7/23/2019 Zlosela (Kupres-bih)_ Prezimena

http://slidepdf.com/reader/full/zlosela-kupres-bih-prezimena 1/10

03.01.2016. Z LOSELA ( Kupr es- Bi H ) : PR EZ IM EN A

http://w w w .zl osel a.com /p/pr ezi m ena.htm l 1/10

2407 ljudi se ovo sviđa. Budi prvi od tvojih prijatelja.Sviđa mi se Podijeli

POČ ETN A O SEL U R ATN A D OGAĐ AN JA FOTO H KU D ZL OSEL A PR EUZIM ANJA L ITERATURA KUPRES SMJEŠTAJ KONTAKT

Svim poslovnim partnerima, čitateljima i posjetiteljima

HOTEL MAESTRAL KUPRES

PREZIMENA

Obitelji u Zloselima po prezimenima: Lozići, Ivići, Ćalete, Juričevići, Raštegorci, Brstile., Svaline,

Akra p i, Du ma nči ći, To kići , Kl e p ići , Grg i ći , Pa vi ći , Čo l i ći , Ćo si ći, Žu l j i, Mi h al j e vi ći , Ba g a rići , Grb e še ,

Vrgoči i Kožice.

Prezimena u Donjem Selu: Lozići, Ivići, Čalete, Jurčevići, Raštegorci, Brstile, Svaline, Akrapi,

Dumančići, Tokići i Klepići.

Prezimena u Gornjem Selu: Brstile (oni se razgranaše u Ćosiće, Ggiće, Paviće i Čoliće),

Raštegorci, Dumančići, Žulji (Raštegorci), Mihaljevići, Bagarići, Ivići, Grbeše, Vrgoč i Kožice.

God. 1910. nastaje naselje "pod Jarmom", koje bi spadalo na Donja Zlosela. Tu je pred II. svjetski

rat bilo 60 porodica, dok ih je 1961.god. bilo svega 17 porodica sa 74 duše. Iznad Mrtvice su 4

kuće Žulja (Raštegoraca). Blizu toga naselja je Nevino Brdo, poznato sa svojih 77 srednjevjekovnih

stečaka. Mrtvica se gubi u ponorima pod Kurljajem i izvire u Livnu pod nazivom Duman.

Po tradiciji koju je zabilježio Borivoje Milojević, Akrapi su iz Voštana kod Sinja najprije došli u

Mokronoge na Duvanjskom polje, a onda sredinom XIX stoljeća u Zlosela. Akrapi se na sinjskom

području prvi put spominju 1697. godine. Josip Soldo bilježi da su se neki franjevci sporili s

određenim ljudima oko vlasništva mlina u selu Bisko. Jedan od tih ljudi je bio i izvjesni Petar Sučić-

Akra p . Na p o p isu ka tol i ka Sp l i tske n a d bi skup i j e i z 1 7 2 5. g o d in e , sp o mi n j u se d va d o maći n stva s

ovim dvojnim prezimenom u Bisku, kao i velik broj drugih dvojnih prezimena od kojih sva imaju

Sučić kao jedan od dijelova. Očito je da su Akrapi samo ogranak starog livanjskog roda Sučića, ida su zajedno s drugim rođacima prešli u Sinjski Krajinu ratne 1687. godine. Sučići su možda i

najstariji livanjski rod. Vjekoslav Klajić donosi tekst jedne isprave bosanskog kralja Ostoje iz 1400.

godine kojom on poklanja vojvodi Hrvoju Vukčiću neke zemlje oko Livna. Kao jedan od svjedoka te

isprave naveden je i Juraj Sučić iz Orguza. Ovo potvrđuju i tradicije nekih od Sučića na Livanjskom

polju, koji tvrde da su davno živjeli u Orguzu. Nakon pada Bosne, Sučići se u Poljicama kod Omiša

j a vlj a j u p o čevši o d 1 5 9 9. g o d in e . Ovo o b j ašn j ava za što Su či ći u L j u bu n čiću tvrd e d a su i z Za d va rj a

KUPREŠKA PREZIMENA - ZLOSELA

Prezimena i rodovi u Zloselima (nekih više u selu nema)

1. Akrap (12)

Pretraga

PRETRAŽI:

HOTEL KNEZ

POSTANI DOPISNIK

VAŠI POZDRAVI I DOJMOVI

FOTOGALERIJA

P o č e t n a s t r a n i c a

ZANIML JIVOSTI - KRONIKA ZL OSEL A iŽ U P E S U H O P O L J E

L JUDI - VAŠE STARE FOTOGRAFIJE,Š k o l s k e . . . .

PREUZIMANJA

MJESNA ZAJEDNICA

O B I Č A J I

RECEPTI -KUPREŠKA JEL A

K N J I G A G O S T I J U

OSMRTNICEPREZIMENA

F O T O G R A F I J E

G O S P O J I N S K I T U R N I R

NAZIV SEL A I POVIJEST

PJESME

OSTALE S TRANICE

U ž i v o

KAMEREUŽIVO

ADRIA S

STOŽER

PANSIGRADSKAVANKUPRE

ST UDI APART

"GALIĆ"

KUPRE

APARTJONJIĆKUPRE

APART"LARA"KUPRE

VIKEN"SUŠIĆKUPRESLOBOZA NOGODIN

APART"DRAGKUPRE

SMJEŠT

7/23/2019 Zlosela (Kupres-bih)_ Prezimena

http://slidepdf.com/reader/full/zlosela-kupres-bih-prezimena 2/10

03.01.2016. Z LOSELA ( Kupr es- Bi H ) : PR EZ IM EN A

http://w w w .zl osel a.com /p/pr ezi m ena.htm l 2/10

u Poljici. Sučića ima i dosta i oko Sinja. Očito je da su nakon pada Bosne, Sučići prešli u Poljicu,

odakle su u XVII stoljeću došli u Sinjsku Krajinu, a onda i natrag na Livanjsko polje. To objašnjava

višestruke predaje kod Sučića u raznim livanjskim selima, jer nisu svi došli u istom migracijskom

valu. To isto objašnjava i činjenicu da se Sučići spominju u Orguzu čak 1400. godine, a opet danasimaju tradiciju da su doseljenici.

O Akrapima iz knjige "Sa kupreške visoravni" - II izdanje str 415

Tri obitelji u Zloselima, dvije iselile u Semeljce i Kešince kraj Đakova, jedna u Valpovo i jedna u

Bugojno. Starinom su od Duvna. U Dalmaciji - imotskoj krajini postoji selo Akrapi. Milojević piše dasu došli iz Kamenskog kraj Sinja prvo u Mokronoge (Duvno) i odatle u Zlosela sredinom XIX.

vijeka.

Po sadašnjim informacijama iz knjige "Sa kupreške visoravni", jedna obitelj Aničića je bila u

Osmanlijama i od tamo doselili u Kupres iza 1900.

U knjizi Kupres u drugom svjetskom ratu 1941-1945 nekoliko Aničića se nalazi na popisu poginulih

i nestalih u 2. svj. ratu na mnogim ratištima.

An či ća u Zl o se l i ma vi še n e ma!

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganić, Bagarići su na Kupres došli s Duvanjskog polja,

gdje ih ima u nekoliko sela u većem broju. Došli su poslije 1768. godine, jer ih tad nema na

biskupskom popisu katolika, ali prije 1777. godine, jer je tad na Kupresu rođen Fra Bono Bagarić.

Krunoslav Draganović bilježi predaju da su prvo došli u Juriče, a onda preselili u druga mjesta

kupreškog kraja. Duvanjski Bagarići imaju tradiciju zabilježenu od strane nekoliko autora da su

tamo došli iz Sarajeva. Ti autori najčešće odbacuju tu tradiciju kao neuskladivu s tradicionalnim

pravcima migracija, ali bi ona ipak mogla biti istinita. I 1743. i 1768. godine se na popisu katolika

spominju Bagarići u Sarajevu, u katoličkom dijelu grada koji se nazivao Latinluk. Na Duvanjskom

polju postoji i katoličko selo Sarajlije, za koje nije zabilježeno da su u njemu ikad živjeli muslimani.

Ime sela znači da je nekakvo doseljavanje iz Sarajeva moralo postojati, jer je selo po timdoseljenicima i dobilo ime. Nije nemoguće da je dobilo ime po samim Bagarićima, iako njih 1743. u

selu nije bilo. Moguće je da su osnovali selo, ali kasnije iselili u druga mjesta Duvanjskog polja. S

obzirom da se ime sela Sarajlije prvi put spominje 1743. dok se duvanjski Bagarići prvi put

spominju 1735., nije moguće dokazati da je ime sela starije od pojave Bagarića u tom kraju, što

osnažuje teoriju da su ga Bagarići mogli osnovati.

Jedna obitelj u Zloselima 1768. Starinom iz Dalmacije od Makarske prešli pred 300 godina u Privoj

kraj Duvna odatle oko 1600 pa i dalje u Hercegovinu i okolicu Jajca i Banja Luke. Kupreški

Banožići su preselili u Skoplje.

Jedna obitelj u Zloselima, 1768 rodom iz Studenaca u Dalmaciji. Danas Bartulovići žive u Bugojnu

u Poričju.

Dragičević bilježi 1741 obitelj Tome Beškerovića sa 7 ukućana.(vidi više u knjizi sa kupreške

visoravni str 462.)

Podrjetlo - Budimiri su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz Hercegovine. Prema nekim izvorima

potječu iz okolice Sinja (Turjaka, Dobranja), a rijetko su i Srbi (okolica Knina). Razmjerno najviše

Budimira u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Posušje, gdje se svaki trideseti

stanovnik prezivao Budimir. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Budimira u više od osamsto

domaćinstava (127. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću,

pa se njihov broj do danas udvostručio.

2. Aničić

3. Bagarić (27)

4. Banožić

5. Bartulović

6. Bešker

7. Budimir

N A R O D N A N O Š N J A

II SVJETSKI RAT

D O M O V I N S K I R A T

L ITERATURA

KONTAKT

Budi prvi među prijateljima kojima se ovosviđa

ZLOSELA (Kupres-BiH) dijelibilješku od ŽUPA UBDM SUHOPOLJE - Kupres.

ŽUPA UBDM SUHO POLJE - Kupres

5 sati

5 sati

STATISTIKA ŽUPE SUHOPOLJE -2015.

ZLOSELA (Kupres-BiH)2407 sviđa mi se

Sv iđa mi se s tranic a Podijeli

VRIJEME BIH:

ZLOSELA NA FACEBOOKU

Federalnihidrometeorološkizavod - Sarajevo

Prognoza vremena za Bosnu iHercegovinu

03.1.2016.

Sutra se u Bosni i Hercegoviniočekuje pretežno oblačno vrijeme.Prije podne padavine se očekuju

ponegdje u Hercegovini, zapadnim isjeverozapadnim područjimaBosne. Do kraja dana i u večernjimsatima padavine se očekuju i ucijelo j zemlji. Uglavnom će padatikiša, koja se može lediti u dodiru stlom. U višim područjima susnježicai snijeg. Padavine u Hercegovini i

jugozapadnoj Bosni umjerenog, a uostatku zemlje slabog inten...Prikaži više

1 oznaka "sviđa mi se"

2 sata

Federalni hidromet…608 sviđa mi seSviđa ti se

OGLAŠAVANJE NA: WWW.KUPRES-SMJESTAJ.COM

APARTŽ ULJ -KUPRE

APART"ANĐE- KUPR

APART"MANU- KUPR(6-8 oso

VIKEN"BRANKUPREĆAJUŠ

SERVISNAJAMSKIJAŠOPREMSUPER- KUPR

APARTLOZANPAŠKO

APRT M" M A R IOKUPRE

APART"MATE

KUPRE

HOT EL

7/23/2019 Zlosela (Kupres-bih)_ Prezimena

http://slidepdf.com/reader/full/zlosela-kupres-bih-prezimena 3/10

03.01.2016. Z LOSELA ( Kupr es- Bi H ) : PR EZ IM EN A

http://w w w .zl osel a.com /p/pr ezi m ena.htm l 3/10

Brstile su doselile na Kupres pod oba njihova prezimena : starim Brstilo i novima Grgić, Pavić,

Čolić dok se kasnije javlja i četvrto prezime Ćosić. Time bi bila oslabljena paušalna tvrdnja da se

stara obiteljska prezimena lako i bezrazložno mijenjaju. Brstile ih nose barem 330.god. , staro, a

novo barem 260.god. a možda i više)

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganić, Ćosići su dio starog roda Brstilo. Brstile su po

istoj tradiciji došli iz Vrlike, pa se na Kupresu podijelili na Ćosiće, Paviće i Grgiće. Biskupski popis

katolika 1768. godine bilježi Antu Brstilića u Zloselima, a u maticama stare župe Skoplje, 1755. se

spominje Grga Brstilić kao svjedok na jednom vjenčanju u Osmanlijama. Ovo navodi Draganovića

na zaključak da je ovaj Grga u stvari identičan s osobom koja se u Odžaku spominje na popisu

1743. godine samo kao Grga, bez prezimena. To bi značilo da su Brstile doselili na Kupres u

ranom XVIII stoljeću. Predaja o porijeklu iz Vrlike je vjerojatno iskrivljena, jer tamo nema Brstila na

popisu katolika Splitske nadbiskupije 1725. godine. Brstile su u stvari starinom iz sela Medovdolac

kod Imotskog. Vjeko Vrčić navodi da se prvi put spominju 1686. u Kučićima kod Omiša kao

izbjeglice iz Imotske Krajine. Nakon oslobođenja Imotske Krajine od Turaka 1717., vraćaju se u

Medovdolac. Mletački zemljišnik 1726. godine pokazuje da je harambaša Mijo Brstilović s 12

članova obitelji dobio određenu količinu zemlje u tom selu.

Dumančići su najbrojniji rod na Kupresu!

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganović, Dumančići su na Kupres došli su početkom XIX

stoljeća iz Rakitna kod Posušja. U Rakitnom ih bilježe biskupski popisi katolika 1743. i 1768.

godine. Porijeklom su iz Podgore kod Makarske, gdje su jedan od najstarijih rodova. Marijan

Stojković bilježi da se najstarija mahala u selu zove po njima, kao i da je prvi spomen roda 1641.

godine, kada je Jure Domančić kum na nekom vjenčanju.

Galića u Zloselima je samo jedna obitelj (tzv. Bralini) a ostali Galići (Stražbenica - Ivana Galića i

Zlosela-Drage Galića) su nastali od Lozića!

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganović, Galići su se ranije prezivali Lozić i doselili su iz

okolice Vrlike. Prezime Lozić su imali još do početka XX stoljeća, kada ga zamjenjuje Galić. Galića

nema u samoj Vrlici, ali ih ima u okolnim selima što potvrđuje ovu tradiciju. Pošto se i oni prezivaju

Galić a ne Lozić, Galići su iz Vrlike morali doći nakon što se pojavilo Galić kao drugo prezime, ali

prije no što je Lozić potpuno nestalo. Jedna obitelj Galića - Lozića preselila u Bugojno a nekoliko u

Osijek i Slavoniju a Galići iz Stražbenice na Suho Polje.

Danas (2013.) Galići žive u Zloselima a Galići-Lozići u Zloselima, Suhom Polju (Preselili iz

Stražbenice), Kupresu i u Hrvatskoj oko Osijeka.

U oba izdanja knjige "Sa kupreške visoravni" nigdje nema da su u Zloselima dva roda Galića. Oni

"čisto" Galići i oni od Lozića.

Grbeše su u zaseoku "Barevo"

Doselili su iz Rastičeva u XX stoljeću. Borivoje Milojević je zabilježio tradiciju da su Grbeše u

Rastičevo došli u prvoj polovici XIX stoljeća iz sela Vinice kod Imotskog. Tu se radi o grešci, jer

Vinica se nalazi kod Tomislavgrada, dok kod Imotskog postoji selo Vinjani. Ni u jednom ni u

drugom nema Grbeša, niti postoje izvori koji bi pokazali da ih je u zadnjih 250 godina bilo. Ovdje se

vjerojatno radi o Grubišićima, kojih je nekad bilo u Vinjanima ali su izumrli ili i iselili u XIX stoljeću.

Prezime Grubešić ili Grubeša je vjerojatno postalo Grbeša nakon dolaska na Kupres. Sami

Grbišići su čini se porijeklom s Lištice, odakle su krajem XVII stoljeća izbjegli u Sinjsku a kasnije i u

Imotsku Krajinu. Prvi spomen prezimena Grbešić je 1690. godine, kad se spominju u okolici Sinja

kao izbjeglice iz Hercegovine.

Obitelj Nikole Grčić (Garcich) sa 11 članova u Zloselima 1768. Nije poznato odakle su doselili i

gdje su odselili.

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganić, Grgići su dio starog roda Brstilo. Brstile su po istoj

tradiciji došli iz Vrlike, pa se na Kupresu podijelili na Ćosiće, Paviće i Grgiće. Biskupski popis

katolika 1768. godine bilježi Antu Brstilića u Zloselima, a u maticama stare župe Skoplje, 1755. se

8. Brstilo (vidi pod Ćosić) - Ćosići Pavići i Grgići i Čolić

9. Ćosić (40)

10. Dumančić (113)

11. Galić (11)

12. Grbeša (6)

13. Grčić

14. Grgić (81)

T I J E K G R A D N J E I P O P I S D O N A T O R A

OBNOVA KAPELICE NA KRI U

VIJESTI IZ ŽUPE SUHO POLJE

M A L I O G L A S N I K

N a d a n a š n j i d a n

N a j a v e

B O S N A

JAMA

K U P R E Š K I R A T N I C I

PJESME - ZDENKA BILOBRK

N i u d ž e p n i i z d ž e p a (5 )

NADAHNUTI KUTAK BY: IVANMIHALJEVIĆ

S T A T I S T I K A Ž U P E S U H O P O L J E U 2 0 1 5 .G O D I N I - 0 3 . 0 1 . 2 0 1 6 .

K u p r e š k a o b i t e l j s k a p r i č a : B o g n a m j ed a r o v a o o s m e r o d j e c e - 3 1 . 1 2 . 2 0 1 5 .

N O V I S N I J E G Z A N O V UG O D I N U - 2 8 . 1 2 . 2 0 1 5 .

BOŽIĆNA ČESTITKA ŽUPNIKA IP R O G R A M / R A S P O R E D B L A G O S L O V AO B I T E L J I - 2 4 . 1 2 . 2 0 1 5 .

KUPRES: U HOTEL U MAESTRALO D R Ž A N 1 . M E M O R I J A L N I T U R N I R UK U G L A N J U " I L I J A R A I Č2 0 1 5 " - 2 3 . 1 2 . 2 0 1 5 .

ZLOSELA (KUPRES-BIH)

.

Kupres

trenutno-8 oCSnijeg

danas-18o/-1oCJak snijeg

sutra-17o/-1oCSnijeg

7-day forecast >> Meteogram >>

gr ad ili n aselje

Pretraži prognoze

Feedovi po Freemeteo

VRIJEME

Arhiva članaka

ARHIVA ČLANAKA

NAJČITANIJE 30 DANA

- KUPR

APART" VI NARKUPRE

SOBEGALIĆ -KUPRE

SOBE IKUPRE

APART"VILA" -KUPRE

APART

"KUSIĆKUPRE

APARTKIKI -KUPRE

KUĆAGRBEŠKUPRE(Z l osel a

APARTTURALIKUPRE

KUĆAODMO"NINA"KUPRE

7/23/2019 Zlosela (Kupres-bih)_ Prezimena

http://slidepdf.com/reader/full/zlosela-kupres-bih-prezimena 4/10

03.01.2016. Z LOSELA ( Kupr es- Bi H ) : PR EZ IM EN A

http://w w w .zl osel a.com /p/pr ezi m ena.htm l 4/10

spominje Grga Brstilić kao svjedok na jednom vjenčanju u Osmanlijama. Ovo navodi Draganovića

na zaključak da je ovaj Grga u stvari identičan s osobom koja se u Odžaku spominje na popisu

1743. godine samo kao Grga, bez prezimena. To bi značilo da su Brstile doselili na Kupres u

ranom XVIII stoljeću. Predaja o porijeklu iz Vrlike je vjerojatno iskrivljena, jer tamo nema Brstila na

popisu katolika Splitske nadbiskupije 1725. godine. Brstile su u stvari starinom iz sela Medovdolac

kod Imotskog. Vjeko Vrčić navodi da se prvi put spominju 1686. u Kučićima kod Omiša kao

izbjeglice iz Imotske Krajine. Nakon oslobođenja Imotske Krajine od Turaka 1717., vraćaju se u

Medovdolac. Mletački zemljišnik 1726. godine pokazuje da je harambaša Mijo Brstilović s 12

članova obitelji dobio određenu količinu zemlje u tom selu.

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganović, došli su krajem XVIII stoljeća iz Mandinog Selakod Tomislavgrada. On njihov dolazak povezuje s činjenicom da je 1774. godine fra Jozo Ivić

postao kupreški kapelan. Pošto se u maticama Ivići pojavljuju ubrzo nakon toga, Draganović

smatra da je fra Jozo doveo neke od svojih rođaka na Kupres. Borivoje Milojević navodi da su

duvanjski Ivići starinom iz Vranjica kod Splita. Ante Ivanković se u svojoj knjizi o duvanjskim

rodovima ne slaže s tim, ali ne navodi argumente protiv te tradicije. U svakom slučaju, ako su Ivići

došli iz Vranjica, to se moralo dogoditi prije 1735., kada u Mandinom Selu makarski biskup

Blaškovića odsjeda u kući jednog od Ivića. Ivići su u srodstvu s Markovićima u Mandinom Selu, i

nekad su vjerojatno bili jedan rod. Također, poznato je da su od plemana Ivić nastali Šarci i

Šumanovići u Mandinu Selu. Jedno vrijeme su dosili dvojno prezime a kasnije se Ivić gubi i postaju

nova prezimena. Zato se na biskupskom popisu 1743. Ivići u Mandinom Selu pojavljuju pod

prezimenom Marković, dok 1768. opet imaju svoje prezime Ivić. Ivića danas nema u Vranjicu, ali

mletački katastar tog sela 1675. godine pokazuje da ih je bilo. Te godine je zabilježeno da je neki

Božo Ivić bio vlasnik komada zemlje istočno od župne crkve. Ovaj podatak ukazuje da bi tradicija

Ivića o porijeklu iz Vranjica mogla biti istinita. Pojedini izvori navode kako su Ivići izvorno izMiljevaca.

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganović, Klepići su u Zlosela doselili "davno" iz

Dalmacije. Po svemu sudeći, doselili su iz Vrlike. Ovaj rod se danas u Vrlici preziva Klepo, ali ih

popis katolika župe Vrlika iz 1725. godine bilježi kao Klepiće.

Pretežito hrvatsko prezime Kožica vuče podrijetlo iz Zapadne Bosne.

Danas žive u Šujici (dvije obitelji)! U Šujicu doselili iz Zlosela.

Više podataka nemamo ali u knjizi "Duvanjska prezimena" Ante Ivankovića str. 231 stoji i slijedeće:

"Fra Miroslav Džaja u knjizi "Sa kupreške visoravni" na str. 58 među današnjim prezimenima u

Zloselima spominje i prezime Kožica. Veoma je čudno da o ovome rodu ne kaže više ni rječi.

Čudno je da ni Džaja ni Draganović nemaju nikakvih podataka o Kožicama!?"

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganović, Lovrići su doselili iz okolice Sinja. Draganović

smatra da su došli preko Duvanjskog polja, gdje su se nekih od njih zadržali. On ovo zasniva na

činjenici da se u župi Duvno Lovrići pojavljuju i 1743. i 1768. godine na biskupskim popisima

katolika. Nije jasno od kojih bi Lovrića oko Sinja mogli biti kupreški Lovrići, pošto postoje dva

nepovezana roda s ovim prezimenom. Jedni su živjeli u samom gradu i bili porijeklom s

Duvanjskog polja, a drugi u Hrvacama i bili porijeklom iz Mostarskog Blata. Prema J.A. Soldi, i

j e d ni i d ru g i su i zb je g l i i z He rce go vi ne o ko 1 6 9 7. g o d in e .

O Livančićima iz Zlosela se nigdje ne piše u kupreškim izvorima, knjigama. Godine 2011. prilikom

j e d no g vj e nča n ja n a Su h o m Po l j u, j e d an sta rij i L i van či ć i z Vi te za sp o mi n j e o b i te l j L i van či ća i "l i k sa

novčanice od 5000 kuna iz NDH. Kako navodi, riječ je o Zori Livančić (Zora Principova) kćeri IleLivančića, kovača iz Zlosela.

U Zloselima su Livančići stara kovačka obitelj koji su u selu imali kovačnicu.

Dosta podataka o Livančićima je rekao Ivan Galić iz Stražbenice gdje navodi podatke i anegdote:

"Livančići su živili u Zloselima do 2. svje. rata. Bili su čuveni kovači. Spominje se Ile Livančić i žena

mu Kata koja je nosila dimlije. Ile Livančić je imao nadimak Princip pa su se i njegove kovanice

(kose) zvale "Principuše". Ile i sin mu Nikola su kovali a Kata je kalila jer je najbolje znala koji je kal

najbolji."

Njihov nakovanj se i danas navodno nalazi u Zloselima kod Nikole Žulja - Nine (Čolkanov)

15. Ivić (35)

16. Klepić (6)

17. Kožica

18. Lovrić (7)

19. Livančić

K U P R E S : U H O T E L UMAESTRAL ODRŽAN 1 .M E M O R I J A L N I T U R N I R UK U G L A N J U " I L I J A R A I Č2 0 1 5 "

K U P R E Š K I B O Ž I Ć N IO B I Č A J I ( p i s a n o k u p r e š k i md i j a l e k t o m )

F A L J E N I S U S G A Z D A R I C E ,

SRETNE TI MATERICE

APARTZEKO -KUPRE(BegovSel o)

PANSI"TOMAKUPRE

APART"SVALIKUPRE

APARTRAVANKUPRE

APART"MIRKEKUPRE

APART"Z IMSKIDILA" -KUPRE

APARTLUCIJAKUPRE

APARTMARINKUPRE

VILLANIKOLIKUPRE

7/23/2019 Zlosela (Kupres-bih)_ Prezimena

http://slidepdf.com/reader/full/zlosela-kupres-bih-prezimena 5/10

03.01.2016. Z LOSELA ( Kupr es- Bi H ) : PR EZ IM EN A

http://w w w .zl osel a.com /p/pr ezi m ena.htm l 5/10

Livančići su Hrvati, najvećim dijelom iz Srednje Bosne. Razmjerno najviše Livančića u proteklih sto

godina rođeno je u srednje-bosanskoj općini Vitez, gdje se svaki sedamdeseti stanovnik prezivao

Livančić. U Hrvatskoj danas živi oko sto Livančića u oko četrdeset domaćinstava. Sredinom

prošlog stoljeća bilo ih je približno dvadeset, pa se njihov broj od do danas gotovo upeterostručio.

Migracije

Najveća migracija Livančića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Viteza (BiH) u Split.

1737. godine u Zloselima jedina katolička kuća Lozića sa 22 člana.

Jedna obitelj u Zloselima i 5 u Mrđebarama. Iselilo 8 njihovih obitelji iz Mrđebara (5 u kraj Osijek -

Đa ko vo i 3 u Brčko ).

- Lozići su također današnji Galići, 5 obitelji u Zloselima i 2 u Stražbenici. – (potomci Ivana- Čolana

u Zloselima a potomci Pave u Stražbenici

Lozići su najstarija hrvatska obitelj u Zloselima i jedna od najstarijih na Kupresu uopće. Spominju je

biskupski popisi 1741. (Božo Lozić, zadruga s 25 članova) i 1768. (Tomo, 12 čeljadi i Ilija, 19

čeljadi). U prvom popisu Lozići su prividno u skupini Botun - Otinovci - Odžak, a stvarno u

Zloselima, koja su brojala tek jednu kuću, i to Lozića, pa se onda kao posebno selo i ne vode.

Međutim, nalazimo je tamo već u kanonskom pohodu biskupa Delivića god. 1736.3), a i ranije, jer

j e ta mo ro đ e n fra Pe ta r L o zić g o d . 1 7 2 5. Za n j e go va sta ri je g ro đ a ka fra Pa vl a, ko j i j e ku p reški

dušobrižnik u vrijeme Delivićeva pohoda, nismo sigurni da se on na Kupresu i rodio". Inače je rod

kupreških Lozića dao franjevaca, od kojih 4 još u XVIII. vijeku. Bila je to tada najuglednija katoličkakuća ovog kraja, što se i iz starih matica lako razabire. Ona se u maticama između 1745. i 1756.

spominje dvadesetak puta. Iz njih doznajemo za slijeće ženidbene parove u zadruzi Lozića: Božo i

Cvita r. Jurić, MK 7.5.1745.; Tomo i Ružica r. Raštegorac, MK 25. 5. 1745.; Ivan i Ivanica N., MK

16. 5. 1753.: i Lucija r. Krištić, MK 25. 3. 1755.; Ivan i Lucija r. Babić, MK 21. 2. 1755.:Jure i Klara

r. Mršić 5. 1. 1756.; Frano Lozić i N. N., MV 11. 11. 1753.

Milojević donosi za Loziće u Zloselima" da su iz Dalmacije, najstariji doseljenici u selu. Lozići u

Mrđebarama došli su iz Zlosela, a i oni su starinom „iz Kavura« (iz Dalmacije). Pradjed »Topo«

rođen u Primorju, bio je »zločest« pa je pobjegao najprije u Posušje i odatle na Kupres. Tu je u

svađi kosom skinuo „čalmu« s glave Bećir-begu i bude zatvoren u gradskoj kuli Kupresa. Pobjegne

iz nje, ali ga beg pronađe i napadne, a on ga ubije vilama. Bježi, obitelj mu prelazi u Malovan i dalje

u Osmanlije, pa u Zlosela i konačno Mrđebare oko 1873.

Ne znamo šta ima istine u ovoj priči. Svakako kronologija događaja je prekratka. Ne znamo izdokumenata ni za kakvog Topu osim Vida Topu u Odžaku 1741. (v. Dragićevićev popis), od kojeg

su potekli kasniji Topići, a ne Lozići. Topići il »Tope« su doseljenici iz Rakitna u Hercegovini.

Jedan član plemena Lozića, fra Grgo (1810 - 1878), sabrao je vrijednih podataka o kupreškim

naseljima u svom rukopisnom djelcu »Adnotationes variae«, a ponešto, u još manjem, i o

Glamoču. Nije se odlikovao velikom naobrazbom ni kritičnošću, ali je marljivo skupljao i bilježio

pučke predaje, koje su znatnim dijelom do danas pale u zaborav. e primamo priču o njegovoj

obitelji »prije 800 god.«, kad su se navodno zvali Mrkonjići, prihvaćamo ono, za što se on živo

zanimao i mogao sigurno ustanoviti kao događaje novijeg vremena. Tako on piše, da su stanovnici

Zlosela pretežno doseljenici iz Hercegovine. Njegova obitelj (po našim dokumentima nastarija u

selu) doselila je iz Vinice u Hercegovini, odakle su prešli u livanjski kraj i onda dalje na Kupres.

Stavljamo pod znak pitanja da je to bilo »prije 30 godina« radi ubijstva trojice begova, ali ne i samo

podrijetlo iz Vinice. Obitelj Lozića nije bila po dokumentima, ni brojna ni mnogo raširena u raznim

krajevima BiH kao neke druge, ali ju u Vinici, na granici stare Hercegovine i Dalmacije, nalazimo uoba biskupska popisa: god. 1741. četiri obiteljii sa 39 članova i god. 1768. istotoliko obitelji ali već s

57 članova.

O fra Grgi Lozić - Galić je održan simpozij u Sarajevu između 1980 i 1986 (izvor: župnik na Suhom

Polju u Kupresu fra Ante Antunović na župi od 1980-1986). Godine 2011. na Suhom Polju održan

j e si mpo zi j o Fra Grg i i fra Fi l ip u Ku n i ću . Iste g o d in e su i m p o d ig n u ti sp o me n i ci u Zl o se l i ma n a

Križu i u Gredinama.

Iz plemena Lozić poteklo je ne mali broj svećenika franjevaca:

· LOZiC fra GRGO. R. 7. 9. 1810. (Mato ?) u Zloselim. Ob. 3. 4.1827. Nakon studija u Mađarskoj

primicirao 1830. i stavljen za kapelana fra Franji Sitniću u Kotor-Varoš4), kod koga je učio turski

j e zik. Tu j e b i o p o sli j e i žu p ni ko m (1 8 5 1-1 8 5 4), za tim u L j u bu n čiću , Vi d o ši ma , Sa si ni . Pre d

okupaciju, bojeći se turske osvete, pobjegao je u Split; u samostanu na Dobrom t 20. 3. 1878. od

srčane kapi".

Narodna je čitaonica u Splitu, kao izbjeglici od turskog zuluma, o svom trošku priredila sjajan

sprovod kojem je prisustvovalo svećenstvo i velik broj naroda. Fra Grgo. u svom djelu

Ad n o ta ti o ne s va ri ae p re g on i u o p i su p ro šlo sti svo je ro d n e o b i tel j i : ve l i d a se p re d 8 0 0 g o d . (!) zva li

Mrkonjići; iz Vinice su u Hercegovini pobjegli u okolicu Livna, jer da su ubili trojicu begova; odatle

20. Lozić (vidi i Galići)

HOT EL"KNEZ "KUPRE

KAT KU"MAND

7/23/2019 Zlosela (Kupres-bih)_ Prezimena

http://slidepdf.com/reader/full/zlosela-kupres-bih-prezimena 6/10

03.01.2016. Z LOSELA ( Kupr es- Bi H ) : PR EZ IM EN A

http://w w w .zl osel a.com /p/pr ezi m ena.htm l 6/10

pred 300 godina (!) došli u Zlosela.

· LOZJC fra PAVO 1. iz Zlosela. Spominje ga izvještaj bis Delivića iz god. 1737. Bio gvardijan u

Fojnici 1743.-1745. U Duvnu ga je 1;tužio katolik Hrnjak, da je svoju bratićnu prebacio u Dalmaciju,

j e r j u j e tu žite l j a si l om o d veo , a o n a mu u sp je l a u te ći . Ota c j e d j e vo j čin g l o bl j e n za 7 0 g ro ša, a fra

Pavo za 300. t u Fojnici - 2. 1765.2)

· LOZJC fra PAVO II. Također iz Zlosela, t u Budimu kao »aggrega et cooperator« 16. 5. 1789. .

· LOZJC fra PAVO III. Rođen oko 1760. (Jakov), ob. u Fojnici 25. - 1776., tamo i t 13. 5. 1812.

umno poremećen (»a pluribus annis mente motus ekrologij Provincije, Sarajevo).

· LOZJC fra PETAR. R. uZloselim 1'725. (Pavo), ob. 2. 2. 1747.. kao skopaljski kapelan i

exdefinitor na Kupresu 7. 5. 1789.3) Ukopan u To . groblje u Botunu.

· LOZJC fra NIKOLA. R. 1800. u Zloselirn (Ivo). Ob. u Fojnici 20. - 1818. i iste godine + kao

novak.

Današnji Galići su se u vremenu fra Grge zvali Lozić-Galić ili Lozo-Gale. Danas se te obitelji svi

zovu Galić a današnji Lozići iz Mrđebara i Zlosela nisu iz ovoga plemena.

Galići koji su do 1992 živjeli u Stražbenici, sada žive na Suhom Polju (kod spomenika poginulima u

Domovinskom ratu) Ivan Galić i njegovi sinovi Ilija i Ante. Ljuban je u Odžaku (gornji Kupres) Bože

i Stipe su u gradu (Kupresu).

Turci su uhavtili poštenu djevojku Katu, rasjekli je na komade i bacili u jezero podno planine

Grguljače. Spomendan: 30. lipnja

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganović, Mašići su došli iz okolice Imotskog sredinom

XIX stoljeća. Smjestili su se u Blagaj, odakle je jedan od njih oko 1950. došao u Zlosela na

ženinstvo. Kod Imotskog ovog prezimena nema, pa je vjerojatnije da su došli s Duvanjskog polja,gdje živi veći rod Mašića. Porijeklo Mašića je zamršeno. Robert Jolić je u maticama našao da su

starija prezimena roda Kovač i Maršić ili Mršić. Kovači se u Kongori spominju na biskupskom

popisu katolika 1743. godine. Vjerojatno su kasnije dobili prezime Maršić, što je onda iz nekog

razloga skraćeno u Mašić.

Najveći su rod u selu i 1991. su činili nešto manje od petine njegovog ukupnog pučanstva. Po

tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganović, došli su iz Golinjeva kod Livna. U tom selu

biskupski popis katolika 1743. bilježi dva domaćinstva Mihaljevića. Draganović kaže da su krajem

XVIII stoljeća odselili prvo u Čipuljić kod Bugojna, a onda početkom XIX stoljeća došli iz tog mjesta

na Kupres. Najraniji spomen Mihaljevića je 1723. u Mišima kod Livna, kada u kući nekog

Mihaljevića odsjeda biskup koji je bio u posjeti livanjskoj župi.

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganović, Pavići su dio starog roda Brstilo. Brstile su po

istoj tradiciji došli iz Vrlike, pa se na Kupresu podijelili na Ćosiće, Paviće i Grgiće. Biskupski popis

LOZIĆ KATA, DJEVICA I MUČENICA (+1816.)

S p o m e n i k b l a ž e n i c i d j e v o j c i m u č e n i c i K a t i L o z i ć + 1 8 1 6 S p o m e n p l o č u p o d i g a o I v a n G a l i ć ( L o z i ć ) i z S t r a ž b e n i c e

21. Mašić (5)

22. Mihaljević (124)

23. Pavić (60)

7/23/2019 Zlosela (Kupres-bih)_ Prezimena

http://slidepdf.com/reader/full/zlosela-kupres-bih-prezimena 7/10

03.01.2016. Z LOSELA ( Kupr es- Bi H ) : PR EZ IM EN A

http://w w w .zl osel a.com /p/pr ezi m ena.htm l 7/10

katolika 1768. godine bilježi Antu Brstilića u Zloselima, a u maticama stare župe Skoplje, 1755. se

spominje Grga Brstilić kao svjedok na jednom vjenčanju u Osmanlijama. Ovo navodi Draganovića

na zaključak da je ovaj Grga u stvari identičan s osobom koja se u Odžaku spominje na popisu

1743. godine samo kao Grga, bez prezimena. To bi značilo da su Brstile doselili na Kupres u

ranom XVIII stoljeću. Predaja o porijeklu iz Vrlike je vjerojatno iskrivljena, jer tamo nema Brstila na

popisu katolika Splitske nadbiskupije 1725. godine. Brstile su u stvari starinom iz sela Medovdolac

kod Imotskog. Vjeko Vrčić navodi da se prvi put spominju 1686. u Kučićima kod Omiša kao

izbjeglice iz Imotske Krajine. Nakon oslobođenja Imotske Krajine od Turaka 1717., vraćaju se u

Medovdolac. Mletački zemljišnik 1726. godine pokazuje da je harambaša Mijo Brstilović s 12

članova obitelji dobio određenu količinu zemlje u tom selu.

Prema Krunoslavu Draganoviću, doselili su iz Gornjeg Malovana početkom XIX stoljeća. Jedini su

katolički rod u tom selu, i po tradiciji su najstariji rod u selu uopće. Ovu tradiciju potvrđuje biskupski

popis katolika 1743. koji već tad bilježi Raštegorce u Malovanu, i to čak 52 osobe s tim imenom. Po

prezimenu je očito da su neko vrijeme morali živjeti u Raškoj Gori kod Mostara pošto nose ime tog

sela. Borivoje Milojević navodi tradiciju da su nekad davno živjeli oko Vrlike. Ova tradicija nije

nespojiva s prezimenom. Moguće je da su Raštegorci iz okolice Vrlike došli prvo u Rašku Goru pa

onda na Kupres. Jedna grana roda Raštegoraca još od XVIII stoljeća nosi prezime Žulj, i moguće

j e d a j e Žu l j i l i Žu l je vi ć b i l o i zvorn o p re zime Ra šte go ra ca. Žu l je vi ća i ma d o sta u Ce ti n sko j Kra j i ni ,

gdje se nalazi i Vrlika. Prema dokumentima koje je objavio Josip Soldo, tamo su došli iz Poljica kod

Omiša 1687. godine.

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganović, staro prezime ovog roda je Ćormarković.

Spadaju među najstarije katoličke rodove na Kupresu. Bilježi ih već biskupski popis katolika 1743.

godine, kad je u Osmanlijama zapisano domaćinstvo Marka Ćormarkovića. Prezime Smoljo se

pojavljuje već 1756 godine kad se u matičnim knjigama bilježi vjenčanje Marka Smoljića. Zanimljivo

j e d a j e ku m Sti p an Ćo rma rko vi ć, ko j i j e o či to n e ki ro đ a k o vo g Ma rka. Bo ri voj e Mi l oj e vić b i l je ži

tradiciju da su Ćormarkovići došli sredinom XIX stoljeća iz Dalmacije. Prvi dio tradicije ne može biti

istina, pošto se još 200 godina ranije spominju u popisima i maticama. U Dalmaciji nema

Ćormarkovića, ali u Kosinju kod Otočca u Lici postoji pravoslavni rod Ćormarkovića. Vjerojatno se

radi samo o sličnom prezimenu.

U Zlosela su doselili iz Olova!

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganović, Sučići u Zloselu su porijeklom od Pave Sučića

koji je došao prije 1878. godine iz Sturbe kod Livna. On je došao kao sluga kod fratara i kasnije

ostao na Kupresu. Sučići su možda i najstariji livanjski rod. Vjekoslav Klajić donosi tekst jedne

isprave bosanskog kralja Ostoje iz 1400. godine kojom on poklanja vojvodi Hrvoju Vukčiću neke

zemlje oko Livna. Kao jedan od svjedoka te isprave naveden je i Juraj Sučić iz Orguza. Ovo

potvrđuju i tradicije nekih od Sučića na Livanjskom polju, koji tvrde da su davno živjeli u Orguzu.

Nakon pada Bosne, Sučići se u Poljicama kod Omiša javljaju počevši od 1599. godine. Ovo

objašnjava zašto Sučići u Ljubunčiću tvrde da su iz Zadvarja u Poljici. Sučića ima i dosta i oko

Sinja. Očito je da su nakon pada Bosne, Sučići prešli u Poljicu, odakle su u XVII stoljeću došli u

Sinjsku Krajinu, a onda i natrag na Livanjsko polje. To objašnjava višestruke predaje kod Sučića u

raznim livanjskim selima, jer nisu svi došli u istom migracijskom valu. To isto objašnjava i činjenicu

da se Sučići spominju u Orguzu čak 1400. godine, a opet danas imaju tradiciju da su doseljenici.

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganović, Svaline su doselili iz Dicma u Dalmaciji. To se

zbilo sredinom XVIII stoljeća, jer matice tadašnje župe Skoplje bilježe 1755. godine krštenje Anice

Svaline čiji su roditelji iz Osmanlija. U Osmanlijama ih nalazi i biskupski popis katolika 1768.

godine. Svaline oko Dicma ima najviše u selu Čaporice. U tom selu ih bilježi popis katolika Splitske

nadbiskupije 1725. godine. Borivoje Milojević je 1920.-ih godina zabilježio tradiciju da su Svaline u

Čaporice došli krajem XVII stoljeća iz Hercegovine. To bi odgovaralo vremenu oslobođenja tog

kraja od Turaka i ponovnom naseljavanju izbjeglicama iz Hercegovine.

Tokići su u Zlosela došli oko 1850. iz Rastičeva. Geograf Borivoje Milojević je zabilježio da su

Tokići u Rastičevo došli oko 1760. godine. To potvrđuje i činjenica da se već 1768. ih u selu bilježi

biskupski popis katolika. Došli su iz Rakitna, gdje ih i danas ima u većem broju. U Rakitnom su

zabilježeni na oba biskupska popisa katolika, 1743. i 1768. godine. Vlajko Palavestra je kod

tamošnjih Tokića zabilježio tradiciju da su davni doseljenici s Brotnja. Ovu tradiciju nije moguće

dokazati, jer Tokića u župi Brotnjo nema ni na popisu 1743. ni 1768. godine. Današnji Tokići u

Čitluki i okolici su došli s Rakitna oko 1815. godine, što je suprotan pravac migracije od tradicije

rakitskih Tokića.

24. Raštegorac (25)

25. Smoljo (5)

26. Sučić (10)

27. Svalina (19)

28. Tokić (11)

29. Vrgoč (13)

7/23/2019 Zlosela (Kupres-bih)_ Prezimena

http://slidepdf.com/reader/full/zlosela-kupres-bih-prezimena 8/10

03.01.2016. Z LOSELA ( Kupr es- Bi H ) : PR EZ IM EN A

http://w w w .zl osel a.com /p/pr ezi m ena.htm l 8/10

Po tradiciji koju je zabilježio Krunoslav Draganović, doselili su pred kraj turske vlasti iz Dalmacije.

Došli su iz Strizirepa kod Sinja, gdje živi veliki rod Vrgoča. Tamo su zabilježeni i na popisu katolika

Splitske nadbiskupije 1725. godine, ali za razliku od većine stanovništva tog kraja nisu izbjeglice iz

Bosne. Prema mletačkim dokumentima koje je objavio Josip Soldo, došli su iz sela Donji Dolac u

predjelu Poljica kod Omiša. U Poljici se Vrgoči spominju još 1613. godine.

Žulji su samo ogranak Raštegoraca, koji su prema Krunoslavu Draganoviću doselili iz Gornjeg

Malovana početkom XIX stoljeća. Jedini su katolički rod u tom selu, i po tradiciji su najstariji rod u

selu uopće. Ovu tradiciju potvrđuje biskupski popis katolika 1743. koji već tad bilježi Raštegorce u

Malovanu, i to čak 52 osobe s tim imenom. Po prezimenu je očito da su neko vrijeme morali živjeti

u Raškoj Gori kod Mostara pošto nose ime tog sela. Borivoje Milojević navodi tradiciju da su nekaddavno živjeli oko Vrlike. Ova tradicija nije nespojiva s prezimenom. Moguće je da su Raštegorci iz

okolice Vrlike došli prvo u Rašku Goru pa onda na Kupres. Jedna grana roda Raštegoraca još od

XVIII stoljeća nosi prezime Žulj, i moguće je da je Žulj ili Žuljević bilo izvorno prezime Raštegoraca.

Žuljevića ima dosta u Cetinskoj Krajini, gdje se nalazi i Vrlika. Prema dokumentima koje je objavio

Josip Soldo, tamo su došli iz Poljica kod Omiša 1687. godine.

Starinom su iz Duvna a starinom su nastali od plemena Vukadin. Doselili su prvo u Bili Potok

između 1756. i 1762. kada je u obrani svoje nevinosti krvnički ubijena Iva Romić, djevojka

mučenica kojoj i danas nakon više od dva stoljeća narod hodočasti na grob i čuva uspomenu na

nju. Turci su je sasjekli i krvnički unakazili. Spomendan joj je 15. kolovoza - Velika Gospa.

Kao čobanica u obrani svoje djevojačke časti i poštenja hrabro je poginula. I danas hodočasnici

dolaze na njezin grob.

Romići iz Rakitna (danas dio hercegovačke općine Posušje) sačuvali su predaju o nastanku svog

prezimena. Priča se da im je za turske vlade doselio "četvrti did" iz Seonice i Mrkodola (sela na

Duvanjskom polju) hrom u jednu nogu, a imao je tri sina. Kad je ženio najmlađeg sina, beg iz

Duvna zatraži da prenoći prvu noć s nevjestom ali ga Romići ubiju i pobjegnu u Rakitno, donoseći

nadimak Romići, kojeg su dobili po hromom ocu.

U Zlosela su doselili iz Stražbenice nakon rata. Obitelj Romić se bavi poljoprivredom, uzgojem

ovaca i krava na svojoj farmi.

Iz ove obitelji je trenutačni načelnik općine Kupres i predsjednik HDZ-a O O Kupres dr.vet.med.

Perica Romić a dr. Boško Romić je poznati kirurg u Zagrebu

IZVORI:

1. Džaja, Miroslav, and Draganović Krunoslav. Sa Kupreške visoravni. Slavonski Brod: Grafičko

poduzeće "Plamen", 1970.

2. Džaja, Miroslav, and Draganović Krunoslav. Sa Kupreške visoravni, II izdanje, Baško Polje-

Zagreb, 1994.

3. Ivanišević, Milan. "Nadbiskupski pohodi župama Vranjicu, Mravincima i Kučinama do godine

1764.." Tusculum. 3.1 (2010)

4. Ivanković, Ante. Duvanjska prezimena. Tomislavgrad: Naša ognjišta, 2001.

5. Jolić, Robert. Život i smrt u Duvnu. Tomislavgrad: Naša ognjišta, 2005.

6. Klaić, Vjekoslav. "Građa za topografiju i historiju Hlivanjske županije i grada Hlivna." Vjesnik

Hrvatskog arheološkog društva. XV. (1928)

7. Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske. Zagreb: Matica Hrvatska, 1976.

8. Milojević, Borivoje Ž. "Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko Polje." Naselja i poreklo

30. Žulj (47) i Žulj-Raštegorac (12)

31. Romić

G r o b / k a p e l a I v e R o m i ć , m u č e n i c e i z n a d R a t k o v i n aS p o m e n d a n : 1 5 . k o l o v o z a

7/23/2019 Zlosela (Kupres-bih)_ Prezimena

http://slidepdf.com/reader/full/zlosela-kupres-bih-prezimena 9/10

03.01.2016. Z LOSELA ( Kupr es- Bi H ) : PR EZ IM EN A

http://w w w .zl osel a.com /p/pr ezi m ena.htm l 9/10

Početna stranica

P r e t p l a t i s e n a : Po sto vi (Ato m)

stanovništva. 13. (1923)

9. Milojević, Borivoje Ž. "O privredi i naseljima u dolinama Cetina i Krke." Glasnik Geografskog

društva. 1925.

10. Nosić, Milan, and Magdalena Vidinić. Bosansko-hercegovačka hrvatska prezimena I. Rijeka:

HFD, 1999.

11. Nosić, Milan, and Magdalena Vidinić. Bosansko-hercegovačka hrvatska prezimena II. Rijeka:

HFD, 2000.

12. Palavestra, Vlajko. "Porijeklo stanovništva Rakitna." Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu -

Etnologija. 39. (1984)

13. Soldo, Josip A. Sinjska Krajina U 17. I 18. Stoljeću. Sinj: Ogranak Matice hrvatske u Sinju,

1995.

14. Stojković, Marijan. "Podgora u XVII stoljeću." Zbornik za narodni život južnih Slavena. 29.(1933)

15. Zelić-Bučan, Benedikta. "Popis pučanstva Splitske nadbiskupije 1725. godine." Izdanja

Historijskog arhiva u Splitu. VI. (1967)

16. Vrčić, fra Vjeko. Plemena Imotske Krajine. 3. Imotski: Osobna naklada, 2010.

17. Kupreška prezimena sa web stranice: http://www.petar-zulj.iz.hr/

Preporučite to na Googleu

S a m o k u p r e š k e v i j e s t i - W e b s t r a n i c a s e l a Z l o s e l a u o p ć i n i K u p r e s , D o b r o d o š l i

W W W . Z L O S E L A . C O M ! K u p r e š k i e d u k a t i v n o - i n f o r m a t i v n i w e b p o r t a l !

O b a vije sti me

Odjava

Unesite komentar...

Komentiraj kao: Unknown (Goo

Objavi Pregled

Nema komentara:

Objavi komentar

SRETAN BOŽIĆ

KATEGORIJE

7/23/2019 Zlosela (Kupres-bih)_ Prezimena

http://slidepdf.com/reader/full/zlosela-kupres-bih-prezimena 10/10

03.01.2016. Z LOSELA ( Kupr es- Bi H ) : PR EZ IM EN A

// / / /

Kupres (290) Vijesti (180) Naj ave (93) Z l osel a vi j esti (78) Ž upa Suho Pol j e (67)Z ani ml j i vo ( 5 9 ) Opći na Kupres (45) Obavi j esti (40) Domovi nski rat (38) Tra d icija (3 5 )

B l a g d a n i (3 2 ) N a t j e č a j i (3 1 ) Tu riza m (2 7 ) T r a v a n j s k a d o g a đ a n j a (2 6 ) J a v n i p o z i v (2 3 ) N a d a n a š n j i d a n

(2 1 ) Vrije me (2 1 ) Akcije (1 9 ) K a p e l i c a s v . M a r k a - Z l o s e l a (1 5 ) Hrva tski Do m Ku p re s (1 4 ) O b l j e t n i c e

(1 4 ) H u m a n i t a r n a a k c i j a (1 3 ) 2 . S v j e t s k i r a t (1 2 ) G r a d n j a (1 1 )

KUPRES SMJEŠTAJ

KUPRES-PORTAL .COM

K U P R E S . D E

O P Ć I N A K U P R E S

R A D I O K U P R E S

UDRUGA ŽENA KUPREŠKE

Z L O S E L A . C O M

Z V I R N J A Č A . N E T

ŠUMARIJA KUPRES

Ž U P A S U H O P O L J E

ŽUPANIJA

LINKOVI

K U P R E S . D E

M A N D I N O S E L O . C O M

NAŠI PRIJATELJI

I n f o r m a c i j e : + 3 8 7 6 3 3 7 0 3 5 6

z l o s e l a . k u p r e s @ g m a i l . c o m

.

ZLOSELA NA FACEBOOK-U

ZLOSELA,Nedjelja, 03. ožujka 2013.

UTEMELJENO:

474,220UKUPNO PRIKAZA STRANICE

TKO JE ONLINE

7 ON L IN E

P r e u z i m a n j e s a d r z a j a d o z v o l j e n o j e s a m o u z j a s n o i s t a k n u t o n a v o d e n j e p o v e z n i c e n a i z v o r n u s t r a n i c u . P o k r e ć e B l o g g e r .