvodnje vapna odvija se u velikim ukopanim pećima koje su se gradile na kosim terenima

zbog smještaja otvora za loženje). Vapnarstvo i vapnari nisu evidentirani kao tradicijski obrt

kod obrtničke komore, međutim postoje individulana rješenja /potvrde Ministarstva kulture,

konzervatorskog odjela o statusu tradicijskog obrta. Drugo važno područje za očuvanje

tradicijskih zanimanja je i ugljenarstvo, jer na području općine Kalnik i Ljubešćice i danas

postoji nekoliko proizvođača drvenog ugljena na tradicijski način.

Korisnici mjere: za prijavu na natječaj za mjeru 302 IPARD programa korisnici su fizičke i

pravne osobe sukladno važećem nacionalnom zakonodavstvu registrirane za obavljanje

odgovarajuće djelatnosti, u rangu mikro poduzeća, u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do

25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne)

samouprave. Projekti ostali korisnika mogu biti financirani iz drugih izvora.

Kriterij prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani su u propisanim

kriterijima za provedbu mjere 302 IPARD programa.

Očekivani rezultati: izgrađen ili rekonstruiran 1 objekt koji se bavi tradicijskim obrtom,

proširenje turističke ponude s tradicijskim proizvodima i uslugama, 2 novozaposlene osobe i

zadržavanje lokalnog stanovništva u ruralnim područjima.

M4.2.2. Poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima i izravne prodaje

Opis mjere: Kako na poljoprivrednim gospodarstvima još uvijek prevladava proizvodnja

primarnih proizvoda, koji niskim cijenama ne osiguravaju materijalnu sigurnost proizvođača i

ne omogućuju daljnje proširenje proizvodnje, ovom mjerom želi se potaknuti proizvođače na

stvaranje dohodovnijih, na tržištu prepoznatljivih proizvoda prerade, koji uz uloženu dodanu

vrijednost povećavaju financijski učinak poljoprivrednih gospodarstava. Na taj način očuvat

će se mala seoska gospodarstva, koja će s malim količinama kvalitetnih i traženih proizvoda i

njihovom izravnom prodajom, osigurati svoju egzistenciju i obogatiti turističku ponudu LAG-

a i to kroz ulaganja poput izgradnje i/ili rekonstrukcije i/ili opremanja objekata za preradu,

skladištenje i pakiranje proizvoda od mlijeka, mesa, ribe, voća, povrća, ljekovitog i

aromatičnog bilja i gljiva te ulaganja poput izgradnje i/ili rekonstrukcije i/ili opremanja

objekata za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih/ribljih proizvoda i suvenira na

poljoprivrednom gospodarstvu i proizvoda udruge/zadruge proizvođača u kojima

gospodarstvo pripada kao član.

Korisnici mjere: za prijavu na natječaj za mjeru 302 IPARD programa korisnici su fizičke i

pravne osobe sukladno važećem nacionalnom zakonodavstvu registrirane za obavljanje

odgovarajuće djelatnosti, u rangu mikro poduzeća, u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do

25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne)

samouprave. Projekti ostali korisnika mogu biti financirani iz drugih izvora.

Kriterij prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani su u propisanim

kriterijima za provedbu mjere 302 IPARD programa.

Očekivani rezultati projekta: povećan broj gospodarstava koja se bave preradom vlastitih

proizvoda za 2 subjekta, povećana diverzifikacija proizvoda i proširenje turističke ponude s

inovativnim proizvodima sela, u izravnu prodaju uključena 3 gospodarstva, 2 novozaposlene

osobe

Mjera 4.2.3. Ulaganja u postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije i

energetsku učinkovitost

Opis mjere: Područje LAG-a ima preduvjete za korištenje obnovljivih izvora energije

(biogorivo, drveni otpad, solarna energija i dr.) u gospodarstvu i u kućanstvima. Korištenjem

ovih izvora zaštitit će se priroda i okoliš od negativnih utjecaja stakleničkih plinova, pozitivno

utjecati na održivi razvoj turizma i ostalih privrednih djelatnosti te podići kvaliteta života

stanovništva LAG-a. Pored izgradnje i opremanja već planiranih postrojenja, potrebno je

izraditi stručne elaborate, radi inventarizacije potencijalnih obnovljivih izvora energije cijelog

prostora LAG-a. Također, potrebno je povećeti energetsku učinkovitost postojećih objekata.

Proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora stanovnici s područja LAG-a dat će svoj

doprinos većoj energetskoj učinkovitosti, ali i značajnoj zaštiti svoga okoliša. Navedeni cilj

moguće je ostvariti kroz ovu mjeru ulaganjima u izgradnju i opremanje postrojenja za

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a koju će stanovnici LAG-a koristiti ili za

pokrivanje vlastitih potreba ili za prodaju te ulaganjima u rekonstrukciju i opremanje

postojećih objekata u svrhu povećanja energetske učinkovitosti.

Mjera je usklađena sa Strategijom regionalnog razvoja RH za razdoblje od 2011. do 2013.

godine, sa Strategijom energetskog razvoja RH i to sa ciljem „Poticanje korištenja

obnovljivih izvora energije“. Isto tako mjera je u skladu s razvojnim strategijama svih triju

županija, čije JLS su članice LAG-a.

Korisnici mjere: prihvatljivi korisnici ove mjere definirani su implementacijskim

dokumentima mjere 101, 103 i 302 IPARD programa, ovisno o njihovom sektoru djelatnosti.

Ostali korisnici mjere su pravne osobe izvan ranga mikro poduzeća i JLS, čiji projekti mogu biti

financirani iz drugih izvora.

Kriterij prihvatljivosti: Kriteriji prihvatljivosti ove mjere sadržani su u propisanim

kriterijima za provedbu mjera 101, 103 i 302 IPARD programa. Ulaganje mora udovoljavati

propisanim standardima vezanim uz očuvanje okoliša.

Očekivani rezultati: Izgrađeno bioplinsko postrojenje za proizvodnju energije iz biomase-

Sv. Petar Orehovec (snage 2+2 MW), izgrađene 2 solarne elektrane (snage 4MW + 3MW), 10

novozaposlenih osoba, smanjena potrošnja električne energije u 5 objekata, viša razina svijesti

poduzetnika i lokalnog stanovništva o prednostima korištenje novih, obnovljivih izvora

energije.

4.STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE

Strategija održivog razvoja Lokalne akcijske grupe „Prigorje-Zagorje“ planski je dokument

kojim su identificirani problemi, utvrđena vizija, strateški ciljevi i prioriteti razvoja te mjere i

aktivnosti za njeno provođenje, a donesena je za razdoblje od 2010. do 2014. godine.

Partnerska grupa koja je prvotno radila na izradi Strategije LAG-a bila je sastavljena od

tridesetak volontera, predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog sektora, izabranih prema

načelima LEADER pristupa. Kroz održanih 7 dvodnevnih edukacija te upoznavanja s

primjerima dobre prakse, odnosno s radom LAG-ova na studijskom putovanju u Češkoj

Republici, kao i s iskustvima već osnovanih LAG-ova u Hrvatskoj, partnerska grupa se

osposobila za promotore razvoja područja LAG-a te je operativno radila na svim elementima

Strategije za razdoblje od 2010. do 2013. godine. Cjelokupni rad partnerske grupe odvijao se

u okviru Projekta „Sudjelovanje stanovnika u održivom razvoju regije“, kojeg je provodio

Centar za organiziranje zajednice iz Češke Republike u partnerstvu s HMRR. Partnerska

grupa utvrdila je sve osnovne elemente održivog razvoja LAG-a, a također je bila uključena i

u prikupljanje baze podataka za analizu sadašnjeg stanja cijelog područja LAG-a, a svoj

doprinos samoj izradi Strategije u skladu s metodologijom strateškog planiranja, dala je i

AZRA-Agencija za razvoj Varaždinske županije, koja je također jedan od osnivača LAG-a.

Prvotna Strategija održivog razvoja LAG-a donijeta je na sjednici Skupštine LAG-a dana 12.

srpnja 2010. godine, no donošenjem Pravilnika o provedbi Mjere 202 - „Priprema i provedba

lokalnih strategija ruralnog razvoja“ unutar IPARD programa dane su preporuke za izradu

lokalnih razvojnih strategija, koja su nametnule potrebu određenog usklađivanja. Rukovodeći

se i nadalje načelima LEADER pristupa, ponovno je okupljena partnerska grupa sastavljena

od predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog sektora, koja je ne mijenjajući utvrđenu

viziju, strateške ciljeve i prioritete razvoja, predložila usklađivanje Strategije s Pravilnikom i

to za vremenski period od 2010. do 2014, godine, odnosno za vrijeme trajanja IPARD

programa. Nakon dorade Strategija je ponovno usvojena na sjednici Skupštine LAG-a dana

18. rujna 2013. godine.

Dugoročno, nakon završetka IPARD programa, Strategija treba osigurati povećanje

gospodarskog razvoja, posebno jačanje razvojnih dionika koji su direktno naslonjeni na

programe njezine provedbe.

4.1. Značajke partnerstva

Lokalna akcijska grupa „Prigorje-Zagorje“ (skraćenog naziva LAG PRIZAG) osnovana je na

sjednici Skupštine udruge održanoj u Gornjoj Rijeki 29. prosinca 2009. godine, a 07. siječnja

2010. godine je ista upisana u službeni Registar udruga Republike Hrvatske. Za predsjednicu

LAG-a imenovana je Draga Bitar, predstavnica gospodarskog sektora.

Krunoslav Đurec, voditelj LAG-a, je mlađa osoba (rođen 15. svibnja 1976. godine) koja ima

završen stručni upravni studij i stečeno zvanje upravnog pravnika, a kroz radni vijek

sudjelovao je u pripremi i vodio projekte PHARE 20056 „Famous Past for Turism Future“,

„People to People“ IPA CBC Hungay-Croatia, „First Croatian Open-air School“ IPA CBC

Hungay-Croatia i ostalih.

Područje lokalne akcijske grupe pokriva 11 jedinica lokalne samouprave i to: Grad Novi

Marof, općine Breznica, Breznički Hum, Ljubešćica i Visoko u Varaždinskoj županiji, općine

Kalnik, Sveti Petar Orehovec i Gornja Rijeka u Koprivničko-križevačkoj županiji te općine

Budinščina, Hrašćina i Konjščina u Krapinsko-zagorskoj županiji, a službeno sjedište ima u

Novom Marofu.

LAG PRIZAG ima 40 osnivača i 8 članova što ukupno čini 48 članova. Od navedenog broja

članova 15 ih je iz javnog sektora, 17 iz civilnog sektora i 16 iz gospodarskog sektora.

Struktura dokazuje da LAG vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti svih članova društva,

odnosno predstavnika javnog, civilnog i gospodarskog sektora.

Upravljačku stukturu LAG-a čini 11 članova, od kojih je 5 muškaraca i 6 žena. Od navedenog

ukupnog broja članova upravljačke strukture javni sektor je zastupljen s 4 člana (36,4%),

civilni sektor s 5 članova (45,5%), dok je gospodarski zastupljen s 2 člana (18,2%).

U upravljačkoj strukturi je 5 osoba mlađih od 29 godina.

Grafički prikaz 2: Zastupljenost predstavnika sektora u upravljačkoj strukturi

Izvor: Izrada autora prema vlastitim podacima

4.2. Primjena načela ″odozdo prema gore″ i sudjelovanje različitih interesnih skupina, uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije

Lokalna akcijska grupa PRIZAG može se smatrati primjerom dobre prakse integracije

osjetljivih i marginalnih skupina društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj

područja LAG-a. Već u samim navedenim ciljanim skupinama za provedbu aktivnosti

ugrađene su smjernice jednakih mogućnosti za sve, a prilikom izrade strategije LAG je

poticao uključivanje „ugroženih“ skupina i to dugotrajno nezaposlenih osoba, mladih, žena,

osoba s invaliditetom te osoba starije životne dobi u svoje aktivnosti, što je vidljivo u opisu

odabranih mjera. LAG će se u svom daljnjem radu promovirati kao područje raznolikosti i

različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i jednakosti te jednakih mogućnosti za sve,

jer samo međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem svih sudionika izgradit će se

jedinstven identitet i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će biti ostvarena i uspješna

provedba LRS koja će osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a.

Tijekom cijele izrade LRS, kao i u planiranju njezine provedbe, radna grupa integrirala je

tradicijsko nasljeđe i znanja s inovativnim idejama stručnjaka i mladih s područja LAG-a. Iz

strukture LRS-a vidljiva je velika valorizacija i potreba za revitalizacijom kulturno-povijesne i

tradicijske baštine uz očuvanje prirodnih resursa, putem uporabe novih znanja, vještina i

tehnologija te usvajanjem temeljnih načela održivog razvoja.

LAG je u samom postupku pripreme LRS i kreiranja partnerstva pokazao razvidnu razinu

uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve

stanovnike područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase, jezika, vjere, političkog ili

drugog uvjerenja, izborazbe, društvenog položaja ili koje druge osobne sklonosti.

Članovi koji su sudjelovali u izradi strategije (njih 59) bili su predstavnici različitih sektora

kao akteri koji su nabolje upoznati sa stanjem i problemima te potrebama svojih zajednica.

Proanalizirali su stanje cijelog područja LAG-a kroz SWOT analizu, radi prepoznavanja

snaga i slabosti te mogućnosti i prijetnji, sudjelovali su u izradi Strategije (od definiranja

vizije, utvrđivanja strateških ciljeva vezanih uz identificirane probleme, razvojnih prioriteta i

mjera do određivanja kriterija za odabir projekata na području LAG). Analizom članova koji

su sudjelovali u izradi strategije vidljivo je da su pored zastupljenosti svih sektora aktivno

sudjelovali mladi, osobe s invaliditetom, nezaposlene osobe, umirovljenici i žene (i to 8

mladih, 1 osoba s invaliditetom, 6 nezaposlenih osoba, 1 umirovljenik kao predstavnik udruge

umirovljenika, 25 žena).

Navedeni sudionici dali su konkretan doprinos u odabiru i opisu mjera u kojima se vodilo

računa o potrebama ugroženih socio-ekonomskih skupina.

4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju zadanih ciljeva iz ove strategije ovisit će

velikim dijelom o vremenu raspisivanja IPARD natječaja za mjere 101, 103, 301 i 302,

budući da ostvarenje prihvaćenih projekata iz Strategije LAG-a dijelom ovisi o sredstvima iz

IPARD programa.

Tablica 9: Plan provedbe i slijed aktivnosti Vrijeme

provedbe/kvartali 2013 2014

Prioritetne mjere I II III IV V VI VII VIII

C1Unapređenje komunalne i društvene infrastrukture radi poboljšanja standarda i uvjeta življenja stanovništva, vodeći brigu o ravnomjernom razvoju područja

M 1.1.1.M 1.1.2.M 1.1.3.M 1.2.1M 1.2.2.

C2 Unapređenje uvjeta gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvuM 2.1.1. M 2.1.2.

M 2.1.3. M 2.1.4. M 2.2.1. M 2.3.1. M 2.4.1. M 2.4.2 C3 Podizanje razine znanja i društvene osviještenosti stanovništvaM 3.1.1. M 3.2.1. M 3.2.2. C4 Širenje i razvoj gospodarskih aktivnostiM 4.1.1. M 4.1.2. M 4.1.3. M 4.1.4. M 4.2.1. M 4.2.2 M 4.2.3.

4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima

U skladu sa zadaćama koje proizlaze iz samoupravnog djelokruga svih 11 jedinica lokalne

samouprave-osnivača LAG-a, prvenstveno vezano uz brigu o ukupnom razvoju svojeg

područja, u dosadašnjem je razdoblju realizirano niz projekata iz gospodarstva te komunalne i

društvene infrastrukture. Pri tome su korišteni raspoloživi ljudski i financijski resursi samih

JLS, uz potporu i pomoć razvojnih agencija (PORA, ZARA, AZRA), poduzetničkih centara i

inkubatora, državnih institucija koje djeluju na području LAG-a, komora i dr. Svoj doprinos

razvoju dao je i privatni i civilni sektor, provođenjem brojnih projekata, akcija, manifestacija i

sl. Sam LAG PRIZAG pokrenuo je još 2009. godine projekat „Prigorsko-zagorskog sejma“ i

njegov je organizator već pet godina za redom. Svake godine organizacija sajma predstavlja

novi projekat koji naglašava specifičnosti područja, sajam je to na kojem bogatstvo kulturne,

povijesne, gospodarske te posebno gastronomske ponude (jela po starim receptima

prigorsko-zagorskog kraja) prezentiraju udruge, zajednice, zadruge, poljoprivredna

gospodarstva te mali i srednji poduzetnici s područja LAG-a. Dosad su četiri projekata bila

sufinancirana od strane Ministarstva poljoprivrede. Sam LAG je također i kao partner

sudjelovao u provođenju projekta financiranog iz fondova EU (LAGex).

LAG je upravljanje i koordinaciju rada LAG-a prenio na voditelja LAG-a upravnog pravnika

s višegodišnjim iskustvom u vođenju projekata (kako je opisano u poglavlju 4.1), dok poslove

računovodstva obavlja član LAG-a, i to Obrt za knjigovodstvene usluge „KONTO“ iz

Ljubešćice, vl. Dražen Štriga temeljem zaključenog ugovora.

LAG je zaposlio i planira još zapošljavati stručni kadar, koji će operativno raditi na pripremi,

koordinaciji i provođenju projekata zacrtanih Strategijom LAG-a. Sve iznijeto dokazuje, a

ujedno je i garancija, da LAG ima raspoložive ukupne resurse za odgovorno i kvalitetno

upravljanje javnim sredstvima.

4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoliš

Provedba Strategije nema negativan utjecaj na okoliš. Naprotiv, kroz sve strateške ciljeve

naglašava se važnost očuvanja okoliša i podizanje razine svijesti stanovništva o potrebi

očuvanja okoliša, prirodne i kulturne baštine, kao i održivog razvoja područja LAG-a, kao

potencijala za razvoj obnovljivih izvora energije te povećanje energetske učinkovitosti za što

je LAG u svoj strategiji predvidio i zasebnu mjeru (M 4.2.3). Mjere poput 2.1.2, 2.1.3, 2.3.1,

2.4.1 i 3.1.1 posebice će pridonjeti upravo zaštiti okoliša u svim segmentima djelatnosti koje

se obavljaju na području LAG-a. Razvojna vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere utvrđeni

LRS-om strukturirani su tako da se sustavno uzima u obzir zaštita okoliša. Svi projekti i

aktivnosti predviđeni strategijom imaju pozitivan utjecaj na očuvanje i zaštitu okoliša zbog

toga što i sustav za pripremu i proces odabira projekata podržavaju isključivo projekte koji

potpuno uvažavaju načela održivog razvoja. Netaknuti i sačuvani dijelovi prirode i bogata

kulturna baština potencirani su kroz pojedine mjere kao resursi na kojima se temelje

gospodarske djelatnosti, posebno turizam i koje kao komparativne prednosti i koje treba

posebno valorizirati i čuvati. U postupku ocjenjivanja projekata i projektnih ideja posebno će

se voditi računa jesu li u suglasnosti sa Strategijom, odnosno da li zadovoljavaju Kriterije za

ocjenjivanje i prioritizaciju projekata LAG-a, a posebno u segmentu procjene učinaka

projekta na okoliš i energetsku učinkovitost.

Provedbom planiranih projekata smanjit će se emisija štetnog ugljičnog dioksida za 4.060.000

kg, što predstavlja mjerljive direktne učinke Strategije na okoliš. U poglavlju 3.2 vidljivo je

da su očekivani rezultati od dvije solarne elektrane ukupne snage 7MW. Po realizaciji

projekata elektrane će proizvodit prosječno 7.000.000 kWh godišnje, a poznato je da

proizvodnja 1 kWh energije iz solarne elektrane u prosjeku smanjuje emisiju CO2 za 0,58

kg/kWh.

4.6. Izvori financiranja i održivost strategije bez sredstava javne pomoći

Na području LAG-a PRIZAG u proteklom razdoblju, realiziran je određeni broj projekata u

cilju bržeg ukupnog razvoja, posebno na planu izgradnje objekata komunalne infrastrukture i

dijela društvene infrastrukture, za poljoprivrednu proizvodnju i preradu te ostale gospodarske

aktivnosti, u čemu su u velikoj mjeri učestvovale jedinice lokalne samouprave, OPG-i te

druge fizičke i pravne osobe korištenjem sredstava IPARD programa. Usto su korištena

sredstva i iz drugih fondova i ministarstava – IPA, EIB, MRR, MK, MT, FRR, FZOEU,

Hrvatske vode, HAC, USAID, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, zatim

članarina, donacija i dr. Iz programa komunalne i društvene infrastrukture JLS članica LAG-a

za razdoblje od 2013. do 2014. godine je vidljivo da su planirana određena ulaganja,

financirana iz vlastitih proračunskih sredstava, ali se za vrijeme trajanja IPARD-a očekuje

sufinanciranje i iz predpristupnih fondova, dok će se ostali projekti navedeni u Strategiji

financirati iz vlastitih sredstava LAG-a, prijavom projekata na nacionalne, regionalne i

međunarodne izvore financiranja, donacija, članarina, pomoći zainteresiranih subjekata i dr.

LAG će poticati objedinjavanje javnih poticajnih sredstava i programa lokalnih, regionalnih,

nacionalnih i međunarodnih izvora, usmjerenih prema krajnjim nositeljima razvoja LAG-a.

Ako razmišljamo o financijskoj održivosti LAG-a, kao operativnog tijela odgovornog za

provedbu lokalne razvojne strategije, izvan okvira javnih sredstava, LAG PRIZAG financirat

će se iz vlastitih izvora članarinom svojih članova. Sporazumom o financiranju Strategije

dogovorena je financijska obveza JLS osnivača LAG-a za sufinanciranje izrade Strategije

prema ključu udjela broja stanovnika pojedine JLS u ukupnom broju stanovnika LAG-a.

Temeljem Odluke o financiranju LAG-a utvrđena je obveza članova o uplaćivanju godišnje

članarine, kako je navedeno niže u tablici. Dodatno, osnivači će se s odgovarajućim udjelom

uključiti u predfinanciranje i financiranje zaposlenih u LAG-u i projekata LAG-a.

Tablica 10: Financijska obveza članova o iznosima uplate godišnje članarine

član LAG-agodišnja članarina broj članova ukupni iznos

JLS 1.000,00 11 11.000,00

ODRAZ, AZRA 1.000,00 2 2.000,00

ostali članovi 50,00 35 1.750,00

UKUPNO 48 14.750,00

Izvor: Izrada autora prema vlastitim podacima

Sredstva IPARD programa namjenjena LAG-u PRIZAG pomoći će u ostvarenju Strategije,

putem promocije IPARD programa i animacije stanovništva za prijavu projekta na natječaje

IPARD programa, te na kraju i omogućiti provedbu projekata.

LAG PRIZAG očekuje status ugovorenog LAG-a te sufinanciranje potrebnih aktivnosti, što

će doprinjeti značajnom povećanju broja prijavljenih projekata za dodjelu sredstva IPARD

programa na području sve tri županije koje LAG pokriva. Ujedno provedbom mjera ove

strategije LAG na svojem području očekuje otvaranje 45 novih radnih mjesta.

4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za razdoblje 2013. – 2014.

Sukladno strateškim ciljevima i prioritetima razvoja LAG-a PRIZAG za razdoblje od 2013.

do 2014. godine, odnosno za vrijeme trajanja IPARD programa, provodit će se ulaganja od

strane fizičkih i pravnih osoba te jedinica lokalne samouprave, s osnovnim ciljem održivog i

ravnomjernog razvoja cijelog područja LAG-a. Pored mjera za provođenje IPARD programa,

radit će se i na ostvarivanju ostalih ciljeva i prioriteta te mjera i aktivnosti, koje su definirane

Lokalnom razvojnom strategijom LAG-a, a koje je partnerska grupa kroz LEADER pristup

definirala kao potrebe, koje su od izuzetnog značaja za razvoj područja i koje treba rješavati u

periodu provedbe Strategije.

U cilju jačanja i poboljšanja poljoprivredne proizvodnje i tržišnog kapaciteta te podizanja

konkurentnosti, investirat će se u poljoprivredna gospodarstva i to u sektor mljekarstva,

govedarstva, svinjogojstva, sektor voća i povrća i ostale poljoprivredne sektore.

Radi restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice, ulagat će se u izgradnju i opremanje

proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta mikro, malih i srednjih poduzeća i to u sektorima

mljekarstva, voća i povrća (uključujući i gljive), zatim u nabavu opreme u vinarstvu i dr.

Jedinice lokalne samouprave, koje zadovoljavaju kriterij prihvatljivosti (do 10.000

stanovnika), provodit će ulaganja u poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture i to u izgradnju

i rekonstrukciju sustava kanalizacije i sustava za pročišćavanje otpadnih voda te ulaganja u

lokalne nerazvrstane ceste i dr.

Radi širenja i promicanja razvoja gospodarskih aktivnosti te stvaranja mogućnosti novog

zapošljavanja, ulagat će se u razvoj ruralnog turizma, očuvanje i ekonomsko vrednovanje

proizvoda tradicijskih obrta, u poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima te

izravne prodaje kao i u izgradnju i opremanje postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora

energije. Također će se ulagati u izgradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića te osiguranje

prostora za dječje igraonice, za stare i nemoćne osobe, prostora za mlade te za ostale

društvene potrebe.

Planirani broj projekata za provođenje mjera IPARD programa s razrađenim godinama

realizacije, prikazuje naredna tablica:

Tablica 11: Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i

Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2013. – 2014.

4.8. Praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe Strategije, kriteriji i indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti

Praćenje provedbe Strategije podrazumijeva stalni monitoring, mjerenje učinaka provedbe

Strategije i to kako narativnih, tako i financijskih pokazatelja te evaluaciju ukupnog

strateškog plana, radi ocjene uspješnosti provedbe Strategije, odnosno ukazivanja na potrebu

provođenja pravovremenih promjena Strategije za zacrtano plansko razdoblje. Vrednovanje

MJERA

Indikativan broj projekata naveden u LRS za razdoblje

2013. – 2014.

Plan potrebnih sredstava (javna potpora) za realizaciju projekata za razdoblje 2013.

– 2014., kn

2013. 2014. 2013. 2014.

101 »Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice« 9 8 1,655.000 1,555.000

103 »Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice«

0 3 0 650.000,00

301 »Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture« 16 3 18,000.000 3,700.000

302 »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« 8 6 2,300.000 1,200.000

UKUPNO 33 20 21,955.000 7,105.000

ostvarivanja postavljenih razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera, prati se kroz realizaciju

planiranih rezultata po pojedinim mjerama, utvrđenih u točki 3.2. ove Strategije.

Važan element osiguranja održivosti LRS je i procjena (samoprocjena) učinaka LRS. Ovaj

instrument praćenja i mjerenja rezultata LRS, omogućuje procjenu projekata, ispravnost ili

nedostatke u radu i provedbi. Dobiveni rezultati osnova su za poboljšanje i nadogradnju

aktivnosti vezanih uz provedbu Lokalne razvojne strategije i LAG-a kao organizacije, a

provodit će se na godišnjoj razini, prije pripreme godišnjeg izvješća o radu LAG-a i provedbi

LRS.

Redovito praćenje provedbe Strategije provodi se godišnjim izvještavanjem o provedbi mjera

i zacrtanih prioriteta na bazi dostavljenih podataka svih članova LAG-a o ostvarenim

rezultatima krajem kalendarske godine, radi izrade zbirnog izvješća za baznu godinu te

planiranja aktivnosti za narednu poslovnu godinu. Godišnje izvješće s kvantificiranim

fizičkim i financijskim pokazateljima, evaluaciju i plan rada za sljedeću kalendarsku godinu

priprema stručni voditelj LAG-a, koji isto prezentira Upravnom odboru na razmatranje i

utvrđivanje prijedloga, a potom se dostavlja Skupštini LAG-a na raspravu i prihvaćanje.

Nadzor nad provedbom Strategije provodi Nadzorni odbor LAG-a.

4.9. Procedura donošenja odluka uključujući proceduru odabira projekata kojima će LAG izdati pismo preporuke i načine sprečavanja sukoba interesa

Ocjenjivanje projekata i projektnih ideja, kojima LAG PRIZAG izdaje pismo preporuke,

provodi se na temelju Kriterija za ocjenjivanje i prioritizaciju projekata LAG-a PRIZAG.

Ocjenjivanje provodi stručni tim kojeg čine osobe s iskustvom u pripremi, izradi i provedbi

projekata, a imenuje ga Upravni odbor LAG-a, uz stručnu pomoć voditelja LAG-a. Stručni

tim nakon pregleda i ocjene projektnih ideja donosi odluku, čiji je sastavni dio rang lista

projekata i projektnih ideja.

Radi sprječavanja sukoba interesa, član stručnog tima ne može biti osoba koja je na bilo koji

način u sukobu interesa tijekom procedure odabira projekata kojima će LAG izdati pismo

preporuke. Odluku o sukobu interesa donosi Upravni odbor LAG-a.

Projekti se ocjenjuju na temelju utvrđenih kriterija za odabir, kako su prikazani u tablici u

nastavku.

Iz samog bodovanja projekata evidentno je da se, kao i kod izrade strategije općenito, vodilo

računa da projekti koji će najviše pridonositi ujednačenom korištenju raspoloživih lokalnih

resursa, koji će svojom realizacijom uvesti određenu inovaciju te koji će značajnije pridonosti

zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti, ostvariti najveći broj bodova i na taj način biti

prioritet za realizaciju na području LAG-a.

Osim prilikom izrade strategije, LAG putem kriterija za odabir projekata i broja bodova

potiće uključivanje ugroženih socio-ekonomskih skupina u provedbu projekata.

Tablica 12: Kriteriji za odabir projekata za provedbu LRS 2010. do 2014.KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKATA

Opis kriterijaMaksimalan

broj bodova

Ostvarenbroj bodova

Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima

Projekt usklađen s IPARD-om, ŽRS Varaždinske, Koprivničko-križevačke ili Krapinsko-zagorske županije:

- ako DA – 8 bodova- ako NE – 0 bodova

8

Usklađenost s LRSProjekt je u skladu s LRS LAG-a:

- ako DA – 8 bodova- ako NE – projekt se odbacuje

8

Inovativnost

Projektom se stavlja u funkciju tradicijska baština i vještine:

- revitalizacija tradicijske baštine, metoda i vještina – 10 bodova

- modernizacija tradicionalnih metoda, usluga i proizvoda – 5 bodova

- ako NE – 0 bodovaProjektom se uvode nove tehnologije, znanja i vještine:

- uvođenje novih tehnologija, znanja i vještina – 10 bodova

- ako NE – 0 bodova

10

Doprinos razvoju gospodarstva

Projekt je baziran na korištenju postojećih resursa:- ako DA – 10 bodova- ako NE – 0 bodova

Projekt doprinosi povećanju vrijednosti lokalnih proizvoda i usluga i uvodi nove proizvode i usluge:

- ako DA – 10 bodova- ako NE – 0 bodova

10

Utjecaj na okoliš

Utjecaj na okoliš je:- naročito pozitivan – 10 bodova- pozitivan – 5 bodova- neutralan – 0 bodova- negativan – projekt se odbacuje

10

Energetska učinkovitostProjekt doprinosi energetskoj učinkovitosti:

- ako DA – 10 bodova- ako NE – 0 bodova

10

Doprinos ujednačenom razvoju područja

Realizacija projekta doprinosi ujednačenom razvoju:- svih 11 JLS članica LAG-a – 8 bodova- 6 JLS – 4 boda- 3 JLS – 2 boda

8

Sektorska uključenost

U realizaciju projekta uključeni su predstavnici:- javnog, civilnog i gospodarskog sektora - 8

bodova- uključeni predstavnici 2 sektora – 4 boda- uključeni predstavnici 1 sektora – 2 boda

8

Socijalna uključenost

Projekt uključuje socijalno osjetljive skupine (nezaposleni, žene, mladi, osobe s posebnim potrebama i sl.):

- uključene 2 ili više ciljanih skupina- 10 bodova- uključena 1 ciljana skupina – 5 boda- projekt ne uključuje marginalne skupine– 0

bodova

10

Sposobnost upravljanja projektom

Reference podnositelja:- više od 3 provedena projekta- 5 bodova- 2-3 provedena projekta- 4 boda- 1 proveden projekt- 2 boda- nema provedenih projekata- 0 bodova

5

Osigurana sredstvaZatvorena financijska konstrukcija:

- ako DA – 5 bodova- ako NE – projekt se odbacuje

5

OdrživostProjekt je održiv i nakon iskorištenja javnih sredstava:

- ako DA – 8 bodova - ako NE – 0 bodova

8

UKUPAN BROJ BODOVA: 100

4.10. Projekti koji su se provodili/ se provode iz drugih izvora financiranja

U poglavlju 4.4 ove Strategije već su ukratko opisani projekti „Prigorsko-zagorskog sejma“

koji se od 2009. godine provode na području LAG-a, a čiji je organizator već pet godina za

redom LAG PRIZAG. Dosad su tri projekata bila sufinancirana od strane Ministarstva

poljoprivrede (realizirani 2010., 2011. i 2012. godine), a za poslijednji iz 2013. godine čeka se

odobrenje Ministarstva poljoprivrede. Teme realiziranih projekata bile su, kako slijedi:

- „Stručno predavanje o vinogradarstvu i vinu na području LAG-a“- 2010. godine

- „Stručno predavanje o tradicionalnoj lokalnoj gastronomskoj ponudi“- 2011. godine

- „Stručno predavanje o kulturnoj baštini zagorskog kraja“- 2012. godine

- „Stručno predavanje o turističkim potencijalima Kalnika, potkalničkog kraja i cijelog LAG-a te njihovog stavljanja u funkciju“- 2013. godine

Projekti na kojima je LAG sudjelovao kao partner su:

- 05. prosinca 2011.- 20. veljače 2013.- „Zajedno za održivi razvoj u Hrvatskoj“ (IPA 2008)- ODRAZ, SMART i HMRR u suradnji s Milieukonatkt International, partner iz Nizozemske (projekt financiran od strane EU)

- 09.-11. studeni 2012.- „Europa za građane“- projekt prekogranične suradnje gdje je vodeći partner bila Općina Šmartno (pri Litiji, Slovenija). Projekt se provodio u sklopu programa Martinje u Humu i proslave Dana Općine Breznički Hum, dok je uz drugog partnera, Općinu Breznički Hum, u projektu kao partner sudjelovao i LAG PRIZAG te

LAS Srce Slovenije. Cilj projekta je bio kroz suradnju i razmjenu iskustava LAG-ova pridonijeti održivom razvoju ruralnih područja u Hrvatskoj i Sloveniji. U tu svrhu u Općini Breznički Hum održana je radionica o ruralnom razvoju i putovanje duž turističke rute koju je organizirao LAG PRIZAG. (projekt financiran od strane EU- LAGex)

Ove godine LAG je kandidirao i projekt „The Netherlands experience in rural tourism- education for rural households from area Local action group „Prigorje-Zagorje“ za sufinanciranje u sklopu programa Leonardo da Vinci (trenutno se projekt nalazi na rezervnoj listi za sufinanciranje).

Tablica 13: Projekti koji su se provodili na području LAG-a od strane članova

JLS NAZIV PROJEKTA PERIOD PROVEDBE

IZVOR FINANCIRANJA

VRIJEDNOST PROJEKTA

Grad Novi Marof Izgradnja kulturnog centra i

opremanje kulturnog centra2009.-2011.

Grad Novi Marof, Ministarstvo regionalnog razvoja

21.272.735,00 kn

Modernizacija nerazvrstanih cesta

2009.-2011. Grad Novi Marof, Sufinanciranje građana

5.491.662,00 kn

Izgradnja društvenog doma u Kamenoj Gorici 2009.-2011. Grad Novi Marof 537.400,00 kn

Izgradnja vodovodnih mreža na području Grada Novog Marofa

2009.-2012. Grad Novi Marof 1.435.138,00 kn

Izgradnja kolektora i kanalizacije 2009.-2012.

Grad Novi Marof, Hrvatske vode, Ministarstvo regionalnog razvoja

4.606.000,00 kn

Ulaganje u obnovu Utvrde Grebengrad

2007.-2012. Grad Novi Marof, Ministarstvo kulture

320.000,00 kn

Općina Breznica

Modernizacija nerazvrstanih cesta na području Općine Breznica

2011.-2012. Ministarstvo regionalnog razvoja Općina Breznica

200.000,00 kn

Izgradnja vodovodne mreže na području Općine Breznica

2010.-2013. Hrvatske vode, Općina Breznica

8.000.000,00 kn

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacije na području Općine Breznica

2011.-2012.Hrvatske vode, Općina Breznica 180.000,00 kn

Općina Breznički Hum

Asfaltiranje ceste Švajcarija 2010. Proračun Općine 395.645,36 knIzrada i dobivanje certifikata ISO 2010. Proračun Općine 82.410,00 kn

Izgradnja javne rasvjete 2010. Proračun Općine 42.285,80 knObuka i stjecanje ECDL 2010. Proračun Općine 13.684,00 kn

diplomaIzrada projekta za uređenje zgrade stare škole 2010. Proračun Općine 24.477,00 kn

Izgradnja nogostupa uz zonu na D3

2010. Proračun Općine 68.923,05 kn

Intercultural EU Partnership (IC-EU) 2011. EACEA 52.400,00 kn

Izrada elaborata rekonstrukcije lokalnih cesta

2011. Proračun Općine 13.610,00 kn

Troškovi arheološkog istraživanja Humščak 2011.-2013. Proračun Općine 30.000,00 kn

Priprema za asfaltiranje ceste SV. Helena - Gašparuši

2011. Proračun Općine 35.642,94 kn

Izrada projekte dokumentacije – sustav odvodnje

2011.-2013. Ministarstvo regionalnog razvoja, EACEA

123.615,00 kn

Teaching Green – Living Green (TG_LG)

2012. Proračun Općine 67.800,00 kn

Uređenje šumske ceste Tukači - Lonjica 2012. Proračun Općine 15.158,52 kn

Izrada kamenog zida na groblju

2012. Proračun Općine 22.500,00 kn

Fotoelektrana na vatrogasnom domu u Brezničkom Humu

2012. Fond za zaštitu okoliša, proračun Općine

136.315,00 kn

Geodetski radovi i snimanja za potrebe projektiranja lokalnih cesta

2012.-2013. Proračun Općine 83.640,00 kn

Općina Budinščina

Dogradnja i adaptacija Osnovne škole „Vladimir Nazor“ Budinščina

2009.-2010. EIB - II 2.978.263,00 kn

Radovi izgradnje pješačke staze i oborinske kanalizacije uz ŽC 2169

2012.-2013.Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

1.571.993,00 kn

Općina Gornja Rijeka Modernizacija nerazvrstanih

cesta na području općine Gornja Rijeka

2009.-2013.

Program integralnog razvoja lokalne zajednice EIB 2, Koprivničko-križevačka županija

3.840.000,00 kn

Rekonstrukcija javne rasvjete na području općine Gornja Rijeka

2010.Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 492.000,00 kn

Adaptacija poslovne zgrade 2009.-2012.

Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

950.000,00 kn

Uređenje sakralnih objekata 2009.-2012.Ministarstvo kulture, Koprivničko-križevačka županija

550.000,00 kn

Općina Hrašćina Sanacija nerazvrstanih cesta

na području općine Hrašćina2009.-2011.

Ministarstvo regionalnog razvoja i Općina Hrašćina (EIB-II)

3.212.000,00 kn

Općina Kalnik Promoviranje zajedničkog kulturnog nasljeđa u pograničnoj regiji Križevci-Pečuh

2010.-2011. IPA CBC Hu-Hr 112.000,00 eura

Uspostava prve hrvatske škole primjenom mađarskih iskustava u edukaciji o okolišu

2011.-2012. IPA CBC Hu-Hr 117.000,00 eura

Uređenje srednjovjekovne utvrde Stari grad Veliki Kalnik

2003.-2013.Ministarstvo kulture i Općina Kalnik 1.120.000,00 kn

Izgradnja glavnih opskrbnih cjevovoda Općine Kalnik 2010.-2011.

Ministarstvo regionalnog razvoja 1.850.000,00 kn

Modernizacija nerazvrstanih cesta na području Općine Kalnik

2006.-2013.Općina Kalnik, Županija Koprivničko-križevačka 750.000,00 kn

Općina Konjščina Statička sanacija Kaštela

„Konjski“ – Stari grad1997.-2012.

Ministarstvo kulture, Općina Konjščina, K-Z županija

2.752.000,00 kn

Izgradnja vodovodne mreže Gornja Konjščina 2009.-2013.

Ministarstvo regionalnog razvoja, Hrvatske vode, Općina Konjščina

10.300.000,00 kn

Rekonstrukcija javne rasvjete 2007.-2012.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 350.000,00 kn

Modernizacija nerazvrstanih cesta - asfaltiranje 2009.-2013.

Ministarstvo regionalnog razvoja, K-Z županija, Općina Konjščina, IPARD mjera 301 Agencija za plaćanje u poljoprivredi

7.181.530,00 kn

Izgradnja kolektorske mreže Konjščina K.3. i K.3.1.

2009.-2012.Hrvatske vode, Zagorski vodovod, Općina Konjščina

4.570.270,00 kn

Izgradnja kanalizacije uz D-24 od Jelovca do Galovca

2012.-2013. Hrvatske vode, Općina Konjščina

1.100.000,00 kn

Rekonstrukcija ceste, izgradnja kanalizacije i nogostupa uz nerazvrstanu cestu – Sportska, te uz Državnu cestu D-24

2008.-2012.

Općina Konjščina, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Ministarstvo regionalnog razvoja

4.200.000,00 kn

Rekonstrukcija i uređenje mrtvačnice i prostora ispred mrtvačnice, te groblja

2012.-2013.Ministarstvo regionalnog razvoja, Općina Konjščina

1.100.000,00 kn

Nastavak izgradnje kolektorske mreže K.1. Konjščina

2012.-2013.Hrvatske vode, Zagorski vodovod, Općina Konjščina

900.000,00 kn

Izgradnja kanalizacije naselja Bočaki, te uz D-24 - groblje

2012.-2013.Hrvatske vode, Zagorski vodovod, Općina Konjščina

780.000,00 kn

Rekonstrukcija, sanacija i dogradnja, nadogradnja zgrade općinske uprave

2010.-2013.Općina Konjščina, Fond za zaštitu okoliša u energetsku učinkovitost

1.100.000,00 kn

Općina Ljubešćica

Modernizacija i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta na području Općine Ljubešćica, radovi na izgradnji nogostupa, rigola i oborinske odvodnje

2010.-2012.

Općina Ljubešćica, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Županijska uprava za ceste Varaždinske županije

3.225.981,54 kn

Izgradnja školsko-sportske dvorane Ljubešćica

2010.

Općina Ljubešćica, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Varaždinska županija

16.466.475,05 kn

Općina Sv. Petar Orehovec

Proširenje javne rasvjete 2010.-2012. FZOEU, Proračun JLS 150.000,00 knIzgradnja vodoopskrbnog sustava

2001.-2012. Hrvatske vode, Ministarstvo regionalnog razvoja, Proračun JLS

12.500.000,00 kn

Modernizacija nerazvrstanih cesta 2009.-2012.

Proračun JLS, Proračun JRS, Ministarstvo regionalnog razvoja

2.000.000,00 kn

Modernizacija šumskih putova 2010.-2012.

Hrvatske šume, Proračun JLS 1.000.000,00 kn

Izrada idejnih projekata sustava odvodnje i pročišćavanja voda

2011. Hrvatske vode 70.000,00 kn

Modernizacija lokalnih cesta 2012.Hrvatske ceste, Proračun JLS 750.000,00 kn

Modernizacija nerazvrstanih cesta

2012.-2014. EU IPARD mjera 301, Proračun JLS

2.500.000,00 kn

Općina Visoko Modernizacija nerazvrstanih cesta:Krečevec-BukaliKračevec-BočkajiKračevec-MelinskiČanjevo-Cerina

2009.-2010.

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Općina Visoko

640.431,42 kn

Modernizacija nerazvrstanih cesta:Visoko-PomperVisoko-Hegedina

2010.Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

315.066,51 kn

Arheološka iskapanja i građevinska obnova Utvrde Čanjevo

2010. Ministarstvo kulture, Općina Visoko

200.847,00 kn

Bitka za Utvrdu Čanjevo 2010. Općina Visoko, Ministarstvo turizma

20.000,00 kn

Bitka za Utvrdu Čanjevo 2011.Općina Visoko, Ministarstvo turizma 30.000,00 kn

Nastavak izvođenja radova na izvanrednom održavanju ŽC 2175 izgradnja nogostupa u naselju Visoko – potporni zid

2012. Općina Visoko 85.528,75 kn

Ojačano održavanje nerazvrstane ceste Visoko – Ivanjske gorice

2012. Općina Visoko 96.336,25 kn

5.USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe „Prigorje-Zagorje“ sa zacrtanim

razvojnim ciljevima ruralnog razvoja te razrađenim mjerama i aktivnostima, usklađena je sa

svim nadređenim strateškim dokumentima vezanim uz razvoj ruralnih područja.

Strategija je u skladu sa strateškim ciljevima Strategije ruralnog razvoja Republike Hrvatske

za razdoblje od 2008. do 2013. godine, koju je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 21.

svibnja 2008. godine, a kojima je planirano poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede i

šumarstva, očuvanje i održivo korištenje prirodnog i kulturnog nasljeđa te poboljšanje

učinkovitosti institucijskog okruženja, sve u cilju poboljšanja standarda i uvjeta življenja

stanovništva u ruralnim područjima (SC1, SC2, SC3, SC4).

Strategija je usklađena i s IPARD programom, odnosno s mjerama 101, 103, 301 i 302, čija

realizacija ima za cilj jačanje i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i tržišnih kapaciteta te

poboljšanje ruralne infrastrukture, što će u konačnici efektuirati kvalitetnijim uvjetima

življenja u ruralnim područjima.

Strategija je u suglasju i sa županijskim razvojnim strategijama sve tri županije, čije pojedine

JLS su osnivači, odnosno članovi LAG-a PRIZAG. Tako je u Županijskoj razvojnoj strategiji

Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj: 18/11) jedan od

strateških ciljeva “Ruralni razvoj”, dok je prioritetima u okviru ovog cilja naglasak stavljen na

ruralni razvoj temeljen na održivim oblicima poljoprivrede, šumarstva i ruralnog turizma te

na razvoj novih i očuvanje tradicionalnih proizvoda i usluga. U Županijskoj razvojnoj

strategiji Koprivničko-križevačke županije („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke

županije“ broj: 4/11) u okviru strateškog cilja “Konkurentno gospodarstvo”, prvim

prioritetom utvrđena je potpora razvoju konkurentne primarne poljoprivrede i unapređenju

ruralnog razvoja te je pored razvoja komercijalne i ekološke poljoprivredne proizvodnje i

razvoja ruralne infrastrukture, predviđen i razvoj turizma i drugih oblika gospodarskih

aktivnosti te izgradnja tržišne infrastrukture i povezivanje malih proizvođača kroz zadruge,

udruge i druge asocijacije poljoprivrednika. Županijska razvojna strategija Krapinsko-

zagorske županije za razdoblje od 2011. do 2013. godine („Službeni glasnik Krapinsko-

zagorske županije“ broj: 34/10), strateškim ciljem “Ruralni razvoj” utvrdila je kao prioritete

razvoj komercijalne poljoprivredne proizvodnje, razvoj drugih gospodarskih aktivnosti u

ruralnom prostoru uključujući i razvoj turizma, razvoj ruralne infrastrukture te izgradnju

tržišne infrastrukture i povezivanje malih proizvođača kroz različite oblike udruživanja. Usto,

donijeti su i županijski strateški dokumenti ruralnog razvoja za razdoblje od 2011. do 2013.

godine, s čijim ciljevima su usklađeni i strateški ciljevi Strategije LAG-a.

II. PRILOZI

1. Stanovništvo po gradu/općinama/naseljima (Popis stanovništva 2011.)

Ukupan broj stanovništva

Grad Novi Marof 13 246Bela 62

Donje Makojišće 526Filipići 122

Gornje Makojišće 400Grana 526

Jelenščak 213Kamena Gorica 232

Ključ 928Krč 418

Madžarevo 910Možđenec 677Novi Marof 1956Orehovec 297

Oštrice 452Paka 81

Podevčevo 737Podrute 421

Presečno 893Remetinec 1477

Strmec Remetinečki 511Sudovec 350Topličica 207

Završje Podbelsko 850Općina Breznica 2200

Bisag 154Borenec 120Breznica 814

Čret Bisaški 18Drašković 415

Jales Breznički 142Jarek Bisaški 204

Mirkovec Breznički 97Podvorec 142

Tkalec 94Općina Breznički Hum 1356

Breznički Hum 497Butkovec 203

Krščenovec 114Radešić 212

Šćepanje 330Općina Budinšćina 2503

Budinšćina 538Gotalovec 155Grtovec 342

Krapinica 260Marigutić 26

Pažurovec 83Pece 296

Pokojec 6Pomperovec 48Prepuštovec 77

Sveti Križ 128Topličica 159Zajezda 385

Općina Gornja Rijeka 1779Barbaloševec 19Deklešanec 136Donja Rijeka 218Dropkovec 172Fajerovec 76

Fodrovec Riječki 61Gornja Rijeka 340

Kolarec 148Kostanjevec Riječki 267

Lukačevec 23Nemčevec 18

Pofuki 185

2. TUG naselja (NN 44/11)

TUG naselja Ukupan broj stanovništva TUG-a (1)

Budinšćina 2503Budinšćina 538Gotalovec 155Grtovec 342

Krapinica 260Marigutić 26

Pažurovec 83Pece 296

Pokojec 6Pomperovec 48Prepuštovec 77

Sveti Križ 128Topličica 159Zajezda 385

Kalnik 1351Borje 137Kalnik 325

Kamešnica 188Obrež Kalnički 139

Popovec Kalnički 98Potok Kalnički 180

Šopron 162Vojnovec Kalnički 122

Ljubešćica 1858Kapela Kalnička 268

Ljubelj 63Ljubelj Kalnički 144

Ljubešćica 1261Rakovec 122

Gornja Rijeka 1779Barbaloševec 19Deklešanec 136Donja Rijeka 218Dropkovec 172Fajerovec 76

Fodrovec Riječki 61Gornja Rijeka 340

Kolarec 148Kostanjevec Riječki 267

Lukačevec 23Nemčevec 18

Pofuki 185Štrigovec 37

Vukšinec Riječki 79

JLS = 4 općine

Naselja u 4 općine = 40

Ukupan broj stanovnika u 4 JLS = 7491

Udio TUG naselja u ukupnom broju naselja (40:148)= 27 %