AHMET BUREK - PREZIMENA LIVANJSKOG POLJA(kratki pregled)

Livno, 2012.

A

ABAZAGIĆI

Nestali rod iz Suhače, od kojeg je ostalo ime Abazagića groblja u tom mjestu. Po austrougarskoj okupaciji u Suhači su se zatekla dvojica Abazagića, od kojih je jedan odselio u Banja Luku, a drugi umro u Livnu bez muških nasljednika. (m)

ABRAMOVIĆI

Ogranak su starog hercegovačkog roda Ćubela. U Prologu su 1741. bile obitelji Jerke i Mate sa 9 ukućana. U Biorinama, odakle su doselili na Livanjsko polje, prezime je nastalo od Grgura Ćubelića, sina pokojnog Abrama. Nestali su. (k)

ADEMOVIĆI

Hasan Ademović je doselio u Livno iz Koraja kod Brčkog 80-ih godina XX st. Danas je ova obitelj u Sjedinjenim Američkim Državama. (m)

ADŽAGIĆI

Godine 1768. u Zagoričanima ili Potočanima bila je obitelj Šime Adžagića. Početkom XIX st. ovdje ih više nije bilo i vjerojatno su preselili na Kupreško polje (Adžage). Ni u Kupresu danas nema ovog roda. (k)

AGIČEVIĆI

Moguće i da je ovo ogranak Agića koji su nestali, a živjeli su davno u Ćaiću. Ostali su samo u staroj narodnoj pjesmi: Podiže se jedna četa mala, od Lijevna, grada bijeloga/ prid njome je Dizdarević Aso, barjak nosi Agičević Ibro. (m)

AGIĆI

Više je rodova sa prezimenom Agić, a najpoznatiji je rod koji je bio u selu Ćaiću (Ćehajiću). Ostalo je više predaja o ovoj porodici koja je iščezla. Danas u Guberu kod Livna žive potomci Rasima Agića iz Sarajeva. Ovi su Agići davnim porijeklom iz Gornjeg Vakufa. (m) Katolički rod Agića bio je u Čelebiću 1741. Pod prezimenom Agić i Agičević bili su oko 1810. u Kovačiću, Lusniću i Zastinju, gdje se bilježe i pod prezimenom Šišmark (Aghichievich alias Schieschmark). Rod je nestao. (k)

AHIONI

Meho Ahion iz Žabljaka kod Livna je krajem XVIII st. sklopio ugovor o prodaji lana i volova sa sinjskim trgovcima. Rod je uzumro. (m)

AHMETOVIĆI

Kovač Ahmo Jarić je nosio prezime Ahmetović, kada se 90-ih godina XIX st. doselio u Livno iz Gubera. Poslije se obitelj vratila na staro prezime. (m)

AHMIĆI

Ahmići su prije 1890. već izumrli u muškoj liniji smrću Ahmeta Ahmića. Ahmićeva mala kuća bila je u Šljivinom sokaku, u Rajčevac mahali (sadašnjoj Zavri). (m)

AJAZI

U staroj livanjskoj tvrđavi iznad Dumana, pred austrijsku okupaciju 1878., živio je starac hadži Muhamed Ajaz. Kasnije u dvije kuće, na istom mjestu, žive njegovi sinovi Uzeir i Nurko. Krajem XIX st. Nurko seli u Glamoč, a malo kasnije Uzer umire u Livnu i roda nestaje. (m)

AJDERI

Prema porodičnoj tradiciji ovaj rod je ogranak Jagodića iz Golinjeva kod Livna, odakle su odselili u glamočki kraj. U Livnu je 1991. bila jedna obitelj. (p)

AJDUKOVIĆI

U Glamoču su 1799., a u Livanjskom polju 1813. Ovo je i drugo prezime Tomića, koji su u livanjskom kraju još od 1741. Danas je uspomena na ovo prezime ostala u nazivu jednog zaseoka ispod Kablića. (k)

AKRAPI

Početkom XVIII st. zabilježeni kao ogranak Sučića u Poljicama. U livanjskom kraju su 1741. u Zagoričanima ili Potočanima i Grabovici u Buškom blatu U Podhumu su 1893. Akrapi bili kmetovi livanjskih Čizmića, a potom su nestali sa Livanjskog polja. Danas su u Kupresu i Sarajlijama kod Duvna, a na Brini kod Livna novi doseljenici. (k)

ALAGIĆI

Ogranak su Vučemila, zabilježeni u Crnom Lugu 1838. (vidi Vučemilo). Rod je nestao sa livanjskih prostora, zajedno sa oba prezimena. (k)

(A)LAGUŠIĆI

U Gornjoj Grabovici ih Petrić bilježi kao Lagušiće i po vlastitoj tradiciji su ogranak Šarića, koji su tu živjeli 1768. U Grabovici je 2000. g. bilo 9 obitelji sa 27 članova. (k)

ALČELEBIĆI

U vrhu Gornjeg grada, dijelu zvanom Vrljika, prije 120 godina su živjele četiri obitelji Alčelebića, porijeklom od Mahmuta, Muharema, Mehmeda i Nume. Mahmutov sin Bećir je umro 1896., a potomci odselili. Muharem nije imao muške djece. Mehmedovi potomci danas su u Zagrebu i Sarajevu. Numini potomci su ostali živjeti u Livnu. U Zagoričanima i Kablićima Alčelebići su imali više kmetskih selišta. (m)

ALEBIJE

U Ćaiću i Odžaku su oko 1825. godinu, gdje su doselili iz Hrvaca pokraj Sinja. Nestali su

Livanjskog polja, a danas ih ima u sinjskom kraju. (k)

ALEKSIĆI

U Čelebiću je 1768. živio Pavo Aleksić sa 8 članova obitelji, a potom su nekuda odselili. U Novom Selu kod Kupresa su 1920. živjeli Vidovići doseljeni iz Uskoplja, čije je ranije prezime bilo Aleksić. U V. Guberu je 2000. bila jedna novodoseljena obitelj Aleksića. (k)

ALERHANDI

Češki Jevrej Jozef Alerhand je u Livno doselio iz Duvna 1929. Preživio je Drugi svjetski rat. Umro je u Livnu, a pokopan je u Židovskom groblju u Splitu. (j)

ALIBEGOVIĆI

Mustafa Alibegović je doselio u Livno 1962. iz G. Voljica kod Gornjeg Vakufa. Njihov pradjed je tamo doselio iz Ljubunaca kod Prozora. Moguće da su grana livanjskih i prozorskih begova Ljubunčića. (m)

ALIĆI

Početkom austrijske okupacije Bosne Mušo Alić je imao kuću u Milošnik mahali, kod današnje zgrade Merhameta. Mušin je sin Salih, a sin Mustafa-Mujko koji preseljava u Lutvinu kuću pred Milošnik džamijom, koju je kupio od Fehimovića. Danas je više obitelji ovih Alića u Livnu. (m)

ALIJAGIĆI

Starac Ahmet-aga nije imao muškog nasljednika. Kuća mu je bila u sokaku ispod groblja na Tepetu, koju prodade 1895., da bi nekuda odselio, vjerojatno u Tursku. Poslije više od pola stoljeća doseli iz Bosanke Krupe ljekar Hajrudin Alijagić. I on je napustio Livno 1994., tako da u Livnu opet nema prezimena Alijagić. (m)

ALIKADIĆI

Učitelj Nijaz Alikadić iz Sarajeva bio je na službi u livanjskom kraju prije Drugog svjetskog rata. Jedna od njegovih kćeri je Bisera Alikadić, naša poznata pjesnikinja, rođena u Podhumu kod Livna 1939. (m)

ALIMANI

Ostala su u Livnu zabilježena imena Jusufa Alimana, sina Alijinog, Mehe Alimana, sina rahmetli Ahmeta i sa njima djeca Ahmetovog brata Ibre, te jednih Alimana koji su bili u selu Golinjevu, a odakle su svi porijeklom. Posljednji livanjski Aliman - Mehmed, sin Ibrahimov, odselio je iz Livna 1944. Starinom su iz Makedonije. (m)

ALKALAJI

Alkalaji se spominju početkom XIX st. među viđenijim sarajevskim sefardskim Jevrejima. Potječu iz grada Alkalắ, nedaleko od Madrida, odakle im i prezime. U Livno je iza Drugog svjetskog rata na službu stupio šumarski inženjer Leo Alkalaj, a poslije nekoliko godina boravka u našem gradu odselio u Sarajevo, a odande u Beograd. (j)

ALTARACI

Sefardi Altaraci spadaju među najstarije sarajevske i travničke jevrejske rodove. Bili su u

Mostaru, Banjaluci, Livnu, Bugojnu, Jajcu i nekim drugim sredinama. U Livnu su zabilježena imena dvojica trgovaca Altaraca. Kasnija sudbina im je nepoznata. (j)

ALVIRI

Iselili su iz livanjskog kraja nedavno, a bili su u Lusniću, gdje su doselili iz Zasioka kod Sinja. Više obitelji sa ovim prezimenom danas živi u G. Vakufu, Bugojnu i Vitezu. (k)

ALJIĆI

Rahmetli Osman Aljić je doselio iz Živinica u livanjsko selo Tušnicu. Njegovi su potomci i danas u Tušnici. (m)

AMIDŽIĆI

Pravoslavni rod nepoznatog porijekla zabilježen je 1991. u Livnu. (p)

AMULIĆI

Zabilježeni su u Prispu 1768. Tamo je bio Petar Amulić sa 13 ukućana, a na Brini i u Ćaiću su početkom XIX st. Rod je nestao iz livanjskog kraja u XIX st. U Gardunu kod Sinja su bili prije 1685. muslimani sa istim prezimenom. (k)

ANDABACI

Jedan su od ogranaka roda Rogulja, a pod imenom Andabak se spominju u Ćaiću i Odžaku 1813. Poslije su u drugim selima. U XVIII st. Andabaci (Andabach) su živjeli u selu Badnju kod Drniša, što potvrđuje i porodična tradicija. Danas su u Livnu i više livanjskih sela. (k)

ANDONOVSKI

Makedonska obitelj porijeklom iz okoline Velesa. Danas nisu u Livnu. (p)

ANDRIĆI

U Smričanima je 1741., zabilježena dvadesetočlana obitelj Andrije Andrića, a u Dobrom su bili 1804. U Prologu pamte da su oko 1840. doselili sa Sviba u Dalmaciji. U Dalmaciji se spominju 1689., a u Imotskoj krajini 1725. Odselili su iz Prologa do 1999. i danas ih nema u livanjskom kraju. Ima ih u Duvnu i duvanjskim selima. (k)

ANĐELIĆI

U Golinjevu je 1768. zabilježena 6-člana katolička obitelj. Bili su prije toga u Bisku u Dalmaciji. Nestali su. (k) Pravoslavni Anđelići iz Čelebića potječu iz Trebaljeva kod Kolašina u Crnoj Gori i noviji su doseljenici. Drugih Anđelića je bilo u Prova, odakle su nestali tokom Drugog svjetskog rata. (p)

ANĐELKOVIĆI

O rodu, koji se spominje 1866. u Odžaku, malo se zna, ali je uskoro su nestali sa ovog područja. (p)

ANĐIĆI

Spominju se kao jedan od značajnih livanjskih trgovačkih rodova u XIX vijeku. Nestali su iz Livna početkom Drugog svjetskog rata. (p)

ANIČIĆI

Bili su 1781. u Malim Kablićima. Jedna obitelj je 1893. bila u Ćaiću na kmetskom selištu Arnautovića, nakon čega su nestali iz ovog kraja. Na području Sinja su 1680. sa starim prezimenom Elez. Aničići su 1741. zabilježeni kod Š. Brijega, a u obliku Ančić iste godine u Tihaljini kod Gruda. (k)

ANIĆI

U Glavicama i Sturbi njeguju tradiciju da su porijeklom iz imotskog, odnosno ljubuškog kraja. Početkom XIX st. doseljavaju u Suhaču, Smričane, Potok, Glavice, Sturbu, Kabliće i naposljetku u Rapovine i Srđeviće. Anića ima i u Dalmaciji, odakle su 1845. doselili na Grahovsko polje. Danas su u Glavicama, Sturbi, Potočanima, Žabljaku i Livnu. (k)

ANTOSI

Odnekuda doseljeni, živjeli su kratko vrijeme iza 1830 godine u Vidošima. (k)

ANTUNOVIĆI

Njeguju obiteljsku tradiciju da su "prije dvista godina" doselili iz Tugara u Poljicama kod Omiša. U Vržeralama je 1848. zabilježen Petar Vodopija alias Antunović. Vodopije su u Vržeralama bile 1768. Antunovići su 1999. živjeli u Livnu, Žabljaku, Podgradini i Vržeralama. (k)

ANUŠIĆI

Prema Soldi Anušići su krajem XVII st. iz livanjskog kraja doselili u Cetinsku krajinu. (k)

ARAMBAŠIĆI

Iz Dalmacije doselili u Čelebić 1843., tu kratko živjeli, nakon čega su sasvim nestali sa ovog područja. (k)

ARAPOVIĆI

Zaim zijameta, kome je pripadalo i selo Čuklić u Livanjskom polju, bio je 1700. Mehmed-beg Arapović. Arapović je i staro prezime Žunića iz livanjskog sela Podhuma. (m)

ARNAUTI

Godine 1893., živih Arnauta u Livnu više nije bilo. Iza Mustafe i Murata Arnauta ostale su samo udovice. (m) Pravoslavni Arnauti u Velikom Guberu pamte da su se ranije zvali Mihaljice iz Čaprazlija, a starinom su iz Kosore kod Vrlike. Slave Nikoljdan. Prvo prezime im je bilo Miljanić, a dalekim porijeklom su iz Crne Gore. Drugi rod Arnauta, zatečen u Suhači, Nuglašici i Crnom Lugu, također je iz Kosore, ali slave Đurđevdan. (p)

ARNAUTOVIĆI

Livno i livanjsko selo Guber su oko 1920. ostali bez begova Arnautovića, koji su porijeklom iz Travnika. U gruntovnim knjigama bilježe se 1893. sinovi Nazifa Arnautovića iz Travnika. Bili su u Livnu do 1920. Pola stoljeća kasnije iz Sarajeva je doselio Enver Arnautović, činovnik DASP-a u Livnu, koji je uskoro odselio. Današnji livanjski Arnautovići su doselili iz Glamoča, gdje ih i danas ima. Arnautović je također ranije prezime livanjskih Bombića. (m)

ARSLANAGIĆI

Potječu od Sulejmana Arslanagića, doseljenika iz Trebinja. Arslanagići su stari bilećki i trebinjski rod koji je živio ili imao posjede u više sela bilećkog i gatačkog kraja. (m)

ASIĆI

Nekadašnji stanovnici sela Golinjeva. Cijeli rod je stradao 1941. Osim u Golinjevu Asići su bili u Vrilu i Eminovom selu kod Duvna. Prezime je vjerojatno prvotno glasilo Hasić, kakvo nalazimo u Lici 1690. (p)

ATLAGIĆI

Prvo spominjanje ovog roda je 1526., kako predaja govori. U opširnom defteru Kliškog sandžaka iz 1550. u timaru Atlije su tada sela Gornji Zabukovi u nahiji Saromiše (dolje Livanjsko polje). Defter iz 1586. potvrđuje Atlu-agu i njegove sinove Mehmed-bega i Zulfikara kao rodočelnike Atlagića. Jedan njegov sin će postati paša 1609. Njegovi su sinovi Zulfikar i Isaj-beg. Evlija Čelebija, boraveći ovdje 1660., kaže da su svi prozori kuća okrenuti prema odžaku Atlibegovića. Mehmed-beg Atlagić, sin Mustafin, je kapetan Knina do 1667., a 1685. biva postavljen za sandžak-bega Kliškog sandžaka, a potom upravlja Bosnom. Na mjestu bosanskog vezira Mehmed-paša je ostao do 1685., kada je smjenjen. Poslije pada Knina Mlečani su ga zatočili u tamnici u Breši (Brescia), gdje je umro. Poslije su Atlagići samo u Livnu. Godine 1740. u Livnu je umro pjesnik Mustaj-beg Atlagić, poznat pod nadimkom Safi. Posljedni je Atlagić Ali-beg, koji je umro 1861., ne ostavivši muškog nasljednika, čime nestade ovog znamenitog i moćnog roda. (m)

ATLAGUŠIĆI

U Livnu je 1813. bio kajmekam Derviš-beg Atlagušić. (m)

AVATIĆI

Đaković donosi ime Marka Avatića (Marcus Auatich) koji je 1741. živio u Srđevićima. (k)

AVDIĆI

U matičnim knjigama je zabilježeno da se Ramo Avdić rodio u Livnu 1891. god. Odselili su iza Drugog svjetskog rata. (m)

AVOLJIĆI

U Vržeralama je 1768. zabilježeno 14 članova jedne obitelji Avoljić. Rod potom nestaje sa ovog prostora. (k)

AŽAMETOVIĆI

U Livnu je oko 1930. živio Anto Ažametović, oženjen od Jazva. Ažametovića danas ima u Zagrebu. (k)