42
ljetoestate10 www.istra.hr

ljetoestate10  · 2011. 2. 9. · [email protected] | Pula Pola Rt Kamenjak Fažana Fasana Medulin Ližnjan Vodnjan Dignano Marčana Rovinj Rovigno Limski kanal Vrsar Orsera Funtana Fontane

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • ljetoestate10

    www.istra.hr

  • Podaci su prikupljeni zaključno s 10/06/2010. Izdavač nije odgovoran za na-knadne promjene datuma ili neodržavanje manifestacije. Uza sav trud uložen u objavljivanje potpunih i točnih informacija, uredništvo ne može preuzeti odgovornost za eventualne pogreške. I presenti dati sono stati aggiornati il 10/06/2010. L’editore non risponde di eventuali cambiamenti di date o di appuntamenti rimandati. Nonostante l’at-tenzione rivolta alla raccolta e alla pubblicazione di dati esatti, la redazione non risponde di eventuali errori riscontrabili nella presente pubblicazione.

    PoglediDesno: RovinjStara gradska jezgra Rovinja smještena je na uzvisini stožasta oblika koja je do 1763. godine ustvari bila dio priobalnog otočića. Tek je u 18. stoljeću, nasipavanjem kanala, gradić spojen s kopnom.ImmaginiA destra: RovignoIl primevo nucleo cittadino sorse sull’altura di forma conica che, fino al 1763, faceva in effetti parte di un’isoletta costiera. Solamente nel ‘700 venne interrato il canale che la separava dalla terraferma e la cittadina vi si espanse.

    enjoyistra [no. 14]ljetoestate01.07. - 15.08.2010.

    sadržajsommarioenjoymyths 04-08enjoyhistory 09-12enjoyart 13-18enjoyjazz 19-21enjoytradition 22-25enjoygourmet 26-31enjoysport 32-35enjoyfamily 36-39enjoyevents 40-56enjoymuseums 58-59addressbook 60-61impresumimpressum

    Nakladnik: Turistička zajednica Istarske županijeEditore: Ente per il turismo dell’Istria

    Pionirska 1, HR-52440 Poreč, +385 (0)52 452797Za nakladnika | Per l’editoriale: Tomislav PopovićUrednica | Redattrice: Vesna Ivanović (Sedam i pol, Pula)Oblikovanje | Design: Sedam i pol, PulaFotografije | Fotografie: Igor Zirojević, Goran Šebelić, Renco Kosinožić, Petr Blaha, Teddy-Lee Akelić, Ozren DrobnjakMladen Karačić, Vladimir Bugarin & Arhiv TZIŽ | Archivio ETITisak | Stampa: Kerschoffset Zagreb 2010

    NP BrijuniNational park

    TuristiËka zajednica Istarske županijeIstria Tourist BoardTourismusverband IstrienEnte per il Turismo dell’ Istria

    Info & Booking Centre Istria

    +385 (0)52 88 00 88

    [email protected] | www.istra.hr

    PulaPola

    Rt Kamenjak

    FažanaFasana

    Medulin

    Ližnjan

    VodnjanDignano

    Marčana

    RovinjRovigno

    Limski kanal

    VrsarOrsera

    FuntanaFontane

    PorečParenzo

    NovigradCittanova

    Tar-VabrigaTorre-Abrega

    Kaštelir-LabinciCastellier-Santa Domenica

    VišnjanVisignano

    UmagUmago

    SavudrijaSalvore

    BrtoniglaVerteneglio

    BujeBuie

    BaleValle

    GrožnjanGrisignana

    Kaštel

    Plovanija

    OprtaljPortole

    VižinadaVisinada

    MotovunMontona

    Buzet

    Požane

    Jelovice

    Hum

    Roč

    Tunel Učka

    Pazin

    Tinjan

    Sv. Lovreč

    ŽminjKanfanar

    Svetvinčenat

    Barban

    Gračišće

    PićanKršan

    Labin

    Raša

    Rabac

    ĆI Ć

    AR

    I J A

    SLOSLO

    I

    RijekaZagreb

    Lupoglav

    Cerovlje

    Karojba

    Sv. Petar u Šumi

    KA

    RijekaZagreb

    3

  • enjoymyths

    Kako je nestalo histarsko kraljevstvoO Histrima, antičkom plemenu koje je naseljavalo Istru, znalo se na čitavom Mediteranu po neu-strašivosti i gusarenju. Rimljani su vodili više osvajačkih ratova protiv Histra, a jačanje Rimskog Carstva zahtijevalo je proširivanje teritorija. Rimljani su se zaustavili u priobalju između Umaga i Savu-drije, a na samoj granici s Istrom započeli su zidati utvrdu Aquile-ju. Histri su im stajali na putu za osvajanje Ilirika, zemlje kraljice Teute. Vojska mladog histarskog kralja Epulona krenula je u boj s Rimljanima. Nakon pobjede, ra-dosni su se Histri ulogorili pored svoje gradine na sjeveru Istre i započeli s pjesmom, slavljem i vinom do pijanstva, iako je kralj upozoravao na budnost i priseb-nost. Rimljani si ih cijelo vrijeme pratili, a nakon upada u logor, ve-ćinu su i poubijali. Kralj Epulon je, s nekolicinom prisebnih vojnika, uspio pobjeći u glavni grad Ne-zakcij. Nakon višemjesečne rim-ske opsade, u gradu je ponestalo hrane pa je Epulon, zajedno sa svojim suborcima, odlučio umrije-ti za slobodu, najprije ubivši žene i djecu pa sebe. Epulon si mačem probode srce ne želeći postati rimskim robom. Tako s posljed-njim histarskim kraljem okonča i histarsko kraljevstvo.

    Com’è nato il regno degli HistriGli Histri, tribù antica che popo-lava l’Istria, erano noti in tutto il Mediterraneo per l’impavidità e il brigantaggio. I Romani condus-sero varie guerre di conquista contro gli Histri, mentre il raf-forzamento dell’Impero Romano

    rendeva necessario un amplia-mento del territorio. I Romani si fermarono sulla costa fra Umago e Salvore, mentre proprio sul confine con l’Istria iniziarono a costruire la fortezza di Aquileia. Gli Histri rappresentavano un ostacolo sulla strada per la con-quista dell’Illirico, la terra della re-gina Teuta. L’esercito del giovane re Epulo partì alla lotta contro i Romani. Dopo la vittoria, gli Histri gioiosi s’accamparono accanto al loro bastione a nord dell’Istria e iniziarono a cantare, festeggiare ubriacandosi col vino, nonostante il re li esortasse a rimanere vigili e coscienti. Per tutto il tempo i Romani li seguirono e dopo es-sere entrati nell’accampamento, ne uccisero la maggior parte. Re Epulo con una manciata di soldati in grado di seguirlo, riuscì a fug-gire nella capitale Nesazio. Dopo un assedio romano durato vari mesi, in città vennero a mancare i viveri e quindi Epulo, assieme ai suoi compagni d’armi decise di morire per la li-bertà, uccidendo innanzitutto le donne e i bam-bini finendo col suicidarsi: prefe-rì trafiggersi con la spada il cuo-re, piuttosto che divenire schiavo dei Romani. Così con la morte dell’ultimo re de-gli Histri terminò anche l’omoni-mo regno.

    mythsmyths

    Ovo je zemlja legendi, mitova i čarobnih priča. Za početak, dovoljno je prisjetiti se mita o Argonautima. Goneći bezuspješno Jasona i oteto zlatno runo, Kolhiđani se, doplovivši do obala Istre, nisu više nika-da htjeli vratiti u domovinu...

    Questa è la terra delle leggende, dei miti e del-le storie magiche. Basta ricordare il mito degli Argonauti. Inseguendo invano Giasone e il toso-ne d’oro sottratto, i Colchidi approdarono sulle coste istriane e non sono mai più voluti tornare nella loro patria…

    Pogledi: Umag - odmorište antičkih vladaraDolje: Umag, gradić na krajnjem sje-verozapadu Istre, čija se turbulentna povijest još i danas očitava u arhitek-turi starog grada i na nalazištima duž obale, na svojem području krije mnoge zanimljive povijesne priče

    Immagini: Umago - luogo di riposo degli antichi regnantiIn basso: Umago, una città del nord-ovest dell’Istria la cui storia turbolenta si riflette ancora oggi nell’architettura della vecchia città e della zona arche-ologica lungo la costa, nella propria area nasconde tanti racconti storici interessanti

    Lijevo: Rt Sipar, UmagOvdje je već u rimsko doba postojao grad Siparis, što dokazuju nalazišta temelja vila i kuća, mozaika, mramo-ra, keramike, urni i novčića iz doba Konstanta i Valerija

    A sinistra: Punta Sipar, UmagoLa città di Siparis esisteva già all’epoca romana, il che viene confermato dai ri-trovamenti delle fondamenta di ville e case, di mosaici, frammenti di marmo, cotti, urne e monete risalenti ai tempi di Costante e di Valeriano

    4 5

  • Vještica u kaštelu GrimanijevihNajljepši renesansni trg u Istri, onaj u Svetvinčentu, zacijelo ne bi bio tako slikovit da njegov sjeverni dio ne zatvara velebni kaštel. Svetvinčenat se, doduše kao naselje, spominje 983. godine u listini Otona II. U 13. st. u Sve-tvinčentu već postoji kaštel. Je li bio na mjestu današnjega, teško je sa sigurnošću tvrditi. S obzirom da se takvi objekti obično grade na istom mjestu, vjerojatno se i u Svetvinčentu, u vrijeme dok su njime vladali akvilejski patrijarsi i gorički grofovi, stariji kaštel na-lazio na mjestu današnjeg. Mo-derniji, renesansni izgled kaštel dobiva nakon graditeljskih radova dovršenih 1485. Venecijanska po-rodica Grimani di San Luca 1560. godine dobiva u miraz Svetvinče-

    nat i njime će gospodariti nekoli-ko sljedećih stoljeća. Prema predaji, u kaštelu je 1632. godine vođen postupak protiv Marije Radoslavić pod optužbom da je vještica. S obzirom na teži-nu optužbe i metode isljeđivanja, Marija se nije uspjela obraniti pa je u mukama priznala optužbu, nakon čega je spaljena na lomači u dvorištu kaštela. Predaja kaže da je pravi razlog njene optužbe zapravo bio što nije prihvatila lju-bavnu vezu s jednim Grimanijem.

    La strega del castello GrimaniLa più bella piazza rinascimenta-le in Istria, quella di Sanvincenti, sicuramente non sarebbe così pittoresca se nella sua parte settentrionale non ci fosse un imponente castello. Quale in-

    sediamento, Sanvincenti viene nominato ancora nel 983, nel documento di Ottone II; già dal XIII secolo qui esisteva un ca-stello: è difficile però stabilire se esso si trovasse nel punto di quello odierno. Considerato che strutture di questo genere si co-struivano solitamente nello stes-so punto, probabilmente anche a Sanvincenti, ai tempi in cui vi governarono i patriarchi d’Aqui-leia e i conti di Gorizia, il castello più antico si trovava sul luogo di quello odierno. A conclusione delle opere di costruzione avve-nute nel 1485, l’edificio assunse un aspetto più moderno, rina-scimentale. Nel 1560 la famiglia veneziana Grimani di San Luca, ricevette in dote Sanvincenti che avrebbe amministrato per alcuni secoli successivi.

    mythsmyths

    Festival legendi, mitova i priča IstrePićan, 30. - 31.07. | Novigrad, 01.08.Već petu godinu za redom u Pićnu se održava Legendfest. Vrijeme je to kada pićanskim starim gradom zavladaju štrige i štriguni, vile i vilenjaci, zmajevi i vještice. Za trajanja trodnevnog festi-vala na brojnim se lokacijama, skrivenim uličicama, parkovima, uz crkvice i zidine svakodnevno održavaju predstave, radionice i performansi u kojima mogu sudjelovati svi posjetitelji, djeca i odrasli. Tema ovogodišnjeg festivala su Kelti u Istri pa će oko vas sve vrviti keltskom kultu-rom, Druidima, čarobnjaštvom, legendama, mitovima i narodnim istarskim pričama obavijenim veom tajna. Stoga već u sumrak vrućih srpanjskih večeri budite u Pićnu, osvježit će vas dašak prošlosti, a legende će razbuktati vašu maštu.

    Festival delle leggende, dei miti e delle storie dell’IstriaPedena, 30. - 31.07. | Cittanova, 01.08.Già il quinto anno di seguito a Pedena si tiene il Legendfest: questo è il periodo quando stre-ghe, stregoni, fate, folletti e draghi s’impadroniscono della città vecchia. Nel corso del festival che dura tre giorni, in numerose località, viuzze nascoste, parchi, lungo le chiesette e le mura di Pedena, si tengono quotidianamente le rappresentazioni, i laboratori e le performance alle quali possono partecipare tutti, grandi e piccini. Il tema del festival di quest’anno sono i Celti in Istria e quindi tutto attorno a voi pullulerà di cultura celtica, Druidi, magie, leggende, miti e storie popolari istriane circondate da un alone di segreto. Vi invitiamo perciò a venire a Pedena, all’imbrunire delle calde sere estive, a rinfrescarvi con un soffio di passato, mentre le leggende risveglieranno la vostra immaginazione.

    6 7

  • myths

    Secondo la leggenda, nel 1632 nel castello fu condotto un pro-cedimento nei confronti di Marija Radoslavić, accusata di stregone-ria. Considerata la pesantezza delle accuse e i metodi usati nell’inchie-sta, Maria non riuscì a difendersi, ammettendo sotto tortura la sua colpevolezza, dopo di che fu arsa al rogo nel giardino del castello. La leggenda narra che il vero motivo delle imputazioni a suo carico stes-se nel fatto che lei non accettò la corte di un componente della fami-glia Grimani.

    Muzej vampiraZaista neobičan muzej, posvećen legendarnom istarskom vampiru otvoren je u Kringi. Muzej već na prvi pogled mami prolaznike svo-jim vanjskim izgledom i originalno oslikanim ulazom. Kroz uska vrata ulazite u zamračeni labirint u kojem zastrašujuća atmosfera otkriva pri-ču o Juri Grandu i njegovoj udovici Ivani. Iz zavojitog hodnika dolazite u središnji muzejski prostor u kojem se kostimiranim lutkama, mrtvač-kim sanducima, glogovim kolcima i batovima, ali i umjetničkim slikama i skulpturama dočaravaju misterio-zne vampirske legende. Uz muzej se nalazi i mala suvenirnica, s tipič-nim ‘vampirskim suvenirima’, djelo ruku stanovnika Tinjanštine.Muzej Jure Granda, Tinjan, Kringa 32, +385 (0)91 1626090, VII - VIII: 16.00 - 20.00, grupe po pret-hodnoj najavi.

    Museo dei vampiriUn museo veramente particolare, dedicato al leggendario vampiro istriano, è stato aperto a Corridico (Kringa). Il museo già a prima vista attira l’attenzione per il suo aspet-to esteriore e l’originale disegno

    all’entrata. Attraverso una porta stretta, si giunge ad un labirinto oscuro nel quale un’atmosfera ag-ghiacciante svela la storia di Jure Grando e della sua vedova Ivana. Dal corridoio tortuoso si accede allo spazio centrale del museo nel quale manichini in costume, bare, pali di biancospino e mazze, ma anche quadri artistici e sculture, evocano le misteriose leggende sui vampiri. Nel museo si trova pure un negozio di souvenir con oggetti ti-picamente “vampireschi” realizzati dalla gente del luogo.Museo di Jure Grando, Antignana, Kringa 32, +385 (0)91 1626090,

    VII - VIII: 16.00 - 20.00, gruppi su preavviso.

    Pogledi: MotovunStara legenda kazuje kako su nekoć davno u dolini rijeke Mirne živjeli divovi. Bili su toliko veliki da su gledajući gradove na brežuljcima nad Mirnom, jedan drugom iz ruke u ruku dodavali alat i veliko kamenje. Jedan od gradova kojeg su u to legendar-no doba izgradili divovi bio je i Motovun.

    Immagini: MontonaSecondo un’antica leggenda, nel lontano passato la valle del fiume Quieto fu abitata da gigan-ti. Furono talmente grandi, che guardando i villaggi sui colli sopra il fiume Quieto, si passavano tra di loro arnesi e pietrame. Una delle città costruite dai giganti in questa epoca leggendaria è Montona.

    history

    Sv. Petar u ŠumiNaselje Sv. Petar u Šumi dobilo je ime po bene-diktinskom samostanu koji se u latinskim doku-mentima zove Monasterium Sancti Petri in Sylvis - Samostan Sv. Petra u Šumama. Samostan se prvi put u dokumentima spominje 1174. s nejasnom napomenom da postoji već pedeset godina, ali sigurno je postojao i prije 1124. Legenda govori da je u Sv. Petru u Šumi boravio mađarski kralj Salomon nakon što je u dinastičkim borbama zba-čen s prijestolja. Kasnije je prešao u samostan Sv. Mihovila na Brijegu kod Pule, gdje je umro 1089. Za razliku od drugih istarskih mjesta gdje se naselje oblikuje na brdu: na vrhuncu je crkva, a uz nju i uz rubove brda nižu se kuće, ovdje ni oko crkve ni oko samostana nije bilo kuća, da bi se sačuvao mir redovnika. Supetarci su živjeli u udaljenijim selima obrađujući polja i vinograde. Nad Dragom je do 15. stoljeća postojao je utvrđeni kaštel Ad Vicinatum (možda Vižinada?), od kojeg nije ostalo ništa, osim toponima Sv. Toma, po crkvi koje više nema.

    San Pietro in SelveIl nome della località di San Pietro in Selve deriva dal convento di benedettini che nei documenti la-tini si chiamava Monasterium Sancti Petri in Sylvis - Convento di San Pietro in Selve. Nel 1174 viene menzionato per la prima volta negli atti scritti, con un’annotazione poco chiara secondo la quale il monastero esisteva già da cinquant’anni, ma si-curamente era presente anche prima del 1124. Secondo la leggenda a San Pietro in Selve ha vis-suto re Salomone dopo essere stato detronizzato durante le guerre fra le dinastie. Più tardi passò al Monastero di S. Michele in Monte a Pola, dove nel 1089 morì. A differenza delle altre località istriane - dove l’insediamento si forma sul colle, in cima c’è una chiesa, mentre lungo le sue mura e ai pie-di del colle, si schierano le case - qui né attorno alla chiesa, né attorno al convento c’erano abita-zioni, per garantire ai monaci la pace necessaria. Gli abitanti di Supetar vivevano nei paesi lontani, lavorando la terra e i vigneti. A Draga fino al XV secolo esisteva un castello fortificato Ad Vicinatum (forse Visinada?), del quale non è rimasto niente, ad eccezione del toponimo di S. Tommaso, rica-vato dall’omonima chiesa che oggi non esiste più.

    enjo

    yhis

    tory

    8 9

  • historyhistory

    Bitka kod SavudrijeBitka kod Savudrije podijelila je povjesničare u dvije grupe. Prema jednima ovaj događaj spada među legende, a prema drugima radi se o isti-ni. Ova pomorska bitka zbila se 1177. između mletačkih galija s jedne strane te pizanskih i genoveških s druge. Potonje su se priklonile caru Fridriku Barbarossi i bilo ih je 75, dok je venecijanskih galija, opremljenih zahvaljujući istarskim gradovima, bilo ukupno 30. Zapisano je da se dužd Sebastiano Ziani sakrio u Piran-skom zaljevu i iznenada napao neprijateljske brodove te tako pobijedio. Zarobljeno je 48 brodova i sam Barbarossin sin, Oton. Četiri su broda potopljena, a ostali su uspjeli otploviti. U Savudriji se na dan Svih svetih održavalo slavlje u spomen na ovaj događaj i na opći oprost pape Aleksandra III. Godine 1459. papa Pio II. dozvolio je da se blagdan sa Svih svetih proma-kne na Tijelovo. Freska s prikazom bitke unište-na je 1577. u požaru koji je zahvatio dvoranu Velikog vijeća u Veneciji. Sljedeće je godine Domenicu Tintorettu naručena čuvena slika.

    La battaglia di SalvoreLa battaglia di Salvore ha diviso le opinioni degli stori-ci: secondo alcuni quest’evento rientra nelle leggende, mentre altri sostengono si tratti di realtà. Questo scon-tro marittimo avvenne nel 1177 fra le galee veneziane da un lato e quelle pisane e genovesi dall’altro; queste ultime si schierarono a fianco dell’imperatore Federico Barbarossa ed erano in 75, mentre le galee venezia-ne, equipaggiate grazie al sostegno delle città istriane, erano in 30. È scritto che il doge Sebastiano Zani dopo essersi nascosto nel Golfo di Pirano, tese un agguato alle navi nemiche, vincendo così la battaglia. Furono catturate 48 navi assieme allo stesso figlio di Barbarossa, Ottone, quattro ne furono affondate e le altre riuscirono a ritirarsi. Quest’evento, assieme al perdono di papa Alessandro III, si celebrava a Salvore, in occasione della giornata di Ognissanti; nel 1459 papa Pio II permise che la celebrazione di questa ricorrenza, venisse rimandata al giorno del Corpus Domini. L’affresco raffigurante la battaglia fu distrutto nel 1577 in un incendio divampato nella sala del Gran Consiglio a Venezia. La realizzazione del famoso quadro fu commissionata un anno dopo a Domenico Tintoretto.

    I Michelangelo je bio u PuliNajistaknutija imena talijanske re-nesanse, arhitekti, slikari, umjetnici i arheolozi 15. i 16. stoljeća dola-zili su dokumentirati, crtati, slikati, kopirati, učiti ili opisivati antičke spomenike ovoga grada. I slavni Michelangelo Buonarotti boravio je u Puli. O tome nema pisanih dokumenata, ali zato postoji ne-što puno vjerodostojnije - crtež Slavoluka Sergijevaca koji se danas nalazi u muzeju Wicar u Lillu. Teš-ko je odrediti vrijeme i pravi razlog Michelangelovog dolaska u Pulu, ali pretpostavka je da se to zbivalo između 1513. i 1516. godine kada majstor radi na crtanju i modelira-nju pročelja bazilike San Lorenzo u Firenci, projekta izrađenog po na-logu pape Lava X., ali nikad realizi-ranog, ili za poznatu kapelu Medici na kojoj je Michelangelo radio od 1520. do 1534. godine.

    Il motivo che spinse Mi-chelangelo a visitare PolaI nomi più noti del Rinascimento italia-no, gli architetti, i pittori e gli archeologi del XV e del XVI secolo venivano qui a documentare, disegnare, copiare, stu-diare o descrivere i monumenti antichi di questa città. Anche il famosissimo Michelangelo Buonarotti soggiornò a Pola. Non esistono delle prove scritte, ma abbiamo qualcosa di molto più cre-dibile: il disegno dell’Arco dei Sergi, oggi custodito nel museo „Wicar“ di Lille. È difficile stabilire il periodo e il vero mo-tivo che spinse Michelangelo a visitare Pola, ma possiamo presupporre che avvenne tra il 1513 e il 1516, quando il grande maestro lavorava al disegno e al modello della facciata della basilica di San Lorenzo di Firenze, progetto che eseguiva su ordine di papa Leone X, ma mai terminato, oppure alla progettazio-ne della famosa Cappella dei Medici, alla quale lavorò dal 1520 al 1534.

    infomust U pulskoj AreniAll’Arena di Pola

    04.07.Jalta, JaltaMusical

    10.07.Theatre UlyssesProslava 10. obljetniceCelebrazione del 10o anniversario

    17. - 24.07.57. Pula Film Festival

    31.07.La TraviataSocieta filarmonica Udine

    05.08. GregorianKoncert/Concerto

    10 11

  • history

    Marčana, naselje smješteno sje-verno od Pule na križanju prometnica Pula-Labin i Vodnjan-Krnica, sjedište je istoimene općine. Povijesni izvori svjedoče o gustoj naseljenosti ovih prostora u vrijeme Antike te o bur-noj prošlosti. Marčana se u pisanim izvorima prvi put spominjanje 1243. godine u aktu prisege Pule na vjer-nost Mlečanima. Naime, u to je vri-jeme Marčana pripadala pulskom području, a potom 1331. godine pot-pada pod vlast Mletačke Republike. Budući da je tijekom 15. stoljeća ovim područjem u nekoliko navrata harala epidemija kuge, Marčana i okolica go-tovo je ostala bez žitelja. Središtem mjesta dominira trobrodna Župna crkva Sv. Petra i Pavla iz 15. stoljeća sa zvonikom iz 1846. godine, a u Mar-čani se nalazi i srednjovjekovna crkva Sv. Antona Padovanskog, produžena potkraj 16. stoljeća te posvećena 1709. godine.

    Marzana, abitato situato a nord di Pola, all’incrocio delle viabili Pola - Albona (Labin) e Dignano (Vodnjan) - Carnizza (Krnica), è sede dell’omonimo comune. Le fonti storiche parlano di un’area fittamente popolata nell’era an-tica, dal passato tempestoso. Troviamo la prima menzione scritta di Marzana nel 1243, in un documento con il quale Pola promise fedeltà alla Serenissima. Si trattava, infatti, dell’epoca in cui Mar-zana faceva parte del comprensorio di Pola, per poi passare, nel 1331, sotto il dominio veneziano. Quando nel XV secolo il territorio venne colpito ripetu-tamente da epidemie di peste, Marzana e i suoi dintorni rimasero quasi disabi-tati. Nel centro dell’abitato domina la chiesa parrocchiale a tre navate dei SS. Pietro e Paolo, risalente al XV secolo, fiancheggiata dal campanile del 1846. Marzana ha anche la chiesa medievale di S. Antonio da Padova, ampliata nel XVI secolo e consacrata nel 1709.

    PoglediNeotkrivena i atraktivna morska obala Marčane strmo uranja u čisto i duboko Jadransko more. Ovim priobaljem domi-niraju zeleni poluotoci i zaljevi s čijih se obala pruža neprocjenjiv pogled prema plavetnilom okupa-nom horizontu.

    ImmaginiIl litorale ancora intatto, attraente, di Marzana, si tuffa a strapiombo nel limpido e profondo mare Adriatico. Qui dominano verdi penisole e baie, dalla cui costa si ha una vista incantevole sull’orizzonte dipinto di blu.

    Župna crkva Sv. Martina VrsarPovijest gradnje crkve čiji su temelji postavljeni 1804. godine veoma je duga. Unutrašnjost je trobrodna s četiri obla kamena stupa koji sa svake strane dijele crkveni prostor na tri dijela. Na stupovima su ispisana imena donatora. Kapiteli imaju floralne ornamente (palmete s volutama). U prezbiterijalnom dijelu crkve dva su luka s religioznim slikama. Po uputama svećenika Francesca da Piran, slike je 1946. godine naslikao slikar Antonio Macchi iz Rovinja. Na prvom su luku prizori iz života Sv. Martina i Sv. Foške. U lijevom uglu Sv. Martin siječe mačem vojnički plašt i dio poklanja promrzlom prosjaku. U desnom uglu prikazano je mučenje Sv. Foške, kršćan-ske mučenice. Na sredini luka je Krist s raširenim ru-kama. Dekor upotpunjuju latinski tekst: SANCTI NOSTRI MARTINE E FUSCA INTERCEDITE PRO NOBIS (Sveti naši Martine i Foška, posredujte za nas). Na plohama drugog luka su floralni motivi (cvijeće i stabla), anđeli i ovce. Na sredini luka je simbol Krista - Agnus Dei (Janje Božje). Na luku ispisan je tekst: ACCE AGNUS DEI: ECCE QUI TOLLIT PECCATA MUNDI (Evo jaganjca božjeg, onoga koji oduzima grijehe svijeta).

    Chiesa parrocchiale di San Martino OrseraLa fondamenta furono gettate all’inizio del XIX secolo, nell’anno 1804. L’interno della chiesa è a tre navate, divise l’una dall’altra da due file di quattro colonne in pietra. Sulle colonne sono impressi i nomi dei donatori. I capitelli hanno ornamenti floreali (palmette con volute), mentre nel presbiterio ci sono due archi con immagini sacre dipinte nel 1946 dal pittore rovignese Antonio Macchi, su commissione del sacerdote Francesco da Piran. Nel primo arco vi sono rappresentate immagini di vita di San Martino e Santa Fosca. Nell’angolo sini-stro San Martino taglia con la spada il mantello militare per donarne un pezzo ad un mendicante infreddolito. Nell’angolo destro è raffigurato il martirio di Santa Fosca ed al centro c’è Cristo con le braccia aperte. Il tutto è completato di testo in lingua latina: SANCTI NOSTRI MARTINE ET FUSCA INTERCEDITE PRO NOBIS (Santi nostri Martino e Fosca, pregate per noi). Nel secondo arco, tra motivi floreali sono raffigurati angeli ed agnelli, mentre al centro c’è il simbolo di Cristo - Agnus Dei (Agnello di Dio). Sullo stesso è riportato il testo: ECCE AGNUS DEI: ECCE QUI TOLLIT PECCATA MUNDI (Ecco l’agnello di Dio che toglie i peccati del mondo).

    art

    enjo

    yart

    12 13

  • artart

    Unutar otoka Brijuni, 07.05. - 31.08.Izložba na kojoj se svojim radovima predstavljaju ILIA, Guy Moreton, SofijaSilvia, Mirjana Vodopija, Chrystel Lebas i Jeremy Millar postavljena je di-ljem Velog Brijuna, u secesijskoj građevini koja se koristila kao kuća za čamce i stan ondašnjeg liječnika, u kapeli sv. Roka iz 16. stoljeća te u kongresnoj dvorani hotela Istre. Thomas Mann, na proputovanju tijekom kojeg je posjetio Bri-june pa zatim Veneciju, napisao je kratku priču Smrt u Veneciji u kojoj glavni lik, vođen ‘pota-knutom maštom’ koja je izazvala ‘neko čudno širenje nutrine, neki nemir koji nešto traži i luta, neku mladenački žarku žudnju za daljinama’ do-lazi na Brijune, a zatim odlazi u Veneciju. Mann u priči istražuje odnos umjetnika spram života. Unutar otoka istražuje odnos umjetnika prema prirodi. Brijunski otoci pružaju jedinstveni pro-stor za istraživanje spomenutog odnosa. Unutar otoka dovodi umjetnost u izravni dijalog s otoč-kim svijetom te poziva na otkrivanje onoga što se skriva u nutrini - otoka, umjetnika i umjetnost.

    Dentro l’isola Brioni, 07.05. - 31.08.La mostra alla quale ILIA, Guy Moreton, SofijaSilvia, Mirjana Vodopija, Chrystel Lebas e Jeremy Millar si presentano al pubblico, è stata allestita sull’isola di Brioni Maggiore, nell’edificio in stile secessione che veniva usato come rimessa per imbarcazioni e luogo in cui una volta abitava il medico, nella cappella di S. Rocco del XVI secolo e nella sala congressi dell’hotel Istra. Durante il suo viaggio a Brioni e poi a Venezia, Thomas Mann scrisse un breve racconto intitolato ‘Morte a Venezia’ nel quale, il personaggio principale è mosso dalla fantasia che origina una strana sensa-zione d’inquietudine e lo spinge a vagare alla ricerca di qualcosa, mosso da un forte desiderio giovanile di esplorare posti lontani. Il protagonista prima si ferma a Brioni e poi prosegue a Venezia. Nella storia, Mann analizza il rapporto dell’artista con la vita; la mostra esplora il rapporto dell’artista con la natura. Le isole di Brioni offrono un luogo straordinario per analizzare il rapporto menzionato. ‘Dentro l’isola’ mette l’arte a contatto diretto con la natura circostante, invitando a scoprire quello che si cela all’interno dell’isola, dell’ar-tista e dell’arte.

    BaRoMusRovinj, 01/06/08/13.07.Festival barokne glazbe BaRoMus u Rovinj do-vodi vrhunske glazbenike, soliste i ansamble koji strastveno propitkuju i istražuju djela skladatelja koji su svoje stranice ispisali u razdoblju baroka. Koncertima ovogodišnjeg festivalskog izdanja svoja vrata otvara rovinjska barokna crkva Sv. Franje u kojoj će biti održani koncerti ozbiljne glazbe. Crkva i samostan, građeni početkom 18. stoljeća, nalaze se u Ulici de Amicis. Unutar tog prelijepog baroknog zdanja pohranjena je bo-gata knjižnica i zanimljiv muzej sakralnih umjet-ničkih djela kao spoj tradicije i suvremenosti. Na programu BaRoMusa nastupaju i interpreti nove generacije koji baroku prilaze na drugačiji način, a svojim glazbenim izričajem pružaju nešto su-vremeniji pogled na glazbenu baštinu minulih stoljeća. Svi se koncerti održavaju u crkvi Sv. Franje dok se završni održava na otoku Sv. Kata-rine. Zahvaljujući ovom prepoznatljivom festivalu Rovinj postaje prijestolnica barokne glazbe.

    BaRoMusRovigno, 01/06/08/13.07.Il Festival di musica barocca BaRoMus porta a Rovi-gno numerosi musicisti eccellenti, solisti ed ensamble appassionati delle opere dei compositori dell’epoca barocca. L’edizione di quest’anno sarà ambientata nel-la chiesa rovignese di San Francesco, in stile barocco, nella quale si terranno concerti di musica classica. La chiesa e il convento, costruiti all’inizio del XVIII secolo, si trovano in Via de Amicis. All’interno di questo bel-lissimo edificio barocco c’è una ricca biblioteca e un interessante museo di opere sacre e artistiche, rap-presentanti una fusione di tradizionale e moderno. Al programma BaRoMus si esibiscono anche gli interpreti di nuova generazione che si approcciano al Barocco in un modo diverso e nella loro interpretazione offrono una versione più moderna del patrimonio musicale dei secoli passati. Tutti i concerti hanno luogo nella chiesa di San Francesco, mentre quello conclusivo si tiene all’isola di S. Caterina. Durante questo festival, ormai rinomato, Rovigno diventa la capitale della mu-sica barocca.

    14 15

  • Andrea de MontonaPrvi istarski poznati skladatelj te jedan od prvih uopće poznatih hrvatskih skladatelja je svećenik Andrea de Antiquis/Antico de Monton. Rođen je u Motovunu između 1470. i 1480. godine, no budući da je djelovao u Veneciji i Rimu kao nakladnik, ure-zivač nota i tiskar, smatra se i talijanskim autorom. Godine 1504. radi u venecijanskoj tiskari poznatog izdavača muzikalija Ottaviana de Petruccija, potom se od 1509. nalazi u Rimu gdje osniva vlastitu tiska-ru muzikalija. Godine 1516. dobiva papinsku do-zvolu za tiskanje tabulara za orgulje (vrsta notacije za instrumentalnu glazbu). Od 1520. ponovno je u Veneciji, no nakon 1537. više se ne spominje. Do našeg je vremena preživjelo 17 izvornih Antiqui-sovih četveroglasnih trottola (svjetovna, uglavnom vokalna forma) većinom nastalih od stihova ljubav-nog sadržaja, a prerađivao je i frottole drugih autora za orgulje. Andrija Motovunjanin bio je jedna od vodećih ličnosti talijanske glazbene renesanse, je-dan od prvih tiskara muzikalija, uzor generacijama glazbenih tiskara i sastavljača antologijskih zbirka cijenjen u čitavoj Europi.

    artart

    Andrea de MontonaIl primo rinomato compositore istriano ed uno dei primi noti compositori croati era un sacerdote, An-drea de Antiquis/Antico de Monton. Nacque a Mon-tona fra il 1470 e il 1480, però considerato il fatto che operava a Venezia e a Roma, in qualità di edi-tore, incisore di note e tipografo, è ritenuto anche un autore italiano. Nel 1504 lavora in una tipografia veneziana del noto editore musicale Ottaviano Pe-trucci, e successivamente, nel 1509 si trasferisce a Roma dove fonda una sua tipografia. Nel 1516 ot-tiene il permesso del papa per stampare gli spartiti per organi. Dal 1520 si trova nuovamente a Venezia, ma dopo il 1537 non c’è più menzione di lui. Fino ai giorni nostri sono rimaste 17 originali trottole a quattro voci (laiche, a forma generalmente vocale) nate prevalentemente dai versi di carattere amo-roso, mentre adattava all’organo anche le frottole di altri autori. Andrea de Montona è stato uno dei personaggi di spicco del Rinascimento musicale italiano, uno dei primi tipografi musicali, modello di molte generazioni di tipografi musicali e recensori di collezioni antologiche, stimato in tutta l’Europa.

    Crkva sv. Barbare u Raši predstavlja vrijedno arhi-tektonsko zdanje i utočište vjere, no o životu sv. Barbare pouzda-no se vrlo malo zna, a oko njena lika tijekom sedamnaest stoljeća nastale su mnoge legende. Sve-ta Barbara svrstana je među 14 velikih pomoćnika u nevoljama. Kršćanski puk zaziva je kao za-štitnicu rudara koji su radeći pod zemljom uvijek u velikoj opasno-sti, no i kao zaštitnicu dobre smr-ti. Sveta Barbara, kažu, štiti i od groma. Legenda kaže da je Bar-bara bila kći bogatog trgovca Dio-skorusa koji je trgovao purpurom u Nikomediji u Maloj Aziji. Otac ju je čuvao kao dragulj i htio udati za bogatog prosca. Kada bi odla-zio na putovanje zatvarao ju je u visoki toranj s dva prozora kako nitko ne bi mogao do nje…

    La Chiesa di S. Barbara ad Arsia rappresenta un edificio architet-tonico di valore e di culto, anche se i dati attendibili sulla vita di Santa Barbara sono veramente pochi, mentre sul suo perso-naggio, nel corso di diciassette secoli, sono comparse numerose leggende. San-ta Barbara è annoverata fra i 14 grandi protettori dalle sventure. La popolazione cristiana la invoca come protettrice dei minatori che lavorando sotto terra sono sempre in grave pericolo, e come pro-tettrice della buona morte. Dicono pure che Santa Barbara protegga dai fulmini. Secondo la leggenda, la santa era la figlia di un ricco commerciante, Dioscuro che commerciava porpora in Nicomedia e Asia Minore. Egli la proteggeva come una pietra preziosa e voleva darla in sposa ad un ricco pretendente. Quando andava in viaggio, la richiudeva in un’alta torre con due finestre per impedire ad ognuno di raggiungerla…

    Pogledi: Pitoreskni gradić Motovun koncem srpnja u potpuno-sti zaživi u znaku filma održava-njem međunarod-nog filmskog fe-stivala

    Immagini: La pittoresca cit-tadina di Montona a fine luglio, vive all’insegna del film e del Festival cinematografico internazionale qui organizzato

    Pogledi: Ciklus istarskih fresaka, BeramCrkvica je zatvorena, ali svi se zainteresirani posjetitelji mogu javiti ključarici i čuvarici u Bermu, šinjori Šestan, da ih otvori. Ona će to, kao i uvijek do sada, učiniti sa zadovoljstvom! Kao znak zahvalnosti na njezinoj pristupačnosti i nesebičnom radu, dobrovoljni su prilozi gotovo postali pravim običajem.Immagini: Ciclo degli affreschi istriani, VermoLa chiesa è chiusa, ma tutti gli interessati pos-sono preannunciarsi alla custode, la sig.ra Šestan che sarà ben lie-ta di aprire loro le porte; i contributi volontari, in segno di riconoscenza per la sua gentilezza e la disponibilità dimostrate, sono praticamente con-suetudinari.

    16 17

  • NovigradŽupna crkva Sv. Pelagija i sv. Maksima trobrodna je bazilika koja izvorni oblik dobiva po jednoj teoriji u starokršćanskom razdo-blju, a po drugoj u drugoj polovici 8. st. U srednjem vijeku unutraš-njost je bila oslikana freskama, o čemu svjedoče njihovi ostaci na bočnom (južnom) oltaru. Današnje neoklasicističko pročelje dovršeno je 1935. godine. Interijerom crkve dominira barokni oltar i uzdignut duboki kor ispod kojega se nalazi (rano)romanička kripta.

    art

    Pogledi ImmaginiProvincia al mare, 1953, ulje na platnu/olio su tela, 227 x 433 cmJedna od četriju slika istarskog umjetnika Bruna Mascarellija (1926) koje su rađene 1953. go-dine za novosagrađeno Narodno sveučilište (danas kino-dvorana novigradskog Učilišta). Te četiri slike velikih formata, koje odišu optimizmom, vrijedne su ne samo zbog likovnih kvaliteta nego i stoga što govore o jed-nom isječku novigradske proš-losti, o vremenu koje je nakon ratnih događanja, represija i praznina, obećavalo promjene i nove vrijednosti.Si tratta di uno dei quattro dipinti dell’artista istriano Bruno Ma-scarelli (1926) eseguiti nel 1953 per l’allora neoedificata Univer-sità Popolare (oggi sala cinema-tografica della stessa Università). Queste quattro opere, dipinte in grande formato e caratterizzate da un grande ottimismo di fon-do, sono importanti non solo dal punto di vista figurativo, ma anche perché rimandano a un preciso segmento del passato di Cittanova, a un tempo che, dopo la guerra, le repressioni e un senso desolante di vuo-to, prometteva cambiamenti e nuovi valori.

    CittanovaChiesa parrocchiale dei SS. Pe-lagio e Massimo è una basilica a tre navate, la cui forma originaria risale all’età paleocristiana oppure, secondo altre fonti, alla seconda metà dell’VIII secolo. Nel Medioevo l’interno era costellato di affreschi: ne sono testimoni i resti presenti sull’altare laterale (a sud). L’attuale frontale neoclassico fu ultimato nel 1935. Spiccano, all’interno della chie-sa, l’altare barocco e l’ampio coro sopraelevato, al di sotto del quale si trova una cripta preromanica.

    jazz

    enjo

    yjaz

    z Labin Jazz RepublikaLabin, 02. - 04.07.Srednjovjekovni gradić Labin s bogatom povi-ješću i iznimnim kulturnim naslijeđem, danas je grad galerija i umjetnika koji ovdje stvaraju i borave tijekom cijele godine. U srpnju se Labin pretvara u pravu umjetničku republiku. Njegovo Malo kazalište, crkva, stari trg, ulice i skaline preuzimaju ulogu pozornice. Na nje-govim ‘daskama’ nastupaju brojne kazališne skupine i razni glazbenici, a sve započinje zvucima jazza na ljetnoj pozornici kod Špine u starom gradu gdje će za trajanja Labin Jazz Republike nastupati Loulou Djine, Eduard Ji-mmy Matešić, Daniela Kaplowitz. Odvijaju se tako, na otvorenim i u zatvorenim lokacija-ma starogradske jezgre, glazbeni, scenski i likovni programi, a primamljivi zvuci klapa, orkestara klasične i folklorne glazbe te jazz bendova odjekuju labinskim uličicama. Svim su posjetiteljima otvoreni ateljei, galerije i zbirke istaknutih akademskih slikara.

    Labin Jazz RepublikaAlbona, 02. - 04.07.La cittadina medievale di Albona si distin-gue per una ricca storia e una straordinaria eredità culturale; oggi è la città delle gallerie e degli artisti che qui creano e soggiornano nel corso di tutto l’anno. A luglio Albona si trasforma in una vera repubblica artistica. Il suo Teatrino, la chiesa, la vecchia piazza, le vie e le scalinate assumono l’aspetto di palcoscenici: sulle sue “tavole” si esibiscono numerosi gruppi teatrali e vari musicisti, e tutto inizia con le note del jazz sul palcosce-nico estivo presso Spina, in città vecchia, dove durante la manifestazione Labin Jazz Republika si esibiranno Loulou Djine, Eduard Jimmy Matešić, Daniela Kaplowitz. I program-mi musicali, figurativi e scenici si tengono al chiuso e all’aperto del centro storico, mentre le belle melodie dei gruppi canori, delle or-chestre di musica classica e folcloristica e dei complessi jazzistici, echeggiano per le viuzze albonesi. Tutti i visitatori hanno libero accesso agli atelier, alle gallerie e alle colle-zioni di rinomati pittori accademici.

    18 19

  • jazzjazz

    Ljetna jazz školaGrožnjan, 17. - 31.07. Međunarodni kulturni centar Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu ove godine slavi svoj 40. rođendan. Tijekom 40 godina, 22 tisuće mladih i njihovih mentora iz 90 zemalja sudjelovalo je u aktivnostima centra. S godinama je postao među-narodni kulturni laboratorij, centar za učenje i raz-mjenu iskustava. U Grožnjan, gradić smješten iznad doline rijeke Mirne na brežuljku nadmorske visine od 228 metara, svako se ljeto doseljava ‘kolonija’ glazbenika. Na programu Međunarodnog kultur-nog centra od svibnja do listopada održavaju se mnogobrojne radionice, seminari i simpoziji među kojima i Ljetna jazz škola tijekom koje se održava i međunarodni jazz festival Jazz is back na čijem programu studenti povremeno i nastupaju te imaju jedinstvenu priliku provoditi večeri slušajući kolege profesionalce. Glavne teme ovogodišnje ljetne jazz škole HGM u Grožnjanu bit će sviranje u malim sa-stavima, način na koji funkcionira dobra ritam sek-cija te improvizacija na zadanu temu i harmonijski slijed. Pozivamo vas da postanete dio intenzivnog kulturnog i glazbenog života Grožnjana.

    Scuola estiva di jazzGrisignana, 17. - 31.07. Il Centro culturale internazionale della Gioventù musicale croata celebra quest’anno a Grisignana il suo quarantennale. Nel corso di quarant’anni, ventiduemila giovani assieme ai loro maestri, pro-venienti da 90 paesi, hanno partecipato alle attività del centro che con gli anni è diventato un laborato-rio di cultura internazionale ed un luogo di studio e scambio d’esperienze. A Grisignana, cittadina situata in cima alla valle del Quieto su un colle a 228 m sopra il livello del mare, ogni anno arriva una “colonia” di musicisti. Nel corso del programma del Centro internazionale di cultura da maggio ad ottobre si tengono numerosi laboratori, seminari e simposi fra i quali anche la Scuola estiva di jazz: i temi principali della manifestazione di quest’anno della Gioventù musicale croata a Grisignana, con-sisteranno nell’esibizione di piccoli gruppi musicali, nel modo in cui funziona una buona sezione ritmica ed infine nell’improvvisazione su un tema assegna-to e la sequenza armonica. Vi invitiamo a far parte dell’intensa vita culturale e musicale vissuta oggi a Grisignana.

    infomust Poreč, 7/14/21/28.07.Lapidarium Jazz

    Umag, 13. - 16.07. UmaGoBluS Festival

    Pula, 15.07.Dom hrvatskih branitelja, 21.30Chris Jarret - Four Free Jazzbina Pula Jazz 2010

    Vrsar, 21. - 23.07.Montraker Live 2010

    Grožnjan, 22.07. - 02.08.Jazz is Back!

    Bale, 01. - 05.08.Last Minute Open Jazz Festival

    Valamar Jazz FestivalPoreč, 09. - 11.07.Svi zaljubljenici u more i jazz ovog će ljeta uži-vati na prvom izdanju Valamar Jazz Festivala, smještenog na prekrasnom otočiću Sveti Nikola, u intimnoj atmosferi pod otvorenim nebom s pogledom na more i Poreč. Na festivalu nastu-paju atraktivna imena svjetske jazz scene Cla-udia Acuña, Dave Holland & Pepe Habichuela Flamenco Project, Edward Simon Trio, Dianne Reeves, Maurice Brown Quintet i Abraham Inc. Ova internacionalna glazbena poslastica postat će tradicionalni porečki kulturni događaj koji će svojim glavnim i off-programom tijekom svog trajanja animirati čitav grad. Još privlačnijim čini ga odvijanje na prekrasnim lokacijama uz more. Glavni program na otoku Sv. Nikole, prate-ći program poput jutarnjih i večernjih besplatnih koncerata u gradu te after partyji u vili Polesini spojit će užitak slušanja glazbe s boravkom na otvorenom. Savršena je to kombinacija podraža-ja svih čula, idealna za sve brojnije kulturturiste i ljubitelje jazz glazbe. Poreč tako, uz Jazz u La-pidariju i Valamar Jazz Festival, postaje nezao-bilazna mediteranska jazz destinacija.

    Valamar Jazz FestivalParenzo, 09. - 11.07.Tutti gli amanti del mare e del jazz quest’estate potran-no godersi la prima edizione del Valamar Jazz Festival, che avrà luogo sulla meravigliosa isoletta di San Nicola in un’atmosfera intima a cielo aperto, con vista sul mare e Parenzo. Al festival si esibiranno nomi rinomati della scena jazzistica mondiale come Claudia Acuña, Dave Holland & Pepe Habichuela Flamenco Project, Edward Simon Trio, Dianne Reeves, Maurice Brown Quintet e Abraham Inc. Quest’evento musicale inter-nazionale vuole diventare un avvenimento tradizionale che con il suo programma principale e il programma off, animerà l’intera città. Il fatto che esso si svolga in località meravigliose in riva al mare, lo rende ancora più suggestivo. Il programma principale sull’isola di San Nicola, il programma d’accompagnamento come i concerti gratuiti mattutini e serali in città e gli after party a Villa Polesina uniranno il piacere d’ascoltare la musica alla permanenza all’aperto. Si tratta di una combinazione perfetta che stimola tutti i sensi, ideale per i sempre più numerosi turisti culturali e amanti della musica jazz. Parenzo così, con il jazz nel Lapi-dario e il Valamar Jazz Festival, diventa un’inevitabile destinazione jazzistica mediterranea.

    Dianne Reeves Claudia Acuña

    Maurice Brown

    20 21

  • traditiontradition

    Roženice Roženice na Barbanštini, u središnjoj i južnoj Istri, sopiele u okolici Žminja, sopele na Labin-štini, sopile ili sopele na Hrvatskom primorju i na otocima, nazivi su za istarsko narodno glazbalo, prodorna zvuka koje pripada sku-pini aerofonih glazbala, a izrađuje se i svira u paru. Jedan sopec roženicu svira na veliku (debelu) roženicu, dugu približno 65 cm, a dru-gi na malu (tanku), dugu oko 50 cm. Izrađuju se od različitog drva, masline, javora, trešnje ili oraha. Konstrukcija roženica je u objema veličinama jednaka. Na njima se najčešće sope na svečanostima, svadbama, uvodima na ples, a u vokalnoj glazbi služe za pratnju jednom ili više pjevača. U kombinaciji glasa i glazbala, glas izvodi dionicu velike sopele, a pratnja se izvodi na maloj sopeli. Kod sviranja na tanko i debelo velika sopela izvodi melodiju, a mala pratnju.

    RoženiceNote come roženice nel Barbanese e nell’Istria centrale e meridionale, sopiele a Gimino e din-torni, sopele nell’Albonese, sopile o sopele nel Litorale croato e nelle isole, queste sono le denominazioni per indicare uno strumento musicale popolare dal suono penetrante che appartiene al gruppo degli strumenti aerofo-ni, e viene realizzato e suonato in coppia. Un musicista suona la grande roženica (grossa) lunga all’incirca 65 cm, mentre l’altro suo-na la piccola (fine) lunga attorno ai 50 cm. Questi strumenti musicali vengono realizzati con vari tipi di legno: olivo, acero, ciliegio o noce; la loro forma è identica per entrambe le grandezze e vengono suonati prevalente-mente in occasione di solennità, introduzioni alle danze, mentre se combinate alla musica vocale, seguono l’interpretazione di uno o più cantanti. Nella combinazione della voce e dello strumento, la voce esegue i toni della sopela grande, mentre l’accompagnamento musicale viene svolto su quella piccola. Nel suono popolarmente denominato na tanko i debelo (a toni bassi e alti) la sopela grande esegue la melodia, mentre quella piccola fa da accompagnamento.

    enjo

    ytra

    dit

    ion

    Alpe Adria folk fest Oprtalj-Portole, 10. - 11.07.Oprtalj, smješten na brežuljku do kojeg se uskom visoravni s južne strane dolazi iz pravca Motovu-na, prema mišljenju mnogih, jedan je od najpito-resknijih gradića sjeverne Istre. Alpe Adria fest je susret orkestara narodnih instrumenata na kojem svake godine u srpnju nastupaju folklorni orkestri iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije. Jedinstve-ni je to događaj koji okuplja izvođače iz različitih krajeva koje povezuje njegovanje istog glazbenog izričaja. Razlika ovog i ostalih istarskih susreta na-rodnih svirača jest u tome što se u Oprtlju može nastupiti s trieštinom, bombardinom, klarinetom i trubom isključivo u grupama. Susret orkestara predstavlja glavni događaj fešte nastao na tragu susreta i stvaralaštva regija. Cijela je Oprtaljština tako u znaku narodne glazbe, a tijekom festiva-la organizira se i sajam crnog ljetnog tartufa na kojem se predstavljaju lokalni izlagači uz ostale poljoprivredne proizvode ovog podneblja dok se u večernjim satima priređuje degustacija fritaje s crnim tartufima u velikoj tavi.

    Situata su un colle al quale si accede, attraverso unostretto altipiano situato sulla direzione per Montona,secondo l’opinione di molti, Portole è una delle citta-dine più pittoresche dell’Istria settentrionale. L’AlpeAdria Fest è un incontro di orchestre che suonano strumenti popolari che ogni anno si svolge nel mesedi luglio. Per l’occasione si esibiscono le orchestre folcloristiche della Croazia, della Slovenia, dell’Italia e dell’Austria. Si tratta di un evento singolare che concentra i musicisti provenienti da vari luoghi, ac-comunati dalla passione per la stessa espressione musicale. La differenza fra questo e gli altri incontrimusicali istriani di musicisti popolari sta nel fatto chead Abbazia ci si può esibire con la triestina, il bom-bardino, il clarinetto e la tromba, esclusivamente ingruppi. L’intero Portolano è così nel segno della mu-sica popolare. Durante il Festival viene organizzata anche la fiera del tartufo nero, caratteristico per il-periodo estivo, durante la quale vengono presentatigli espositori locali che presentano gli altri prodotti agricoli della zona, mentre nelle ore serali viene orga-nizzata la degustazione della frittata al tartufo nero,cotta in una grossa casseruola.

    22 23

  • traditiontradition

    Le sorgenti d’acqua viva vicino a Fontane, da cui trae origine lo stesso toponimo, benché si trovino nelle vicinanze del mare e sul livello della superficie salmastra, contengono un’acqua cristallina, dolce e potabile. Fino a poco tempo fa la popolazione del Parentino e dell’interno della Penisola usufruivano dell’acqua fontanese e si rifornivano per mezzo delle botti trasportandole con i carri. Sono sorgenti note sin dall’antichita: nel II secolo Dopo Cristo veniva in-nalzata una grande Villa Romana sull’istmo di Zorna nella zona di Zelena laguna dentro la quale c’erano le terme e due peristili che si alimentavano appunto dalle sorgenti di Fontane, attraverso un acquedotto semisotterraneo come lo hanno dimostrato gli scavi archeologici. Il molo del porto non serviva solamente agli abitanti della villa ma anche per il rifornimento delle navi che transitavano lungo la costa occidentale istriana. Infatti, qui c’era l’acquedotto con i bacini che venivano riempiti d’acqua dolce. Le navi non poteva-no attraccare nelle secche vicino alle sorgenti. Una delle sorgenti di Fontane porta il nome di Perilo che in versione italiana significherebbe il lavatoio in quan-to le massaie locali ci hanno fatto il bucato per secoli.

    Izvori Funtane Izvori žive vode po kojima je naselje dobilo ime,

    nalaze se tik uz more i na razini površine mora, ali

    i pored toga u njima izvire čista pitka voda. Izvore

    su sve do nedavno koristili žitelji Poreštine i unu-

    trašnje Istre, budući da nikada ne presušuju. Po

    vodu se ovdje dolazilo zaprežnim kolima. Od ovih

    je izvora - izgrađenim vodovodom koji je djelomi-

    ce bio ukopan kao tunel u zemlji i koji je dijelom,

    kažu arheolozi, danas vidljiv - voda dolazila do

    prostrane i raskošne rimske vile na prevlaci rta

    Zorna u Zelenoj laguni. Podignuta je u 2. stoljeću,

    a imala je, među ostalim, dva peristila i raskošno

    uređene terme. Gat luke nije služio samo žite-

    ljima vile, već i za opskrbu vodom brodova koji

    su plovili uz zapadnu obalu Istre. Tu se nalazila

    vodovodna stanica s bazenima koji su se punili

    slatkom vodom iz Funtane. Brodovi, naime, nisu

    mogli pristati u plitkoj dražici kod izvora. Jedan

    izvor u Funtani nosi naziv Perila jer su na njemu

    žene dolazile prati rublje.

    Ca su kuhale naše noni Rabac, 11.07/08.08. Ca su kuhale naše noni gastro je manife-

    stacija na kojoj ćete moći uživati u tradi-

    cionalnoj kuhinji i specijalitetima rabačkog

    kraja kao što su maneštre, salate, tjeste-

    nine sa slanim sardelama, broskve (kelj),

    brodet od sipa, lignje s krumpirom ispod

    peke te njokima i fužima s domaćom ko-

    koši. Poznato je da uz dobro jelo ide i do-

    bro vino kojeg u Rapcu neće nedostajati.

    Cijela je rabačka riva u vrijeme kulinarskog

    događanja spoj plesa, domaćeg folklora i

    vrhunskih domaćih delicija koje će za vas

    pripraviti spretne ruke lokalnih ugostitelja.

    Krafi su tradicionalno jelo s područja La-

    binštine, a pripravljaju se od vrlo jedno-

    stavnih namirnica - brašna, masti, jaja i

    sira. No, skromna je istarska kuhinja stvori-

    la brojne maštovite kreacije, među kojima i

    ovo slatko tijesto sa sirom u obliku raviola.

    Ca su kuhale naše noni Porto Albona, 11.07/08.08. “Cosa cucinavano le nostre nonne” è una manifestazione gastronomica alla quale potrete gustare la cucina tradizio-nale e le specialità dei dintorni di Rabac come minestre, insalate, pasta con le sardelle salate, verze, brodetto di seppie, calamari con patate sotto la campana, gnocchi e fusi al pollo casereccio. È noto che una buona pietanza va accompagnata dal vino adatto, che a Rabac non man-cherà. Qui l’intera riva, durante questo evento culinario, è all’insegna del ballo, del folclore e delle eccellenti delizie gastronomiche che verranno preparate per voi dalle abili mani degli albergatori locali.

    I cosiddetti krafi sono un piat-to tradizionale dell’Albonese e vengono preparati con ingre-dienti molto semplici - farina, strutto, uova e formaggio. La modesta cucina istriana però ha dato origine a numerose creazioni fantasiose, fra le quali anche questa pasta dolce che ricorda i ravioli, farcita al for-maggio.

    24 25

  • gourmetgourmet

    enjo

    ygo

    urm

    etL’assaggio dell’olioLa tradizione olivicola ci riporta indietro nei seco-li, all’epoca in cui gli antichi Romani riconobbero nell’Istria una terra fertile, ideale per coltivarvi il più pregiato elisir mediterraneo. Ce lo raccontano i siti archeologici sparsi lungo tutta la costa, testimoni dell’ampia capacità produttiva che questa terra ha sempre posseduto. Da allora ad oggi l’olivicoltura si è sviluppata progressivamente, nella produzione come nella tutela delle varietà autoctone, nell’of-ferta e nella presentazione di prodotti più pregiati. Secondo i criteri di valutazione applicati a livello mondiale, l’olio d’oliva istriano è tra i migliori. Po-tete apprezzarlo se decidete di seguire la strada dell’olio d’oliva, con le cantine e gli oleifici dei migliori olivicoltori istriani, debitamente contrasse-gnati. Condivideranno piacevolmente con voi tutti i segreti del mestiere e poi vi guideranno a degu-stare il loro olio, autentico oro liquido, sinonimo di salute, giovinezza e bellezza!Seguire le poche regole qui indicate può aiutarci ad individuare le molte sfaccettature di un vergine olio:- guardare attentamente l’olio contro luce, agitan-dolo all’interno della bottiglia valutandone la fluidità; - versare l’olio in un bicchierino, circa un cucchiaio. Inutile una quantità eccessiva che invece di miglio-rare l’assaggio lo peggiora; - annusare il campione cercando di captare tutte le sensazioni gradevoli o sgradevoli; - scaldarlo col palmo della mano per liberare ed esaltare le componenti volatili aromatiche, assume-re l’olio aspirando con una suzione prima lenta e delicata, poi più vigorosa, in modo da vaporizzarlo nel cavo orale, portandolo a diretto contatto con le papille gustative; - fare riposare un po’ la bocca, muovendo lenta-mente la lingua contro il palato; - riaspirare con la lingua contro il palato e labbra semi aperte; - ripetere dal punto 4 per più volte, tenere l’olio in bocca almeno 20 secondi; - espellere l’olio;I primi assaggi saranno importantissimi per impa-rare a familiarizzare con il vocabolario dei pregi e dei difetti, che costituisce praticamente l’ABC dell’analista sensoriale.

    Kako kušati uljeTradicija maslinarstva seže još u davna vre-mena kada su stari Rimljani prepoznali Istru kao plodno tlo za uzgoj najčuvenijeg medite-ranskog eliksira. Svjedoče o tome arheološka nalazišta smještena duž obale, koja pokazuju kako su u Istri tada postojali proizvodni kapa-citeti po veličini jedinstveni na širem područ-ju… Od tada pa do danas maslinarstvo se progresivno razvija, kako u proizvodnji i zašti-ti autohtonih vrsta, tako i u ponudi i prezen-taciji najfinijih proizvoda od maslina. Istarska ulja prema svjetskim mjerilima spadaju među najkvalitetnija, a isprobati ih možete krenete li put cesta maslina s obilježenim uljarama i konobama najboljih istarskih maslinara. Sve tajne svog zanata rado će podijeliti s vama, a zatim slijedi degustacija ulja, tog tekućeg zlata što zdravlje, mladost i ljepotu znači! Vri-jedne karakteristike nekog djevičanskog ulja možete procijeniti primjenom malobrojnih pravila prilikom kušanja.- ulje treba pažljivo promotriti nasuprot svje-tlosti promućkavši ga u boci kako bi se pro-cijenila tečnost;- u čašicu treba uliti otprilike jednu žlicu ulja, veća količina nije potrebna jer se inače ote-žava ocjenjivanje;- uzorak treba pomirisati na način da se uoče sva ugodna i neugodna svojstva;- zagrijati ulje dlanom ruke kako bi oslobo-dilo svoje aromatske sastojke, srknuti malo ulja udišući zrak najprije polagano i nježno, a zatim odlučno, da se rasprši u usnoj šuplji-ni, stavljajući ga u izravan doticaj s jezičnim bradavicama;- nakratko odmoriti usta lagano trljajući jezik o nepce;- srknuti zrak kroz poluotvorene usne dok se ulje još nalazi između jezika i nepca;- više puta ponoviti postupak počevši od točke zagrijavanja, zadržati ulje u ustima najmanje 20 sekundi;- izbaciti ulje iz ustiju;Prva su kušanja vrlo važna jer učimo koristiti rječnik vrlina i mana koji predstavlja abecedu senzorskog analitičara.

    26 27

  • gourmetgourmet

    Tradicijski stolOno što je oduvijek bilo karakteristično za čitavu Istru, zasigurno je nadaleko poznati istarski pršut. Za razliku od ostalih dijelova Hrvatske, ovdje se sa svinjskog pršuta odstranjuje koža i masnoća, potom ga se natrlja solju te stavi pod prešu go-tovo tjedan dana. Nakon toga premaže se izmrv-ljenim paprom i lovorovim listom te suši na buri šest mjeseci. Sušenje dimom (iznad ognjišta), u Istri se koristilo samo za jako vlažna vremena. Od suhomesnatih proizvoda u Istri se nudi još i pan-ceta (suha slanina), kobasice te ombolo (svinjski kotlet odvojen od kosti). Kost od pršuta običava se koristiti i kao začin kod kuhanja maneštre (vrsta guste juhe). Osim kosti od pršuta u maneštru se redovito ukuhava i pešt (skosana slanina, češnjak i peršin). Najčešći sastojci maneštre, uz obave-zan krumpir i grah, su slanac, ječam, koromač i bobići (mladi kukuruz). Tu je i neizbježna jota od kiselog kupusa ili repe. U tradicionalna jela u Istri, osim maneštre, svakako spadaju i razne fritaje (kajgane). U razmućena jaja dodaje se ponešto od samoniklog bilja: divlje šparoge, bljušč, divlji radić,

    leprin ili pak panceta, kobasice, pršut, gljive...

    Ljetni tartufTrenutno u svijetu postoje 63 vrste gljiva klasificirane kao Tuber. Samo je devet od 25 vrsta koje rastu u Italiji i Istri jestivo. Najčešći tartufi u gastronomiji Istre su tri vrste bijelog: Tuber magnatum, Tuber me-lanosporum i Tuber brumale te crni Tuber aestivum Vittadini ili - ljetni tartuf. Obično je kuglasta ili lagano okrugla oblika, crne površine poprečno prekrivene piramida-stim, dobro vidljivim bradavicama. Grumen koji je uvijek svijetlih nijansi crvene boje prekriven je brojnim venama bijele boje. Najveći primjerci mogu dostići veličinu ja-buke. Predstavlja jedan od najčešćih tartu-fa - osim kratke proljetne pauze, moguće ga je pronaći tijekom cijele godine i to u velikim količinama u podnožju hrasta, lješ-njaka, topola, bukvi i borova. Tartufi se u pravilu jedu samo svježi pa se tako bijeli i crni tartuf odlično nadopunjuju jer sezona bijelog tartufa započinje početkom jeseni, kada sezona crnog završava. Ovog ljeta ku-šajte crni, a onda vas opet očekujemo na jesen kada Istrom zavladaju opojni okusi i mirisi bijelog tartufa.

    Tavola tradizionaleCiò che da sempre è rimasto caratteristico per l’intera penisola è sicuramente il prosciutto istriano, la cui fama è arrivata molto lontano. A differenza che in altre parti della Croazia, qui dal prosciutto suino vengono tolti la pelle e il grasso, poi viene cospar-so di sale e sottoposto a pressatura per quasi una settimana. Quindi viene cosparso di pepe in polvere e di foglie tritate di lauro e messo ad asciugare per sei mesi alla bora. L’essicazione con il fumo (sul fo-colare) veniva praticata solo in caso di tempi molto umidi. Gli altri tipi di carne essiccata in Istria sono la pancetta, le salsicce e l’ombolo (costoletta di maiale disossata). L’osso del prosciutto viene usato anche come condimento della minestra, alla quale di regola si aggiunge il pesto di lardo, aglio e prezzemolo. Gli ingredienti più frequenti della minestra, oltre alle im-mancabili patate e fagioli sono i ceci, l’orzo, il finocc-hio e i bobići (granoturco giovane). A tavola non può mancare la jota di crauti o rape. Dei piatti tradizionali dell’Istria, oltre alle minestre fanno parte i vari tipi di frittata. Alle uova sbattute vengono aggiunte piante selvatiche come gli asparagi di bosco, il radicchio di campo, i bruscandoli ma anche la pancetta, salsicce, prosciutto, funghi...

    Tartufo estivoNel mondo le specie di funghi attualmente classificati come Tuber sono circa 63, in Italia e Istria ne sono pre-senti 25, ma solo 9 sono considerate commestibili. Fra le più frequenti nella gastronomia istriana sono le tre specie di tartufo bianco Tuber magnatum, Tuber melanosporum e Tuber brumale, ed il tartufo nero, il Tuber aestivum Vittadini noto come - Tartufo estivo. Forma solitamente globosa o poco globata, con peridio nero a verruche piramidali striate trasversalmente, ben evidenti. La gleba, sempre chiara, varia dal colore roseo ed è solcata da numerosis-sime venature bianche. Gli esemplari più grandi possono raggiungere la dimensione di una mela. È uno dei tartufi più comuni: a parte una breve pausa primaverile, si può tro-vare tutto l’anno anche in notevoli quantità, sotto querce, noccioli, pioppi, faggi e pini. Solitamente i tartufi vengono mangiati soltanto freschi e quindi il tartufo bianco e quello nero si completano a vicenda, poiché la stagione di quello bianco inizia nel primo autunno, quando la stagione di quello nero sta finendo. Quest’estate assaggiate il tartufo nero e poi ritor-nate in autunno quando per l’Istria si espande il profumo inebriante del gustoso tartufo bianco.

    28 29

  • Istra u svjetskim gastro-nomskim vodičimaRenomirani gastro-vodič Gault Millau prvi je put testirao istarske restora-ne za izdanje 2002. godine. Tada su četiri Gault-Millau kuharske kapice pronašle put do Istre, a u izdanju za 2010. godinu ima ih ukupno 22.

    A dobar glas istarske kuhinje pronose i mlade snage, četiri istarska chefa i restorana primljena su u prestiž-no međunarodno udruženje Jeunes Restaurateurs d’Europe koje okuplja ponajbolje mlade europske chefove. Čast da zastupaju Istru i Hrvatsku u asocijaciji JRE, koju mnogi nazivaju predvorjem kultnog Michelina, do-bili su Mattea Beletić iz restorana Damir&Ornella, Marin Rendić iz Pe-penera (Novigrad), Teo Fernetich iz San Rocca (Brtonigla) te Danijel Đekić iz restorana Monte (Rovinj).

    Gourmet vodič Wo isst Österreich ove je godine u svoje prestižno iz-danje uvrstio 36 istarskih restorana,

    konoba, agroturizama, barova, uljara i enoteka, dok je najznačajniji vodič ekstra djevičanskih maslinovih ulja, Flos olei, rangirao Istru prema kva-liteti maslinovih ulja u sam svjetski vrh i to na 2. mjesto, iza Toskane. U vodič je uvršteno čak 40 proizvođača iz Istre, a Istra i njezini maslinari već su petu godinu za redom nagrađiva-ni i uvršteni među 20 najboljih proi-zvođača na svijetu. Ove je godine ta čast pripala proizvođaču O.P.G. Balija iz Fažane, s istoimenim uljem u ka-tegoriji ‘Frantoio del cuore - Srdačna uljara’,

    L’Istria nelle guide ga-stronomiche mondialiPer la sua edizione del 2002, la ri-nomata guida gastronomica Gault Millau ha testato per la prima volta i ristoranti istriani: in quell’occasione quattro cappelli da cuoco Gault Mil-lau furono assegnati all’Istria, mentre nell’edizione per il 2010 ve ne sono complessivamente 22.

    gourmetgourmet

    infomust Malvazija istarska 2009 Malvasia istriana 2009

    Oznaka IQ označava mal-vaziju visoke kvalitete, kako u pogledu tehno-loške razine proizvodnje, tako i u pogledu tipič-nosti te kakvoće samog vina Il marchio IQ indica la malvasia d’alta qualità, sia in termini di tecnolo-gia produttiva, sia della tipicità e della bontà del vino

    Popis vinaraLista dei produttori di vino

    Arman FrancVižinada, Narduči 5+385 (0)52 446226

    Arman Marjan Vižinada, Narduči 3+385 (0)52 446229

    BenvenutiMotovun, Kaldir 7+385 (0)52 691322

    CattunarBrtonigla, Nova Vas 94+385 (0)52 720496

    CoronicaUmag, Koreniki 86+385 (0)52 730196

    CossettoKaštelir-Labinci, Roškići 10+385 (0)52 455204

    DamjanićPoreč, Fuškulin 50+385 (0)52 444553

    DegrassiSavudrija, Bašanija bb+385 (0)52 759250

    DeškovićGrožnjan, Kostanjica 64+385 (0)52 776 315

    GeržinićVižinada, Ohnići 2+385 (0)52 446285

    Nomi nuovi nell’universo culinario hanno contribuito a mantenere alta la reputazione della cucina istriana: quattro chef istriani con i rispettivi ristoranti sono stati ammessi alla prestigiosa associazione internazio-nale Jeunes Restaurateurs d’Europe che concentra i migliori chef giovani a livello europeo. L’onore di rappre-sentare la Croazia nell’associazione JRE, che molti definiscono l’antica-mera della nota guida Michelin, è andato a Mattea Beletić del risto-rante Damir&Ornella, Marin Rendić del locale Pepenero (Cittanova), Teo Fernetich dell’hotel San Rocco (Verte-neglio) e Danijel Đekić del ristorante Monte (Rovigno).

    Nella sua prestigiosa edizione di quest’anno, la guida gastronomica Wo isst Österreich ha incluso 36 ri-storanti, trattorie, agriturismi, bar, oleifici ed enoteche istriani, mentre la guida più rinomata degli oli ex-travergini d’oliva, Flos olei, ha posto l’Istria in cima alla graduatoria mon-

    diale, precisamente al secondo posto, subito dopo la Toscana. Nella guida sono stati annoverati addirittura 40 produttori dell’Istria, mentre l’Istria e i suoi produttori d’olio d’oliva sono sta-ti classificati già per il quinto anno di seguito fra i 20 migliori produttori al mondo. Quest’anno l’onore è andato all’Azienda agricola a conduzione fa-miliare Balija di Fasana, con l’omoni-mo olio nella categoria “Frantoio del cuore”.

    Istravino, Podrum Brtonigla Brtonigla, Ulica palih boraca 17+385 (0)52 774717

    KabolaMomjan, Kanedolo 90052/779208

    Kozlović Momjan, Vale 78 +385 (0)52 779177

    Legović Kaštelir-Labinci, Mekiši 2+385 (0)52 455401

    MatićVišnjan, Baškoti 4+385 (0)52 449382

    MatoševićSv. Lovreč, Krunčići 2+385 (0)52 380597

    PilatoVižinada, Lašići 2 +385 (0)52 446 281

    PolettiVišnjan, Markovac 14 +385 (0)52 449251

    RadovanVišnjan, Radovani 14+385 (0)52 462166

    RavalicoBrtonigla, Nova Vas 101+385 (0)52 774 152

    Ritoša Poreč, I.L. Ribara 3+385 (0)52 432069

    RossiVižinada, Bajkini 16+385 (0)52 446230

    TercoloNova Vas, Brčići,Višnjanska 6+385 (0)52 421221

    TrapanPula, Veruda 10+385 (0)98 244457

    VivodaRovinj, Cademia 5+385 (0)52 813 816

    ZiganteGrožnjan, Kostanjica 66+385 (0)52 776320

    Potražite u najbližoj Turističkoj zajednici

    Cercate nell’Ente turistico più vicino

    30 31

  • sport

    Istria in bici: ParenzoIl percorso EufrasianaLunghezza del percorso: 47 km

    Difficoltà del percorso: lieve

    Tempo di guida: 2 - 2:30 h

    Tipo di percorso: asfalto (42 km) e

    sterrato (5 km)

    Scegliete il percorso Eufrasiana e

    da Parenzo, la città nella quale ad

    ogni passo si fanno sentire le trac-

    ce materiali e spirituali delle gran-

    di culture dei tempi che furono,

    e proseguite in direzione dell’en-

    troterra. Dopo aver attraversato

    il centro storico di Parenzo, sco-

    prirete il foro dell’allora fortificato

    campo Romano, e fate attenzione

    ai numerosi palazzi circostanti,

    come la Casa dei due santi e l’Eu-

    frasiana, la cattedrale a tre navate,

    il più bel monumento preservato

    dell’arte del primo Bisanzio del

    VI secolo, dal 1997 inserito sulla lista del patrimonio culturale pro-tetto mondiale dell’UNESCO. Non esitate, entrate e camminate fino all’apside. I luccicanti mosaici da perdere il fiato appariranno dinan-zi a voi. Guardate con attenzione e nella schiera dei santi con la Ma-donna e Cristo, vedrete una figu-ra particolare, il Vescovo Eufrasio col modello della basilica nella sua mano. Se volete ammirare Paren-zo dall’alto salite sul campanile della chiesa e godetevi l’irripetibile vista di Parenzo e i suoi dintorni. Proseguite oltre in direzione del fragrante bosco di pini e scopri-rete il paradiso turistico, la Pla-va (blu) e Zelena (verde) laguna. Se proseguite oltre in direzione dell’entroterra, il percorso conti-nua attraverso Mugeba e Fuškulin, Dračevac e Muntižana, e poi at-

    traverso Delići, Bralići e Gradina,

    seguiti da Marasi e Stranići fino

    a S. Lorenzo del Pasenatico. Qui

    certamente sosterete per un po’

    per proseguire attraverso la città

    fortificata che probabilmente esi-

    ste dal IX secolo. Nella chiesa par-

    rocchiale di S. Martino, costruita a

    metà del XI secolo si trovano in-

    teressanti affreschi, una preziosa

    statua gotica della Madonna del

    XIV secolo ed un polittico policro-

    matico intagliato, oltre al organo

    del 1735. Proseguite oltre attraver-

    so Šušnjići e Žbandaj, e la strada

    vi condurrà attraverso Jehnići,

    Peršurići e Mondellebotte, lungo

    i pittoreschi villaggi di Žikovići,

    Vežnaveri, Kosinožići, Antonci e

    Stancija Portun fino a Parenzo, da

    dove appunto è iniziata la vostra

    avventura sul percorso Eufrasiana.

    enjo

    ysp

    ort

    Istrom na dva kotača: PorečStaza EufrazijanaDužina staze: 47 kmTežina staze: laganaVrijeme vožnje: 2 - 2:30 hTip staze: asfalt (42 km) i makadam (5 km)Otisnite se biciklom od Poreča, grada u ko-jem su materijalni i duhovni tragovi velikih kultura vidljivi na svakom koraku, k unutraš-njosti. Nakon što se provozite starom jez-grom Poreča, razgledate forum nekadašnjeg utvrđenog rimskog logora i lijepe palače, a posebno romaničku kuću Dva sveca, proše-ćite znamenitom Eufrazijanom, trobrodnom katedralom, najljepšim sačuvanim spomeni-kom ranobizantske umjetnosti iz 6. stoljeća koja se od 1997. nalazi na UNESCO-vom popisu zaštićene svjetske kulturne baštine. Ne oklijevajte, uđite u njenu unutrašnjost i prošećite do apside. Pred vama će osva-nuti blještavi, zlatni mozaici pred kojima će vam zastati dah. Dobro se zagledajte i vidjet ćete u povorci svetaca s Bogorodicom i Isu-som i jedan poseban lik, biskupa Eufrazija s maketom bazilike u ruci. Svetac po kojem je nazvana staza koju ste odabrali! Želite li Poreč doživjeti iz perspektive dokonih ptica, uspnite se na zvonik crkve i uživajte u jedin-stvenoj vizuri Poreča i okolice. Krenete li da-lje bijelim putem prema borovoj šumi, upo-znat ćete turistički raj, Plavu i Zelenu lagunu. Dalje prema zaleđu, preko Mugebe, put vas vodi do Fuškulina, Dračevca i Montižane, a zatim preko Delića, Bralića i Gradine te Ma-rasa i Stranića sve do Sv. Lovreča. Svakako zastanite i prošećite utvrđenim gradićem čije naselje postoji već od 9. stoljeća. U žu-pnoj crkvi sv. Martina sagrađenoj polovicom 11. stoljeća pronaći ćete zanimljive freske i vrijedan gotički kip Bogorodice iz 14. stolje-ća te rezbareni višebojni poliptih i orgulje iz 1735. godine. Krenite dalje preko Šušnjića do Žbandaja pa preko Jehnića, Peršurića i Bačve natrag kroz pitoreskna sela Žikoviće, Vežnavere, Kosinožiće, Antonce i St. Portun do Poreča, odakle je vaša avantura staze Eufrazijane i započela.

    sport

    32 33

  • Trekking: Korita, biser ĆićarijeIzvorište Korita nalazi se na 45 minu-ta hoda od sela Brgudac. Do njega se dolazi stazom koja vodi kroz gu-stu šumu graba i hrasta, s ponekom smrekom te brojnim vrstama zašti-ćenih biljaka i životinja. Smješten na livadi pod liticom Brajkove stijene, ovaj izvor pitke vode prelijeva se u deset masivnih drvenih korita u či-jem je podnožju poveća lokva boga-ta biljnim i životinjskim životom. Ova je konstrukcija imala važnu funkciju u zahvatu vode za ljudsku upotrebu i napajanje blaga, zbog čega je ovo mjesto imalo iznimnu važnost za ži-vot lokalnog stanovništva. Uz izvor je uređeno odmorište s kojega se pruža prekrasan pogled na planinski masiv Učke. Postavljene su i poučne table koje govore o kulturnom i pri-rodnom značaju ovog mjesta.

    infomust Umag TN Sol Stella Maris21. ATP Studena Croatia Open Umag

    25.07. - 26.07. Kvalifikacije Qualificazioni

    26.07. - 01.08. Teniski turnirTorneo di tennisKorita, perla della Ciceria

    La fonte di Korita si trova a 45 minuti di cammino dal paese di Brgudac (Ber-gozza). La si raggiunge passando per un sentiero attraverso una foresta fitta di carpini e querce con qualche ginepro e numerose specie animali e vegetali pro-tette. Situata su un prato sotto la roccia del monte Brajko, questa sorgente d’ac-qua potabile scende lungo dieci vasche in legno massiccio ai cui piedi si trova un grosso stagno pullulante di vita animale e vegetale: la struttura aveva un ruolo im-portante poiché raccoglieva l’acqua che veniva usata sia per i fabbisogni dell’uo-mo, che per abbeverare gli animali e perciò questa località era particolarmente importante per la vita della popolazione locale. Lungo la fonte è stato allestito un luogo di ristoro dal quale spazia una vista bellissima sul massiccio del Monte Mag-giore. Sono state collocate anche le tabel-le didattiche che spiegano l’importanza culturale e naturale di questo luogo.

    infomust Vrijeme je za...ronjenje!Otkrijte tajne istarskog podmorja...

    È tempo ....d’immersioni!Scoprite i segreti del fondale marino istriano...

    Istra Diving: BanjoleBumbište BumbisteIzuzetno lijepa pozicija za ronjenje s vrlo dugim i raznovrsnim zidom koji se proteže preko 200 m u dužinu vrlo je pogodna za sve vrste tečajeva i sve vrste ronioca. Za vrijeme ronje-nja, koje se po želji, može odvijati na dubinama do ili preko 20 metara, obilazi se nekoliko podvodnih rtova s bezbroj rupa i podvodnih hridi od kojih svaka obiluje bojama i raznovr-snim životom. U vodu se ulazi svega nekoliko metara od obale što ronje-nju daje posebnu sigurnost.Una posizione molto bella con una parete molto lunga e variegata che si estende per oltre 200 m, è molto in-dicata per tutti i corsi d’immersione. Durante l’immersione, che a seconda delle richieste può svolgersi ad una profondità di oltre 20 m, si visitano alcuni siti subacquei con una miria-

    de di fessure e rocce sottomarine, ognuna delle quali abbonda di colori e varietà viventi. Si entra in acqua a pochi metri dalla terraferma, il che dà particolare sicurezza all’immersione.

    Fraškerić Sc. Delle BissePozicija se nalazi na sjevernom dijelu otoka Fraškerić i jedna je od najljep-ših pozicija za ronjenje na zapadnoj obali Istre, a njezina su posebnost četiri pećine kroz koje ronioci prola-ze tijekom ronjenja. Pogodna je za sve ronilačke kategorije kao i za sve vrste tečajeva.Il punto d’immersione si trova al lato settentrionale dell’isola di Fraškerić ed è una delle più belle posizioni per le immersioni sulla costa occidentale dell’Istria. La distinguono 4 caverne che vengono attraversate dai subac-quei nel corso delle loro immersioni. È idonea per tutte le categorie di su-bacquei e per tutti i tipi di corsi.

    sport sport

    34 35

  • Festival uličnih čarobnjaka - igre bez granicaFestival del maghi stradali - giochi senza frontierePula Pola, 09. - 11.07.Definitivno najveseliji i najmaštovitiji festi-val cijelog ljeta okuplja ulične zabavljače, umjetnike, performere, klaune, akrobate sa svih strana svijeta. Šesti po redu festi-val uličnih čarobnjaka održat će se od 9. do 11. srpnja. Prva dva dana u Puli, a treći dan u Šišanu kao FUČ - dobar susjed. Tri dana grad pulsira zaraznom zabavom uz ritmove bongosa i spontane izvedbe. Gradske ulice i trgovi postaju mjesta oku-pljanja i komunikacije, a pretvaraju se u ‘spavaonice’, ‘zabavljaonice’ te radionice plesa i žongliranja s cirkuskim vještinama kao što su hodanje po žici i konopu, rad s trapezom, svilom i druge akrobatske vje-štine. I ove će godine Pulu, Šišan i njihove posjetitelje FUČ očarati i povesti na još jedno čarobno putovanje.È sicuramente il più divertente e fantasio-so festival dell’intera estate e raduna gli intrattenitori di strada, artisti, interpreti, clown, acrobati provenienti da tutte le parti del mondo. Questo è il VI Festival dei maghi stradali (FUČ) ed è previsto dal 9 all’11 luglio: i primi due giorni sarà pre-sente a Pola, ed il terzo giorno a Sissano come FUČ - buon vicino. Per tre giorni il cuore della città pulsa di un divertimento contagioso accompagnato dai ritmi dei bongos e dalle interpretazioni spontanee. Le vie e le piazze della città diventano luoghi di raduno e comunicazione, e si trasformano in ‘dormitori’, ‘luoghi d’in-trattenimento’ e laboratori di ballo e dell’arte dei giocolieri come il camminare sulla fune, compiere acrobazie sul tra-pezio, la seta e altre maestrie di questo genere. Anche quest’anno Pola e Sissano assieme ai loro visitatori potranno avven-turarsi in un altro viaggio magico.

    familyfamily

    enjo

    yfam

    ily

    Freskoslikaraska radionicaLaboratorio di pittura - affrescoRoč RozzoNakon što Vas vodič prerušen u srednjevjekovnog slikara odve-de nekoliko stoljeća u prošlost i upozna s tajnama istarskih freski, čeka vas jedinstvena prilika da se okušate i u njihovom stvaranju. U jedinom ateljeu takve vrste u Hrvatskoj, fresku koju ćete izraditi uz pomoć umjetnika možete po-nijeti kući kao dragi suvenir.Dopo un viaggio di alcuni secoli nel passato alla scoperta dell’ar-

    te della pittura istriana, avrete la straordinaria opportunità di cimentarvi voi stessi nella rea-lizzazione di un affresco. Con l’aiuto di un esperto, nell’unico atelier di questo genere in Cro-azia, prenderà vita dalle vostre mani un’opera d’arte da portare a casa come un caro ricordo.

    +385 (0)52 667022, GSM: +385 (0)91 5412099

    Izložba povijesnih traktora Mostra dei trattori storiciSamo 8 km od Poreča, putujući prema Višnjanu, u ruralnom pro-storu nedaleko jame Baredine odnedavno možete razgledati izložbu na otvorenom posvećenu povjesnim traktorima. Ovom se izložbom želi ovjekovječiti slika života jednoga kraja. U kolekciji od pedesetak traktora, nostal-giju kod mnogih pobuđuje stari Fordson iz 1923. godine, prvi traktor koji je došao u istarsko selo, te vršilica za žito iz tog vre-mena. Upravo je Fordson postao povodom da se prikupe i drugi stari traktori i strojevi korišteni u poljoprivredi toga kraja. U po-

    drumskom dijelu izloženi su tra-dicionalni alati i predmeti koji kao da posjetiocu pričaju neiscrpnu priču o kruhu, ulju i vinu.A soli 8 km da Parenzo, in dire-zione Visignano, nella zona rura-le a poca distanza dalla grotta di Baredine, si può visitare la neo allestita mostra all’aperto dedi-cata ai trattori storici. L’obiettivo della mostra è di immortalare l’immagine della vita di questi luoghi. Nella collezione di una cinquantina di trattori, un vecchio Fordson del 1923 desta in mol-ti un sentimento di nostalgia: si tratta del primo trattore apparso nel paese istriano; qui si può ve-dere anche una trebbiatrice per il grano, altrettanto appartenen-te allo stesso periodo. Proprio il vecchio Fordson ha dato la spin-ta per compiere una raccolta di altri trattori antichi e macchinari che una volta venivano utilizzati nell’agricoltura di questa zona. Nella cantina sono esposti gli utensili tradizionali e gli oggetti che sembrano raccontare al visi-tatore la storia infinita del pane, dell’olio e del vino. Jama Baredine-Grotta Baredine Nova Vas, Poreč-Parenzo

    36 37

  • Izložba posvećena Darwinu Esposizione dedicata a Darwin Pula PolaPulski Aquarium na Verudeli bogatiji je za novu postavu po-svećenu velikom znanstveniku Charlesu Darwinu, autoru prve moderne teorije o evoluciji ži-vih bića. Izložba je postavljena povodom obilježavanja 200. go-dišnjice Darwinova rođenja te 150. godišnjice objave knjige ‘O podrijetlu vrsta prirodnim oda-birom’, a smještena je u novo-otvorenom sjeverozapadnom krilu utvrde Verudela. Posjetitelji izložbe mogu tako doznati više o biografiji Charlesa Darwina te vidjeti prikaz njegova putovanja Beagleom, fosile i načine fosi-lizacije, evoluciju živog svijeta na Zemlji po geološkim dobima,

    evoluciju kitova i delfina Cetacea te evoluciju čovjeka Quo vadis homine. Kao poseban dio izlož-be, predstavljen je živi fosil ame-rički bodljaš te tropski gmazovi i Darwinove zebice.L’Acquario di Pola a Verudella vanta una nuova esposizione dedicata al grande scienziato Charles Darwin, autore della pri-ma teoria moderna sull’evoluzio-ne degli esseri viventi. La mostra che celebra il 200° anniversario della sua nascita e il 150° anni-versario della pubblicazione del libro Sull’origine della specie per mezzo della selezione naturale è allestita nella nuova ala nordo-vest della Fortezza di Verudella. I visitatori possono cosi conosce-re nuovi aspetti della biografia di Charles Darwin e osservare la rappresentazione del suo viaggio

    con il Beagle, i fossili e i metodi

    di fossilizzazione, l’evoluzione

    del mondo vivente sulla Terra

    attraverso le stagioni geologi-

    che, l’evoluzione delle balene e

    dei delfini Cetacea e l’evoluzione

    dell’uomo Quo vadis homine. In

    un settore a parte della mostra

    sono rappresentati il fossile vivo

    del riccio americano, i rettili tropi-

    cali e i fringuelli di Darwin.

    Aquarium Verudela, Pula-Pola

    familyfamily

    Aleja glagoljaša Viale dei glagoliti Hum ColmoIzuzetan spomenik i svjedok neprekidnog trajanja slavenske, glagoljske pismenosti od Svete braće Ći-rila i Metoda do danas jest Aleja glagoljaša. Aleju čini jedanaest spomen obilježja smještenih u netaknutoj prirodi uz 7 km dugu cestu od Roča do Huma. Put kroz povijest koji započinje podno Roča stupom Ča-kavskog sabora u obliku slova S, simbolizira počet-ke slavenske pismenosti. Slijedi kameni stol Ćirila i Metoda. Redom dalje pronaći ćete sijelo Klimenta Ohridskog, učenika i sljedbenika Ćirila i Metoda, zatim glagoljski lapidarij, klanac hrvatskog Lucidara, vidikovac Grgura Ninskog, uspon Istarskog razvo-da, zid hrvatskih protestanata i heretika, odmorište Žakna Jurja, glagoljaša koji je najavio tiskanje prve hrvatske tiskane knjige. Zanimljiv je, pretposljednji u nizu, spomenik slobodi od tri kamena bloka koji sim-boliziraju: stari, srednji i novi vijek. Simbol su otpora i vječne težnje za mirom i slobodom. Aleja završava bakrenim vratima na samom ulazu u Hum. Posjetite Aleju i uživajte u cjelodnevnom istraživanju prirodnih i kulturnih ljepota.

    Il Viale dei glagoliti è un monumento straordinario che testimonia la durata ininterrotta dell’alfabetismo slavo, glagolita dai tempi dei fratelli Cirillo e Metodio ad oggi. Il viale è costituito da undici monumenti ubicati nella natura intatta lungo una strada di 7 km che conduce da Rozzo a Colmo. Il percorso storico inizia ai piedi di Rozzo con la Colonna dell’Assemblea ciacava a forma di “S” che simboleggia gli inizi dell’alfabetismo slavo; segue il Tavolo di Cirillo e Metodio. Seguendo il percorso, troverete la Cattedra di Clemente d’Ocrida alunno e seguace di Cirillo e Metodio, quidi il Lapidario, il Valico di Lucidar Croato, il Belvedere di Gregorio da Nona, la Salita della delimitazione istriana, il Muro dei protestanti ed eretici istriani, il Luogo di Riposo di Juraj Žakan, il glagolita che anticipò la stampa del primo libro stam-pato croato. Interessante e penultimo per ordine è il Monumento alla resistenza e alla libertà, costituito da tre blocchi di pietra, ciascuno rappresentante tre diver-se epoche: l’antichità, il medioevo e l’era nuova. Essi simboleggiano la resistenza e la tendenza eterna alla pace e alla libertà. Il viale termina con la Porta cittadina, realizzata in rame, posta all’entrata di Colmo. Visitate il Viale e godetevi l’intera giornata alla scoperta delle bellezze naturali e culturali.

    infomustAkvariji/Acquari

    Umag 1. svibnja bb VII: 09.00 - 22.00

    VIII: 09.00 - 23.00 40/20 kn

    Poreč F. Glavinića 4 VII: 09.00 - 22.00

    VIII: 09.00 - 23.00 40/20 kn

    Rovinj Obala G. Paliaga 5 VII-VIII: 09.00 - 21.00 20/10 kn

    Pula Fort Verudella VII-VIII: 09.00 - 22.00 60/30 kn

    38 39

  • enjoyevents www.istra.hr

    UMAG/NOVIGRAD

    01.06. - 27.08. Umag TN KanegraSvaki danEvery dayJedes TägeOgni giornoSportsko-rekreativna manifestacija Sports and recreation event/Veranstal-tung für Sport und EntspannungManifestazione sportivo-ricreativa

    01.06. - 15.09. Umag Hotel Sol Aurora Četvrtkom/ThursadysDonnerstags/ Ogni giovedìTematske večeriThematic eveningsThematische AbendSerate a tema

    01.07. - 31.08. Umag TN Sol Stella Maris Istrian Villas Petkom/FridaysFreitags/Ogni venerdiChill Out DJ Party

    01.07. - 31.07. Umag Camping Park UmagDani pivaBeerdaysBiertageGiornate della birraFešta uz muziku i degustaciju vinaPublic festivity with music and beer degustationVolksfest mit Musik und BierdegustationFesta popolare con musica e degusta-zione della birra

    01.07. - 31.08. Umag Camping Park UmagOkusi, mirisi i zvuci IstreFlavors, scents and sounds of IstriaIstriens Geschmack, Geruch und KlangSapori, profumi e suoni dell’ IstriaDegustacija i prodaja istarskih domaćih proizvodaDegustation and selling of local arti-sans’ productsDarstellung und Verkauf von istrischen hausgemachten ProduktenPresentazione e vendita di prodotti istriani artigianali

    01.07. - 31.07. Umag Hotel Sol Garden Istra Jazz party

    01.07. - 31.08. Umag Hotel Sol Graden IstraWhite Night Chill Out Party

    02.07. Novigrad PorporelaKids Basket Tour02. - 03.07. Novigrad Park Novigradske biskupije ParkfestGlazbeni festival mladihYouth music festivalJugendmusik-FestivalFestival musicale dei giovani02. - 11.07.Umag11. Zlatni lavGolden Lion Der goldene LöweLeone d’oro Međunarodni festival komornog teatraInternational chamber theatre festivalInternationale TheaterfestivalFestival intern. del teatro da camera03.07. Brtonigla Ljetni susret klapaMeeting of Harmony-singing GroupsDarbietung von GesangsgruppenFestival di gruppi canoriConcert: Volta & Friends03. - 04.07. Umag - Monfalcone26. jedriličarska regata/Sailing regattaSegelregatta/Regata di vela04.07. MarušićiPišćaci i gunjciSusret svirača tradicionalne glazbe sjeverozapadne IstreMeeting of bands performing traditional music of Northwestern IstriaTreffen von Bands aus Nordwestistrien, die traditionelle Musik spielenIncontro dei gruppi della musica tradizionale dell’Istria nord-occidentale09.07. Novigrad MandračGnam Gnam Fest11.07. Novigrad Rivarela - Lanterna

    24. - 25.07. BabićiBobićada - Fešta od bobićaBobići Festvity‘Bobići’-FestSagra delle fave24. 07. Umag TN Sol Stella MarisConcert: Tony Cetinski & HTZ25. - 26.07. Umag TN Sol Stella MarisATP Studena Croatia Open UmagKvalifikacije za teniski turnir Qualifications for the tournamentQualifikationen für das TennisturnierQualificazioni per il torneo tennistico26.07. - 01.08. Umag TN Sol Stella Maris 21. ATP Studena Croatia Open UmagTeniski turnir/Tennis tournamentTennisturnier/Torneo di tennis27.07. Savudrija Sv. PetarPučka fešta/Folk festival30. - 31.07. KarigadorVečeri KarigadoraTradicionalna ribarska feštaTraditional fisherman’s party Traditionelles Fischerfest Festa della tradizione pescatoria31.07. - 01.08. Novigrad Park Novigradske biskupije 4. Novigrad-Cittanova Astro Party LunasaSusret ljubitelja astronomijeMeeting of Astronomy LoversTreffen von Freunden der AstronomieIncontro di appassionati di astronomia

    01.- 31.08. Umag TN Sol Polynesia Sportski danSports daySport TageGiornata dello sport

  • enjoyevents www.istra.hr

    01.06. - 31.08. Umag Hotel SiparPonedjeljkom, srijedom i petkom Mondays, Wednesdays, FridaysMontags, Mittwochs und FreitagsOgni lunedi, mercoledi e venerdiCocktail Party

    02.06. - 25.08. Umag Hotel Sol KoralSrijedom/WednesdaysMittwochs/Ogni