UNIVERZITET U TRAVNIKUPravni fakultet u KiseljakuOpe pravo
LJUDSKA PRAVA ENA I NASILJE NAD ENAMA-esej-
Kandidati: Mentori: Lejla Genjac 1125/11 prof. dr Mensur Kustura
v.ass. Djelza Alija
Kiseljak, 28.05.2013.Cilj ovog eseja je da prikae viestoljetnu
borbu ena za emancipaciju, stalnu tenju da izau iz sjene mukaraca i
da konano izmeu ova dva spola stoji znak jednakosti. Kau ovjek je
ljudsko bie. Imenica ovjek u svom startu oznaava muki rod, pa se
postavlja pitanje koliko se ovjek zaista odnosi na enu. Ako zaista
pronaemo neku konekciju, onda emo doi do zakljuka: ovjek je ovjeku
ena. Jel li ena stavljena u neravnopravan poloaj od samog nastanka
ovjeanstva? Sjetiemo se stare svima poznate prie o Adamu (Ademu a.
s) i Evi (Havi), koja ga navede da pojede zabranjenu jabuku i da
uini grijeh. Optubom da je ona uzrok njegovog izbora, a ne njegove
znatielje prestavie enu kao grijenicu jo od postanka svijeta.
Pitanje ljudski prava ene nije pitanje jednakost i ravnpravnosti,
ve pitanje glasa koji konano treba da se uje nakon milenijumske
utnje. Je li enama konano dosadilo da ih se gura u oak i da se od
njih pravi iskljuivo domaica bez sposobnosti i intelektualne
vrijednosti ili su napokon shvatile da u patrijarhalnom dutvu niko
se nee boriti za njihova ljudska prava do njih samih. ta je to to
je u konanici izdiglo mukarca iznad ene? Neki e o biolokim
karakteristikama ( bitne razlike nema, ene su osjeanjije, mukarci
krupniji, ali i jedni i drugi mogu veinu poslova jednako uspjeno
uraditi), neki bi lopticu prebacili na socijalizaciju. Ve na samo
startu djevojice su odgajane kao majke i domaice, stavljajui im u
ruke lutke, predstavljajui ih kao krhka i emotivna bia. Djeacima
pak dadoe pitolje i agresivne igrake, pohvaljujui njihovu
samokontrolu, agresivnost, snagu i herojski kompleks. To jasno
odvajanje uloga, dovelo nas je u poziciju da prava ena iako
zajamena brojnim dokumentima, poveljama i deklaracijama nisu u
potpunosti osigurana. Sa historijskog aspekta poloaj ene jedva da
je bio bolji od poloaja roba. Moemo rei da je robovala muevim
zahtjevima, sluei iskljuivo zadovoljenju njegovih potreba (irenje
loze, popravljanje njegovog ugleda u drutvu). Uzimajui za primjer
Stare Grke, za njih je ena prirodom dato bie nie vrijednosti ija je
uloga samo da raa. Iako sve monoteistike religije u svojim
stubovima propagiraju izraenu ravnopravnost spolova, postavlja se
pitanje da li je to zaista tako? U svim religijama Bog je iskljuivo
predstavljen u mukom rodu, svi poslanici , proroci su mukarci,
mukarcu je dozvoljeno imati vie ena, ali ne i eni mukaraca, ... Iz
ovog vidimo da je ena ravnopravna samo pred Bogom, ne i u drutvu.
Pa kako smo doli u poziciju da nekad tretirana kao stvar u
vlasnitvu mua ili oca sad eli jednakost i ravnopravnost. Onog
trenutka kad je izraena muka dominacija, poela odgajati nasilnike i
ubice koji su svoje frustracije poeli lijeiti na enama, uei ih
pameti, tad je nijema ena morala ustati i progovoriti. Najtei oblik
krenja ljudskih prava ena je udar na njen tijelesni integritet i
svaki drugi koje moderna nauka oznaava kao nasilje nad enama
(ekonomsko nasilje, psihiko, moralno,...)
Koliko se ena svakodnevno budi sa pomisli da bi im taj dan mogao
biti posljedni, koliko ena je izgubilo osjeaj za bol usljed godina
maltretiranja i fizikog zlostavljanja, koliko ena proklinje dan
svog roenja? Najei uzrok smrti i invaliditeta kod ena je nasilje
nad enama, a ova drutvena anomalija nanosi vie tete nego rak,
malarija, saobraajne nesree ili ratni sukobi. Nasilje nad enama je
ispoljavanje historijski nejednakih odnosa drutvene moi izmeu
mukaraca i ena koji su doveli do diskriminacije i dominacije nad
enama od strane mukaraca i do spreavanja potpunog napretka ena.
Nasilje nad enama ne smije biti zatvoren problem koji se tie
porodice, ve problem sa kojim se treba pozabaviti drutvo i drava.
Raamo se jednaki, sa ciljem da budemo voljeni da nas potuju i
uvaavaju. Pa zato onda ena trpi dugodinju torturu, koja joj je
unitila i posljednju kap samopouzdanja i samopotovanja? Odgovor na
ovo pitanje moemo nai i u konzervativnom i jo uvijek netolerantnom
drutvu, koje na rtvu gleda kao na uzronika problema, esto
amnestirajui nasilnika svojim stavovima ( mora da ga je prevarila,
mora da je zasluila, da joj je loe otila bi do njega,...).
Viedecenijski usaen mehanizam u glavama ena, da je ona stub
porodice i da je ona odgovorna za njenu eventualnu propast, dovodi
rtvu u bezizlaznu situaciju kad su joj interesi porodice i djece u
njoj bitniji od njenog najveeg interesa, ivota. Tu se javlja vie
ivotnih fobija, od straha da nee moi ekonomski podizati djecu,
preko bojazi da nee moi sama odgovoriti zadatku roditelja u odgoju
djece do dileme da li e na taj nain biti sebina i uskratit djeci
ljubav oca. Porodino nasilje nikada nije "samo" fiziko nasilje. Ono
je lanac dogaaja i radnji, sistem kontrole sproveden nad enama,
lanac ograniavanja i smanjivanja njenog prostora i troenja njenog
psiholokog bia. Eventualno rjeenje ovog problema ovisi od rtve i
njene spremnosti da prijavi nasilnika, ali i podizanja svijesti kod
ena da problem nije u njma, ve u drutvenom prikazu mukarca kao
dominantnog , nepogrijeivog, vrijednijeg, stavljajui enu uvijek na
drugo mjesto. Onog trenutka kad ena shvati da su njeni interes
jednako vani, da nasilje nad njom ne smije biti tabu tema i da je
vrijeme da kae dosta svim opravdanjim i obeanjima (neu vie nikad),
tad e zasluiti mjesto ravnopravnog u drutvenoj hijerarhiji.
Ljudska prava ena su neotuivi, integralni i nedjeljivi dio
univerzalnih ljudskih prava. Potpuna i jednaka participacija ena u
politikom, graanskom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom ivotu, na
nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini i iskorjenjivanje
svih oblika diskriminacije na temelju spola mora biti globalni
prioritet.Neko davno ree : Tanka je linija izmeu ljubavi i mrnje.
No, ma koliko ona bila tanka, ne postoji razlog koji e opravdati
nasilje nad enama i staviti ga u sferu privatnog, daleko od oiju
javnosti i mogueg rjeenja. Prepustili smo civilizaciju mukarcima, a
oni su nam donijeli ratove i zloine, vrijeme je da ena iz uloge
majke i domaice istupi naprijed i zauzme mjesto koje joj
pripada.
Literatura
[1] Dadalos.org UNESCO-ov edukacijski portal (Online),
http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/Grundkurs_MR3/frauenrechte/woher/ursprung.htm,
(Datum preuzimanja: 28. 05. 2013)[2] Womenngo.org autonomni enski
centar (Online),
http://www.womenngo.org.rs/konsultacije-za-zene/o-nasilju-nad-zenama,
(Datum preuzimanja: 28. 05. 2013)5
