1

2

UVOD BenchmarkinglječilištaispecijalnihbolnicajeprojektFakulteta zamenadžment u turizmu i ugostiteljstvuOpatijaiHrvatskegospodarskekomore(HGK),kojiserealizira uz pomoć i veliku podršku nositelja oveponude, a koji djeluju u okviru Zajednice zazdravstveniturizam.Svrhajeovogprojektaosiguratipodlogu zapraćenje i externu usporedbu rezultataposlovanjalječilištaispecijalnihbolnicauRepubliciHrvatskoj,nanačindaseuzkorištenjerelevantnog softvera osigura informacijska osnovica zameđusobnu usporedbu ostvarenihrezultata(benchmarking).Slijedompozitivnihiskustavastečenihkrozprojekt„Benchmarkinghrvatskog hotelijerstva (BHH), tijekom2014. godine pristupilo se prikupljanju podataka zalječilišta (Istarske toplice, Topusko i Veli Lošinj), specijalne bolnice (Biokovka, Daruvarsketoplice, Kalos, Krapinske toplice, Lipik, Naftalan, Stubičke toplice, ThalassotherapiaCrikvenica i Opatija, te Varaždinske toplice) i terme/spa hotele (Jezerčica, Life Class Sv.Martin,Top-termeiTuhelj)sasvrhomuključivanjaovihinformacijauprocesvalorizacije,sasvrhomdodjeljivanje nagrade „Turistički cvijet − kvaliteta zaHrvatsku 2015.“ u kategorijinajboljegspa/lječilištagodine.Kakosukriterijizaocjenuposlovanjatermi/spa–hotelarazličitiodtemeljnihkriterijakojivaže za lječilišta i specijalne bolnice, odlučeno je da se ove ciljne skupine izdvoje, pa sepristupiloizradisoftvera,uvažavajućispecifičnostiposlovanja lječilištaispecijalnihbolnica.Na taj način su stvoreni preduvjeti za online usporedbu ostvarenih rezultata u realnomvremenu,alijeosiguranairelevantnabazapodatakazamjesečnaigodišnjaizvješća.Uovajprocesbenchmarkingasuseuključila3lječilišta(lječilište„Istarsketoplice“Livade,lječilište„Topusko“ Topusko i lječilište „Veli Lošinj“ Veli Lošinj), te 9 specijalnih bolnica (SB zamedicinskurehabilitaciju"Biokovka“Makarska,SBzamedicinskurehabilitaciju„Daruvarsketoplice“Daruvar,SBzamedicinskurehabilitaciju„KrapinskeToplice“,Krapinsketoplice,SBzamedicinskurehabilitaciju„StubičkeToplice“,Stubičketoplice,SBzamedicinskurehabilitacijubolesti respiratornih organa i lokomotornog sustava „Thalassotherapia Crikvenica“Crikvenica,SBzamedicinskurehabilitacijubolestisrca,plućaireumatizma„ThalassotherapiaOpatija“ Opatija, SB za medicinsku rehabilitaciju “Varaždinske toplice“ Varaždin, SB zamedicinskurehabilitaciju„Lipik“,Lipik,teSBzamedicinskurehabilitaciju„Kalos“VelaLuka).Uokviruovogaizvještajaprezentirajuseraspoloživirezultatiposlovanjalječilištaispecijalnihbolnica, a s tendencijom da se taj sustav stalno dorađuje i unapređuje. Najljepše sezahvaljujemomenadžmentu lječilišta i specijalnih bolnica, koji je prepoznao korisnost oveideje,teodgovornimzaposlenicimanavelikomtruduuloženomuažuriranjebazepodataka.PosebnahvalačelnicimaHGK−Sektorazaturizam–Zajednicezdravstvenogaturizma, jersuprepoznali opravdanost ovoga istraživanja temupružajunesebičnupomoć i podrškuusvimfazamanjegoveoperativnerealizacije. Članoviistraživačkogatima

3

1. DEFINIRANJE UZORKA Uzorkomsuobuhvaćena3lječilištaštočini75%odukupnogbroja lječilišta (odpostojeća4), te9specijalnihbolnica, štočini 47 % ukupnog broja specijalnih bolnica u RepubliciHrvatskoj1odnosno90%onih,čijajeorijentacijazdravstveniturizam,paseuzorakocjenjujereprezentativnim.Uzorkom je obuhvaćeno ukupno 6 institucija (50 %) koje su locirane u županijama nakontinentu (SB „Daruvarske toplice“Daruvar, SB „KrapinskeToplice“Krapinske toplice, SB„Stubičke Toplice“ Stubičke toplice, SB “Varaždinske toplice“ Varaždin i SB „Lipik“ Lipik iLječilište„Topusko“Topusko),te6institucija(50%)kojesulociraneužupanijamanaobali(Lječilište „Istarske toplice“ Livade, SB "Biokovka“ Makarska, SB „Kalos“ Vela Luka, SB„Thalassotherapia Crikvenica“, SB „Thalassotherapia Opatija i Lječilište „Veli Lošinj“ VeliLošinj),štoukazujedajeosiguranareprezentativnostuzorkaiusporedivostrezultataisovogaspekta.

Tablica 1: Karakter i struktura raspoloživog kapaciteta uzorka lječilišta i specijalnih bolnicaRepublikeHrvatske,premaistraživanjuprovedenomu2015.g.

KAPACITET Lječilišta

Specijalne bolnice

Ukupno

Iznos % Iznos % Iznos % Broj SOBA – sveukupno 111.690 14 % 659.920 86 % 771.610 100 % Broj KREVETA – sveukupno 202.575 13 % 1.330.790 87 % 1.533.365 100 %

Broj SOBA po REGIJAMA - KONTINENT 31.025 28 % 440.920 67 % 471.945 61 % - OBALA 80.665 72 % 219.000 33 % 299.665 39 %

Broj KREVETA po REGIJAMA - KONTINENT 120.815 60 % 829.645 62 % 950.460 62 % - OBALA 81.760 40 % 501.145 38 % 582.905 38 %

Broj KREVETA ugovoren sa HZZO-om - HZZO 30.295 15 % 702.625 53 % 732.920 48 %

Ulječilištimaispecijalnimbolnicamanudiseskoro800tisućasoba(uglavnomdvokrevetnih),odčegaseneštomanjeodpolovicekapaciteta(46%)ugovarasHZZO-omitoznatnovišeuspecijalnim bolnicama (53 %) no u lječilištima (15 %). Iako je jednak broj ustanovaobuhvaćenih uzorkom (6) lociran na kontinentu kao i na obali, ustanove na kontinenturaspolažuznačajnijimsmještajnimkapacitetima(62%kreveta).Navedenapolazištasejasnoprepoznaju iudinamici iskorištenjakapacitetapomjesecimaprikazanimugrafikonimakojislijede.

1 Prema: https://hr.wikipedia.org/wiki/Popis_bolnica_u_Hrvatskoj#Specijalne_bolnice

4

2. PROSTOR I KADROVI

Pretpostavka za pružanje usluga u lječilištima ispecijalnim bolnicama (SB) su za to posebnoopremljeni prostori i odgovarajući kadrovi. Uvjet zakvalitetnurazinuuslugasuuređeniprostoriiposebnoza to namijenjena oprema usklađena s karakterom ispecifičnim zahtjevima u procesu pružanjamedicinskih,wellness/spa isrodnihusluga,koječineukupnu zdravstveno-turističku ponudu. Ovdje se neuključuju smještajni kapaciteti, kapaciteti za pružanjeuslugaprehrane ipićakao ioninamijenjenipratećimuslugamauposlovanju. Tablica2:ProstornemogućnostipružanjaspecifičnihuslugazdravstvenogaturizmaulječilištimaispecijalnimbolnicamauRepubliciHrvatskoju2015.g.

PROSTOR Lječilišta Specijalne

bolnice Ukupno

Iznos % Iznos % Iznos %

Prostor za medicinske usluge u m2

5.451 77 % 39.145 70 % 45.204 72 %

Prostor za wellness/spa usluge u m2

1.375 19 % 39.753 21 % 12.895 20 %

Površina bazena u m2 278 4 % 11.520 9 % 5.150 8 % Ukupna površina u m2 7.104 11 % 56.145 89 % 63.249 100 % Analizomprostorakoji suu lječilištima i specijalnimbolnicamaprvenstvenoorijentiraninaizravno pružanje usluga zdravstveno-turističke ponude, a u strukturi dominiraju prostorinamijenjenipružanjumedicinskihusluga(72%)itoneštovišeulječilištima(77%).Obziromna karakter ponude, prostori za pružanjewellness/spa usluga (20 %) i bazeni (otvoreni izatvoreni) su znatno manje zastupljeni. Ako se žele slijediti suvremeni tržišni zahtjevi,potrebna je snažnija orijentacija namedicinskiwellness koji osigurava sinergijske procesesvihsegmenataustrukturizdravstveno-turističkeponude.

Struktura kadrova ovisi o temeljnoj orijentacijipojedine institucije zdravstveno-turističke ponude,asortimanu ponude i ciljnoj tržišnom orijentaciji. Naovim polazištima se pristupilo ocjenjivanju kadrovskestrukture liječnika iostalogmedicinskogosoblja jer jenjihovo učešće značajno za razvoj medicinskogturizma,aposebnosuiskazanispecijalistiwellness/spaponude, čije je značenjevelikoukontekstu značajnije

5

tržišne orijentacije ovih institucija. Navedena polazišta su prikazana u okvirima sljedećetablice temeljem istraživanja provedenoga na izabranom uzorku, što omogućava svakojpojedinoj institucijizdravstveno-turističkeponude,dasagledavlastitupozicijuuodnosunaprosjek,teusmjeridaljnjirazvojkadrova. Tablica3:Kadroviulječilištimaispecijalnimbolnicamau2015.g.

KADROVI Lječilišta Specijalne bolnice Ukupno

iznos % ø iznos % ø iznos % ø

Broj LIJEČNIKA 15 9 % 5 176 7 % 20 191 6 % 16 Broj ostalog MEDICINSKOG osoblja 66 38 % 22 1.190 46 % 132 1.256 45 % 105

Broj specijalista WELLNESS / SPA ponude 2 1 % 0,7 31 1 % 3 33 1 % 3

Ukupno SPECIJALISTI medicinske struke i wellness/spa orijentacije

83

(48 %)

(28)

1.397

(54 %)

(155)

1.480

(52 %) 123

Broj OSTALIH zaposlenika koji se na mogu razvrstati u gornje kategorije

90 52 %

30

1.210 46 % 134

1300 48 % 108

UKUPAN broj zaposlenika 173 6 % (58) 2.607 94 % 290 2.780 100 %

Uokviruukupnogbrojazaposlenih,specijalistimedicinskestruketespecijalistiwellness/spaorijentacije zastupljeni su u nešto višem postotku (52 %) u odnosu na zaposlene ostalihstruka.Najveće jeučešćeostalogmedicinskogosoblja (45%), znatnomanje su zastupljeniliječnici (6%), a najmanje imawellness/spa specijalista (1%), kojimogu biti od posebnogznačaja za proširenje asortimana ponude. U specijalnim bolnicama je angažirano višespecijalistamedicinskeiwellness/spastrukekakourelativnomodnosu(54%),aliiprosječnopo ustanovi (155) dok je u lječilištima taj iznos niži od prosjeka. Navedeno ukazuje napotrebu sustavnog podizanja razine znanja te poboljšanje kvalifikacijske strukturezaposlenih.

NACIONALNA STRATEGIJA

RAZVOJA ZDRAVSTVA Republike Hrvatske do 2020.

U praksi se pokazala potreba da se kadrovima u području »zdravstvenoga turizma« osiguraju relevantna znanja iz medicine i zdravstva, ekonomije, menadžmenta,

organizacije i kulture komuniciranja, turizma i hotelijerstva, tj. ona znanja koja su u dosadašnjem obrazovanju nedostajala, a neophodna su za unapređivanje sustava

zdravstvenoga turizma u Hrvatskoj.

(Iz Nacionalne strategije … str. 339/340)

6

STRATEGIJARAZVOJATURIZMARepublikeHrvatskedo2020.

Zdravstveniturizamjeproizvodkojinaglobalnojrazinirastepostopiizmeđu15%i20%godišnje.Zbogblizinevelikimtržištima,prirodneljepoteipovoljneklime,sigurnostizemlje,

dugetradicije,konkurentnihcijenaiopćenitodobrereputacijezdravstvenihusluga,Hrvatskaimakomparativneprednostizarazvojzdravstvenogaturizma.Proizvodi

zdravstvenogaturizma,danasposebnorelevantnizaHrvatsku,uključuju:

(i)wellnessturizam,(ii)lječilišniturizami(iii)medicinskiturizam

(IzStrategije…str.8)

Slijedom odrednica definiranih strateškim dokumentima, koje su usklađeno donijela dvasuradna ministarstva (Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo turizma), sagledat će se nekeznačajkeprostora,kadrovaifinancijskihrezultata. Tablica4:Odnoskapacitetaikadrovaulječilištimaispecijalnimbolnicamau2015.g.

PROSTOR Lječilišta

Specijalne bolnice

Ukupno Iznos % Iznos %

Instalirani kapacitet (sobe) 419 19 % 1.808 81 % 2.227 instalirani kapacitet (kreveti) 555 13 % 3.646 87 % 4.201 Keveti ugovoreni sa HZZO 83 4 % 1.925 96 % 2,008 Godišnji kapacitet (kreveti) 202.575 17 % 1.330.790 83 % 1.533.365 Broj specijalista za ZT 83 1397 1.480 Ukupan broj zaposlenih 173 2.607 2.780 Broj kreveta (potencijalnih korisnika) koji godišnje otpada po jednom specijalistu

2.441 953 1.036

Broj specijalista na 1 krevet 0,14 0,38 0,45 Broj ukupno zaposlenih osoba po jednoj sobi 0,41 1,44 1,25

Broj ukupno zaposlenih osoba po jednom krevetu 0,31 0,71 0,66

Ukupno namjenska površina za pružanje medicinskih, wellness/spa usluga u m2

7.104 11 % 56.145 89 % 63.249

Namjenska površina u m2 po sobi 17 m2 31 m2 28 m2

7

Pokazatelji za specijalnebolnice suboljiod lječilišta iodprosjeka,neovisnopromatra li seodnos broja specijalista (0,38) ili ukupan broj zaposlenih (1,44). Lječilišta u tom segmentuznatnozaostaju.Navedenosemožeilustriratiinadruginačin,atoznačidaulječilištimanajednoga specijalistu godišnje otpada 2,441 (potencijalnih pacijenata), za razliku odspecijalnih bolnica, gdje se može očekivati viša kvaliteta usluge, jer je taj odnos znatnopovoljniji (953). Neovisno o tome o kojoj se vrsti usluga ili strukturi korisnika radi, uspecijalnimbolnicamasenudivećakvadratura(31m2posobi)namjenskepovršineiopremenamijenjena za izravno pružanje usluga zdravstvenoga turizma (medicinske,wellness i spausluge) tj. bez kapaciteta za prehranu i ostale prateće usluge. Kako istovremeno lječilištaznatno manji postotak kapaciteta ugovaraju s HZZO-om i više se prepoznaje tržišnaorijentacija,nužno jepovećatibroj specijalista, teprostor iopremuuskladiti sazahtjevimapružanja onih usluga, koje odgovaraju suvremenim trendovima i zahtjevima platežnosposobnepotražnje.

3. BENCHMARKING REZULTATI

Benchmarking lječilišta ispecijalnihbolnica(SB)provodisesciljemosiguranjamogućnostiusporedbe vlastitih rezultata s rezultatima srodnih institucija u okruženju. Temelji se naprikupljanju i obradi podataka unesenih u za to posebno pripremljeni softver, kojim seosigurava online usporedbe, te sastavljanje mjesečnih i godišnjih izvještaj, sve sukladnoelementimadefiniranihugovorom.

3.1. Iskorištenostkapacitetalječilištaispecijalnihbolnica U istraživanju se kreće od ocjene dostignute razine iskorištenja kapaciteta za lječilišta ispecijalne bolnice. Također će se prezentirati stupanj iskorištenja kapaciteta za ustanoveovisnoonjihovojlokaciji(kontinentiobala)itoodvojenozakapaciteteugovorenesaHZZO-omikapacitetečijajeorijentacijaexternotržište.Tablica5:Prosječnaiskorištenostkapacitetaulječilištimaispecijalnimbolnicamapolokacijiikarakterukorisnika

INSTITUCIJA / REGIJA

UKUPNO ISKORIŠTENJE KAPACITETA

ISKORIŠTENJE KAPACITETA HZZO

ISKORIŠTENJE KAPACITETA

TRŽIŠTE % %

% UKUPNO HRVATSKA (uzorak)

62,8 %

85,0 %

46,1 %

- LJEČILIŠTA 54,4 % 79,2 % 42,9 %

- SB 65,6 % 86,2 % 47,1 %

REGIJE

- KONTINENT 74,2 % 100,1 % 44,2 %

- OBALA 51,5 % 66,1 % 48,1 % Prosječna iskorištenost raspoloživoga kapaciteta namijenjenog zdravstveno-turističkojponudijeiznad60posto,pričemuznatnovišekoristikapacitetugovorensHZZO-om(85%),

8

dokjekorištenjekapacitetanamijenjenogatržištu41,1%.Promatralisestruktura,tadasemožeuočitidajestupanjiskorištenjaukupnogakapacitetaulječilištimaneštoniži(54,4%)uodnosuna onaj u specijalnimbolnicama (65,6%), te na isti način slijedi uočenudinamikuiskorištenja,aovisnootome,radiliseougovorenomkapacitetusHZZO-om(79,2–86,2%)ilivalorizacijinatržištu(42,9–47,1%).Grafikon1:KorištenjeUKUPNOGkapacitetalječilištaispecijalnihbolnicau2015.godiniuRH

Grafikon2:KorištenjekapacitetalječilištaispecijalnihbolnicatemeljemugovorasHZZO-omu2015.godiniuRH

Grafikon3:KorištenjekapacitetalječilištaispecijalnihbolnicazaTRŽIŠTEu2015.godiniuRH

9

domaća noćenja

93 %

strana noćenja

7 %

LJEČILIŠTA

domaća noćenja98,3 %

strana noćenja

1,7 %

KONTINENT

domaća noćenja78,2 %

strana noćenja21,8 %

OBALA

Promatraju li se institucije zdravstveno-turističkeponudeovisnoonjihvoj lokaciji,možeseuočitida je stupanj iskorištenjakapaciteta institucija lociranihu županijamanakontinentuznatnoviši(74,2%)uodnosunaonelociraneužupanijamanaobali(51,5%).BitanutjecajnatoimaupravokorištenjekapacitetainstitucijanakontinentutemeljemugovorasHZZO-om(100,1 % − dakle čak i iznad ugovorenog limita). Nasuprot tome, stupanj iskorištenjakapacitetazatržištejeneštovišiuustanovamanaobali(48,1%)uodnosunaonelociranenakontinentu (44,2 %). Slijedom navedenog, prikazat će se struktura noćenja, promatranopremaučešćudomaćihistranihkorisnika.Grafikon4:Strukturaukupnoostvarenihnoćenjaulječilištimaispecijalnimbolnicama

U strukturi noćenja dominiraju domaći posjetitelji i to u neznatno većem postotku ulječilištima (93 %) u odnosu na specijalne bolnice (91 %), što nameće potrebu snažnijeorijentacijenastranotržište,uciljuboljevalorizacijepostojećeprirodneikadrovskeresursneosnovice. Slijedomnavedenog,značajnojesagledati istrukturuostvarenihstranihnoćenjapozemljama.Grafikon5:Strukturaukupnoostvarenihnoćenjapolokacijamalječilištaispecijalnihbolnica

Strananoćenjasurelativnoniskozastupljenanakontinentu(1,7%)uodnosuna institucijezdravstveno-turističke ponude na obali (21,8 %), što upućuje na bitno drugačiji pristup upromocijivlastitihpotencijalanastanomtržištu,pogotovuusegmentumedicinskogaturizma(specijalističkipregledi,dijagnostičkipostupci,bolničko liječenje,dnevnarehabilitacija)kojestrano tržište sve više traži, a sve oplemeniti s ostalim oblicima ponude (masaža, saune,bazen, fitness, dermatološka kozmetologija, beauty programi, zdrava prehrana,

domaća noćenja

91 %

strana noćenja

9 %

SPECIJALNEBOLNICE

10

nutricionizam,kontrolatežine…),temeljenonavišemstupnjukorištenjaprirodnihljekovitihčiniteljaidrugihresursauciljuboljegpozicioniranjanaglobalnomtržištu.

3.2. Ocjenastruktureukupnihiposlovnihprihodaostvarenihulječilištimaispecijalnimbolnicama,nakontinentuinaobali

Upravljanje prihodima u lječilištima i specijalnim bolnicama traži dobro poznavanje uvjetapodkojimaseprihodiostvaruju, temogućnostipoboljšanjanjihove strukture,a temeljenonateorijskimpolazištimaiprimjerimanajboljeprakse.ObziromnaspecifičneuvjeteukojimadjelujulječilištaispecijalnebolniceuRepubliciHrvatskoj,tepotrebizanjihovomsnažnijomtržišnomorijentacijom,analiziprihodatrebapristupitisaspektaanalizestrukturesvihizvorafinanciranja (ukupni prihodi), ali i s polazišta asortimana ponude (poslovni prihodi).Navedenojeujednoiokvirkojićeseslijeditiuprikazivanjuključnihpokazateljaznačajnihzaupravljanjeprihodimaulječilištimaispecijalnimbolnicama. Utomprocesutrebaposebnupozornostposvetitikarakteruiorijentacijiovihinstitucija,temogućnostimanjihovaizravnogineizravnoguključivanjausustavzdravstveno-turističkeponude.

LJEČILLIŠTE

Sustavkojinudiprirodneljekovitečinitelje,tradicionalnemetodeliječenjairehabilitacije,uzdravomokruženjuipoduvjetimadefiniranimpropisimai/ilistandardima.

Prema:http://www.die-neue-kur.de/kurorte-heilbaeder-deutschland.html

SPECIJALNABOLNICA

Jestzdravstvenaustanovazaspecijalističko-konzilijarnoibolničkoliječenjeodređenihbolestiiliodređenihdobnihskupinastanovništva,kojaimaposteljne,dijagnostičkeidruge

mogućnostiprilagođenesvojomnamjeni.

Prema:Zakonozdravstvenojzaštiti,pročišćenitekst−NN150/08–154/14,čl.87

11

SPACIJALNEBOLNICEILJEČILIŠTAUZDRAVSTVENOMTURIZMU

REPUBLIKEHRVATSKE

Specijalnebolniceilječilištasamodiosvojihkapaciteta(do50%)ugovarajusHZZO-om,pajepoželjnodasezaslobodnekapacitetesklapajupartnerstavais

ostalimpružateljimazdravstvenog,osiguranja,teuskladuposebnimpravilnicimanudeuslugezdravstveneiugostiteljskedjelatnostipodistimkrovom,auskladuskategorizacijomsmještajnihjedinica,jednakozasve

subjektezdravstvenogaturizma,apouzorunazemljeEU.

Premazaključcima„Odborazaturizam“HrvatskogSaborahttp://www.sabor.hr/lgs.axd?t=16&id=26278-str.5

3.2.1. Ukupni prihodi poslovanja lječilišta i specijalnih bolnica Polazeći od specifičnosti i orijentacija lječilišta i specijalnih bolnica potrebno je analiziratistrukturu prihoda, ovisno o izvorima prihoda i načinu njihova ostvarivanja. Naime,jednoobraznost analize ovih podataka temelji se na formalnom obliku izvještavanja,koncipiranogzapotrebeeksternihkorisnika.Kakoovajoblikizvještajasadržisverelevantnekategorijeodznačajazaexternukontrolu,zapotrebeovogistraživanjasusrodnekategorijegrupirane. Naglasak je na obuhvaćanju svih prihoda koje lječilišta i specijalne bolniceostvarujuuokviruugovornihobvezasaHZZO-om,atemeljemugovorenogakapaciteta.Grafikon6:StrukturaukupnoostvarenihprihodaulječilištimaispecijalnimbolnicamaRHu2015.

12

Ustrukturiprihodadominirajuoni,kojisuostvareniizugovornihodnosasHZZO-om,stimeda suviše zastupljeniu specijalnimbolnicama (58,1 %)uodnosuna lječilišta (35,4%). Zarazlikuodnjihprihodioddopunskogazdravstvenogosiguranjasuznatnomanjezastupljeni(10,6%ulječilištima–12%uspecijalnimbolnicama),doksuprihodiodstranihosiguranjajošuvijekmarginalna(0,5–07%)kaoiprihodiodsufinanciranjacijenaiparticipacija(0,2–0,7 %).Prihodiostvareninatržištusuneštovišezastupljeniustrukturi lječilišta(27,8%)uodnosu na specijalne bolnice (19,6). Dodatnu analizu traži kategorija „ostalih prihoda“,posebnoulječilištimagdjeoniučestvujusa24,1%,zarazlikuodspecijalnihbolnicagdjejenjihovoučešćeneštomanje(8,4).Temeljem ovih podataka moguće je izračunati sve one pokazatelje u kojima se stavlja uodnosukupanprihodinekadrugarelevantnaveličina.Toseprvenstvenoodnosinamjerenjeostvarenoga ukupnog prihoda po raspoloživom krevetu ili po zaposlenom. Značajno jeutvrditikolikoukupnogaprihodaotpadapom2prostora,čijajeisključivanamjenapružanjeusluga zdravstvenoga turizma (namijenjeno izravnom pružanju medicinskih,wellness, spausluga,teuslugasportairekreacije,abezprostorazapružanjeuslugasmještaja,prehraneipića, odnosno administrativnih, tehničkih i srodnih usluga). U tom kontekstu je korisnosagledatistrukturuukupnogaprihodaonihlječilištaispecijalnihbolnicakojisusmješteninakontinentuu odnosunaone, koji su smješteni na obali.Naime, ranije je ocijenjenoda sulječilištanaobalivišeorijentiranestranomtržištu,pajepotrebnoocijeniti,odražavalisetoinadrugačijiodnosustrukturitroškova.Grafikon7:Strukturaukupnoostvarenihprihoda lječilišta i specijalnihbolnicanakontinentu inaobaliuRHu2015.

Lječilišta i specijalne bolnice na kontinentu imaju znatno veće učešće prihoda od HZOO-a(61,92 %) i dopunskog zdravstvenog osiguranja (13,07 %) u odnosu na njihovo učešće uinstitucijamanaobali(46,73%-9,73%),gdjejeneštovećeučešćetržišnihprihoda(24,26%)i prihodaod stranihosiguranja (2,16%), koji nisuu tolikojmjeri zatupljeni u institucijamazdravstveno-turističke ponude na kontinentu (17,78% - 0,03%).Navedeno ukazuje da suinstitucije na obali više tržišno orijentirane, te da bi navedeno trebale slijediti lječilišta ispecijalnebolnicenakontinentu.

13

Sumira li se sve prethodno prikazano, a slijedom polazišta o izvorima prihoda i načinunjihovaostvarivanja,potrebno jesagledatiglobalnuslikusvih lječilišta ispecijalnihbolnica,slijedom načela na kojima se temelji formalan oblik izvještavanja, koji je prvenstvenokoncipiranzapotrebeeksternihkorisnika.Grafikon8:Strukturaukupnoostvarenihprihodaulječilištimaispecijalnimbolnicama

Nastavnonaprikazanustrukturuukupnihprihoda,zapotrebeinternihkorisnikajeznačajnoanalizirati strukturu poslovnih prihoda, neovisno o izvorima financiranja, a s većimnaglaskom na povećanje ugovornih odnosa sa različitim privatnim domaćim i stranimosiguranjima ali i nacionalnim osiguranjima stranih zemalja. Mogućnost ostvarivanjaposlovnihprihodakrozjošnedovoljnoiskorištenepotencijale,kojisuotvorenistupanjemujedinstveniEUprostorukojemsu locirani korisnici višeplatežnemoći, aHrvatska seu tajprocesmorauključiti,uvažavajućisvojgeoprometnipoložaj,resursnuosnovicuimogućnostipružanja usluga visoke kvalitete, upravo po EU standardima. Usprkos kontroverzamadopunskoga zdravstvenog osiguranja, moguće je isto više koristiti kroz promotivneaktivnosti,radipovećanjakorištenjaukupneponudelječilištaispecijalnihbolnica.Strukturu prihoda moguće je povećati usklađivanjem vlastite ponude s potrebamasuvremenoga turističkog tržišta, jer postojeća struktura pokazuje da željeno još nijeostvareno.Dabisetopostiglo,nužnojeunapređenjapravnogokvira(pouzorunaEUzemljeu okruženju), na način da će se uskladiti ponuda za HZZO s ponudomna tržištu, a u ciljuosiguranja boljeg iskorištenja kapaciteta za tržište. Pored toga nužna je bolja suradnja naraziniturističkedestinacije,nanačindasesvisudioniciturističkeponudeuključeustvaranjeipromicanjetržišnoprihvatljivogzdravstveno-turističkogproizvoda,štojeposebnoznačajnoupravozaonedestinacije,kojeseželepromotivnopozicioniratikao„destinacijezdravlja“,ponačelima održivog razvoja. U tom kontekstu se otvaraju i nove mogućnosti ostvarivanjaprihoda od zakupa (raspoloživog prostora, imovine i usluga), pogotovo za one segmenteponudekojelječilištaispecijalnebolnicenesmatrajusvojomosnovnomdjelatnošću,paihjeracionalno ponuditi drugima, čime se ujedno otvara prostor malom poduzetništvu iunapređujedobrobitlokalnezajednice.

14

3.2.2. Poslovni prihodi lječilišta i specijalnih bolnica Dabisedobilajasnijaslikaokarakteruistrukturiprihoda,kojiproizlazeizprirodedjelatnostilječilišta ispecijalnihbolnica,nužnojesagledatiodkojihsevrstauslugatiprihodistvarnoiostvaruju,pričemujemogućedonijetisudo intenzitetuorijentacijenapojedinesegmentezdravstveno-turističke ponude. Posebna se pozornost treba usmjeriti na strukturu prihodaostvarenihnatržištuodpružanjauslugasmještaja,uslugahrane ipića,medicinskihusluga,uslugapruženihuokviruprogramawellness-spa i sportsko-rekreacijskeponude,oduslugakongresa,najmaiostalo,štonijediougovornihodnosasHZZO-om.Kaokriterijeusporedbemoguće je koristiti podatke o visini tržišno ostvarenih prihoda po raspoloživom krevetuusmjerenog tržišnom korištenju, a s posebnim naglaskom upravo na one prihode, koji surezultat korištenja izravnih usluga zdravstvenoga turizma (medicinske, wellness, spa isportske usluge), ali ne one koje su ugovorene s HZZO-om. Navedeno rezultira ocjenomprosječno ostvarene cijene na tržištu odn. u konkurenciji s ostalim sudionicima turističkeponudeusegmentuzdravstvenogaturizma.Grafikon9:StrukturaposlovnihprihodalječilištaispecijalnihbolnicauRHu2015.

U strukturi poslovnih prihoda najviše su zastupljene usluge smještaja i to znatno više ulječilištima(67,1%)uodnosunaspecijalnebolnice(49%).Uslugehraneipićasunadrugommjestuuspecijalnimbolnicama(20,9%)doksunatrećemmjestuulječilištima(11,8%).Iakojetemeljnaorijentacijaovihustanovamedicinskiturizam,prihodiodmedicinskihuslugasuuspecijalnimbolnicamateknatrećemmjestu(16,8%),doksuulječilištimanadrugommjestu(15,2 %). Prihodi ostvareni od usluga koje pripadaju strukturi wellnessa, spa ponude, te

15

raznimoblicimasportairekreacije,kojisenudeulječilištimasuteknačetvrtom(5,6%),auspecijalnim bolnicama čak na zadnjemmjestu u strukturi ponude (3,9 %). Nedovoljno sekoriste mogućnosti ponude usluga poslovnih skupova i kongresa, koji su u specijalnimbolnicamanačetvrtommjestu(9,4%),doksuulječilištimanaposljednjemmjestu(0,3%)ustrukturiposlovnihprihoda.Slijedom spoznaje da se ostvaruje u lječilištima i specijalnim bolnicama nešto viša razinaprihoda na tržištu i prihoda od stranih osiguranja, a u odnosu na učešće prihoda koji seostvaruju od HZZO-a, nameće se potreba da se sagleda struktura poslovnih prihoda, teocijenipostojeliiutomsegmentuodređenerazlike.Stogaćesetakođerprikazatistrukturaposlovnihprihodazainstitucijezdravstveno-turističkeponudenakontinentuinaobali,kakobi semoglaocijenitiuravnoteženostasortimanaponude.Usporednimprikazommoguće jeocijenitiodnoseustrukturiposlovnihprihodakojeostvarujulječilištaispecijalnebolnicenakontinentu u odnosu na one na obali, a s ciljem da se sagleda sadašnja orijentacija imogućnostidaljnjegrazvoja.Grafikon10:Strukturaostvarenihposlovnihprihoda lječilišta i specijalnihbolnicanakontinentu inaobaliuRHu2015.

Općenito se može zaključiti da lječilišta i specijalne bolnice locirane na kontinentu imajuuravnoteženiju strukturu ponude, no učešće prihoda od medicinskih iwellness usluga jeznačajnije zastupljenou institucijamanaobali (24,56%)odonihnakontinentu (17,73) iutombipravcutrebalointenzivnijeusmjerititržišnuvalorizaciju.3.3. Ključni pokazatelji upravljanja prihodima u lječilištima i

specijalnim bolnicama Za benchmarking rezultat su od posebnog značaja oni pokazatelji, temeljem kojih seocjenjuje visina prihoda ostvarenih u lječilištima i specijalnim bolnicama u odnosu narelevantne izabrane baze, a kao kriterija usporedbe. Iskazat će se prosječne veličineutvrđene za sva obuhvaćena lječilišta i specijalne bolnice, ali i ovisno radi li se o istima

16

lociranimna kontinentu ili na obali.U tomprocesu će se odvojeno sagledavati ponašanjeukupnih od poslovnih prihoda, a posebna će se pozornost dati i onim prihodima, koji seostvaruju kroz programe tržišne orijentacije u segmentu ponude specifičnih uslugazdravstvenogaturizma.3.3.1. Pokazatelji upravljanja ukupnim prihodom u lječilištima i specijalnim

bolnicama Kolikajevisinaukupnoostvarenihprihoda,sagledavatćeseuprimjenomsljedećatriključnapokazateljaitodaseukupanprihodstaviuodnossa:

a) smještajnim kapacitetom (broj raspoloživih kreveta tj. instalirani smještajnikapacitet);

b) kapacitetom za izravno pružanje usluga zdravstvenoga turizma u m2 (namjenskiizgrađen prostor za pružanje medicinskih i wellness usluga, a kao temeljneorijentacijeovihinstitucijatj.bezsmještajnogidrugihoblikakapaciteta);

c) kadrovskim kapacitetom (ukupan broj zaposlenih u instituciji zdravstveno-turističkeponude);

d) dinamikompomjesecima.Visinaukupnogprihodaporaspoloživomkrevetujepokazateljkojiukazujenameđuovisnostinstaliranog kapaciteta ukupno ostvarenih prihodima. Na ovaj pokazatelj svakako utječestupanj iskorištenja kapaciteta, te visina prodajnih cijena koje je moguće ostvariti odrazličitihsegmenatakorisnikanaciljnomtržištu.Grafikon11:UkupanprihodporaspoloživomkrevetuuRHu2015.

Uustanovamazdravstveno-turističkeponudeostvarujeseprosječno340,15knpokrevetu,što je znatno ispod cijena koje se ostvaruju u hotelima i drugim vrstama smještajnihkapaciteta2.Tomenajvišepridonoseinstitucijezdravstveno-turističkeponudenakontinentu(427,03knpokrevetu),učemunajvišedoprinosespecijalnebolnice(388,74knpokrevetu).

2 Usporediti sa „Hotel Benchmarking“, „Benchmarking Hostela“, „Benchmarking Kampova“ …., sve dostupno na http://www.hotel-benchmarking.com/

Obala253,26knpokrevetu

Kontinent427,03knpo

krevetu

Specijalnebolnice388,74knpo

krevetu

Lječilišta194,36knpokrevetu

17

Lošija je situacija u valorizaciji kapaciteta na obali (253,26 kn po krevetu), na što najvišeutječerelativnonajnižeostvarenacijenapokrevetu,kojaseostvarujeulječilištima(194,36).Ukupnoostvarenirezultatisuzbrojdinamikeostvarenepomjesecima,štojetakođerjednaodmogućnostizaocjenuvlastitepozicijepojedineinstitucijeuodnosunasrodneinstitucijeuRH,neovisnootome,hoćeliseuspoređivatisalječilištimailispecijalnimbolnicamaovisnoonjihovojlokacijinakontinentuilinaobali.Unastavkuseprikazujenavedenastrukturapomjesečnojdinamiciostvarivanjaukupnihprihodaporaspoloživomkrevetu.Grafikon12:MjesečnadinamikakretanjaukupnogprihodaporaspoloživomkrevetuuRHu2015.

Dinamika ostvarenja prihoda po mjesecima u osnovi slijedi godišnje okvire, sa značajnimodstupanjimaupred-iposezoni.Značajnijiporastprihodaporaspoloživomkrevetuurujnubi se mogao povezati s vremenskim odmakom prikazivanja prihoda ostvarenih tijekommjeseciglavnesezone,kadaseupravilupostižeivišarazinacijena,štobisvakakozahtijevalodetaljnijuanalizu.Prikazanadinamikaostvarivanjaukupnogprihodapomjesecimajeznatnopovoljnija od strukture prihoda ostalih smještajnih kapaciteta (posebno na obali), gdje susezonskeoscilacijeznatnovišeizražene.Grafikon 13: Ukupan prihod po m2 prostora za pružanju usluga zdravstvenoga turizma u RH u2015.

Obala408,64knpom2

Kontinent1.257,86knpom2

Specijalnebolnice1.027,76knpom2

Lječilišta249,74knpom2

18

Prosječno najviše ukupnog prihoda pom2 površine, koja je izravno namijenjena pružanjuuslugazdravstvenogaturizma,ostvarujuinstitucijenakontinentu(1257,86knpom2)naštovišeutječuspecijalnebolnice(1.027,76kn)doklječilištaznatnozaostaju(249,74kn), kaoisve institucije zdravstveno-turističke ponude locirane na obali (408,64 kn), a mjesečnadinamikajeprikazananasljedećemgrafikonu.Grafikon 14: Mjesečna dinamika kretanja ukupnog prihoda po m2 prostora za pružanju uslugazdravstvenogaturizmauRHu2015.

Kada se prihodi ostvareni po m2 onog prostora koji je namijenjen pružanju uslugazdravstvenoga turizma, promatraju kroz mjesečnu dinamiku, može se uočiti laganatendencijanjihovaporastatijekomljetnesezone,anaodgovarajućinačinseističuimjeseciupred-iposezoniitoposebnonaobali.Grafikon15:UkupanprihodpozaposlenomulječilištimaispecijalnimbolnicamauRHu2015.

Obala18.136,54knpozaposlenom

Kontinent16.905,72knpozaposlenom

Specijalnebolnice17.803,47knpozaposlenom

Lječilišta16.674,12knpozaposlenom

19

Prosječno se za sve oblike zdravstveno-turističke ponude u ovom segmentu ostvaruje17.521,13knpozaposlenom,čemunajvišepridonoseinstitucijelociranenaobali(18.136,64kn po zaposlenom), dok je taj prihod na kontinentu nešto manji (16.905,72 kn pozaposlenom). Promatra li se to prema tipu ustanove, tada su specijalne bolnice boljepozicioniranje i tonešto iznadprosjeka (17.803,47 knpo zaposlenom), dok lječilištaneštozaostaju (16.674,12 kn po zaposlenom). U nastavku će se prikazati i mjesečna dinamikakretanjaprihodauodnosunabrojzaposlenih.Grafikon 16: Mjesečna dinamika kretanja ukupnog prihoda po zaposlenom u lječilištima ispecijalnimbolnicamauRHu2015.

Možeseopćenitozaključitidaseuspecijalnimbolnicama,namjesečnojrazini,ostvarujevišiprihodpozaposlenomuodnosunalječilišta,odnosnodajetajprihodznačajnijipoinstitucijilociranojnakontinentuuodnosunaonelociranenaobali.Najvišamjesečnarazinaprihodasebilježitijekomrujna,štojenajvjerojatnijeposljedicakasnijegračunovodstvenogbilježenjaprihoda ostvarenih tijekom ljetnih mjeseci. U ostalimmjesecima je dinamika ostvarivanjaprihodapojednomzaposlenomrelativnoujednačena.3.3.2. Pokazatelji upravljanja tržišno ostvarenim poslovnim prihodima u

lječilištima i specijalnim bolnicama Visinu tržišno ostvarenih poslovnih prihodamoguće je ocjenjivati ako se stavi u odnos sasljedećatriključnapokazatelja,nanačindasesagledaju:

a) tržišno ostvareni prihodi po raspoloživom krevetu (svi tržišno ostvareni prihodi uodnosunakapacitet,kojinijeugovorensHZZO-om);

b) tržišnoostvareniprihodiodusluga zdravstvenoga turizmapo raspoloživomkrevetuza tržište (samo oni prihodi koji su ostvareni od pružanja usluga zdravstvenogaturizmauokvirukapacitetakojinijeugovorensHZZO-om)

20

c) prosječno ostvarena cijena kreveta na tržištu (samo prihodi ostvareni od uslugasmještajauokvirukapacitetakojinijeugovorensHZZO-om).

Grafikon17:PoslovniprihodiostvareninatržištuporaspoloživomkrevetuzatržišteuRHu2015.

U okviru istraživanog uzorka prosječno se ostvaruje 196,53 kn poslovnih prihoda poraspoloživomkrevetuza tržište.Tomeunajvećemdijelupridonose institucijezdravstveno-turističke ponude locirane na kontinentu (242,75 kn), dok su institucije na obali manjeuspješne u tom segmentu (150,32 kn), uz naznaku da su u ostvarenoj visini poslovnihprihodaporaspoloživomkrevetuzatržište,specijalnebolnice(225,65kn)znatnouspješnijeodlječilišta(109,19)uistojkategorijiponude.Namećeseopćenitizaključakdaseostvarujerelativnoniskarazinaposlovnihprihodaporaspoloživomkrevetuzatržište,štobisemoglounaprijediti jačom tržišnom orijentacijom kroz podizanje asortimana i ukupne kvaliteteponude, sukladno svjetskim trendovima i slijedom odrednica iz strateških dokumenataznačajnihzarazvojzdravstvenogaturizmauRepubliciHrvatskoj.Unastavkućesesagledatiinjihovamjesečnadinamika.Grafikon18:MjesečnadinamikaostvarivanjaposlovnihprihodasatržištaporaspoloživomkrevetuzatržišteuRHu2015.

Obala150,32knpokrevetu

Kontinent242,75knpokrevetu

Specijalnebolnice225,65knpo

krevetu

Lječilišta109,19knpokrevetu

21

Mjesečna dinamika ostvarivanja poslovnih prihoda na tržištu, u pravilu slijedi ona pravilakoja su prepoznata i na godišnjoj razini. To znači da se znatno viša razina ove kategorijeprihodaostvarujeuspecijalnimbolnicamauodnosunalječilišta,aistovremenosepozitivnoizdvajaju institucije zdravstveno-turističke ponude na kontinentu u odnosu na obalu.Dinamikaostvarivanjaprihoda jepriličnoujednačena,aodređenaznačajnijaodstupanjaseuočavajuuspecijalnimbolnicamaudobasezone.Grafikon19:TržišnoostvareniposlovniprihodioduslugazdravstvenogaturizmaporaspoloživomkrevetuzatržišteuRHu2015

Izravnoodponudeuslugazdravstvenogaturizmauokvirukrevetakojisunamijenjenitržišnojvalorizaciji se na razini cijelog uzorka ostvaruje 52,35 kn po raspoloživom krevetu, što jeveomanisko, pa ukazuje namogućnosti, koje bi svakako trebalo bolje valorizirati.U visiniostvarenihposlovnihprihodaoduslugazdravstvenogaturizmaporaspoloživomkrevetuzatržište suneštouspješnije specijalnebolnice (61,75kn)uodnosuna lječilišta (23,25kn), stime da su institucije na kontinentu (66,79 kn) uspjele bolje valorizirati svoju resursnuosnovicuuodnosnaonelociraneužupanijamanaobali(37,71kn).Unastavkuseprikazujemjesečnadinamikaostvarivanjaovihprihoda.Grafikon 20: Mjesečna dinamika tržišno ostvarenih poslovnih prihoda od usluga zdravstvenogaturizmaporaspoloživomkrevetuzatržišteuRHu2015

Obala37,71knpokrevetu

Kontinent66,79knpokrevetu

Specijalnebolnice61,75knpokrevetu

Lječilišta23,25knpokrevetu

22

Mjesečna dinamika ostvarivanja poslovnih prihoda od pruženih usluga zdravstvenogaturizma za tržišta i ovdje slijedi odnose prepoznate na godišnjoj razini. Specijalne bolniceostvarujuznatnovišeprihodeoduslugazdravstvenogaturizmapokomercijalnomkrevetuito u svim mjesecima, s time da su se lječilišta pokazala uspješnijima samu u mjesecuprosincu.Doksuusiječnjuostvarujeistarazinaprihodaiuustanovamanakontinentuinaobali, općenito institucije zdravstveno-turističke ponude na kontinentu, ostvaruju većurazinuprihodaovevrsteodinstitucijanaobali,atojeposebnoizraženourujnu(vjerojatnorezultatljetnesezone),kaoiuprosincu,vjerojatnovezanozapaketeuslugakojesenudezabožićneinovogodišnjeblagdane.Grafikon21: Prosječnoostvarena cijena krevetauustanovama zdravstveno-turističkeponudenatržištuuRHu2015.godini

Prosječno ostvarena cijena kreveta na tržištu je nešto viša u usporedbi s visinom prihodaostvarenim od pružanja specijaliziranih usluga zdravstveno-turističke ponude, no ista jeznatno ispod razine cijena koja se ostvaruje ponudomusluga smještaja u drugimoblicimasmještajnihkapacitetanaistimlokacijamanakojimasulociranalječilištaispecijalnebolnice.Mjesečnadinamikaprosječnoostvarenecijeneprikazujeseunastavku.Grafikon 22:Mjesečna dinamika Prosječno ostvarene cijene kreveta u ustanovama zdravstveno-turističkeponudenatržištuuRHu2015.godini

Obala96,25knpokrevetu

Kontinent81,41knpokrevetu

Specijalnebolnice92,94knpokrevetu

Lječilišta75,92knpokrevetu

23

4. ZAKLJUČAK Obradom prikupljenih podataka dostupnih u bazi sustava „Benchmarking lječilišta ispecijalnih bolnica“ za 2015. godinu, prikazane su relevantne informacije o prosječnoostvarenim rezultatima reprezentativnog uzorka lječilišta i specijalnih bolnica u RepubliciHrvatskoj. Cilj je ovog izvještaja da se osigura sagledavanje pozicije pojedine institucijezdravstveno-turističke ponude, a ovisno o tome, uzima li se kao usporedna skupina(Compset3)„lječilišta“,„specijalnebolnice“ilisveustanovazdravstveno-turističkeponude,vodećiračunaousklađenostiasortimanaikvaliteteponude.Usporedbajemoguća(ovisnoovlastitoj lokaciji) i po teritorijalnom načelu, a na način da se usporedba vlastitih rezultataprovodisasrodniminstitucijamakojedjelujuuokviružupanijanakontinentuodn.naobali.Poredsagledavanjastrukturekadrova,prostoraiprihodanužnojeudaljnjimistraživanjimapozornost posvetiti analizi troškova, u cilju njihove racionalizacije. Kroz sučeljavanjeodređenih grupa prihoda sa njima pripadajućim troškovima, osigurale bi se relevantneinformacije zaupravljanjeponudomukratkom idugomroku.Navedenonalažeosiguranjepretpostavkiza„izvještavanjeposegmentu“,štoznačiprimjenuračunovodstvenihstandardai standardadjelatnosti, tekorištenjeodgovarajućegsoftvera,kojićeuvažavati specifičnostidjelatnosti i informacijske zahtjeve menadžmenta. Da bi se navedeno postiglo, trebaosigurati mogućnost stjecanja specifičnih znanja kroz obrazovni sustav, ali i kroz LLLprograme. Upravo temeljeno na ovim spoznajama, razrađen je, te Hrvatskoj zakladi zaznanost prijavljen projekt, čija je tematika usmjerena na osiguranje organizacijskih,metodološkihiinformatičkihpretpostavkiustrojavanjasustavaizvještavanjaposegmentu.Općenito se treba orijentirati ka boljoj tržišnoj valorizaciji institucija zdravstveno-turističkeponude,krozorganiziranodjelovanjenaraziniturističkedestinacijei/ilikrozudruživanjemuklastere. Podizanjem kvalitete treba osigurati bolju poziciju ponude lječilišta i specijalnihbolnica na globalnoj turističkoj karti zdravstveno-turističke ponude. Korištenjemodgovarajućihmarketinškihmetoda i kanala prodaje, uvažavajući pri tom načela TQEM-a.Slijedom prihvaćenog Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (CroQF) sustavno djelovati nadefiniranju onog profila zanimanja i kvalifikacija, u kojima će se naglasak staviti nainterdisciplinarni pristup i sinergijske procese, kroz uvažavanje specifičnosti medicine iturizma.Uvoditimetodemotiviranja i stimulativnognagrađivanja zaposlenika,a sveuciljuorijentacije na višu kvalitete usluga u tržišnoj ponudi, gdje jednostavnije usluge trebazamijenitionimakojesuvišesofisticirane.Sustavnodoprinositistvaranjuimidža„destinacijazdravlja“, uvažavajući povijesno nasljeđe i raspoloživu prirodnu i kadrovsku resursnuosnovicu.

3 Compset je kratica od „competitive set“ a odnosi se na izabranu ciljnu skupinu institucija zdravstveno-turističke ponude, koje čine konkurente u okruženju, a usporedbom vlastitih rezultata sa njihovim procjecima, moguće je ocijeniti vlastitu poziciju na ciljnom tržištu (prema: http://www.xotels.com/en/glossary/compset )

24

5. KAZALO POJMOVA PROSJEČNA ISKORIŠTENOST KAPACITETA se računa kao odnos zauzetih i raspoloživihsmještajnih jedinica (kreveta) uzimajući u obzir kalendarske dane u mjesecu (punaiskorištenost).BrojprodanihkrevetaseizračunavatakodasezbrojesviprodanikrevetipodanimaitoodvojenozaHZZOizatržište.ISKORIŠTENOST KAPACITETA ZA HZZO se računa kao odnos zauzetih i raspoloživihsmještajnihjedinica(kreveta)ugovorenihsaHZZO-omuzimajućiuobzirkalendarskedaneumjesecu (puna iskorištenost). Broj prodanih kreveta se izračunava tako da se zbroje sviprodanikrevetizapotrebeHZZO-apodanima.ISKORIŠTENOST KAPACITETA ZA TRŽIŠTE se računa kao odnos zauzetih i raspoloživihsmještajnih jedinica (kreveta) koji NISU ugovoreni sa HZZO-om i kao takvi su namijenjenitržišnomkorištenju,uzimajućiuobzirkalendarskedaneumjesecu(punaiskorištenost).Brojprodanihkrevetaseizračunavadasezbrojesviprodanikrevetizapotrebetržištapodanima.UKUPNIPRIHODpredstavljajzbrojsvihprihodauobračunskomrazdobljuauključujeprihodekoji su ostvareni od HZZO-a temeljem ugovornih obveza, od dopunskog zdravstvenogosiguranja, od sufinanciranja cijena, participacije i sl., od pruženih usluga na tržištu, odstranihosiguranja isrodnihorganizacija,odzakupai iznajmljivanja imovine,teodsviostaliprihodi institucije.Ukupni prihod se utvrđuje temeljemobrasca izvještaja koji se dostavljaHZZO-u.POSLOVNIPRIHODIOSTVARENINATRŽIŠTUsusvioniprihodikojisuostvareni izosnovnedjelatnostitj.oduslugasmještaja,uslugahraneipića,medicinskihusluga,uslugapruženihuokviruprogramawellness-spa i sportsko-rekreacijskeponude,odusluga kongresa,najma iostaliposlovniprihodi,kojisuostvareninatržištu(neuokviruugovornihodnosasHZZO-om.UKUPNIPRIHODIPORASPOLOŽIVOMKREVETUpredstavljaodnossvihostvarenihprihoda(izsvihizvora)podijeljenosabrojemraspoloživihkreveta.TRŽIŠNOOSTVARENIPRIHODIPORASPOLOŽIVOMKREVETUZATRŽIŠTEpredstavljaodnossvih prihoda ostvarenih od usluga koje su pružene na tržištu, a podijeljeno s brojemraspoloživihkrevetazatržište(nekrevetikojisuugovorenisaHZZO-om).TRŽIŠNO OSTVARENI PRIHODI OD USLUGA ZDRAVSTVENOGA TURIZMA PORASPOLOŽIVOMKREVETUZATRŽIŠTEpredstavljaodnosonihprihodakoji suostvareniodpružanjamedicinskih,wellness, spa isportskihuslugaapodijeljenosa brojemraspoloživihkrevetazatržište(nekrevetikojisuugovorenisaHZZO-om).PROSJEČNO OSTVARENA CIJANA KREVETA NA TRŽIŠTU predstavlja odnos prihodaostvarenihoduslugasmještaja,podijeljenosbrojemprodanihkrevetazatržište.UKUPNI PRIHODI POm2 PROSTORA ZA PRUŽANJE USLUGA ZDRAVSTVENOGA TURIZMApredstavljaodnossvihostvarenihprihoda(izsvihizvora)podijeljenosukupnompovršinomum2 prostora, koja je namijenjena izravnom pružanjumedicinskih,wellness, spa usluga, teusluga sporta i rekreacije (bez prostora za pružanje usluga smještaja, prehrane i pića,odnosnoadministrativnih,tehničkihisrodnihusluga).UKUPNIPRIHODIPOZAPOSLENOMpredstavljaodnossvihostvarenihprihoda(izsvihizvora)podijeljenosaukupnimbrojemzaposlenih.

25

26