of 162 /162
Đakovačka i Srijemska biskupija Biskupijsko katehetsko vijeće Povjerenstvo za župnu katehezu PRIRUČNIK ZA KATEHETE Prvo godište kateheze za liturgijsku interesnu skupinu Đakovo, 2006.

Liturgija kao otajstvo

Embed Size (px)

Text of Liturgija kao otajstvo

1akovaka i Srijemska biskupijaBiskupijsko katehetsko vijeePovjerenstvo za upnu katehezuPRIRUNIK ZA KATEHETEPrvo godite kateheze zaliturgijsku interesnu skupinuakovo, 2006.Prirunik za kateheteLITURGIJA KAO OTAJSTVOPrvo godite kateheze liturgijske interesne skupineZa internu uporabu izdaje:akovaka i Srijemska biskupija, Strossmayerov trg 4, akovoBiskupijsko katehetsko vijeePovjerenstvo za upnu katehezuOdgovara:dr.sc.s. Lucila ZovakAutorica:s. Ksenija Majstoroviakovo, 2006.Sve sugestije, prijedloge i konstruktivne kritike moete poslati na adresu:[email protected] i svrha upne kateheze je to cjelovitije i dublje uvoenje u osobno iskustvo vjere koje senajdjelotvornije ui, slavi i ivi u konkretnoj vjernikoj zajednici s naglaskom na:- molitveno slavljeniki- zajedniarski- misterijski-spasenjski aspektBudui da je jedan od najvanijih plodova liturgijske obnove upravo to da je liturgija ponovnopostala inom cijele zajednice, Konstitucija o liturgiji kae: Liturgijski ini nisu privatni ini,oni su slavlje Crkve: tako zajednica nije sporedan ukras nego subjekt slavlja, skupprijatelja u Isusu Kristu.Iz toga proizlazi novost shvaanja uloge vjernikih krugova, a tako i liturgijske zajednice ilioltarske zajednice. Takva, liturgijska skupina zajednica treba biti nositelj dubljeg,pripremljenog, ureenog liturgijskog ivota u dotinoj upnoj zajednici,Stoga vam nudim program kroz prirunik za katehetu i radne listove za polaznike rasporeenekroz etiri godita.1. godite: LITURGIJA KAO OTAJSTVO porijeklo i znaenje rijei, te upoznavanjeliturgijske godine s njezinim ciklusima; sakramenti inicijacije; osobe i slube u liturgiji.2. godite: CRKVA upoznavanje zgrade, prostora i predmeta koji su neophodni za ivot politurgiji; izgradnja zajednitva i jedinstva unutar Crkve i upne zajednice.3. godite: LITURGIJSKA GODINA uvodi polaznike u svijet liturgije po kojem otkriva isvoju osobnu ulogu i angairanost. Prouava znaenje svetkovina i blagdana te sudjelovanja upripremama konkretnih liturgijskih slavlja.4. godite: MOJA ULOGA I ZADATAK U LITURGIJSKIM SLAVLJIMA praktinaprimjena vjernikog ivljenja kroz liturgijska slavlja. Iskustvo tiine i utnje, meditacije,adoracije-klanjanja.Osobitu pozornost treba posvetiti izvanjskim znakovima u liturgijskoj zajednici koji oitujusudjelovanje svih lanova. Stoga je potrebno koristiti razliite mogunosti koje liturgijapredvia.Vjerujem da e ovi materijali biti poticaj na kreativnost i osobni angaman za doraduponuenog.Budui da se nalazimo na poetku ovakvog modela kateheze i da je pokuaj obnove upnekateheze zahtjevan proces, izraeni prirunik predstavljamo vam ad experimentum i nesmatramo ga potpuno dovrenim. U praktinom radu s prirunikom kateheta treba o tomevoditi rauna i nastojati doraditi kateheze ili odgovornima sugerirati eventualne prijedloge ikritike.?akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 3 I. LITURGIJA KAO OTAJSTVO (I. godina) 1.UVOD Liturgija. Rije je grkog porijekla i izvorno znai "djelo naroda", djelo ili sluba u korist naroda kao zajednice i djelo naroda kao zajednice. U kranskom govoru rijeju liturgija naziva se slubena molitva Crkve koja se sastoji od rijei, gesta (ina), pjesama Ukljuuje, navjeivanje Boje rijei i slavljenje sakramenata, molitvu zajednice. Liturgiju nazivamo slavljima jer njome slavimo Boga zbog njegovih udesnih spasiteljskih djela to ih je izveo u Isusu Kristu i jer njome izraavamo radost to smo, Duhom Svetim, sabrani u Kristovu zajednicu, u jedan Boji narod. - Liturgija je ujedno vrhunac kojemu tei sav ivot i sve djelovanje Crkve, i izvor iz kojeg proistjee sva njezina snaga. Vrhunac i sredite svih liturgijskih slavlja jest euharistijsko (misno) slavlje. - Liturgija se jo naziva i bogosluje ili sluba Boja. 2. CILJ - Upoznati i ralaniti rije LITURGIJA. - Otkriti LITURGIJU kao OTAJSTVO. - Naueno znati primijeniti u praktinom vjernikom ivotu. 3. Graa za jedan ili vie susreta a) Biblijski tekstovi 1 Kor 2,7 b) Predloak za molitvu NAENI BOG Ne trai Boga milju; u praznini u kojoj se misao, tamna sjenka, gubi. Uza te Bog je, uvijek u blizini. U stvarima oko tebe u zvuku i muku Bog ti je najblii od svega. Dira ga rukom, gleda ga u boji neba Bog ti se smijei iz jednog dragog lica i plai te iz svake stvari: nema tajne. Ne pruaj misao u praznu daljinu. Uza te Bog je. Otvori sva ula: na tebe svjetlost s ljetnog neba pljuti 8akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 4 Bog oko tebe sja treperi mirie i uti. A. B. imi c) Razrada teme LITURGIJA KAO ''OTAJSTVO'' Otajstvo, tajna, misterij (od gr. mysterion, lat. mysterium) spada u kljune i nosive pojmove kranske liturgije. U razliitim oblicima bogosluja i u razliitim formulacijama, taj je pojam vrlo est u liturgijskom govoru, napose kad je rije o sakramentima. Tako se npr. U popriesnoj molitvi tree korizmene nedjelje dakle u sakramentu Euharistije rije ''otajstvo'' spominje dva puta: Primili smo, Gospodine, zalog nebeskog otajstva i ve ovdje na zemlji nasitili se vinjim kruhom. Molimo te da djelom izvrimo to smo u otajstvu primili. Na misi Veere Gospodnje (Veliki etvrtak), okupljena Crkva moli ''da iz tolika otajstva crpemo puninu ljubavi i ivota'', itd. Crkva je u svoje bogosluje utkala pojam ''otajstvo'', ''tajna''. Drugaije reeno, Crkva i preko tog izraza ba kao i preko pojmova ''sveto'', ''obred'', ''kult'' i dr. tka govor svog bogosluja. to pak Crkva izraava preko pojma ''otajstvo''? u ovim emo prilozima taj pojam pogledati s nekoliko motrita. Poimo najprije na same izvore kranstva: ''tajna'' i(li) ''otajstvo'' u Bibliji. U Starom se zavjetu rijetko susree taj pojam. U knjizi Danijela proroka ovako kazuje: ''Tajnu koju istrauje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, arobnici, gataoci, zaklinjai; ali ima na nebu Bog koji objavljuje tajne Otkrivatelj tajna saopio ti je ono to e biti'' (Dn 2,27-29). Sam Bog je, dakle, izvor i objavitelj tajni otajstava. ovjek vjernik osjea se pred Bogom kao pred velikom tajnom, ali jednako tako se osjea i pred svojim ivotnim smislom kao pred velikom tajnom. Bog mu je objavitelj tih dviju i jo mnogih temeljnih tajni. Krist je prisutan u svojoj Crkvi. Tako je bogotovlje Crkve zapravo izvravanje Kristovog sveenitva. Bogotovlje Crkve je u stvari povijest spasenja koja se ostvaruje. Beauduin vidi trostruko znaenje Kristova sveenitva koje se ostvaruje u Crkvi: Osobno: Kristovo osobno sveenitvo djeluje po slubenicima koji slave neki sakramenat. Zajedniarsko: Krist u sebi saima itavo ovjeanstvo, pa je tako njegova sveenika sluba na korist svima, tj. itave crkvene zajednice. Hijerarhijsko. Iako Krist sm vri svoju sveeniku slubu, ipak je htio da ona bude prisutna i na vidljiv nain, preko slubenika koji su sredstvo i orue po kojem djeluje jedinstveno Kristovo sveenitvo. To je hijerarhijsko sveenitvo u Katolikoj Crkvi koje se sakramentalno prenosi. Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum concilium (= SC) prvi je dokument koji je Sabor izdao i to 4. 12. 1963., tono 400 godina nakon zavretka Tridentskog sabora. Dokument ne govori o liturgiji po staroj shemi unutarnjeg i izvanjskog; privatnog i javnog kulta. Kao to se u biblijskoj teologiji govori o objavi kao povijesti spasenja, tako Sabor i govor o liturgiji zapoinje povijeu spasenja, a to je teoloki pristup, za razliku od do tada uobiajenog naina da se liturgija promatra prvenstveno s pravno-rubricistikog stanovita. SC 5-7 polazei od objave-povijesti spasenja predstavlja liturgiju kao spasiteljsko djelo Kristovo u Crkvi. Boje se spasenje objavljuje i ostvaruje u razliitim vremenima na razliite naine. SC 5: To djelo ljudskog otkupljenja i savrene Boje proslave, kojemu su predigrom bila udesna Boja djela u narodu Staroga zavjeta, izvrio je Krist Gospodin, naroito 9akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 5 vazmenim otajstvom svoje blaene muke, uskrsnua od mrtvih i slavnog uzaaa. Tako je "svojom smru unitio nau smrt i svojim uskrsnuem obnovio na ivot". Doista, iz rebra je Krista, usnulog na kriu, proisteklo udesno otajstvo (mirabile sacramentum) itave Crkve. Ovdje moemo razlikovati tri vremena: Prvo vrijeme je ono proroko, to je najava konanog spasenja u Isusu Kristu. Povijest spasenja izabranog naroda ima smisla samo u Kristu. To je ono otajstvo pred vjekovima i pred naratajima skriveno (Kol 1,26). Drugo vrijeme je ona punina vremena kada je Rije tijelom postala. Spasenje koje je bilo navjetaj za ljude postaje stvarnost u ljudima ("tijelo"). To je vrijeme Krista. On je pomirio nebo i zemlju, u sebi je unitio neprijateljstvo, on je (kao ovjek!) omilio svome ocu, u njemu smo svi spaeni. Tree vrijeme je ujedno rezultat i nastavak drugog vremena. Ako ono drugo nazivamo vremenom Krista, onda je ovo tree vrijeme Crkve. Mi smo spaeni ne samo po Kristu, nego jo vie u Kristu, jer Bog je u nama zavolio ono to mu je bilo milo u Sinu. Budui da je Krist jedan od nas, njegovo se spasenje i na nas prenosi. A taj se prijenos ostvaruje po vanjskim znakovima-sakramentima koji se ostvaruju u Crkvi koja je, u stvari, sakramenat Kristov, tj. njegovo mistino Tijelo. Tako je po Crkvi Kristovo spasenje prisutno u svim vremenima i naratajima. Kad Sabor kae: Iz rebra je Krista, usnulog na kriu, proisteklo udesno otajstvo (mirabile sacramentum) itave Crkve, onda time nauava kako je u trenutku kad je Krist dovrio svoje djelo spasenja, u tom istom trenutku se raa Crkva. To znai, da spasenje ostvareno u Kristovu ovjetvu, postaje stvarnost za sve ljude i to preko sakramenata koji je i ine Crkvom, tj. Tijelom Kristovim. Liturgija ivotno i stvarno povezuje vrijeme Crkve s vremenom Krista: Apostoli idu navijetati spasenje, ali ne vie spasenje koje ima doi, niti samo spasenje ostvareno po Isusu Kristu, nego apostoli i navjetaju Kristovo spasenje i izvravaju ga liturgijom. Apostolski navjetaj nije onakav kakav je bio u Starom zavjetu, tj. navjetaj i najava spasiteljskih vremena, nego je apostolski navjetaj evanelje - radosna vijest ostvarenog spasenja koje se ponazouje i ostvaruje u sakramentalnim slavljima Crkve. Krist je sam sakramenat Bojega spasenja i to je spasenje po Crkvi kao sakramentu nazono i djelatno po otajstvima-sakramentima, osobito po euharistiji. SC 7 zakljuuje da je liturgija vrenje Kristove sveenike slube. Tako liturgija ukljuuje posveivanje ljudi i ujedno savreno bogotovlje koje se izraava znacima: S pravom se dakle liturgija smatra kao vrenje Kristove sveenike slube: u njoj se pomou vidljivih znakova oznauje i, na nain pojedinom znaku svojstven, izvruje ovjekovo posveenje te tako otajstveno tijelo Isusa Krista, Glava i udovi, vri cjelokupno javno bogosluje. 1. Liturgija - prisutnost Kristova Liturgija je posadanjenje Kristovog otajstva spasenja. Konani i najvaniji temelj ove tvrdnje jest injenica da je Krist prisutan u svojoj Crkvi. SC 7 tumai: 10akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 6 Da izvri tako veliko djelo, Krist je u svojoj Crkvi uvijek prisutan, a osobito u liturgijskim inima. Prisutan je u misnoj rtvi i u osobi slubenika i - jer se "sveenikom slubom sada prinosi onaj isti koji je onda na kriu prinio sama sebe" - ponajpae pod euharistijskim prilikama. Prisutan je svojom moi u sakramentima, pa kada tko krsti, sam Krist krsti. Prisutan je u svojoj rijei, jer on govori kad se u Crkvi ita Sveto pismo. Prisutan je napokon kad Crkva moli i psalmira, jer je sam obeao: "Gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam ja meu njima" (Mt 18,20). Uoimo na koje je sve naine Krist nazoan u svojoj Crkvi: U euharistijskom slavlju: u samom sakramentu i u sveeniku. U sakramentima djeluje sam Krist (ne samo po sakramentima) U rijei navijetenoj zajednici vjernika. U zajednikoj molitvi. (Iz Prirunika za studente KBF-a u akovu Teologija liturgije, 2005., dr. Zvonko Pain, prof.) SVIJET LITURGIJE ovjek je bie koje je sazdano tako da Boga trai. Traenjem Boga i svim iskustvima koja su s tim povezana ovjek ulazi u svijet koji uvijek izmie rijeima i zakljuivanju (racionalnom zakljuivanju), te otvara prostore simbolikog naina izraavanja i komuniciranja. Simboli su bitno povezani sa stvarnou koju simboliziraju. Oni iz nje proizlaze i samo su njoj podloni. Govor o simbolima otvara svijet liturgije, koja bi se u ovom kontekstu mogla oznaiti kao djelatni i djelujui govor simbola u okviru zajednice i pojedinca. LITURGIJA: - je izvor i vrhunac ivota Crkve - je mjesto sinteze oblika evangelizacije - stvara zajednicu - obred simbola i znakova - esto trpi od: 1. OBINOSTI 2. SVAGDANJOSTI 3. BANALNOSTI Rimska LITURGIJA je RACIONALIZIRANA (pretoena u rijei) a trebaju nam: 1. GESTE 2. RADNJE 3. POKRETI 4. ZNAKOVI (otkrivaju i uvode u otajstvo) Koji su znakovi u liturgiji: 1. SLUBE I OSOBE 2. GOVOR I UTNJA LITURGIJSKE: 3. PROSTOR I VRIJEME 4. GESTE ZAJEDNICE I POJEDINCA akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 6 Da izvri tako veliko djelo, Krist je u svojoj Crkvi uvijek prisutan, a osobito u liturgijskim inima. Prisutan je u misnoj rtvi i u osobi slubenika i - jer se "sveenikom slubom sada prinosi onaj isti koji je onda na kriu prinio sama sebe" - ponajpae pod euharistijskim prilikama. Prisutan je svojom moi u sakramentima, pa kada tko krsti, sam Krist krsti. Prisutan je u svojoj rijei, jer on govori kad se u Crkvi ita Sveto pismo. Prisutan je napokon kad Crkva moli i psalmira, jer je sam obeao: "Gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam ja meu njima" (Mt 18,20). Uoimo na koje je sve naine Krist nazoan u svojoj Crkvi: U euharistijskom slavlju: u samom sakramentu i u sveeniku. U sakramentima djeluje sam Krist (ne samo po sakramentima) U rijei navijetenoj zajednici vjernika. U zajednikoj molitvi. (Iz Prirunika za studente KBF-a u akovu Teologija liturgije, 2005., dr. Zvonko Pain, prof.) SVIJET LITURGIJE ovjek je bie koje je sazdano tako da Boga trai. Traenjem Boga i svim iskustvima koja su s tim povezana ovjek ulazi u svijet koji uvijek izmie rijeima i zakljuivanju (racionalnom zakljuivanju), te otvara prostore simbolikog naina izraavanja i komuniciranja. Simboli su bitno povezani sa stvarnou koju simboliziraju. Oni iz nje proizlaze i samo su njoj podloni. Govor o simbolima otvara svijet liturgije, koja bi se u ovom kontekstu mogla oznaiti kao djelatni i djelujui govor simbola u okviru zajednice i pojedinca. LITURGIJA: - je izvor i vrhunac ivota Crkve - je mjesto sinteze oblika evangelizacije - stvara zajednicu - obred simbola i znakova - esto trpi od: 1. OBINOSTI 2. SVAGDANJOSTI 3. BANALNOSTI Rimska LITURGIJA je RACIONALIZIRANA (pretoena u rijei) a trebaju nam: 1. GESTE 2. RADNJE 3. POKRETI 4. ZNAKOVI (otkrivaju i uvode u otajstvo) Koji su znakovi u liturgiji: 1. SLUBE I OSOBE 2. GOVOR I UTNJA LITURGIJSKE: 3. PROSTOR I VRIJEME 4. GESTE ZAJEDNICE I POJEDINCA to je sve u slubi liturgijskog znaka:4. INI GESTE I STAVOVI ZAJEDNICE I POJEDINACA5. PREDMETI, POSUE I LITURGIJSKO RUHO11akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 7 5. POSUE I ODJEA d) Metode rada (praktini dio): Rad u skupinama: 1. skupina OSOBE I SLUBE U LITURGIJSKOM SLAVLJU 2. skupina LITURGIJSKI PROSTOR I VRIJEME 3. skupina LITURGIJSKO POSUE I ODJEA Pripremiti RADNI LIST za svaku skupinu prema predloenim materijalima (Iz Susret 20/99.) Poi u crkvu i sakristiju i upoznati se sa konkretnim predloenim materijalima. e) Molitveni zavretak RUKE Mi ne moemo ii k ljudima ako nemamo ruke samoga Krista, jer nae bijedne ljudske ruke esto ostaju samo pokroviteljske ruke, ruke previe sigurne u sebe ruke teke i hrapave, koje lake povrijede nego pomognu. Ali ako smo nauili da u svoj ivot zaista unosimo Oevu ljubav, ako smo nauili da, kao i Krist, sve inimo iz ljubavi prema Ocu, tada e nae ruke zasjati njegovim ranama, i njih e, kao i Kristove ruke, proeti Boja ljubav, i postat e blagotvorne i njene Jacques Loew 4. Koritena literatura Listi 18/88; Susret 20/99 Poimo zajedno Katoliki tjednik Novi zavjet Gospino ognjite 1/68 Dokumenti II. Vatikanskog koncila Teologija liturgije, 2005. dr. Zvonko Pain akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 7 5. POSUE I ODJEA d) Metode rada (praktini dio): Rad u skupinama: 1. skupina OSOBE I SLUBE U LITURGIJSKOM SLAVLJU 2. skupina LITURGIJSKI PROSTOR I VRIJEME 3. skupina LITURGIJSKO POSUE I ODJEA Pripremiti RADNI LIST za svaku skupinu prema predloenim materijalima (Iz Susret 20/99.) Poi u crkvu i sakristiju i upoznati se sa konkretnim predloenim materijalima. e) Molitveni zavretak RUKE Mi ne moemo ii k ljudima ako nemamo ruke samoga Krista, jer nae bijedne ljudske ruke esto ostaju samo pokroviteljske ruke, ruke previe sigurne u sebe ruke teke i hrapave, koje lake povrijede nego pomognu. Ali ako smo nauili da u svoj ivot zaista unosimo Oevu ljubav, ako smo nauili da, kao i Krist, sve inimo iz ljubavi prema Ocu, tada e nae ruke zasjati njegovim ranama, i njih e, kao i Kristove ruke, proeti Boja ljubav, i postat e blagotvorne i njene Jacques Loew 4. Koritena literatura Listi 18/88; Susret 20/99 Poimo zajedno Katoliki tjednik Novi zavjet Gospino ognjite 1/68 Dokumenti II. Vatikanskog koncila Teologija liturgije, 2005. dr. Zvonko Pain 1218akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 9 14akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 10 15akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 11 LITURGIJA= NARODNO DJELO (gr.) - dijalog izmeu Boga i ljudi - sluba koju netko obavlja u ime zajednice (sredite je EUHARISTIJA) - izvor i vrhunac ivota Crkve ZNAKOVI U LITURGIJI: 1. LITURGIJSKE SLUBE I OSOBE 2. LITURGIJSKI GOVOR I UTNJA 3. LITURGIJSKI PROSTOR I VRIJEME 4. LITURGIJSKE GESTE ZAJEDNICE I POJEDINCA 5. LITURGIJSKO POSUE I ODJEA 16akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 12 1?akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 13 19akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 14 II. LITURGIJSKA GODINA (I. godina) 1.UVOD Liturgijska godina nije samo neki izvanjski okvir kranskih blagdana. Ona je puno vie plod teoloke refleksije o vremenu. Bogosluje Crkve je sastavni dio povijesti spasenja a liturgijska godina je nastavak, produenje biblijske povijesti spasenja. Naime, liturgijska je godina prostor u kojem se slavi, ostvaruje i uprisutnjuje vazmeno otajstvo Kristove muke, smrti, uskrsnua i proslave; slavi se otajstvo po kojem smo spaeni, tonije reeno po liturgijskom se slavlju to spasenje na nas primjenjuje. 1. Liturgijska je godina utemeljena na povijesti spasenja Krist je sredite svega spasenja kojega je Bog naumio. Od praiskona je on odreen za Spasitelja, on je poetak i svretak svega stvorenja. Stvaranje je bilo po njemu i u njemu se ostvaruje te eka svoje konano ostvarenje u njegovu Tijelu - Crkvi. Otajstvo se Kristovo sastoji u naumu spasenja, a taj je naum ivotno povezan i progresivan, on se razvija i ostvaruje u vremenu. Sve od stvaranja, Adamova pada, obeanje spasenja, poziva Abrahamova, od sinajskog saveza, od najave Novog saveza, pa sve do smrti i uskrsnua Kristova, ovaj naum spasenja je u stalnoj napetosti, dok se posvema ne ostvari, sve do konane proslave kad e Bog biti u svemu (1 Kor 15,28). Svako razdoblje, svaka etapa ne samo da pripravlja onu slijedeu, nego kao u klici, kao u zametku ve sadri onu slijedeu etapu. To znai da otajstvo spasenja ostvareno i koje se ostvaruje po Kristu treba uvijek gledati u njegovoj sveobuhvatnosti i organsko-ivotnoj povezanosti, sve do eshatoloke dimenzije. Tako npr. stvaranje nije samo obeanje, nego prvi in otkupljenja. Stari zavjet nije samo povijesna priprava Kristova dolaska, nego je dio ekonomije spasenja ija je glava Krist. U Kristu i po Kristu je Bog govorio Izraelu, izabrao ga svojim narodom, anticipirajui tako konano spasenje koje se ostvaruje po Kristu. U Kristovu se ovjetvu, dakle, ostvarilo otajstvo onog spasenja koje je postalo nae spasenje. Kristovo vrijeme postaje vrijeme Crkve: spasenje koje je ostvareno u Kristovu tijelu (on je u svom tijelu pobijedio smrt i bio proslavljen!) priopuje se i daje (primjenjuje) po sakramentima i po rijei Bojoj svim ljudima koji su to spremni prihvatiti. Oni onda sainjavaju Crkvu, koja je Kristovo Tijelo. Da bi se shvatilo znaenje liturgijske godine osobito je vano uzeti u obzir da se Boji naum spasenja ostvaruje iskljuivo po Kristu. itav njegov ivot treba gledati pod vidom otajstva spasenja iji je vrhunac vazmeno otajstvo muke, smrti, uskrsnua i proslave Kristove. Svi dogaaji Kristova ivota uzimaju se kao otajstva, sakramenti, tj. kao dio jednog jedinstvenog otajstva, duboko ivotno povezanog, koje se usavrava i ostvaruje u vazmenom otajstvu. Tako dogaaji Kristova ivota za kranina nisu samo povijesne datosti, nego otajstva, stvarnosti koje na otajstven nain ostvaruju nae spasenje. 2. Od povijesnih dogaaja do liturgijskog spomen-ina Boje spasenje ostvareno u povijesti uprisutnjuje se u bogosluju za sve narataje. Ve u Starom zavjetu je spasenjski dogaaj (izlazak iz Egipta) bio ovjekovjeivan, uprisutnjavan, injen stvarno prisutnim i djelotvornim u pashalnoj spomen-veeri. Tako je svaki narataj mogao slaviti Boga zbog spasenja kojeg mu daje te je mogao u ivoj vjeri iekivati eshatoloko usavrenje i ostvarenje toga spasenja. Meutim, Krist je ispunio i doveo do 20akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 15 punine i savrenstva sve spasenjske dogaaje iz Starog zavjeta. On je upravo ono ispunjenje starozavjetnih obeanja. U njemu su se ispunila Pisma, u njemu se ispunilo ono danas konanog spasenja. Kad Krist veli: Ovo inite meni na spomen (Lk 22,19), on unosi svoju Pashu (Vazam) u sva vremena. Spasenjska stvarnost se ovjekovjeuje, uprisutnjuje u sva vremena u euharistijskom spomen-inu. Leon Veliki kae: Ono to je bilo vidljivo u naeg Gospodina, prelo je u sakramentalne obrede. Tako je blagdan, slavlje Crkve sm Krist, nae Vazmeno janje (1 Kor 5,7). Bogosluje u vremenu, u liturgijskoj godini je, stoga, dogaaj, trenutak, dio velike godine otkupljenja otvorene i zapoete po Kristu. Svaka je liturgijska godina jedna toka u uzlaznoj vremenskoj crti povijesti spasenja. Bogosluno slavlje poluuje tako onu konanu svrhu spasenja: ono posadanjuje i poosobljuje otajstvo Kristovo. Jer, to bi npr. meni vrijedilo Kristovo otkupljenje kad ne bih mogao postati dionikom tog otkupljenja? A to se ostvaruje po bogosluju, po sakramentima koje slavimo u vremenu, tijekom liturgijske godine. Tako vrijeme postaje materijal, kategorija, mjesto ostvarenja sakramentalnog ina koji daje spasenje. Slavlje i obnavljanje Kristovih otajstava u circulus anni nije zatvoreni krug prema poganskom shvaanju. Povijest spasenja koja se primjenjuje i ostvaruje u nama, ostvaruje se ponaosob u bogoslunim inima i to tako da neprestano raste i usavrava se. Dakle, slikovito reeno, liturgijska godina, tj. slijed liturgijskih godina nije zatvoreni krug (kao da bi svake godine bilo sve isto), nego radije uzlazna spirala. Dakle, Crkva ne ponavlja jednostavno otajstva Kristova, nego kroz liturgijsku godinu puta da ta otajstva u njoj rastu i sazrijevaju sve do slavnog Gospodnjeg dolaska sa svojim izabranicima. (Iz Prirunika za studente KBF-a u akovu Liturgijska godina, 2005., dr. Zvonko Pain, prof) 2. CILJ - Uoiti i znati razliku izmeu LITURGIJSKE GODINE i GRAANSKE GODINE - Prepoznati znaenje podjele LITURGIJSKE GODINE, i znaenje svakog vremena. - Upoznati se s blagdanom u odreenom vremenu. 3. Graa za jedan ili vie susreta a) Biblijski tekstovi Mt 28,20 b) Predloak za molitvu II S VREMENOM Gospodine, koracati s vremenom, to je koracati s tobom. Ti prati ovjeanstvo u njegovu hodu. Potie ga naprijed 21akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 16 i usmjeruje njegov razvitak, dok ukazuje put duhu i srcu. Cilj kojim je obiljeen svemir i zemlja ostvaruje se postepeno. elim u punini ivjeti ovo razdoblje vremena u koje si me postavio. Ti i u njemu kao i u minulima utjelovljuje svoju vjenost. Htio bih sazrijevati u sredini u kojoj me oekuje, trai da radim u ime tvoje. Za sebe si me posvetio, da bih svjedoio tebe. Hou da slijedim skladnost: kojom srce svijeta kuca po tvojoj volji, taj sklad u kojem se tvoja ljubav oituje i eli razviti. Jean Galot c) Razrada teme CRKVENA (LITURGIJSKA) GODINA I BLAGDANI Kristova zajednica, Crkva, od svoga poetka slavi spomen cjelokupnog Kristova spasiteljskog djela svakog prvog dana u tjednu, tj. u nedjelju (nekada je tjedan zavravao subotom). Isus je uskrsnuo u 'prvi dan po suboti'. U nedjelju, te je njegova zajednica na taj dan oduvijek posebno slavila spomen sredinjeg otajstva nae vjere: spomen otajstva Isusove muke, smrti i uskrsnua. Nedjelja 'prvi dan u tjednu' temeljni je i najstariji kranski blagdan. Svaka je nedjelja blagdan u koji slavimo Isusovo uskrsnue, mogli bismo ak rei da svake nedjelje slavimo blagdan Uskrsa. Tijekom povijesti razvio se, osim nedjeljnih slavlja poseban raspored, poseban red slavljenja Kristovih spasiteljskih otajstava kroz cijelu godinu. Tako se svake godine slavi itavo Kristovo otajstvo: od utjelovljenja i roenja do Uzaaa i Duhova te do iekivanja drugoga Kristova dolaska. To slavljenje pojedinih otajstava vjere nije obino sjeanje na dogaaje spasenja, nego ti dogaaji u liturgijskim slavljima na otajstven nain postaju prisutni, Kristova zajednica te dogaaje u liturgijskim slavljima ponovno otajstveno doivljava te postaje dionicom njihova duhovnog bogatstva i tako se ostvaruje njezino spasenje. Crkvena (liturgijska) godina ima tri velika dijela ili ciklusa: 1. VAZMENI KRUG 2. BOINI KRUG 22akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 17 3. VRIJEME KROZ GODINU CRKVENA GODINA U OBITELJI 1) VAZMENI CIKLUS - KRUG U vazmenom ciklusu crkvene godine na poseban nain slave otajstva Isusove muke, smrti i uskrsnua, njegova Uzaaa i darivanja Duha Svetoga. KORIZMA (ETRDESETNICA) JEST VRIJEME PRIPRAVE ZA Vazam, za posebno godinje slavljenje vazmenog (pashalnog) otajstva, tj. Otajstva Isusove muke, smrti i uskrsnua. Korizma traje etrdeset dana. - Korizmena priprava je trostruka: krani se pripremaju na slavljenje Vazma sluanjem Boje rijei, molitvom, postom i dobrim djelima, kako bi postali to sliniji Isusu Kristu; odrasli pripadnici za krtenje (katekumeni) imaju u vrijeme korizme zavrne pripreme za veliki dogaaj svoga krtenja u vazmenoj noi; na poseban nain 'inimo pokoru' te pristupamo sakramentu pomirenja ili pokore (osobito ako smo svjesni tekoga grijeha), kako bismo pomireni s Bogom i jedni s drugima mogli radosno slaviti Vazam. Pepelnica ili ista srijeda poetak je korizme. Na taj nam dan sveenik, redovito za vrijeme mise nakon homilije (propovijedi), posipa glavu pepelom uz rijei: 'Obratite se i vjerujte Evanelju!' ili " Spomeni se ovjee da si prah i da e se u prah obratiti". Time nam Crkva na poetku upuuje poziv da ozbiljnije razmislimo o svome ivotu te da se kao pojedinci i kao zajednica nastojimo istinski obratiti, da nastojimo ivjeti kako nas je Isus nauio. Cvjetnica ili nedjelja muke Gospodnje uvodi u Veliki tjedan, u tjedan Isusove muke, smrti i uskrsnua. Sveanom procesijom s maslinovim granicama spominjemo se Isusova sveanog ulaska u Jeruzalem i Isusova slavnog prijelaza s ovoga svijeta k Ocu po smrti i uskrsnuu. Veliki etvrtak posljednji je dan korizme. Toga se dana vre priprave za Vazam (Vazmeno trodnevlje): biskup posveuje sveta ulja za krtenje i potvrdu u vazmenoj (uskrsnoj noi). VAZAM (PASHA) ILI VAZMENO (PASHALNO) otajstvo slavimo zapravo tijekom cijele liturgijske godine u svakom sakramentu, ali Vazam slavimo i kao posebnu godinju svetkovinu u VAZMENOM TRODNEVLJU koje zapoinje na Veliki etvrtak uveer misom Gospodnje veere te obuhvaa Veliki petak, Veliku subotu i Nedjelju Uskrsnua Gospodnjega (Uskrs). Vazmeno trodnevlje zavrava na Uskrs uveer. Na Veliki petak popodne slavi se spomen Kristove muke. U vazmenoj (uskrsnoj) noi, tj. u noi izmeu Velike subote i Uskrsa, slavi se Isusovo uskrsnue vazmenim (uskrsnim) bdjenjem, najsveanijim liturgijskim slavljem u cijeloj liturgijskoj godini. 28akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 18 PEDESETNICA ILI VAZMENO VRIJEME traje pedeset dana: od Uskrsa (prve vazmene nedjelje) do blagdana Duhova (osme vazmene nedjelje). Vrijeme Pedesetnice zapravo je produetak Uskrsa (Vazma). Stoga moemo rei da sve to vrijeme sainjava jedinstvenu svetkovinu, jedan blagdan: blagdan Kristova uskrsnua. etrdeset dana nakon Uskrsa (Vazma) slavimo Spasovo ili Uzaae Gospodnje. Uskrs (Vazam), Uzaae i Duhovi zapravo su blagdani kojima slavimo razliite vidove otajstva Isusova uskrsnua, ti su blagdani samo razliiti vidovi blagdana Uskrsnua Gospodnjega koje se slavi pedeset dana. Na blagdan Duhova (koji se zove i blagdan Pedesetnice) na poseban nain slavimo otajstvo silaska i primanja Duha Svetoga. Tim se blagdanom zavrava vazmeni ciklus liturgijske godine. 2. BOINI CIKLUS - KRUG Boini ciklus obuhvaa: A) VRIJEME DOAA (ADVENT) B) BOINO VRIJEME A) DOAE (ADVENT) je vrijeme od etiri tjedna prije Boia. To je vrijeme obiljeeno iekivanjem Isusova dolaska i pripravom za taj dolazak. Doae je dvostruka priprava: priprava za slavni Isusov dolazak na kraju vremena i priprava za godinju proslavu Isusova prvog dolaska (Boi). Glavni uzor iekivanja Crkve u to doba je Blaena Djevica Marija u svom iekivanju Isusova roenja. B) BOINO VRIJEME ima dva sredita: Boi i Bogojavljenje. BOI je godinja proslava Isusova roenja. Na blagdan Boia slavimo veliko i jedno od temeljnih otajstava nae vjere: slavimo roenje Isusa Krista u kojemu je Bog postao ovjekom. U tom slavljenju velikoga boinog otajstva, u Isusu Kristu susreemo se s Bogom i postajemo sudionici u roenju Isusa Krista novoga ovjeka. Boi se slavi 25. prosinca. Vjeronauni susreti i liturgijska slavlja u kranskoj zajednici treba da budu u najuoj vezi i stalno treba da upuuju jedni na druge. Ta se meusobna povezanost izmeu vjeronaunih susreta i liturgijskih slavlja moe ostvariti tijekom cijele liturgijske godine, a predboino, boino, korizmeno i uskrsno vrijeme za to posebno prikladno. Blagdan Svete obitelji slavi se u nedjelju nakon Boia. Ako je Boi nedjeljom onda se slavi 30. 12. Na Novu godinu slavimo svetkovinu svete Bogorodice Marije: Mariju nazivamo Bogorodicom zato to je ona majka Isusa Krista, Bojega Sina. BOGOJAVLJENJE (Sveta tri kralja) jest blagdan kojim slavimo objavu Isusa kao Spasitelja svim narodima. Bogojavljenje se slavi 6. sijenja. Na taj se blagdan spominju ova tri dogaaja: - prvo Isusovo udo u Kani - Isusovo krtenje u rijeci Jordanu - Poklon triju Mudraca ili Kraljeva Krtenje Gospodinovo (Isusovo krtenje) slavimo u nedjelju poslije Bogojavljenja i njime se zavrava boini ciklus crkvene godine. 24akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 19 3. VRIJEME KROZ GODINU Boino i Vazmeno razdoblje crkvene godine obuhvaa 18 nedjelja, a sve ostalo vrijeme naziva se vrijeme kroz godinu. To je najvee razdoblje crkvene godine. Ima 34 nedjelje. Dijeli se na dva dijela: a) Od blagdana krtenja Isusova (prva nedjelja poslije Bogojavljenja, to je 1. nedjelja kroz godinu) do poetka Korizme. b) Od Duhova (50. dan poslije Uskrsa) do Adventa. Duhovi se raunaju kao nedjelja kroz godinu, nastavljajui redni broj poslije posljednje nedjelje kroz godinu prije Korizme. Kroz ovo najdulje vrijeme crkvene i liturgijske godine iznose nam se dogaaji iz Isusova javnog ivota i djelovanja, a svaka je nedjelja spomen dan Isusova uskrsnua, jer je Isus u nedjelju uskrsnuo. U tom razdoblju imamo vie svetkovina Gospodnjih i spomendana svetaca. Svetkovine Gospodnje: Presveto Trojstvo slavi se u prvu nedjelju nakon Duhova. To je svetkovina najvee tajne kranske vjere, da je samo jedan Bog, a u Bogu tri boanske osobe, dok mislimo o tome neka nas prome duboko ponizni poklon i zahvala Ocu, Sinu i Duhu Svetome! Tijelovo, zapovijedana svetkovina, slavi se u ast ustanovljenja Euharistije, tog najveeg dobra to ga Crkva ima, Isusa iva pod prilikama kruha i vina. Dolazi u etvrtak poslije svetkovine presvetog Trojstva. Presveto Srce Isusovo, slavi se u drugi petak poslije Tijelova kao ne zapovijedana svetkovina. Krist Kralj, kralj svih vremena i vjekova, svih vjernikih umova i srdaca, slavi se na posljednju nedjelju liturgijske godine, dakle u nedjelju prije poetka Adventa. Blagdani svetaca Crkva nas poziva da slavimo svete kao nae uzore, kao osobite prijatelje Boje, kao nae zagovornike. Pravo tovanje svetaca ima veliko znaenje u naem vjerskom ivotu. U ovom vremenu crkvene godine slavimo: - zapovijedanu svetkovinu Uznesenja Bl. Djevice Marije/Veliku Gospu, s velikom i opravdanom radou kranskog puka( 15. kolovoza). - blagdan Pohoenja Bl. Djevice Marije ( 31. svibnja) - Mala Gospa/Roenje Marijino( 8. rujna), - spomendan alosne Gospe (15. rujna), - spomendan Gospe od Krunice (7. listopada), - spomendan svetkovina Gospe Trsatske (10. lipnja), u nekim krajevima svetkovine postaju spomendani ili obrnuto, ovisno o lokalnim svetitima. Od ostalih svetakih blagdana zapovijedana je svetkovina: Svi sveti (1. studenoga). To je slava Crkve na svome cilju, u nebeskoj domovini. Sveti ponos, radost i pouzdanje zbog brae koja su otila pred nama i stigla sretno svome vjenom Cilju. 25akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 20 Spomenimo i svetkovinu sv. Petra i Pavla, apostolskih prvaka (29. lipnja). Prostor ne doputa da ovdje sve spomenimo, no rado pratimo crkveni kalendar, u kojem emo itati imena mnogih Bojih ugodnika. U ovom redovitom vremenu kroz godinu, redovito se po upama odravaju sveanosti prve sv. Priesti, Krizme, protenja, hodoaa i ostala crkvena slavlja. Sve to se dogaa i slavi po naim crkvama, neka ima svoju pripremu i svoj odjek i u naim obiteljima. ivimo s Crkvom. Ne moemo ne spomenuti u obiteljima, koju emo svetkovinu uskoro slaviti i dogovoriti se kako emo je slaviti! Ne moemo biti ravnoduni prema lijepom danu prve sv. Priesti ili prema nekom susretu mladih. Nama je to drago, milo sve to se lijepo zbiva u naoj upskoj zajednici, dolazimo, sudjelujemo, mlade svojom prisutnou i radou bodrimo pridruimo se hodoaima, radujmo se svetim slavljima. Posebno se prisjetimo, da je svaka subota posveena Majci Bojoj, a svaka srijeda sv. Josipu. Neka se to i njeguje u vlastitoj obitelji. I vanjski znaci koje emo postaviti, i zajednika molitva i razgovor i dogovor, o onome to je pred nama, potaknut e nas da poemo u nau upsku zajednicu, u sveto mjesto i dolino sudjelujemo, na nau radost i posveenje. d) Metode rada (praktini dio) - podjela u parove - podjela u dvije skupine e) Molitveni zavretak SVE OVISI O TOME U IJIM JE RUKAMA Koarkaka lopta u mojim rukama vrijedi 200 kuna. U rukama Tonija Kukoa vrijedi dva milijuna dolara. Sve ovisi u ijim je rukama. Teniski reket u mojim rukama vrijedi 500 kuna. U rukama Ive Majoli vrijedi milijun dolara. Sve ovisi u ijim je rukama. tap u mojim rukama moe odagnati psa. U Mojsijevim rukama moe razdvojiti more. Sve ovisi u ijim je rukama. Praka u mojim rukama moe razbiti bocu na plotu. U Davidovim rukama snano je oruje Sve ovisi u ijim je rukama. 26akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 21 Dvije ribe i pet kruhova u mojim je rukama samo pet mravih sendvia. U Isusovim rukama mogu nahraniti pet tisua. Sve ovisi u ijim je rukama. avli u mojim rukama mogu posluiti da napravim kuicu za ptice. U Isusovim rukama mogu spasiti cijeli greni svijet. Sve ovisi u ijim je rukama. Vidi, sve ovisi o tome u ijim se rukama neto nalazi. Zato stavi svoje brige, svoje strahove, svoje nade, svoje snove, svoju obitelj, svoje odnose u Boje ruke, jer Sve ovisi u ijim je rukama. 4. Koritena literatura Poimo zajedno; Obiteljski list 1/01. Susret 20/99. Mali koncil Liturgijska godina, dr. Zvonko Pain 262?akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 22 PROMISLITE (Ovaj upitnik Vam prilaemo kao metodiku obradu teme ''Svijet liturgije''. Moete ga provesti u pojedinanom radu, a potom zajedniki prokomentirati.) *Pokuajte objasniti to je to simbol i u kakvom je odnosu s liturgijom. _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ *Pokuajte objasniti zato je liturgija sredinja molitva Crkve? _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ *to sve ''spada'' pod liturgiju? _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ *Potraite koji je dokument Drugog vatikanskog sabora posveen liturgiji. Navedite naziv dokumenta na latinskom jeziku. ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ *Koja su glavna razdoblja liturgijske godine i to je za svako karakteristino? _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ *Koja boja dolazi do izraaja u nedjeljama ''kroz godinu''? ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ PRVA SKUPINA*Pokuajte objasniti to je to znak (simbol) i u kakvom je odnosu s liturgijom.*to sve pripada pod liturgiju?akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 22 PROMISLITE (Ovaj upitnik Vam prilaemo kao metodiku obradu teme ''Svijet liturgije''. Moete ga provesti u pojedinanom radu, a potom zajedniki prokomentirati.) *Pokuajte objasniti to je to simbol i u kakvom je odnosu s liturgijom. _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ *Pokuajte objasniti zato je liturgija sredinja molitva Crkve? _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ *to sve ''spada'' pod liturgiju? _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ *Potraite koji je dokument Drugog vatikanskog sabora posveen liturgiji. Navedite naziv dokumenta na latinskom jeziku. ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ *Koja su glavna razdoblja liturgijske godine i to je za svako karakteristino? _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ *Koja boja dolazi do izraaja u nedjeljama ''kroz godinu''? ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________ *Koja se liturgijska boja upotrebljava u nedjeljama kroz godinu?28akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 24 Druga skupina Promisli i upii u odgovarajuu skupinu: LITURGIJSKI PREDMETI: __________________________________________________________________________________________________________________________________________ LITURGIJSKA ODJEA: __________________________________________________________________________________________________________________________________________ 4. LITURGIJSKE BOJE kada se upotrebljavaju: Bijela: ________________________________________________________________ Zelena: ________________________________________________________________ Crvena: ________________________________________________________________ Ljubiasta: ________________________________________________________________ DRUGA SKUPINA29akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 25 RADNI LIST - 2 80akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 26 LITURGIJSKA (CRKVENA) GODINA je prostor u kojem se: SLAVI OSTVARUJE UPRISUTNJUJE Vazmeno otajstvo Kristove MUKE SMRTI - USKRSNUA - PROSLAVE Nova liturgijska godina poinje 1. nedjeljom Doaa (nedjelja koja je najblia blagdanu sv. Andrije 30. 12.) A zavrava blagdanom Krista Kralja.: Ima tri velika ciklusa kruga 1. VAZMENI CIKLUS 2. BOINI CIKLUS 3. VRIJEME KROZ GODINU GRAANSKA GODINA je prijelaz iz jednu u drugu godinu. Ima: 365 dana 52 tjedna 12 mjeseci Zavrava 31. 12. blagdanom SILVESTAR, papa. Zapoinje 1. 01. blagdanom MARIJA BOGORODICA - to znai SRETNA NOVA GODINA? - to znai crvena slova i brojke u kalendaru? - to Isus kae u Mt 28,20? (pronai u NZ i upii) - Pripremi kartonie za uzvanike i na novogodinem ruku, a na svakom kartoniu napii po jednu od ovih elja: o MNOGO ZDRAVLJA! o PUNO SREE! o MIR TEBI! o SRETNA NOVA GODINA! - sastavi molitvu prije jela. Dodatne napomene: Svi ljudi na svijetu ne slave Novu godinu u isto vrijeme. Pola noi nije svugdje u isti as. Osim toga, neke vjerske zajednice (idovska, islam) slave Novu godinu po svojim posebnim kalendarima. Mnogi krani na Istoku, Srpska pravoslavna crkva i vei broj grkokatolikih upa crkveno slave Novu godinu kada na kalendar pokazuje 14. sijeanj, ali po njihovu starom kalendaru koji kasni za suncem oko trinaest dana, toga je dana njima tek 1. sijeanj. Molitva: Isuse, hvala ti za novu godinu! Hvala ti za blagdan! Hvala za dane veselja! Ti si sa mnom i s drugim ljudima svakog dana. Ti nam uvijek nosi mir. Kad sam s tobom, u mojem je srcu mir! Ti eli da budemo sretni. Ja elim ivjeti s tobom, A tobom e mi nova godina biti sretna. 81akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 27 Slave se otajstva Isusove: a) M __ __ __ b) S __ __ __ __ c) U __ __ __ __ __ __ __ __ d) U __ __ __ __ __ __ __ e) Darivanja D __ __ __ S __ __ __ __ __ __ JE _________________________________________________ TRAJE _________________________________________________ SLAVI SE ____________________________________________ JE _____________________________ TRAJE _____________________________ POINJE _____________________________ MOLI SE _____________________________ 82akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 28 C __ __ __ __ __ __ __ __ JE_________ V __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ to Isus ini? ________________________________ (DANI) to Petar ini? ________________________________ to Juda ini ________________________________ V __ __ __ __ __ P __ __ __ __ Isus prima __________________________________________________ Isus pada __________________________________________________ Isus susree __________________________________________________ Isusu pomau: a) _____________________________________________ b) _____________________________________________ c) _____________________________________________ V __ __ __ __ __ S __ __ __ __ __ Slavi se _____________________________________________ Donosimo _____________________________________________ Obnavljamo ________________________________________ Obuhvaa: a) ___________________________________ b) ___________________________________ Traje _____________________________________________ akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 29 Slavi se ________________________________________ U ovo vrijeme slavimo tri Gospodnja blagdana: - na blagdan Presvetoga Trojstva slavimo otajstvo Jednoga Boga u tre osobe; - na Tijelovo ili blagdan Presvetog Tijela i Krvi Kristove slavimo otajstvo Euharistije, - na blagdan Krista Kralja slavimo otajstvo kraljevske slube i kraljevskog Kristova dostojanstva. Treba razlikovati u liturgiji SVETKOVINE A u moralnoj teologiji razlikujemo: a) ZAPOVIJEDANE - SVI SVETI (1.11.) - BOI (25.12.) - TIJELOVO - VELIKA GOSPA (15. 8.) - ZATITNIK UPE b) NEZAPOVIJEDANEakovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 28 C __ __ __ __ __ __ __ __ JE_________ V __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ to Isus ini? ________________________________ (DANI) to Petar ini? ________________________________ to Juda ini ________________________________ V __ __ __ __ __ P __ __ __ __ Isus prima __________________________________________________ Isus pada __________________________________________________ Isus susree __________________________________________________ Isusu pomau: a) _____________________________________________ b) _____________________________________________ c) _____________________________________________ V __ __ __ __ __ S __ __ __ __ __ Slavi se _____________________________________________ Donosimo _____________________________________________ Obnavljamo ________________________________________ Obuhvaa: a) ___________________________________ b) ___________________________________ Traje _____________________________________________ 88akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 29 Slavi se ________________________________________ U ovo vrijeme slavimo tri Gospodnja blagdana: - na blagdan Presvetoga Trojstva slavimo otajstvo Jednoga Boga u tre osobe; - na Tijelovo ili blagdan Presvetog Tijela i Krvi Kristove slavimo otajstvo Euharistije, - na blagdan Krista Kralja slavimo otajstvo kraljevske slube i kraljevskog Kristova dostojanstva. Treba razlikovati u liturgiji SVETKOVINE A u moralnoj teologiji razlikujemo: a) ZAPOVIJEDANE - SVI SVETI (1.11.) - BOI (25.12.) - TIJELOVO - VELIKA GOSPA (15. 8.) - ZATITNIK UPE b) NEZAPOVIJEDANEakovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 29 Slavi se ________________________________________ U ovo vrijeme slavimo tri Gospodnja blagdana: - na blagdan Presvetoga Trojstva slavimo otajstvo Jednoga Boga u tre osobe; - na Tijelovo ili blagdan Presvetog Tijela i Krvi Kristove slavimo otajstvo Euharistije, - na blagdan Krista Kralja slavimo otajstvo kraljevske slube i kraljevskog Kristova dostojanstva. Treba razlikovati u liturgiji SVETKOVINE A u moralnoj teologiji razlikujemo: a) ZAPOVIJEDANE - SVI SVETI (1.11.) - BOI (25.12.) - TIJELOVO - VELIKA GOSPA (15. 8.) - ZATITNIK UPE b) NEZAPOVIJEDANEakovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 29 Slavi se ________________________________________ U ovo vrijeme slavimo tri Gospodnja blagdana: - na blagdan Presvetoga Trojstva slavimo otajstvo Jednoga Boga u tre osobe; - na Tijelovo ili blagdan Presvetog Tijela i Krvi Kristove slavimo otajstvo Euharistije, - na blagdan Krista Kralja slavimo otajstvo kraljevske slube i kraljevskog Kristova dostojanstva. Treba razlikovati u liturgiji SVETKOVINE A u moralnoj teologiji razlikujemo: a) ZAPOVIJEDANE - SVI SVETI (1.11.) - BOI (25.12.) - TIJELOVO - VELIKA GOSPA (15. 8.) - ZATITNIK UPE b) NEZAPOVIJEDANEUz nedjelje u liturgiji su na najviem stupnju SVETKOVINE S obzirom obvezatnost sudjelovanja vjernika razlikujemo:85akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 30 III. SAKRAMENTI (I. godina) 1.UVOD Sakramenti. Rije sakrament latinskog je porijekla, a znai ''sveta stvar'', ''sveta tajna'' (hrv. se prevodi s ''otajstvo'', ''sveto otajstvo''). U kranskom se jeziku tom rijeju najee oznauje sedam sakramenta Crkve: - krst (krtenje), - potvrda (krizma) - euharistija (misa, priest), - pomirenje (ispovijed, pokora) - bolesniko pomazanje, - sveti red - enidba. Crkva vjeruje da ovi sakramenti potjeu od Isusa Krista. U njima nas, po nekom vanjskom znaku, Bog dariva svojom posvetnom milou ili ''bogosinstvom''. U svakom je sakramentu osobito uoljiv vanjski znak povezan s rijeju. Tako je za krst znaajno polijevanje ili uronjavanje u vodu uz rijei: ''Ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.'' Vanjski se znak u teologiji zove ''tvar'' ili ''materija'', a rijei se zovu ''oblik'' ili ''formula''. Oboje je potrebno za sakrament. U euharistiji je npr. Tvar kruh i vino, a oblik su rijei: ''Ovo je tijelo moje'' i ''ovo je krv moja''. U potvrdi je tvar polaganje biskupovih ruku uz pomazanje krizmenim uljem, a oblik tvore rijei: ''Primi peat dara Duha Svetoga''. 2. CILJ - Upoznati znakove Boje prisutnosti. - Otkriti tajnu znakova i njihovu djelotvornost u ivotu vjernika. - Uoiti funkcionalnu snagu sakramenata u odreenim fazama ovjekova ivota. 3. Graa za jedan ili vie susreta a) Biblijski tekstovi Kol 1,26-29 b) Predloak za molitvu S NAMA BOG Gospodin Bog je s nama znajte to, narodi, i ostanite zapanjeni, jer je s nama Bog imajmo povjerenje u njega i on e biti nae posveenje, jer je s nama Bog. Imajmo povjerenje u njega i on e nam biti spasenje, jer je s nama Bog! 86akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 31 Narod koji u tami obitava svjetlost veliku vidje, jer je s nama Bog. Svi koji u tami i sjeni smrti ivite, nad vama svjetlost sja, jer je s nama Bog! Sin nam je dan, jer je s nama Bog. I njegova e vlast na ramenima njegovim biti, jer je s nama Bog. Ime mu je ''Savjetnik divni'' jer je s nama Bog! ISPOVIJEST VJERE vrsto vjerujem u Boga Oca, i Sina i Duha Svetoga. ivotom elim potvrditi svoj krsni savez s Bogom i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u Isusa Krista i vjernosti Katolikoj Crkvi. Svoju odluku polaem u Bezgreno Srce Presvete Bogorodice Marije. Najvjernija Odvjetnice na braniku stoj, uvaj nau svetu vjeru i hrvatski dom. Amen. (Pogledati u Prilogu 1.) (Ova Ispovijest vjere sastavljena je 1979. prigodom proslave Branimirova Jubileja kada se slavila 1100. obljetnica prvog meunarodnog priznanja Hrvatske od Pape Ivana VIII. 879. god. ovu ispovijest vjere hrvatski su biskupi preporuili hrvatskim vjernicima da je mole svakoga dana.) c) Razrada teme 8?akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 31 Igrom obnoviti znenje o liturgijskoj godini o LITURGIJSKOJ GODINI: - podjela u dvije skupine - etiri koverte u etiri liturgijske boje - izrezani kartonii s tekstom - staviti u odreenu kovertu ZNAENJE RIJEI Latinska rije ''sacramentum'' Prije svega je prijevod biblijsko grkog mysterion, to u novom zavjetu ne znai samo tajnu nego je treba razumjeti posebno kao nedokuivo spasenjsko djelo Boje u Kristu (usp. Ef1,9), poblie samog Krista, otajstvo nae vjere (1 Tim 3,16 ). Kasnije su kao mysteria (=sacramenta ) nazvani i Crkva i njezino uenje, njezino bogosluje, njezine molitve, blagoslovi i obredi. Tek u dvanaestom stoljeu razvija se danas uobiajeni pojam sakramenata.No, ono to nazivamo sakramentima, ivjelo je u Crkvi od njezinih poetaka. Bitna podjela Krst, potvrda i euharistija vrijede jo od starine kao sakramenti inicijacije, po kojima ovjek postaje kraninom, a dijelili su se nakon viegodinje priprave (katekumenat), ponajvie u vazmenoj noi. Sakrament pomirenja bio je izvorno kao daska spasa nakon brodoloma (tekog grijeha),te se dijelio rijetko, veinom samo jednom u ivotu. Bolesniko pomazanje trebalo bi u stanju teke i ozbiljne bolesti pruiti tjelesno-duevno pridignue. Sveti red je posveenje slubenika da se osigura spasenjsko djelo po navijetanju vjere (martyria), bogosluju (liturgia) i djelatnoj ljubavi (diakonia). enidba je utemeljenje obiteljskog svetita, da poslui izgradnji ''malih kunih crkava'' kako se nazivala obitelj. to se tie poretka po dostojanstvu, sakrament euharstije, kao spomen i uprisutnjenje vazmenog otajstva, predstavlja sredite i vrhunac sakramentalnog dogaanja, prema kojemu su ostali sakramenti vie ili manje usmjereni i iz kojega crpe snagu. Za tri sakramenta Crkva ui da primatelju utiskuju osobiti biljeg ''sakramentalni karakter'' (gr. rije karakter znai izvorno biljeg, ig, utisnut peat), koji je neizbrisiv te zabranjuje ponovno primanje tih sakramenta. Rije je o krstu, potvrdi i svetom redu. Sedam sakramenata tiu se svih razdoblja i vanih trenutaka ivota kranina: po njima vjerski ivot kranina se raa i raste, ozdravlja i prima poslanje. U tom pogledu postoji izvjesna slinost izmeu razvoja naravnog i razvoja duhovnog ivota. Mi ljudi svoju panju i ljubav izriemo na razliite naine: rijeima, sluanjem drugoga kad nam eli neto rei ili nas eli neto pitati, svojom prisutnou drugome kad poklanjamo neto od svog raspoloivog vremena, posebnim gestama (npr. Polaganjem ruke na nekoga kad mu i bez rijei 88akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 32 elimo rei da smo tu, da smo blizu kraj njega), darivanjem (npr. Poklanjanjem cvijea ili nekog drugog znaka panje, potovanja i ljubavi) .. Nae su RIJEI, GESTE I DRUGI ZNAKOVI panje i ljubavi zapravo VIDLJIVI ZNAKOVI NAEG UNUTARNJEG SUSRETA S DRUGIM I NAEG DARIVANJA DRUGOME. I BOG se s nama ljudima susree i dariva nam se preko vidljivih znakova. Isus Krist u kojem je Bog postao ovjekom svojim je rijeima, svojim gestama i svim svojim postupcima oitovao Boju spasiteljsku prisutnost i njegovu ljubav prema nama. To on ini i danas preko svoje Crkve preko zajednice svojih uenika u kojoj je on prisutan po svome Duhu. Vidljive znakove po kojima se na poseban nain susreemo s Bogom nazivamo SAKRAMENTIMA ''svetima tajnama''. (Sakrament je rije lat. podrijetla a znai ''sveta tajna'', ''sveta otajstvena'', ''tajanstvena stvarnost''). Isusa Krista moemo nazvati GLAVNIM I TEMELJNIM SAKRAMENTOM. Jer Isus Krist jest ivi znak Boje spasiteljske prisutnosti Bojeg susreta i Bojeg darivanja nama ljudima. CRKVU Isusovu zajednicu moemo takoer nazvati sakramentom (''svetom tajnom''). Jer Crkva je kao iva otajstvena stvarnost vidljivi znak susreta s Uskrslim Kristom. Pridruujui se Crkvi i sudjelujui u razliitim oblicima njezina ivota i djelovanja, mi se zapravo pridruujemo Isusu Kristu koji je, po svome Duhu, prisutan u svojoj Crkvi i sudjelujemo u njegovom ivotu i njegovu djelovanje. Za mnogostruko i neizrecivo bogato ostvarivanje i oitovanje svoje spasiteljske prisutnosti, svog susretanja i darivanja nama ljudima, Isus Krist je odabrao i svojoj Crkvi ostavio veoma jednostavne znakove (simbole) koji u naem ljudskom ivotu imaju duboko znaenje. Meu takve znakove, simbole spadaju npr. Voda, kruh, vino, ulje, polaganje ruku, zajedniko blagovanje, rijei pristanka, rijei kojima priznajemo svoje grijehe, rijei pratanje No, tim jednostavnim znakovima, uzetim iz naeg svagdanjeg ivota Isus Krist daje mnogo dublje i novo znaenje: oni postaju znakovi (simboli) stvaranja novog Bojega svijeta. Crkva kao velika otajstvena stvarnost, kao sakramenat, kao veliki vidljivi i ivi znak susreta s uskrslim Kristom vjerno i na stvaralaki nain uva i dalje prenosi vidljive znakove simbole susreta s Bogom koje joj je Isus Krist ostavio kao dragocjenu batinu. Ona ih je oblikovala u sedam posebnih sakramentalnih slavlja koje nazivamo SEDAM SAKRAMENATA CRKVE. U kranskoj zajednici slavimo i primamo ovih sedam sakramenata: 1. KRST ( KRTENJE) 2. POTVRDA (KRIZMA) 3. EUHARISTIJA (MISA, PRIEST) 4. POMIRENJE (POKORA, ISPOVIJED) 5. BOLESNIKO POMAZANJE 6. SVETI RED (primaju ga BISKUPI, SVEENICI I AKONI) 7. ENIDBA. 89akovaka i Srijemska biskupija PRIRUNIK ZA KATEHETE Biskupijsko katehetsko vijee LITURGIJSKA SKUPINA Povjerenstvo za upnu katehezu ____________________________________________________________________________________________________ 34 Sakramenat - otajstvo, sveti znak, posvetni cin, obred i s1.Vidljivi znak nevidljive milosti, ustanovljen od Krista. Kao sile koje izlaze iz uvijek zivog i ozivljujuceg Kristova tijela, i kao cini Duha Svetoga koji djeluje u njegovu tijelu, koje je Crkva, sakramenti su Bozja remek djela>> u novom i vjecnom savezu. Svrha je sakramenata posvecivanje Ijudi, izgradivanje Tijela Kristova i iskazivanje stovanja Bogu; a kao znakovi slue i za poucavanje. Vjeru ne samo da pretpostavljaju, nego je i rijecima i stvarima hrane, jacaju i izrazavaju. Crkva tvrdi da su sakramenti Novoga saveza vjernicima nuzni za spasenje. Sakramentalna milost>> jest milost Duha Svetoga darovana od Krista i vlastita svakom sakramentu. One koji ih primaju Duh ozdravlja i preobrazava suoblicujuci ih Sinn Bozjemu. Plod je sakramentalnog zivota to da Duh posinastva pobozanstvenjuje vjer-nike zivotno ih sjedin-jujuci s jedinim Sinom, Spasiteljem. Sakramenti su dje lotvomi znakovi milosti, ustanovljeni od Krista i povjereni Crkvi, kojima nam se podjeljuje bozanski zivot. Sakramenti donose plod u onih koji ih primaju s potrebnim raspolozenjem. Duh Sveti pripravlja za sakramente Bozjom rijecju i vjerom koja prihvaca rijec u dobro ra-spolozenim srcima. Milost uistinu dijele, ali njihovo obredno slavljenje vjernike najbolje sprema da to milost plodonosno prime, da Boga pravilno stuju i vrse ljubav. Stoga je od najvece koristi da vjernici razumiju sakramentalne znakove i da posve zdusno primaju to sakramente koji su ustanovljeni za odrzavanje krscanskog zivota. Oni dijele milosn> i sve sto pod miloscu po drazumijevamo. Dogada se to, kako je vec receno, u samom trenutku podijeljivanja i primanja bilo kojeg sakramenta. No to djelovanje nije magicno. Stoga je Crkva svaki sakramentalni cin vise ili manje okruzila obrednim slavljem. Ono, uza sve drugo sto tada pruza pojedincu i svoj zajednici, vjernike i najbolje sprema da to milost plo donosno prime>>. Iz toga slijedi da ce bilo koji sak ramenat u primatelju biti to djelotvorniji sto je bolje spremljen da shvati i obavi odredeni obred. Nije li u nedo-statku tog spremanja najcesci uzrok malih plodova i od onih sak-ramenata koji se cesto primaju? Uzalud je traziti i, ocekivati plodove bez zauzete i trajne vlastite suradnje. Plod se sakramen-talnog djelovanja poka-zuje na dvostrukom polju: vjernici od sakramenata primaju milost da Boga pravilno stuju i vrse jubavv. Papa Pijo XI. je rekao: u novom i vjecnom savezu. Svrha je sakramenata posvecivanje Ijudi, izgradivanje Tijela Kristova i iskazivanje stovanja Bogu; a kao znakovi slue i za poucavanje. Vjeru ne samo da pretpostavljaju, nego je i rijecima i stvarima hrane, jacaju i izrazavaju. Crkva tvrdi da su sakramenti Novoga saveza vjernicima nuzni za spasenje. Sakramentalna milost>> jest milost Duha Svetoga darovana od Krista i vlastita svakom sakramentu. One koji ih primaju Duh ozdravlja i preobrazava suoblicujuci ih Sinn Bozjemu. Plod je sakramentalnog zivota to da Duh posinastva pobozanstvenjuje vjer-nike zivotno ih sjedin-jujuci s jedinim Sinom, Spasiteljem. Sakramenti su dje lotvomi znakovi milosti, ustanovljeni od Krista i povjereni Crkvi, kojima nam se podjeljuje bozanski zivot. Sakramenti donose plod u onih koji ih primaju s potrebnim raspolozenjem. Duh Sveti pripravlja za sakramente Bozjom rijecju i vjerom koja prihvaca rijec u dobro ra-spolozenim srcima. Milost uistinu dijele, ali njihovo obredno slavljenje vjernike najbolje sprema da to milost plodonosno prime, da Boga pravilno stuju i vrse ljubav. Stoga je od najvece koristi da vjernici razumiju sakramentalne znakove i da posve zdusno primaju to sakramente koji su ustanovljeni za odrzavanje krscanskog zivota. Oni dijele milosn> i sve sto pod miloscu po drazumijevamo. Dogada se to, kako je vec receno, u samom trenutku podijeljivanja i primanja bilo kojeg sakramenta. No to djelovanje nije magicno. Stoga je Crkva svaki sakramentalni cin vise ili manje okruzila obrednim slavljem. Ono, uza sve drugo sto tada pruza pojedincu i svoj zajednici, vjernike i najbolje sprema da to milost plo donosno prime>>. Iz toga slijedi da ce bilo koji sak ramenat u primatelju biti to djelotvorniji sto je bolje spremljen da shvati i obavi odredeni obred. Nije li u nedo-statku tog spremanja najcesci uzrok malih plodova i od onih sak-ramenata koji se cesto primaju? Uzalud je traziti i, ocekivati plodove bez zauzete i trajne vlastite suradnje. Plod se sakramen-talnog djelovanja poka-zuje na dvostrukom polju: vjernici od sakramenata primaju milost da Boga pravilno stuju i vrse jubavv. Papa Pijo XI. je rekao: