SvjetionikLIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE, BAST – BAŠKA VODA

GODIŠTE X. BOŽIĆ. 2012. BROJ 1 (10)

PRILOZI ZA POTREBE CRKVE1. OBITELJ IVANE I VJEKE BAKOVIĆ 100 EURO

2. KATARINA GRANIĆ 500 KN3. ZORAN JAŽO 500 EURO

4. OBITELJ IVANE I BRANKA ŠUNJIĆ 1000 KN 5. LJILJA JURIĆ 50 EURO

SvjetionikLIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE

DJEVICE MARIJE BAST - BAŠKA VODAGODIŠTE X. BOŽIĆ. 2012. BROJ 1 (10)

Izdavač:Župni ured Baška Voda

21320 BAŠKA VODATEL. 021 620 353GSM: 098 537000

Glavni i odgovorni urednik: fra Petar Vrličak, župnik

Uredničko vijeće:fra Gabrijel Jurišić,

fra Stanko Milanović Litre,Matko Granić, Ante Jurišić,

Bosiljka Stančić, Smiljan Topić,Zdravka Mihaljević

Lektura: Bosiljka StančićGra� čki urednik: Neven Marin

LIST IZLAZI POVREMENO, DOPUŠTENJEM CRKVENIH I REDOVNIČKIH POGLAVARA

Tisak: DALMACIJAPAPIR - SPLITNaklada: 800 primjeraka

NARUDŽBE, SURADNJU I DOPRINOSE SLATI NA ADRESU:

SVJETIONIKLIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

BAST - BAŠKA VODA21320 BAŠKA VODA

LIST SE UZDRŽAVA DRAGOVOLJNIM PRILOZIMA VJERNIKA

DRAGI MOJI ŽUPLJANI! .................................................. 1ČEMU GODINA VJERE? ................................................. 2BOŽIĆ U GODINI VJERE .................................................. 6ANĐEOSKO POZDRAVLJENJE .................................... 9SVETI NIKOLA PUTNIK ................................................ 15ZBORNIK „KAČIĆ“ U RUKAMA PAPE BENEDIKTA XVI. ................................................... 19„BISERNA SV. MISA“ NAŠEGA FRA KARLA ......... 20NOVI ŽUPNIK U ŽUPI BAST-BAŠKA VODA .......... 22KRŠTENI ............................................................................ 23PRVOPRIČESNICI 2011. ................................................ 24PRVOPRIČESNICI 2012. ................................................ 25KRIZMANI 2011. ............................................................. 25SKLOPILI SU KATOLIČKI BRAK .................................. 26POŠLI PRED NAMA U VJEČNU DOMOVINU ......... 26ZBOR CRKVE SV. NIKOLE U TRODNEVNOM POSJETU SLAVONIJI ................. 28ZADAĆE KRŠĆANSKIH KUMOVA ............................ 31HODOČAŠĆE GOSPI SINJSKOJ ................................ 32RADOVI DJECE OSNOVNE ŠKOLE ........................... 34DOGAĐANJA U OŠ BARIŠE GRANIĆA MEŠTRA KROZ 2012. GODINU .................................................... 40VIJESTI IZ OPĆINE ........................................................ 45DVD BAŠKA VODA ......................................................... 47KLAPA BASCA .................................................................. 48VIJESTI IZ ŠPORTA ......................................................... 49NK URANIA – BAŠKA VODA ...................................... 50DA SE NE ZABORAVI ..................................................... 51

1

svjetionik

Dragi moji župljani!

˝Božić je radost koja se svakoga tiče, koja nikoga ne izostavlja, koja se svakom želi dopa-sti cijela. No tu se radost najdublje može isku-siti u zajedništvu. Sa svojima. Ali i ne samo sa svojima. Sa svakim koga nam život dovodi na naše putove. Božićna bi nas radost htjela učiniti uočljivima jedne drugima. Htjela bi nas jedne drugima primaknuti, međusobno nas povezati.

Za početak pođimo kroza svoje srce. Pre-poznajmo u njemu one koje smo zaboravili, one koje smo zanemarili. Sjetimo se onih ko-jima našu ljubav nitko ne može nadomjestiti. Darujmo im Božić. Neka nam bude dovoljno da im darujemo nešto. Darujmo im nekoga. Sebe. Svoju prisutnost. Svoje vrijeme i svoju ljubav. Učinimo li to, Božić će se u svoj ljepo-ti, i nama dogoditi.˝(Stjepan Lice)

Približava nam se Božićno vrijeme. To je vrijem radosti i darivanja. Sveti nas Pavao potiče na radost riječima: ˝Radujte se u Gos-podinu uvijek. Ponavljam: radujte se! Gospo-din je blizu!˝ (Fil 4,4) Ovo je vrijeme radosti kad se obitelji skupljaju u toplinu obiteljskog doma, zajedno se raduju i tako njihova ra-dost biva veća. To je vrijeme kad će obitelj za obiteljskim stolom zahvaliti Gospodinu na svemu što im je darovao. Mnogi će u ovom božićnom vremenu svoje najmilije iznenaditi poklonima te im i na taj način izraziti pažnju i ljubav.

Božićno je vrijeme po mnogo čemu po-sebno. Kao vjernici u njemu se ponajprije sjećamo Kristova utjelovljenja i rođenja u Betlehemu. Ne bi nam se smjelo dogoditi da kao vjernici blagdan radosti proslavimo kao oni koji ne vjeruju, a to nam se može dogoditi ukoliko se izgubimo u pretjeranom darivanju materijalnih poklona, nerazboritom trošenju i kupovini, a zaboravimo na ono bitno. Krist se rodio u siromašnoj štalici i time nas poziva na ono dublje, a što jedino vjernik može pre-poznati u ovom blagdanu. Blagdan Gospodi-

nova rođenja poziva nas na promjenu. Krist silazi k nama u liku djeteta da bi nas vratio na djetinjstvo duše naše i da bi nam pokazao da djeca koja iskreno prihvaćaju mogu ući u puninu njegove radosti. Ljubav Božja u liku djeteta, nježnosti i krhkosti dolazi ususret, ovdje i sada grije naš svagdan! Taj nas susret ne ostavlja istima. Potrebno je sagledati svoj život i u svjetlu Kristove riječi promijeniti ono što nije dobro. Kao što je Krist svojim ro-đenjem svijetu donio radost i mir, tako smo i mi pozvani da svojim životom drugima done-semo radost i mir. Ponajprije u svojim obite-ljima, susjedstvu, na radnom mjestu pa i šire. Dobro se sjetiti kako blažena Majka Terezija piše:˝Jeste li svjesni da u vašoj obitelji, u sredi-ni gdje živite, ima možda netko tko je vrlo osa-mljen, koji se osjeća nevoljnim ili ranjenim? Jeste li svjesni toga? Možda je ta osamljena ili ranjena osoba upravo vaš muž, žena ili vaše dijete, koje je usamljeno kod kuće, u istoj kući gdje i vi živite? Jeste li toga svjesni?˝

Kristovo rođenje dolazi nam upomoć, po-moć kako bi postali svjesni da možemo biti sretni jedino ako nam je srce puno ljubavi: za Boga, bližnje i nas same.

Čitav svemir, nebo i zemlja radovali su se utjelovljenju Onoga koji je od vječnosti; rado-vali su se dolasku Onoga koje je od vijeka, alfa i omega svijeta i svemira. Radovali su se zbog Njegova dara, koji je upravo On sam. Najbo-lji dar koji možemo pokloniti svojim bližnjima jesmo mi sami. Krist nas voli, ne zbog darova koje bismo mu mogli dati, već zbog nas sa-mih. Doći pred Gospodina, utjelovljenu Riječ, pokajati se i odlučiti promijeniti sebe jest ono na što nas poziva Utjelovljeni Krist. Tak ćemo tada kao vjernici proslaviti Božić u Kristovu duhu, a ne u duhu ovoga svijeta.

Obilje Božjeg blagoslova u ovom vremenu radosti, ljubavi i mira i zagovor Blažene Dje-vice Marije neka prati svakog od vas i vaše obitelji, žele vam vaši fra Petar, fra Stanko i č.s.Ankica

2

Papa Benedikt Xvi. proglasio je Godinu vjere koja je započela 12. listopada i koja će trajati do 24.

studenoga 2013. to je zapravo druga Godina vjere nakon one koju je g. 1967. proglasio papa Pavao vi. u prigodi 1900. obljetnice mučeničke smrti apo-stolskih prvaka Petra i Pavla. Početak Godine vjere poklapa se s 50. obljet-nicom početka Drugoga vatikanskog sabora i 20. obljetnicom objavljivanja katekizma katoličke Crkve. Za početak Godine vjere zasjedala je biskupska si-noda u Rimu, koja se pozabavila ozbilj-nim pitanjem o novoj evangelizaciji, o novom navještaju i prenošenju kršćan-ske vjere u krajevima gdje je kršćanstvo već stoljećima ukorijenjeno.

imajući sve to na umu, običan se kršćanin može zapitati čemu sva ta

užurbanost i zabrinutost u crkvenom vodstvu? ta svi smo mi kršćani, naši su stari vjerovali, istu smo vjeru primili na krštenju, a na vjeronauku i sakramen-talnoj pouci upoznali i produbli istine vjere. Čemu Godina vjere kad smo io-nako svi vjernici? U središtu svega cr-kvenog gibanja je vjera, kršćanska vjera u Boga oca koji nas je stvorio, krista koji nas je otkupio i Duha svetoga koji nam daje životnu snagu da se odupre-mo zlu i činimo dobro. Razmišljajući o smislu i značenju Godine vjere neki će, pa i dobronamjeran kršćanin, pomisliti da se sve to tiče onih koji su vjernici je-dino na papiru, a u crkvu zavire za Bo-žić. Godina vjere bila bi za godišnjake, a ne za nas praktične vjernike. no stvari s vjerom izgledaju drukčije negoli mi to mislimo.

Čemu Godina vjere?

3

svjetionik

U pobudnici “vrata vjere” kojom je najavio Godinu vjere, Papa objašnjava razlog i smisao toga pothvata. Prije sve-ga, potrebno je staviti u središte crkve-ne pozornosti ono što je osobito važno za današnjeg kršćanina, a to je susret s kristom. svaki vjernik trebao bi se u svom životu susresti s isusom kristom, živim i prisutnim u svojoj Riječi, u sa-krmentima, u euharistiji, u zajednici vjernika. snagom toga susreta svaki bi od nas trebao ponovno otkriti ljepotu svoje vjere. Papa je svjestan poteškoća s kojima se suočava današnji vjernik u sve jačem naletu sekulariziranog, nekr-šćanskog načina mišljenja i življenja. Ri-ječ je o krizi vjere koja zauzima sve više maha pa i meu onima koji se smatraju vjernicima. Danas se kršćani možda više zanimaju za društvene, kulturne i političke probleme, a pritom smatraju da je njihova vjera nešto što se samo po sebi razumije. ta je pretpostavka zapra-vo više negoli upitna, jer vjera pritom ne igra ulogu koju bi trebala imati. srž je problema Crkve i kršćana u europi kriza vjere. na nju treba tražiti i pronaći odgovor, treba je oživjeti s tim da po-stane duboko uvjerenje i životna snaga koja se crpe upravo po susretu s isusom kristom.

“Vrata vjere”Godina vjere poticaj je svakom od

nas da se zamisli nad činjenicom vjere i zapita se: kakava je moja vjera? U što ili u koga ja vjerujem? U koga ja stav-ljam svoje pouzdanje? tko mi i što mi u životu znači? vjera je Božji dar koji nam je stavljen u pamet i srce. našoj je slobodi ostavljena mogućnost da taj dar prihvati ili odbije. Za vjeru potreban je ljudski pristanak. Životne poteškoće, nepravda, teška bol i smrt drage osobe

mogu pokolebati vjeru. tada nastupa kriza vjere. vjera koja se jednom pri-mila ne smije se, poput kompjuterskog dokumenta, pospremiti i ostaviti na stranu, izvan života. kao i svakoj biljki i vjeri je potrebna njega, poticaj i pobuda da raste i razvija se u skladu s ljudskim rastom i razvojem.

Biti vjernik staza je kojom se putu-je, mnogo više negoli kuća u kojoj se stanuje. Biti kršćanin nije mirovanje ni posjedovanje, nego neprestani napor uma i srca prihvatiti Boga i povjerovati mu, pa i u teškim životnim prilikama. vjerovati u Boga nije nešto što se samo po sebi razumije. vjera u Boga je nepre-stano pitanje i traženje. vjerovati zanači staviti se u potragu za Bogom. vjera je poput ljubavi koja povezuje dvoje koji se vole. i njima su potrebni dokazi te ljubavi, jer nije dostatna samo izjava: “volim te”, nego je potrebno to životom i djelom pokazati i dokazati. vjera mi pomaže da mogu odgovoriti na pitanje: Što je zapravo razlog i cilj moga života? kako otkriti smisao vlastitoga življenja? smijem li se nadati nečemu nakon smr-ti?

Istina i ljepota vjereU ovoj Godini vjere pozvani smo se

zauzetije i odgovornije pozabaviti vje-rom kako bismo svoj pristanak na eva-nelje svjesnije i vjerodostojnije izrazili i posvjedočili u svagdanjem životu. to vrijedi u sadašnjem trenutku dubokih društvenih promjena koje proživljava-mo i kad nam se krive i nekršćanske vrijednosti prikazuju i nameću kao pra-ve i istinite.

sveti otac nas poziva da hrabro svjedočimo radost i ljepotu svoje vjere u isusa krista. ono što je lijepo izazi-va razmišljanje. Pred ljepotom ljudski

4

duh nalazi mir, utječe se ljepoti da bi pronašao isitnu o samom sebi i o svije-tu koji ga okružuje. A ta ljepota otkri-va se u nadi, da je Bog vjeran svojim obećanjima, da je Bog s nama i na našoj strani. kao kršćani, pozvani smo sva-kim danom otkrivati ljepotu naše vjere, upoznati je potpunije pomoću radosna susreta s Gospodinom i živjeti potpuno svoj kršćanski poziv.

i danas je potrebna životna zauze-tost da istina i ljepota vjere zasjaju u svakodnevici. vjera se ne treba podlo-žiti zahtjevima sadašnjosti, niti se veza-ti uz prošlost. U vjeri dolazi do izražaja vječna Božja prisutnost koja nadilazi prostor i vrijeme, a koju možemo samo u našoj današnjici, ovdje i sada, osjetiti i prihvatiti. Zbog toga je posebno važno naglasiti ono bitno: s uvjerenjem i zano-som navijestiti isusa krista muškarcima i ženama današnjeg vremena. Crkva nastoji da se drevna i uvijek nova vjera i danas može živjeti i da se, usred svijeta koji se mijenja, i dalje može vjerovati i živjeti po vjeri. i nama je potrebno po-svijestiti istinu i ljepotu svoje vjere, jer riječ je o svečanom trenutku za čitavu Crkvu da bi postala prava i istinita is-povijest zajedničke vjere. tako da vjera bude zasvjedočena osobno i zajednički, svjesno i slobodno, na izvanjski i unu-tarnji način. kao zajednica i pojedinci Crkva treba pruezeti potpunu svijest svoje vjere, treba je oživjeti, očistiti, utvrditi, ispovijedati. to je zapravo i cilj Godine vjere.

U proslavi Godine vjere nisu predvi-eni velezborovi naroda Božjega, svečani meunarodni skupovi, masovna hodo-čašća... Papa želi da Godinu vjere slavi-mo u svojoj župi, u obiteljskom domu, u tišini srca i svoje duše. Poruka je upu-ćena onima koji vjeruju i srcem prihva-

ćaju Radosnu vijest kao i onima koji su još uvijek u potrazi kako bi se zaputili prema onome koji se k nama zaputio da ga susretnemo i još bolje upoznamo.

Život po vjeriU Godini vjeri ne radi se samo o

50. obljetnici sabora, ni o 20. obljetnici objavljivanja katekizma. Riječ je o na-vještaju vjere, o tome da se osobna vjera osvježi i ojača, da postane djelotvorna i živahna, čista i svježa poput jutarnje rose. vjera je poput života koji raste i razvije se te poznaje svoj razvoj i zrenje. kršćanska vjera ne ograničuje ljudski život. vjera mi pomaže da provodim vjero-dostojan i častan život. ona je te-meljni stav kojim se suočavam sa stvar-nošću. vjera je nešto što me iz dubine bića potiče, što me izaziva i kaže mi što je moguće, dobro i korisno. vjera je pri-je svega povjerenje: povjeriti se živomu Bogu, na njega se oslonuti i svoj život urediti u odnosu prema Bogu i bližnje-mu.

jednako tako vjera je slobodan, osobni izbor. više se u Boga pouzdava-ti, negoli u moćnike ovoga svijeta. vjera mi pomaže mirnije živjeti, jer u konač-nici ne ovisi sve o meni. vjera mi otvara dalekosežan pogled, jer je vjerničko ob-zorje veće i šire od vlastitog vidokruga. ona mi omogućuje da ozbiljno prihva-tim osobe s kojima živim i da se za dru-ge zauzimam po uzoru na krista koji mi daje snagu i odvažnost da u tome ustrajem.

vjera mi pomaže da priznam svoje pogreške i propuste, da pokušam bolje i ispravnije živjeti. odgaja mi savjest i daje mi siguran smjer. Pomaže mi crpsti uvijek novu nadu, da smireno prihva-ćam životne poteškoće, jer znam komu sam povjerovao i u koga se pouzdajem.

5

svjetionik

vjera mi pomaže odreeno vrijeme po-svetiti molitvi i razmišljanju jer mi se po molitvi Bog približava i oslobađa me od stanovitih problema te mi čini život lak-šim i smišljenijim.

Tko vjeruje nije samvjera nije dana jednom zauvijek. tre-

ba je sve više živjeti i upoznavati, njego-vati i usvaršavati. Uza sve to, znaju na-stupiti dvojbe. Usprkos tomu što vjeru-jemo da je Bog s nama i za nas, on ipak ostaje otajstven, nevidljiv i nedokučiv. sav govor o Bogu samo je djelić njegove neizmjernosti. Za mnoge je Bog velika zagonetka. vjerovati i razmišljati o vjeri bez velikih pitanja gotovo je nemoguće, jer nema odogovora na sva pitanja. U vjeri ima poteškoća, a može nastupiti i kriza. to biva i onda kada djetinja vje-ra više nije kadra odgovoriti na životna pitanja mlada ili odrasla čovjeka. kriza nastupa i onda kad nastupe porazi i ra-zočaranja koji učine da se počne sum-njati u Božju ljubav ili pak da se vjera izgubi. Ako se kriza na vrijeme uoči, bit će se lakše oduprijeti i nju svladati. Ako je pak izbjegavam i samom sebi ne pri-znajem, bit će teže naći rješenje. Zbog toga se ne treba sramiti potražiti pomoć kod osoba u koje se ima povjerenje. ne smije se u krizi biti sam. U krzi se nala-zi i stanovita mogućnost da se sazrije u vjeri, da se vjera produbi i ojača.

tko vjeruje, nikad nije sam. Posto-ji otajstveno zajedništvo svih nas koji vjerujemo. svaki je od nas po krštenju pristupio u to zajedništvo koje zovemo Crkva. kao njezini članovi, sestre i bra-ća u kristu, obraćamo se Bogu riječima: “oče naš...” kad vjerujemo, nikad ni-smo sami. U zajedništvu smo s Bogom, koji nas poznaje već prije negoli smo se rodili, koji se brine za nas da nam ni

vlas s glave ne padne bez njegove volje. Bog nas poznaje, zove nas našim ime-nom. Prati nas u životu i u smrti. Ra-duje se susretu s nama. kad vjerujemo, nikad nismo sami jer smo u zajedništvu svetih, kojima pripadaju svi oni koji su kršteni. svi smo članovi općeg zajedniš-tva vjernika svih vrmena i krajeva.

Benedikt Xvi. upozorava da se u vremenu u kojemu je Bog mnogima po-stao nepoznat, a krist značajna osoba prošlosti, ne može ostvariti misionar-ski zanos bez obnove naše vjere i naše molitve. ne možemo dati pravi odgo-vor ako sami ne prihvatimo dar milosti. nećemo moći pridobiti ljude za evane-lje, ako mi sami ne budemo imali du-boko iskustvo s Bogom. Zbog taga nam je potrebno ponovno otkriti put vjere, da pokažemo sve jasnije radost i zanos susreta s isusom kristom. jer zakoračiti prag vjere znači zaputiti se putem koji traje cijeli jedan životni vijek. srcem se vjeruje, a ustima ispovijeda vjera. kao kršćani, trebamo dati razlog nade koja je u nama.

Godina vjere krasna je prigoda da istinski zaživimo i oživimo svoju, da nam vjera bude načelo koje protkaje sav život i oblikuje osobnost osobe zre-le u vjeri koja je susrela krista, temeljno uporište našega života. jer bitna je sa-stojnica kršćanstva vjera u Boga koji je ljubav, vjera u zajednički i osobni susret s kristom koji usmjeruje i vodi naš ži-vot.

Za Godinu vjere dobro se sjetiti na-dahnute riječi, koju ivan Mažuranić stavlja u usta starcu svećeniku:

“Vjeruj, sinko, u višnjega Oca,I njegova odvijeka Sina,I trećega milostiva Duha:Vjeru vjeruj, spasit će te vjera!”

Dinko Aračić

6

oduvijek je Božić za nas kršćane izuzetna svetkovina, blagdan koji dira strune srca, potiče

maštu, izaziva sjećanja davnih Božića. Božić je i dodir neba, susret s vječnim, predokus boljega svijeta. jer Božić nije samo jelo i odijelo, ni dar ni čestitka. Božić je radost duše i veselje srca pa i u moru poteškoća. Predah je to u sivilu svakdnevice, oaza mira i utjehe, želja za lijepim i dobrim, predokus vječnoga Božića.

sve to i još više Božić je blagdan vje-re. Bez vjere i uvjerenja da je Bog za nas i za naše spasenje postao čovjekom, ne može se iskreno ni potpuno slaviti Bo-žić. Zbog toga je dobro u Godini vjere potražiti duboki smisao Božića, nje-govu vjersku dimenziju. izvanjsko je slavlje lijepo i dobro. i njemu treba dati oduška. to pak slavljeničko i potro-šačko ne bi trebalo odvratiti našu po-zornost od onoga što je bitno i glavno, sveto i kršćansko. naša božićna radost neka bude istinska, a ne površna. Ra-dost zbog ljepote vjere, zbog spozanje da nas Bog ljubi i usrećuje svojim po-hodom.

otajstvo Božića tiče se naše vjere i našeg života po vjeri. i zbog toga je dobro i korisno upravo u Godini vjere promisliti i obnoviti vjersku bit toga slavlja, što je to Božić naše vjere? Što nam taj najdraži blagdan znači za našu vjeru i za naš život ovdje i sada? Božić-no bogoslužje pomaže nam da se pame-ću i srcem približimo velikoj tajni naše vjere utjelovljenju vječne Riječi. Božić nije samo obljetnica isusova rođenja, nego presudni događaj, koji prožimlje svu ljudsku povijest. sam Bog je došao boraviti u našoj sredini, „ušatorio se“ meu nama, postao jednim od nas.

ima mnogo putova kojima se može-mo približiti tajni Božića. sveto pismo pruža nam pregršt misli u kojima se zr-cali tajna božićnog događaja. Značenje Božića, njegova vjerska dimenzija, sa-držana je na neki način u Anelovim ri-ječima pastirima: „Danas nam se rodio

7

svjetionik

spasitelj“ (Lk 2,11). „Danas“, ta mala riječ, taj vremenski prilog ponavlja se često u bogoslužju božićnih dana. i to „danas“ odnosi se na događaj kristova rođenja i na spasenje koje donosi sa so-bom utjelovljenje sina Božjega. to je ono vječno „Božje danas“ koje na-dilazi granice vremena i prostora te postaje aktualno, sadašnje, pri-sutno. jer gdje god se ostvaruje spasenje, ono se događa u Bož-jem danas za nas ljude: Danas nam se rodio spasitelj, da-nas je dan spasenja. Učinci spasenjskog zahvata traju danima, godinama, stolje-ćima. kad bogoslužje tvr-di: spasitelj je „danas“ rođen, time želi kazati da taj dogoaj protka-je svu povijest, da je stvarnost koju i da-nas upravo po vjeri dotičemo i na kojoj po vjeri sudjelujemo.

nas vjernike slavlje Boži-ća utvruje u spoznaji i vjeri da je Bog stvar-no prisutan meu nama, ovdje i da-nas,

nazočan je svojim tijelom. iako je kod oca, ostaje i s nama. U Djetetu koje se rodilo u Betlehemu, Bog nam se pribli-žio, možemo ga prepoznati u ljudskom obličju, smijemo ga susresti, i to danas,

ovdje i sada, u vječnom Božjem „da-nas“ koje ne poznaje zalaza.

Danas nam se rodio spasitelj. naše spasenje se dogodilo u odreenom povijesnom trenutku

u događaju isusa iz nazareta, u onom što je činio i govorio,

u njegovoj smrti i uskrsnu-ću. isus je sin Božji, sam Bog. onaj Bog koji nam se objavio, koji nam je govorio, koji nam je po-kazao čudesne znakove

svoje ljubavi i odanosti. Bog koji je s ljudima sklo-pio savez, koji nas je vo-dio kroz svu povijest spa-senja. Bog koji je za nas

postao čovjekom i rodio se kao ljudsko dijete, uzeo

na nas prednosti i slabosti našega ti-

jela, postao je i ostao zauvijek

čovjekom, a da nije prestao biti

ono što je oduvi-jek bio - Bog. Po

isusovu ro-đenju ono

vječno

8

Božje ušlo je u granice vremena i pro-stora. isus nije došao samo za trenutak meu nas ljude, nije se na čas pojavio u ljudskom tijelu i nestao. Rođen kao čo-vjek, ostaje Bog i čovjek za sve vjeko-ve. Rodio se u tijelu i u tom rođenomu možemo ga prepozanti, možemo se s njime susresti. Božićna je poruka jasna i pomaže nam shvatiti Božji spasenjski zahvat, koji je uvijek aktualan, tiče se svakog čovjeka i svih ljudi.

U isusu koji se danas rodio pružena nam je mogućnost da ga sada i danas prepoznamo i prihvatimo poput betle-hemskih pastira. Danas se on želi roditi i u našem životu, želi obnoviti naš ži-vot, vjerom prosvijetliti, milošću pre-obraziti, darom svoje prisutnosti, sna-gom svoga rođenja.

sv. Leon veliki kliče: „Danas se rodio stvoritelj svijeta iz krila jedne Djevice. onaj koji je stvorio sve stvari postao je djetetom jedne žene koju je i sam stvo-rio. Danas se pojavio vječni Logos obu-čen u smrtno tijelo, i dok nije bio vidljiv nijednom ljudskom oku postao je vid-ljiv i opipljiv. Danas su pastiri doznali od anela da se rodio spasitelj u biti naše naravi.“

o Božiću slavimo ulazak Božji u našu ljudsku povijest koji je postao čovjekom da bi nas priveo k Bogu. to je zapravo početak ljudskog spasenja koje će u kristovu vazemnom otajstvu, u njegovoj muci, smrt i uskrsnuću do-živjeti svoju puninu. Božić je početak i uzrok spasenja, ali jednako tako i sama prisutnost spasenja. Bog postaje čovje-kom, rađa se kao malo dijete, uzima na se naše tijelo da bi pobijedio smrt i grijeh. o blagdanu Božića susrećemo Božju nježnost i njegovu ljubav koje se

saginju na našu ograničenost, našu sla-bost, naše grijehe. Bog se spustio sve do jasala betlehemske špilje koje pretka-zuju njegovo poniženje u času njegove muke. vrhunac povijesti ljubavi izmeu Boga i čovjeka prolazi preko betlehem-skih jasala i jeruzalemskoga groba (Be-nedikt Xvi.).

o Božiću smo pozvani živjeti radost Božića, taj čudesni događaj. sin Božji rađa se „danas“. Bog je blizu svakom od nas, želi nas susresti, privesti nas k sebi. on je pravo svjetlo koje raspršuje tmine koje nas okružuju i zamagljuju naš život. Proživljavajmo Božić razma-trajući put neizmjerne Božje ljubavi koji nas je privukao k sebi po tajni utjelov-ljenja svoga sina.

o Božiću puni smo radosti jer Bog nam je blizu i želi s nama podijeliti ži-votni put.

U Godini vjere pristupimo blagdanu Božića s vjerom, jer jedino njome može-mo otkriti pravi smisao toga blagdana. s vjerom možemo doživjeti punu ra-dost koju je Anđeo navijestio pastirima i koju su oni doživjeli kad su vidjeli Dijete položeno u jasle i u njemu pre-poznali Boga koji je postao čovjekom. s vjerom prepoznajemo da je to betle-hemsko Dijete - spasitelj svijeta i čovje-ka. U Godini vjere povjerujemo doista Božjem glasniku: „ne bojte se! evo, jav-ljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se rodio spasi-telj!“ to je razlog velike božićne radosti, navještaj mira i Božjeg čovjekoljublja svim ljudima dobre volje.

Mate Ardinić

9

svjetionik

Među marijanskim molitvama koje poznaje i moli većina katolika sigurno je i Anđeo Gospodnji ili, kako ga naš puk još naziva, Anđeosko pozdravljenje ili Pozdrav Gospi. to je klasična molitva koja se, uz Zdravomariju i krunicu, može ubrojiti meu najraširenije mari-janske molitve na kršćanskom Zapadu. Zapravo su to evanđeoske riječi (Lk 1, 26-38) koje molitelju predočuju otajstvo isusova utjelovljenja. jednostavnost te molitve doprinijela je njezinoj raspro-stranjenosti meu kršćanskim pukom.

Odjek otajstva UtjelovljenjaMolitva Anđeo Gospodnji sastoji se

od triju dijelova. U svom glavnom di-jelu prepričava sudbonosni susret neba i zemlje u osobama arkanela Gabrijela i nazaretske Djevice. U drugom dijelu, koji povezuje i prožimlje cijelokupnu molitvu, smještena je Zdravomarija. treći dio zapravo je molitveni zaziv u kojemu molimo za milost da nam otaj-stvo utjelovljenja postane spasonosna stvarnost u kojoj smo otkupljeni mu-kom, smrću i uskrsnućem isusovim.

Anđeo Gospodnji oblikovao se ni-zom stoljeća. najprije nastaje i širi se kao molitva o zalasku sunca, zatim za-hvaća maha i moli se u zoru i napokon kao podnevna molitva.

nad prizorom navještenja arkanela Gabrijela Mariji (Lk 1, 26-38) zaustav-

Anđeosko pozdravljenje

10

ljaju se brojni isusovi sljedbenici i o nje-mu razmatraju. taj događaj utječe na prve kršćanske zajednice i na njihovo shvaćanje i slavljenje otajstva utjelovlje-nja. U tom meditativnom produžetku velikoga spasenjskog događaja kao i u samom slavljenju otajstva utjelovljenja u kršćanskoj zajednici moramo tražiti korijene Anđeoskog pozdravljenja i nje-gove prve početke.

a) Večernje PozdravljenjePrve tragove Anđeoskog pozdrav-

ljenja susrećemo u 5. stoljeću. U smiraj dana na samostanima se oglašavalo zvono. označavalo je prestanak dnev-nog rada i ujedno pozivalo na molitvu. oglašavalo se u čast Majci isusovoj. na-stade tako običaj da o glasu zvona na završetku dnevnog rada vjernički puk izgovara tri Zdravomarije na spomen utjelovljenja Riječi Božje. Uz to valja povezati i zvuk gradskih zvona koja su u srednjem vijeku često podsjećala stanovništvo na otvaranje i zatvaranje gradskih vrata. Čini se da je papa Gr-gur iX. (†1249) potaknuo narod neka moli čim čuje zvuk gradskih zvona, pa u tome treba naći vezu izmeu zvonjenja i molitve. već g. 1239. ta je molitva po-praćena oprostima. njih su potvrivali i proširivali brojni Petrovi nasljednici.

Za boravka u svetoj Zemlji g. 1219/20., sv. Franje Asiškoga (†1226) dojmio se običaj pozivanja vjernika s minareta na molitvu. to ga je potaknulo da g. 1220. napiše svoj braći neka sva-ke večeri razglase po glasniku ili kojim drugim znakom ”da sav narod oda čast i hvalu Gospodinu Bogu...”. jedan od plodova toga poziva jest i početak mo-litve Anđeoskog pozdravljenja uvečer.

oko g. 1250. fra Benedikt sinigardi (†1282), iz družine sv. Franje Asiškoga,

u samostanu u Arezzu (italija) svake večeri nakon molitve Povečerja na znak zvona s braćom pjeva ili recitira antifo-nu koja je započinjala riječima Anđeo Gospodnji navijesti Mariji... već g. 1251. opći kapituli pojedinih redovničkih za-jednica odreivali su da se na završet-ku molitve Povečerja, nakon pjesme Zdravo karljice, na koljenima izrecitira Zdravomarija. ta se praksa brzo proši-rila meu franjevačkim zajednicama, a tu su molitvu počeli pratiti i glasom zvo-na. U početku možda i nije bilo osobite veze izmeu molitve Anđeo Gospodnji i glasa zvona koji je pozivao na ”zapreta-nje” vatre. Monastički je običaj zvonje-nja u sumrak i pozdrava Gospi nakon Povečerja, povezao na neki način mo-litvu Anđeoskog pozdrava s večernjim zvonjenjem. jer, meu benediktincima u Montecassinu nalazimo g. 1285. propis da se zvoni ”za Zdravomariju navečer i ujutro” u crkvama koje pripadaju nji-hovoj opatiji.

kapitul Manje braće g. 1263. u Pisi, kojemu je predsjedao sv. Bonaventura (†1274), propisuje franjevcima neka na glas zvona za molitvu Povečerja upute nekoliko puta pozdrav Gospi, a neka potiču i vjernike da u tom trenutku upute pozdrav Mariji tri puta, i to riječi-ma Zdravomarije. vjerovalo se, naime, da se navještenje zbilo u to doba dana. tu će praksu još žarče preporučiti g. 1269. kapitul u Asizu. kapitul u Padovi g. 1294. odreuje da se u svim samosta-nima kratko zazvoni tri puta navečer u čast Majci Božjoj, a sva braća na ko-ljenima neka mole tri puta Zdravoma-riju. taj se običaj ubrzo širi europskim kontinentom. U Ugarskoj susreće se već g. 1307. i u Rimu 1327. Papa ivan XXii. (†1334) hvali g. 1318. zvonjenje nave-čer u nekim francuskim krajevima kao

11

svjetionik

znak za prestanak dnevnog rada i udje-ljuje oprost onima koji bi na glas zvona u to doba na koljenima izmolili Zdra-vomariju. odobrava 7. svibnja 1327. taj običaj i uvodi ga u rimsku biskupiju. on nareuje da se navečer na zvuk zvo-na pozdravi Gospa s tri Zdravomarije.

Poseban oprost pospješuje veće šire-nje Anđeoskog pozdravljenja po svije-tu. Papin primjer slijede brojni biskupi, što je doprinijelo još većem širenju te molitve.

Čini se da nije bilo ustaljena pravi-la u koji sat navečer zvoniti. Zavisilo je to od prilika mjesta i vremena. Prema nekim vrelima, u engleskoj se u 16. st. zvonilo u 18 sati. U Parizu se polovi-com 15. st. redovito zvonilo u 21 sat.

b) Jutarnje PozdravljenjePo uzoru na Anđeosko pozdravlje-

nje navečer, uskoro se počelo uvoditi moljenje te molitve i ujutro, kad se u re-dovničkim zajednicama na zvuk zvona molio jedan dio časoslova. ne znamo gdje je i kada nastao taj običaj. Po nekim su se samostanima redovnici za jutarnje službene molitve na riječi ”sveta Marijo i svi sveci” prostirali po podu crkve. na tu ih je molitvu pozivalo zvono.

krajem 13. st. i jutarnjem se zvo-njenju pripisuje marijansko značenje, a i bogoslužje je, meu ostalim, potica-lo vjernike da Gospu na početku dana zazivaju kao ”Zvijezdu jutarnju”, kao ”zaručnica koja ustaje poput zore”. Po samostanima su se molile tri Zdravo-marije ne samo na kraju završnog časa nego i za prvi čas dnevnog časoslova. i za nj se zvonilo ujutro jednako kao i za večernje Pozdravljenje.

Prvi izvještaj o tome potječe iz 1317. Biskup iz Parme nalaže vjernicima da, na tri udarca zvonom, izmole tri očena-

ša i tri Zdravomarije u čast Gospinu za postignuće mira i blagostanja. još nema spomena o isusovu utjelovljenju. isti običaj počinje od g. 1322. u Španjolskoj, od g. 1399. u engleskoj. Civilne vlasti odreuju da nakon zvonjenja treba zapo-četi posao. tako i jutarnje Pozdravljenje ima slične početke kao i večernje.

Zvonjenje doprinosi da se jutarnje Pozdravljenje proširi nadaleko kao i ve-černje. Papa Bonifacije viii. (†1303) po-tiče svećenstvo u Bavarskoj neka izjutra zvone za Anđeosko pozdravljenje kao što to čine u Rimu i u još nekim kraje-vima. Širenju Pozdravljenja pogoduju i posebni oprosti koje su propisivale cr-kvene vlasti. tako g. 1390. papa Boni-facije iX. (†1404). to potpomaže da se sredinom 15. st. jutarnje Pozdravljenje već uvriježilo gotovo po čitavoj europi.

c) Podnevno PozdravljenjeAnđeosko pozdravljenje o podne

nastaje dosta kasnije.

12

U Češkoj i njemačkoj na početku 15. st. postoji običaj da se zvoni petkom u podne, i to s nakanom da se vjernici sjete muke i smrti kristove. stoga po-četke podnevnog Pozdravljenja treba tražiti vjerojatno u odredbi pape ka-lista iii. (†1458) g. 1456. da se zvoni svakog dana izmeu Devetoga časa i večernje, kad su vjernici pozvani da iz-mole tri očenaša i tri Zdravomarije za Božju pomoć kršćanima u obrani pred osmanlijskom opasnošću, koja je u ono doba nadirala prema zapadnoj europi. kršćanska vojska na čelu s jankom sibi-njaninom 19. srpnja 1456. oslobodila je Beograd od osmanlija. na taj spomen papa kalist iii. uveo je blagdan Preo-braženja i odredio da se svakog dana o podne oglase zvona. videći da se u Rimu pomalo gubi običaj podnevnog zvonjenja na Pozdravljenje, papa Alek-sandar vi. (†1503) obnavlja 25. ožujka 1500. tu odredbu. nju potvruje g. 1518. i papa Leon X.

Zavisno od mjesta, za molitvu An-đeo Gospodnji izgovarali su se različiti molitveni obrasci. sredinom 15. st. taj se običaj dosta proširio. Budući da pučan-stvo na području Francuske nije strepilo pred osmanlijskom najezdom, u njih se na podne zvonilo i molilo za mir. tako francuski kralj Luj Xi. (1461-1483) pro-pisuje g. 1472. da u podne zvoni i da se mole tri Zdravomarije za mir i jedinstvo kraljevstva. on sam na glas zvona pada na koljena i moli za mir. Papa siksto iv. (†1484) obdaruje g. 1476. molitelje pod-nevnog Pozdravljenja posebnim opro-stima. ono se tako širi početkom 16. st. italijom, a zatim ostalim zemljama, da bi se njemačkim područjem širilo tek u 17. stoljeću.

sljedbenici sv. ignacija Lojolskoga molitvi Anđeoskog pozdravljenja po-čeli su davati novo usmjerenje preko

pučkih pobožnosti. tako sinoda u Pra-gu, pod njihovim utjecajem, odreuje g. 1605. da se pri jutarnjem zvonjenju mo-litelji Anđeoskog pozdravljenja spomi-nju isusova uskrsnuća, kod podnevnog njegove patnje na križu i kod večernjeg njegova utjelovljenja.

Ritam posvete danaPrvotni oblik Anđeoskog pozdrav-

ljenja sastojao se od triju Zdravomarija. vjernički puk u 16. st. počinje pozdrav-ljati Gospu triput dnevno, spominju-ći se pri tom isusova utjelovljenja. U istom razdoblju umeću se izmeu triju Zdravomarija evanđeoske antifone koje sažimlju događaj navještenja isusova rođenja. Za to imamo prvu potvrdu u katekizmu tiskanu u Mlecima g. 1560. Papa Pio v. uvršćuje g. 1571. molitvu Pozdravljenja u današnjem obliku kao molitvu koja kršćanina prati ujutro, na podne i uvečer. Pri ustajanju ona pod-sjeća na uskrsnuće, u podne na isusov križni put i uvečer na njegovo utjelov-ljenje i tako daje smisao našem spase-nju. Umeće je prvi u Mali časoslov bl. Djevice Marije, još uvijek bez zaziva ”Moli za nas, sveta Bogorodice...” isti papa uvodi i zaziv s molitvom, čime je istaknuto da je Anđeoski pozdrav moli-tva kojom razmatramo otajstvo utjelov-ljenja, ali ga vežemo s njegovom smr-ću na križu i uskrsnućem kao glavnim istinama kršćanske vjere. tri slavaocu nakon molitve donosi prvi sv. Petar ka-nizije g. 1588. u svom Manuale Catho-licorum. tako Pozdravljenje poprima službeni značaj. to postaje još službeni-je odredbom klementa viii. (†1605) sa-kristanima da ”ujutro, na podne i uve-čer svakog dana daju znak za anđeoski pozdrav”, kako čitamo u Caeremoniale episcoporum iz g. 1600. na biskupij-

13

svjetionik

skim saborima (npr. u kölnu 1627) ure-đeno je da se večernjem Pozdravljenju doda poseban znak zvonom i molitva za pokojne.

na kraju 17. st. može se reći kako nema kršćanske obitelji koja na glas zvona ujutro, na podne i uvečer ne bi molila Anđeo Gospodnji. vjernike na to uopće nije trebalo poticati. svu tu praksu kao da svečano kruni g. 1724. papa Benedikt Xiii. (†1730). on po-tvruje i odobrava trostruko zvonjenje na Pozdravljenje i molitvu, prema on-dašnjem običaju: tri Zdravomarije, koje su bile povezane trima evaneđoskim antifonama, a slijedio ih je zaziv s od-govorom i zaključnom molitvom. Po-djeljuje oprost vjernicima koji Anđeo Gospodnji izmole na znak zvona i na koljenima. Potiče ih neka mole za mir i slogu meu kršćanskim vladarima, za osloboenje od krivovjerja i proslavu Cr-kve. Benedikt Xiv. (†1758) odreuje 20. travnja 1742. neka se Anđeo Gospodnji nedjeljom moli stojeći, počevši od subo-te navečer, a da se mjesto njega u uskr-

sno vrijeme moli antifona kraljice neba.Pape novijeg doba nastavljaju revno

promicati Anđeosko pozdravljenje. Pio vii. (†1823) obdaruje g. 1815. oprostima vjernike koji nadodaju tri slavaocu uju-tro, na podne i uvečer u znak zahvalno-sti za darove i povlastice kojima je pre-sv. trojstvo obdarilo bl. Djevicu, osobito za njezino uznesenje. Leon Xiii. (†1903) dopušta g. 1884. da oni koji ne znaju Anđeo Gospodnji mogu mjesto njega izmoliti pet Zdravomarija. slaveći g. 1933. jubilej 1900. obljetnice otkuplje-nja, Pio Xi. (†1939) obogaćuje Anđeosko pozdravljenje novim oprostima, slično kao što je već učinio prije njegov pret-hodnik, i preporučuje ga kao sredstvo koje će pripomoći jedinstvu kršćanskog puka.

nakon ii. svjetskog rata molitva Anđeoskog pozdravljenja doživljava ponovni zamah. Za Marijanske godi-ne 1954., za blagdan velike Gospe, Pio Xii. (†1958) predmoli u podne Anđeo Gospodnji s članovima katoličke akci-je, što izravno prenosi radio. Posjetitelje

14

i hodočasnike na trgu sv. Petra poziva na zajedničko podnevno Anđeosko po-zdravljenje s prozora svoje radne sobe. Apostolskim pismom Dum moerenti animo 29. lipnja 1956. potiče vjernike neka mole za slobodu Crkve. otvara-jući na valovima vatikanskog radija 11. veljače 1958. u podne slavlje 100. obljetnice lurdskih ukazanja molitvom Anđeoskog pozdravljenja, predlaže tu molitvu ponovno svim vjernicima. Pri-je apostolskog blagoslova nedjeljom i blagdanima, ivan XXiii. (†1963) uvodi Anđeo Gospodnji. Pape nakon njega prihvaćaju tu praksu i obogaćuju krat-kim podnevnim nagovorom i pozdra-vima. Pavao vi. (†1978) u apostolskoj pobudnici Štovanje Marije (1974) drži Anđeo Gospodnji pobožnom vježbom i preporučuje da se ”običaj njegova mo-

ljenja sačuva gdje i kada je to moguće” (br. 41). smatra da tu molitvu ne treba obnavljati i dopušta da se tradicionalna zaključna molitva ”Milost svoju” može zamijeniti Zbornom molitvom blagda-na Blagovijesti. ivan Pavao ii. prihvaća Anđeosko pozdravljanje kao podnev-nu molitvu svake nedjelje, a tako na-stavlja i Benedikt Xvi. Dok se Anđeo Gospodnji oblikovao, kršćani su vidjeli opasnost u islamu koji je nadirao, a 19. i 20. st. donosi nove neprijatelje: atei-zam, materijalizam, nekršćanske reli-gije i mnogo drugoga. Položaj kršćana jednako je težak i nekoć i danas. Anđe-osko pozdravljenje moglo bi opet dobiti posebno značenje, a zbog pogodna sa-držaja i kratkoće moglo bi i danas biti rado prihvaćeno kao molitva.

Petar Lubina

15

svjetionik

istok i Zapad, tj. cijeli kršćanski svi-jet, štuje sv. nikolu kao malokojega drugog sveca. Posebno ga štuju Rusi

i Grci kao svoga narodnog i državnog zaštitnika, a putnici i mornari kao i dje-vojke i djeca drže ga svijim osobitim miljenikom. o svetom nikoli su napi-sane brojne knjige, sagrađene velike cr-kve, izrađeno neizmjerno umjetničkih djela: slika, kipova, reljefa, mozaika i drugoga.

1. ŽIVOT

jedan od najstarijih životopisa sve-toga nikole potječe od nepoznatoga pisca iz iX. stoljeća, a prvi poznati pisac je Metodij, carigradski patrijarh, tako-đeriz iX. stoljeća. U X. st. Šimun Logot-hetos, poznatiji pod imenom Metap-hrastes, napisao je također na grčkom jeziku život sv. nikole, koji se je proširio po mogim zemljama.

U starijim životopisima ima dosta le-gendarnih elemenata, ali se ipak iz njih može jasno vidjeti tko je i što je bio sv. nikola. Rođen je u gradu Patari, u Ma-loj Aziji (današnja turska) od roditelja, koji su rano umrli, a njemu ostavili ve-liko bogastvo. kao mladić živio je disci-plinirnano i u sebi izgradio lik karakter-noga čovjeka i pravog kršćanina. Bio je čovjek molitve i iskrene ljubavi prema ljudima, posebno siromasima.

Dok je nikola bio na putovanja, u gradu Miri, u pokrajini Liciju, umre bi-skup, pa svećenstvo s narodom dogo-rovilo da treba izabrati njegova nasljed-nika. netko je predložio da svi nekoliko dana mole i poste, da bi ih dobri Bog

prosvijetlio i nadahnuo da nađu sveto-ga čovjeka za biskupa. Dogovorili su se da onoga čovjeka, koji u nedjelju ujutro prvi dođe u crkvu, izabrati za biskupa. nikola se je baš te noći vratio s puto-vanja i ne znajući ni za smrt biskupa ni za kakakv dogovor, u ranu zoru došao je u crkvu na sv. Misu. kad su ugledali nikolu, svi su - i narod i biskupi - bili sretni da su dobili dobroga i pravog bi-skupa. kao biskup grada Mire imao je puno više mogućnosti i revnosti da se posveti naviještanju evanđelja i misij-skom djelovanju među poganima.

Za progonstva cara Dioklecijana ni-kola je bio osuđen na robiju i prisilni rad. kad je uskoro car konstatin veliki dao slobodu kršćanskoj vjeri (a dotada je bilo deset velikih progonstava), sve je osuđene biskupe oslobodio robovanja. sazvan je 325. godine Prvi opći crkveni sabor u gradu niceji, nedaleko Carigra-da. na tom saboru sudjelovalo je 318 biskupa, a među njima je bio i biskup nikola iz grada Mire. kako je u ono doba stanovništvo uglavnom bilo ne-pismeno, knjige su bile prava rijetkost i vrlo skupe, a ni novina nije bilo, bisku-pi su složili “vjerovanje”, u kojemu su izražene osnovne istine kršćanske vjere, a tako je kratko, da ga svatko može lako naučiti napamet. i danas ga svi kršća-ni mole nedjeljom i blagdanom na sv. Misi. U obrani prava Crkve i vjernika nije se nikoga bojao, pa ni cara konstan-tina, komu se je u jednoj prigodi vrlo oštro usprotivio. Preminuo je u svomu biskupskom gradu Miri 350. godine i pokopan je uza svoju crkvu.

SVETI NIKOLA PUTNIK (Patara, oko 270. - Mira, 6. Xii. 343.

16

2. PRIJENOS TIJELAna grob sv. nikole hodočastili su

mnogi vjernici i molili se u svojim po-trebama. tako se je širilo njegovo štova-nje i na istoku i na Zapadu. Poslije više stoljeća, neki su mletački trgovci i vojni-ci svakako htjeli odnijeti tijelo sv. nikole iz grada Mire u svoj grad veneciju. Me-đutim, kako piše ivan Đakon, mornari iz talijanskoga grada Barija, koji su se vraćali iz Antiohije u siriji, došli su do luke Andriake, usidrili se pred lukom i poslali uhode u Miru da izvide kakva je situacija u gradu i bi li mogli ostvariti svoj plan, tj. odnijeti tijelo sv. nikole.

kad su se uhode vratile i izvijestile zapovjednika, on je odlučio da odmah pođe 47 dobro naoružanih morara i da donesu na brod tijelo sveca, koje su čuvala smo četiri pobožna redovni-ka. Mornari su brzo izvršili zapovijed i svečevo tijelo donijeli na brod, uvjereni da su obavili dobar i svet posao. na-kon duge plovidbe po sredozemnom moru, konačno doploviše u svoj grad Bari i njegovu luku. Bilo je to 9. svibnja 1087. godine. sav je narod bio na noga-ma. sveto su tijelo u procesiji prenijeli u katedralu i odmah ga stali štovati kao svoga zaštitnika. Ubrzo je sagrađena veličanstvena crkva u čast sv. nikole, a sam je papa Urban ii. posvetio tu bazi-liku 29. rujna 1089. godine i benediktin-skoga opata iliju posvetio za barskoga nadbiskupa. od toga vremena širi se po sredozemlju i svim europskim zemlja-ma štovanje sv. nikole, a odatle u novi svijet, tj. u jednu i drugu Ameriku i Au-straliju.

3. ŠTOVANJE I ZAŠTITAstari su pisci zapisali da je neki bo-

gataš nerazumno trošio svoje bogat-

stvo i na kraju spao na prosjački štap. U međuvremenu su njegove tri dobre i lijepe kćeri odrasle i dozrele za udaju. kako im otac nije mogao osigurati bo-gati miraz, razmišljao je da ih uputi na krivi put, a djevojke su bile tužne i ra-zočarane, jer su se bojale da se nikada ne će moći sretno udati. kad je nikola doznao za to, jedne je noći ubacio kroz prozor kesu s novcima, pa je siromaš-ni otac mogao osigurati najstarijoj kćeri bogati miraz (dotu) i ona se je uskoro sretno udala. tako je nikola učinio i drugi put, pa se je i druga sestra udala. ocu je bilo čudno da netko može daro-vati toliko novaca. stoga je odlučio sva-ke večeri biti budan, dobro se sakriti i čekati što će se dogoditi. i zbilja jedne noći, vrlo kasno, ugledao je svoga su-građanina nikolu kako se polako pri-bližava njegovoj kući. kad je nikola došao blizu kuće, nekoliko se je puta oprezno okrenuo oko sebe da vidi ima li tu ikoga. kad je bio siguran da nikoga nema, približio se kući, na prozorčiću ostavio novac i mirno se vratio svojoj kući. Bio je uvjeren da je učinio dobro djelo, a da ga nitko nije vidio.

siromašni i presretni otac odmah je htio potrčati za nikolom i lijepo mu zahvaliti. ipak se je suzdržao. Budan je čekao jutro i kad je svanulo, došao je do nikoline kuće, pokucao na vrata. nikola mu je otvorio, otac je klekao na zemlju i sa suznim očima stao mu za-hvaljivati što je svojim bogatim darovi-ma spasio njegove kćeri i omogućio im da se sretno udaju. nikola mu je rekao da za sve zahvali dobromu Bogu, ali da nikomu ne kazuje što se je dogodilo…

Za tu nikolinu velikodušnost i da-režljivost brzo se je doznalo. A kako je on i drugima pomagao, poslije njegove

17

svjetionik

smrti dobri su ljudi uveli lijepi običaj da uoči njegova blagdana dobra djeca do-bivaju darove, koje im šalje sv. nikola.

kako danas mladi ljudi sa sela idu u gradove na školovanje, tako je bilo i u doba sv. nikole. tako su tri mladića iz Male Azije htjela poći studirati u Atenu, grad znanja i mudrosti. kad su došli u Miru, htjeli su prenoćiti u nekoj gosti-onici. Gostioničar je bi pohlepan i smi-slio je strašni i đavolski plan. trojicu je mladića ubio, sasjekao na komade kao i svako drugo meso, „posolio“ ih, po-složio u bačvu i planirao nuditi gostima kao specijalitet.

sv. nikola je rano ujutro ustao i mo-lio. Dobri Bog mu je u viđenju objavio što se je te noći dogodilo u njegovu gradu. odmah se je neustrašivo uputio gostioničaru i žestoko ga napao, kako je mogao te noći učiniti tako veliki zločin:

ne samo da je ubio tri mladića, nego je htio ljudima ponuditi da jedu njihovo meso. Gostioničar je bio izbezumljen. Čudio se da nikola zna što se dogo-dilo i pokušao se braniti. nikola ga je ukorio, došao do bačve i znakom križa mladiće vratio u život. Gostioničar je priznao svoj veliki grijeh i pokajao se, a mladići su pošli u Atenu da bi studirali, kako su i planirali.

kršćani su od najranijih vremena željeli hodočastiiti u svetu Zemjju, da bi pohodili sv. mjesta, u kojima je isus rođen (Betlehem), odrastao (nazaret), umro i uskrsnuo (jeruzalem). Razlika je samo što je u staro doba bilo vrlo teško putovati, pa je putovanje dugo trajalo. Danas se iz europskih zemalja zrako-plovom za samo nekoliko sati može doći u Palestinu. kako je i nikola želio posjetiti sveta mjesta u Palestini, nakon

18

napornoga pješačenja, ukrcao se je s drugim putnicima na veliki brod. na-kon malo vremena nastala je velika olu-ja. kapetan i mornari su se trudili odr-žati ravnotežu, ali su valovi bacali lađu kao slamku. oluja je bila sve veća. sto-ga su svi mornari zajedno s putnicima pozvali nikolu da s njima moli Boga da se oluja stiša. nikola se usrdno molio, ustao i na pramcu broda znakokm križa zapovjedio moru i oluji da se smiri, kao što je učinio isus, kako izvješćuje evan-đelje (usp. Mt 8, 24-27). oluja je presta-la, vrijeme se smirilo, nastala prava bo-naca i brod je mirno nastavio plovidbu,

ta tri nikolina čuda, a i druga slična, raznijeli su slavu sv. nikole po svemu svijetu, pa su vjernici u njemu prepo-znali svoga prijatelja i zaštitnika u svim poteškoćama. Čudo s olujom na moru potaklo je mornare i putnike da sv. ni-

kolu štujuj kao svoga zaštitnika. stoga na svoje brodove stavljaju njegove sli-ke, a njegovim crkvama daruju slike svojih brodova kako ih iz oluje spašava. svačano se blagoslivaju novi brodovi, a iskusni mornanri, „stari morski vuko-vi“, rado hodočaste u njegove crkve i svetišta, primaju sv. sakramente i ostav-ljaju zavjetne darove. Čudo s tri uskrsla studenta nadahnulo je studente i sve učenike da izaberu sv. nikolu za svoga pomoćnika. A darovi koje je dao onim djevojkama da se sretno udaju, bilo je prigoda da djevojke štuju i mole sv. ni-kolu za sretnu udaju, a svima pružilo prigodu da sv. nikola u noći pred svoj blagdan (između 5. i 6. prosinca) dobroj djeci donosi lijepe darove. Za njegov blagdan priređuju se slavlja sv. niko-le ili “nikolinje”, a sniježne pahuljice stvaraju jedinstveno predbožićno ras-

19

svjetionik

položenje. Popularnost sv. nikole svje-doče riječi što ih majke u veneciji govo-re svojoj djeci: “Ma, nemam bačvu sv. nikole!” (razumije se, punu slatkiša).

U Francuskoj i njemačkoj ima preko 2.000 crkava posvećenih sv. nikoli, u Danskoj oko 100, a na malom islandu oko 40. na našoj jadranskoj obali ima ih vrlo mnogo, a u čitavoj Hrvatskoj preko 120. Blizu sumartina na Braču i u kra-ljevskom gradu ninu nalaze se starohr-vatske crkvice sv. nikole (iX. stoljeće). U Gornjim Brelima nedavno je obnov-ljena crkva sv. nikole, sagrađena u Xv. stoljeću. spominjemo još neke: Bajagić, Cavtat, Čakovec, Čilipi, Hrvatska ko-stajnica, jasenovac, jastrebarsko, kaštel stari, komiža, koručula, kostajnica, kraljevica, krapina, krašić, Mali Lošinj, Rijeka, Pleternica,trogir, Udbina, va-raždin i drugi.

kako je njegov blagdan u došašću ili adventu, tj. u neposrednoj pripravi za Božić, blagdan Božje ljubavi prema čo-vjeku, to potiče sve ljude da imaju smi-sla i ljubavi prema siromasima, potreb-nima i bolesnicima. to je uvijek aktual-na stara kršćanska tema, koja je kršćane poticala na kršćanski karitas. U novije se vrijeme nudi kao “opcija za siroma-he”, tj. spremnost u svakomu siromahu vidjeti samoga Gospodina isusa.

Imendan: nikola (grčki: pobjednik naroda), niko, nikica, nikolica, nikole-tina, nikikša, nikša, nino, kićo, Mika, Mikan, Miki, Miko, Mikula, Mikota.

Zaštitnik: djece, učenika, studenata, djevojaka, mornara, putnika, ribara, odvjetnika, ljekarnika i hodočasnika.

Fra Gabrijel Jurišić

Franjevačka provincija Presvetoga otkupitelja od 1967. godine iz-daje znanstveni zbornik „Kačić“.

Posljednji svezak (2011. br. 43) ima 1280 stranica. U njemu surađuje preko 70 su-radnika iz 17 država, članci su objavlje-ni na 7 jezika, a priloženo je i nekoliko stotina fotografija. Zbornik je posvećen akademiku dr. emiliju Marinu u pri-godi 60. rođendana. Budući da je slav-ljenik poznati svjetski arheolog, znan-stvenik i pisac, njegovi kolege i prijatelji pišu o arheologiji, epigrafiji, povijesti, raznim granama umjetnosti, filozofiji, sociologiji, teologiji, hagiografiji i dru-

ZBORNIK „KAČIĆ“ U RUKAMA PAPE BENEDIKTA XVI.

gim humanističkim znanositima. Zbor-nik je svakako ozbiljan doprinos znano-sti u svjetskim razmjerima.

Prezentiran je u veljači ove godine u Palači Francuske akademije u Pari-zu, jer je e. Marin član Akademije, ta-kođer u rujnu na manifestaciji „knji-ga Mediterana“ u splitu i u listopadu u svečanoj Dvorni Braće Hrvatskoga Zmaja na kamenitim vratima u Zagre-bu. na svim prezentacijama nastupili su domaći i strani ugledni akademici i sveučilišni prefesori. Posebno je bilo svečano u Rimu u Papinskomu hrvat-skom zavodu sv. jeronima. na prezen-

20

taciji je govorio kardinal Rafael Farina, ravnatelj vatikanske biblioteke i arhiva, po jedan francuski i talijanski arheolog i rektor Zavoda msgr. dr. jure Bogdan. Uz još dvojicu kardinala, bili su nazočni ugledni akademici, veleposlanici, sveu-čilišni profesori i brojni Hrvati koji žive u Rimu.

vrhunac slavlja bio je u Rimu pred Božić prošle godine na audijenciji u vatikanu, u „Dvorani Pavla vi.“ Papi Benediktu Xvi. predali su Zbornik fra Željko tolić, provincijal, i fra Gabrijel jurišić, urednik, zajedno s emilijom Marinom. Papa je primio Zbornik, malo ga pregledao, zahvalio, pozdravio se i svima darovao po krunicu.

Dakle, poglavar katoličke Crkve i prvi građanin svijeta uzeo je u svoje ruke naš Zbornik „kačić“. Bogu dobro-mu hvala za taj susret i čast!

Uredništvo

„BISERNA SV. MISA“ NAŠEGA FRA KARLA

kad se je raspala kraljevina jugo-slavija i stvorena nezavisna Dr-žava Hrvatska i dok je u gotovo

cijeloj europi bjesnio Drugi svjetski rat, u Baškoj vodi, 19. srpnja 1942. godine, u obitelji ivana Zane jurišića slavila su se “tri pira“, kako su mještani govorili. Fra karlo je slavio svoju Mladu Misu, blagoslovio vjenčanje svoje sestre kati-ce i njezina tome te podijelio Prvu sv. Pričest svomu najmlađem bratu Hrva-tinu. kad su partizani 1943. god. ubili fra Petra Pavišu, župnika Baške vode,

21

svjetionik

fra karlo je imenovan župnikom mjesto njega.

ove godine nakon sedam desetlje-ća svećeničkoga života, u nedjelju (22. vii. 2012.) nekadašnji mladomisnik proslavio je u istoj crkvi sv. nikole Put-nika svoju „Bisernu sv. Misu.“ slavilo je s njim više svećenika, a među njima i fra joško kodžoman, provincijal. Fra Gabrijel je na početku slavlja ukratko iznio nekoliko podataka o fra karlovu životu i o jubileju koji su u starija vre-mena rijetki svećenici doživjeli - 70. obljetnicu misništva. Fra stanko Radić je održao prigodnu propovijed, a na kraju je o. Povincijal uime cijele Franjevačke provincije čestitao slavljeniku veliki ju-bilej i zaželio da Baška voda i ubuduće bude rasadište duhovnih zvanja. slavlje je uzveličao Mješoviti župski zbor, a na

kraju su dva fra karlova nećaka na izla-zu iz crkve dijelili vjernicima prigodne spomen-sličice. slavlje je nastavljeno za obiteljskim stolom.

Fra karo je u prvim godinama sveće-ničkoga života bio župnik u više župa, gvardijan u Zaostrogu i tajnik Provin-cije. Gotovo je cijeli život proveo kao profesor crkvene povijesti na Franje-vačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj. na njegovu je molbu 1954. godine ivan Meštrović darovao spomenik fra An-driji kačiću Miošiću, koji je postavljen ispred župske crkve u Bristu, rodnom mjestu fra Andrije. jubilarac je objavio više knjiga, znanstvenih i popularnih članaka te sudjelovao na brojnim znan-stvenim skupovima. no, kao svećenik, propovjednik i ispovjednik nikada nije zanemario svoga osnovnog djelovanja.

Uredništvo

22

nadbiskup splitsko-makarski mons. dr. Marin Barišić imenovao je fra Petra vr-ljička na prijedlog Franjevačke provincije Presvetog otkupitelja za župnika župe Uznesenja BDM Bast-Baška voda. Fra Petar je rođen u krivodolu 10. 03.1960. gdje je završio osnovnu školu. U sinju završava Franjevačku klasičnu gimnaziju, a na-kon toga provodi godinu novicijata na Gospinu otočiću visovcu. Zatim je trinaest mjeseci i deset dana na odsluženju vojnog roka u Postojni. Četiri godine filozof-sko-teološkog studija pohađa u Makarskoj, a petu godinu pohađa na katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu gdje i diplomira teologiju. Šestu pastoralnu go-dinu pohađa u Makarskoj s praktikumom u imotskom. Za svećenika je zaređen 28.06.1987. u crkvi Gospe od Zdravlja u splitu.Četiri je godine župni pomoćnik u župi sv.ilije u Metkviću, dvije godine odgojitelj u franjevačkom sjemeništu u sinju, godinu dana župnik za prognane vrličane, devet godina župnik u Runovićima, devet godina župnik vrgorca i dvije godine dekan Biokovskog dekanata, a 8. ko-lovoza 2012. u službu župnika Basta-Baške vode uvode ga makarski dekan don Pavao Banić i makarski gvardijan fra Ante Čovo.

Novi župnik u župi Bast-Baška Voda

23

svjetionik

KRŠTENI

1. Renata topić (Milan i sloboda), 23. 12. 2010.2. Roko Lončar (Ante i ivana), 26. 12. 2010.3. iris Radić (nikola i ivana), 02. 01. 2011.4. Ana Šošić (Denis i ivana), 20. 02. 2011.5. Petar Granić (nikola i Meri), 26. 02. 2011.6. Frane Andrijašević (velimir i silvana), 01. 05. 2011.7. ena Matić (Željko i snježana), 08. 05. 2011.8. nikola Radojković (Goran i Lidija)

08. 05. 2011.9. Mario Buljubašić (Damir i Marijana), 15. 05. 2011.10. Mario Cvitanović (ivan i Antonija),15. 05. 2011.11. Petra vidak Buljan (Mario i Mandina), 21. 05. 2011.12. Lara topić (Mario i Ana), 22. 05. 2011.13. Petra kiković (Pero i Dragana), 29. 05. 2011.14. nino sikavica (Mario i nikolina), o4. o6. 2011.15. tomislav Franić (josip i

Miladinka),19. 06. 211.16. Maksim tonći Franić (toni i natalija)17. nikola katičić (Marin i Anneli), 16. 08. 2011.18. sara Divić (nikša i Mirna), o4. 09. 2011.19. ivan Arapović (ivan i ivanka), 09. 10. 2011.20. eva Lozić (Damir i Adrijana), 23. 10. 2011.21. Marin Perović

(Marko i sanja), 30. 10. 2011.22. Anton Petar iljukić (Davor i Žana), 30. 10. 2011.23. Gea Mijačika (Šimun i Monika), 06. 11. 2011.24. Maria Šarić (Antiša i Barbara), 06. 11. 2011.25. vladimir Bošnjak (David i emilija),

13. 11. 2011.26. vito Medvešek (viliam i Marija), 27. 11. 2011.27. Antonio Leko (Dalibor i

nikolina),27. 11. 2011.28. nikola staničić (Branko i ivana), 15. 01.2012.29. tomislav Lozić (jozo i Mirjana), 05. 02. 2012.30. Mihael topić (Marino i Ana), 14. 04. 2012.31. Miše svalina (Dragan i Danijela), 15. 04. 2012.32. Lucija sikavica (ksenio i ines), 13. 05. 2012.33. Luciana Bradarić Šljujo (Miljenko i nada), 13. 05. 2012.34. Lovre topić (jure i Ruža), 20. 05. 2012.35. nina Carević (stipe i sanja), 27. 05. 2012.36. Marko erstić (ivan i ivana), 03. 06. 2012.37. ilija vuković (josip i jelena), 07. 06. 2012.38. Danijel Božić (Gordan i Paula), 05. 08. 2012.39. Filip vidulin (teo i Lea), 23. 09. 2012.40. Marko Andrijašević (Marin i vedrana), 30. 09. 2012.41. Patrik ivan Ribarević (Dražan i nataša),30. 09. 2012.42. Mate Gabrijel Granić (Lovre i Marija), 07. 10. 2012.43. nicholas kapor

24

(Željko i Franka), 14. 10. 2012.44. Andreo Matijašević (karlo i Aldijana),14. 10. 2012.45. Antonia Franić (tonći i natalia),14. 10. 2012.46. Hana emilija odvarka (omer i Ana Marije), 26. 10. 2012.

PRVOPRIČESNICI 2011.

1. jelena Granić (ivan i natalija)2. karla ivandić (nikša i vedrana)3. Ria ivandić (valentino i Žana)4. karla Radojković (Dražen i kristina)5. Ante Roso (vedran i katarina)6. Lucija Andrijašević (Mario i silvija)7. Dino Beroš (josip i Marija)8. Paula Braovac (Zdravko i nediljka)9. Ante Crnogorac (Zoran i kaja)10. Bepo Cvitanović (vicenco i silvana)11. Andrej Dedić (ivica i Ana)12. Duje Dragun (Zlatko i sandra)13. josipa erstić (Ante i silvana)14. karla erstić (Ante i silvana)15. Marin eterović (Mario i Andrea)16. nediljko Grani (Matko i Paula)17. Petar Granić (nikola i Meri)

18. Matej Grepo (jure i tatjana)19. Dorijen Hrastović (Martin i Aurelija)20. Marija jakir (Zoran i Ružica)21. Luka jozipović (Matijas i Martina)22. nikola jukić (nenad i Maria)23. Laura kapor (Željko i Franka)24. Luka kojadinović (Milan i Marina)25. karlo Leko (Zdenko i ivanka)26. Laura Matić (Željko i snježana)27. nina Matijašević (igor i nada)28. iva Matković (jakov i kristina)29. stipe novak (Donald i ivana)30. Antonio Ribarević (Robert i Marija)31. josip Ribarević (Roko i Brigitte Maria)32. tea staničić (Mate i Andriana)33. Dominik Šarić (josip i irma)34. josip Šarić (Antiša i Barbara)35. Petra Šimović (Marijan i sanela)36. Luka Ursić (igor i ivana)37. Anđela Granić (ivo i natalija)38. karla ivandić (nikša i vedrana)39. Ria ivandić (valentino i Žana)40. karla Radojković (Dražen i kristina)41. Ante Roso (vedran i katarina)

25

svjetionik

PRVOPRIČESNICI 2012.

1. Mija Matea Bajić (Rajko i ivana)2. Magdalena Dujmović (nikola i

Darija)3. Antonio jakir (Zoran i Ružica)4. Lana jakir (jakiša i Linda)5. Roko jažo (Zoran i tereza)6. josip jezidžić (Goran i ivanka)7. Martin josipović (Damir i Renata)8. Dominik kajtazi (seba i Belinda)9. Martina kajtazi (Palj i irena)10. valentina Marija komparić (josip i Danijela)11. Mario Lončar (nikša i sandra)12. Luka Lozić (Željko i josipa)13. Luka Medvešek (viliam i Marija)14. karlo Perović (Marko i sanja)15. Andrea Pervan Roščić (Goran i Zorica)16. valentina Radić Štimac (josip i Danijela)17. nedo Ribarević (Goran i Anita)18. Mira Daria staničić (joze i suzana)19. stefani stojak (Luka i Željka)20. Maja stojčevski (Marijan i jadranka)21. Marko Zelić (neden i Branka)22. Duje Andrijašević (velimir i silvana)23. Marta Beroš (Ante i Marijana)24. Mladen Beroš (Roko i nada)25. Doris ivandić (Mate i vesna)26. toni Padovan (Zoran i Marija)

KRIZMANI 2011.

1. tea Baković2. Mare Beroš3. Lea Beroš4. Antonia Cvitanović5. Doris Beroš6. Matija Birčić 7. Milka Divić8. Marko Duvnjak

9. David Čović10. Ante Čović11. tihomić eterović sorić12. josipa Garmaz13. jakov Granić14. suzana ivandić15. toni ivandić16. Roko ivandić17. Danijela jakir18. nikolina jakir19. Antonio jurišić20. Dajana jurčević21. Antonio jurišić22. Danijel jovanović23. Miljenko jurišić 24. Marija jurišić25. karlo kasupović26. karolina kasupović27. karlo kelvišev28. Manuela križanović29. Božo Ledić30. stjepan Lozić31. Ljubomir Lozić32. ivan Lukač

26

33. vanja Marović34. ivan Matković35. Antonio Mihaljević36. Luka Milinković37. tomislav Perković38. Marko Ribarević39. Marijana Roščić40. Petra staničić41. Dario Šuta42. ivo tomaš43. joze topić44. Dora topić45. Mia topić46. Dina topić47. Andrea topić48. josipa topić49. katarina topić50. jelana topić

SKLOPILI SU KATOLIČKI BRAK

1. David Raphael Bošnjak i emilija jurišić – 05. 03. 2011.

2. Šimun Mijčika i Monika Miloš – 12. 03. 2011.3. Dalibor Leko i nikolina Pivac – 30. 04. 2011.4. ivan erstić i ivana Pavlović – 30. 04. 2011.5. josip Bašić i kristina Matijašević – 30. 04. 2011.6. Miodrag Perović i Matilda Granić – 04. 06. 2011.7. Bogdan Utrobičić i Ana josipović – 17. 09. 2011.8. Frane Radić i Andrea Menjak – 22. 10. 2011.9. teo vidulin i Lea Raos – 24. 09. 2011.10. Darko Miličević i Božena Ribarević

– 29, 10. 2011.11. Božo Škarica i Marijana Radić – 05. 11. 2011.12. Milan Đapić i Anđelina jurčević – 19. 11. 2011.13. josip Šalinović i Ana Grgić – 08. 09. 2012.14. nikša jurišić i sanja Prgomet – 03. 11. 2012.15. Zvonko jurišić i ivana Ljubičić – 03. 11. 2012.

POŠLI PRED NMA U VJEČNU DOMOVINU

1. Ante tonći Cvitanović, *21. 09. 1936.- +27. 11. 2010.2. ivan Babić, *04. 06. 1939.- +28. 11. 2010.3. Antica Milinković, *15. 05. 1927.- +15. 12. 2010.4. Šimun topić, *1934.- +29. 12. 2010.5. Marijo Bilić, *03. 02. 1929.- +03. 01. 2011.6. Boris staničić, *02. 12. 1945.- +14. 01. 2011.

27

svjetionik

7. Roko Ribarević, *14. 02. 1973.- +22. 01. 2011.8. Anka Granić, *02. 08. 1926.- +22. 02. 2011.9. Marija Busse Cvitanović, *15.10. 1937.- +12. 03. 2011.10. klementina Radić, *22. 11. 1912.- +19. 04. 2011.11. Bosiljka Ursić, *20. 04. 1940.- +24. 04. 2011.12. Grgo topić, *29. 09. 1929.- +05. 05. 2011.13. Bojana Raguž, *18. 11. 1924.- +04. 06. 2011.14. savjeta nenadić, *22. 01. 1935.- +12. 06. 2011.15. tonka Radić, *03. 07. 1932.- +06. 06. 2011.16. sančica neveščnin, *15. 04. 1965.- +09. 06. 2011.17. Ljubica staničić, *03. 03. 1927.- +22. 06. 2011.18. Anđelka Bilić, *21. 11. 1929.- +25. 07. 2011.19. Goran staničić, *31. 08. 1952.- +24. 07. 2011.20. Ljubica staničić, *30. 05. 1937.- +24. 07. 2011.21. Marica staničić, *15. 11. 1937.- +21. 07. 2011.22. ivka Radić, *01. 05. 1918.- +12. 08. 2011.23. Rina Pavoković, *14. 01. 1931.- +16. 08. 2011.24. Damir topić, *29. 07. 1955.- +24. 09. 2011.25. Marija Cvitanović, *12. 12. 1921.- +16. 10. 2011.26. Anka Šošić, *22. 12. 1948.- +16. 10. 2011.27. Matija jakir, *17. 11. 1929.- +25. 10. 2011.28. ivan Ribarević, *08. 01. 1935.- +10. 11. 2011.

29. Ružica jurišić, *11. 08. 1971.- +19. 12. 2011.30. Lovre Granić, *24. 04. 1923.- +02. 01. 2012.31. Damjan Granić, *02. 11. 1921.- +02. 01. 2012.32. Marko vidić, *25. 04. 1927.- +06. 01. 2012.33. Matko jurišić, *15. 01. 1971.- +24. 01. 2012.34. Ante Radić, *18. 01. 1913.- +14. 03. 2012.35. Mate Dujmović, *28. 09. 1919.- +12. 04. 2012.36. tonći samac, *16. 02. 1954.- +04. 05. 2012.37. jure topić, *14. 12. 1947.- +14. 05. 2012.38. Milica Pivalica, *- +27. 05. 2012.39. katica Miler, *20. 07. 1940.- +25. 08. 2012.40. Anka Babić, *24. 05. 1929.- +29. 08. 2012.41. Franjka staničić, *04. 12. 1923.- +05. 09. 2012.42. Zorka topić, *29. 07. 1931.- +11. 09. 2012.43. veronika vladić, *04. 12. 1926.- +18. 09. 2012.44. Ljubo Palada, *02. 03. 1949.- +23. 09. 2012.45. vjekoslava jurić jordan, *21. 11. 1929.- +14. 07. 2012.46. Romana Benaković, *07. 07. 1958.- +03. 11. 2012.47. ivica serdarević, *19. 09. 1938.- +10. 11. 2012.48. Antun Hudovernik, *01. 04. 1939.- +11. 11. 2012.49. Zorka josipović, *16. 02. 1928.- +29. 11. 2012.50. jelka vesna jurišić, *01. 10. 1920.-+08. 12. 2012.

28

ZBOR CRKVE SV. NIKOLE U TRODNEVNOM POSJETU SLAVONIJI

U petak 20. 04. u ranim jutarnjim satima, članovi zbora crkve sv. nikole iz Baške vode i Promaj-

ne s časnom sestrom Ankicm Džajić uputili su se u trodnevni posjet slavo-niji. U dobrom raspoloženju, uz pjesmu i molitvu, u popodnevnim satima smo iz oblačne i kišovite Dalmacije stigli u osunčanu slavoniju, u grad Đakovo. strossmayerov grad nam je pokazao svu gostoljubivost domaćeg stanovniš-

tva i otkrio nam svoju ljepotu u građe-vinama i prirodi. katedrala sv. Petra iz druge polovice 19. st., poznata kao „cr-vena katedrala“ ( građena je od opeke ) oduševila nas je svojom ljepotom, kako izvanjskom, još više prekrasno oslika-nim zidovima, vitražima i oltarima. ona je očit dokaz vizionarstva biskupa strossmayera i njegove ljubavi prema vlastitoj domovini i narodu. Posjetili smo i svjetski poznatu Državnu ergelu lipicanaca i imali priliku izbliza vidjeti te prekrasne, plemenite životinje i nau-čiti nešto o povijesti ergele. Put nas je dalje vodio u Osijek, grad na obali Dra-ve. naša simpatična vodička Dubrav-ka pokazala nam je stari dio grada, tri stare gradske jezgre: tvrđu (austrijska tvrđava nastala u 18. st. na ruševinama turske), Gornji grad i Donji grad (na li-jevoj obali Drave), i zgradu glavnog za-povjedništva koja se nalazi na poleđini

29

svjetionik

novčanice od 200 kuna. U večernjim satima smjestili smo se u hotel Central na trgu dr. Ante starčevića, u samom srcu grada, u neposrednoj blizini ve-lebne konkatedrale sv. Petra i Pavla. Za izgradnju te veličanstvene crkve zaslu-žan je, kao i za đakovačku katedralu, biskup strossmayer.

subota ( 21.04.) je osvanula sunčana i vedra za odlazak u vukovar i ilok. Put nas je prvo odveo u grad – heroj Vuko-var koji je ostavio najdublji i najupečat-ljiviji trag u srcima sviju nas. naš vodič kroz vukovar bio je Dejan Marošićević, hrvatski branitelj, koji je do posljednjeg dana branio svoj grad, proživio sve strahote rata i bio sa svojim suborcima odveden u srpski logor. tko bi bolje mogao provesti nas ulicama vukovara od nekoga koji je to neposredno doži-vio.

Prvo smo bili na tRPinjskoj Ce-sti, groblju tenkova; prošli smo sAj-MiŠte i MitniCU; posjetili Gospin kip na PUtU sPAsA ( poznatom kao „kukuruzište“); MeMoRijALni Cen-tAR DoMovinskoG RAtA (vojar-nu); MeMoRijALno GRoBLje gdje počivaju general Blago Zadro i njegov sin, Marko Babić ( „ubojica“ tenkova), vukovarski branitelji (hrvatska mla-dost), nevine žrtve ovčare… najdublji pečat ostavio je obilazak vUkovAR-ske BoLniCe: suze su same tekle niz lice. ono što čovjek osjeća dok hoda bolničkim hodnicima, skučenim soba-ma…teško je pretočiti u riječi. Može se jedino duboko nakloniti svim žrtvama tolike mržnje, diviti se hrabrosti, ustraj-nosti i vjeri tih ljudi koji su sve dali u borbi za voljeni grad i domovinu, po-žrtvovnosti medicinskog osoblja i svih koji su prošli strahote ratnog vukovara.

Uistinu riječi nisu dostatne. Možda naj-bolje odgovaraju isusove riječi „duša mi je potresena“.treba doći i vidjeti, osjetiti grad - heroj... CRkvA i sAMo-stAn sv. FiLiPA i jAkovA također su pretrpjeli velika oštećenja: sama crkva bila je gotovo u potpunosti spaljena.Danas je obnovljena, kao i mnogi djelo-vi grada,ali se ratni ožiljci vide. Lijepo je znati da za blagdan Cvjetnice obitelj Letica iz Baške vode svake godine šalje maslinove grančice na njihovu adresu, za sve koji na taj dan dođu na blagoslov grančica. ovČARA je posljednje mjesto koje smo posjetili u vukovaru. imali smo čast upoznati se s pukovnikom Pe-trom janjićem -tromblonom koji nam je ispripovjedio vlastito svjedočanstvo. Lijepo je vidjeti široki, iskren osmijeh na njegovom licu, na licima svih onih koji su ostali živjeti u vukovaru i za vu-kovar.. nakon zajedničke slike ispred spomen doma, pozdravili smo se s na-šim vodičem Dejanom, s gradom - he-rojem i uputili se dalje, uz veliki naklon svim žrtvama i herojima vukovara. Da se nikada ne zaboravi!

ostatak dana proveli smo u vedrijem raspoloženju. slijedio je posjet Iloku, najističnijem hrvatskom gradu. Zajed-nički ručak u restoranu Dunav na obali istomene rijeke u idiličnom okruženju prelijepe prirode, začinio je neočekivani susret s našim poznatim opernim pje-vačem krunaslovom Cigojem. Čak smo zapjevali uz njega poznatu ariju „U boj, u boj“… Posjet iločkoj crkvi sv. ivana kapistrana zasigurno će svima ostati u lijepom sjećanju, ne samo zbog ljepote i povijesti crkve i samostana, već i zbog našeg domaćina, gvardijana fra oktavi-jana koji nas je sve oduševio vedrinom duha i pozitivnom energijom kojom

30

zrači. napuštjući ilok , uz pjesmu smo se uputili prema osijeku. stali smo u Slakovcima, rodnom mjestu naše se-stre Ankice i posjetili smo njenu rodnu kuću. tu su nas lijepo ugostile njena starija sestra i nećakinja vesna (koja je s nama putovala po slavoniji i maksimal-no se zauzela oko organizacije puta). nakon domaće slavonske kave i kolača, vratili smo se u Osijek u hotel. nekoli-cina je iskoristila večer za šetnju ili izla-zak u grad prije sutrašnjeg odlaska.

na nedjeljnoj misi (22.04.) smo su-djelovali u Aljmašu, u svetištu GosPe oD UtoČiŠtA. imali smo priliku pje-vajući predvoditi misu, a članovi zbo-ra su čitali nadjeljna čitanja. neobično zdanje crkve u obliku vučedolske go-lubice zasigurno će svima ostati dugo u sjećanju. svim članovima zbora koji nisu, na žalost, mogli otići na ovaj put,

poslali smo razglednicu s likom Gospe iz Aljmaša. Posljednje mjesto koje smo posjetili na svom putu bio je Slavonski Brod gdje smo imali zajednički ručak, a zatim smo posjetili majku i mlađu se-stu č.s. Ankice. ona i suprug imaju 12 djece,a ugostili su nas i otvorili nam vrata svog doma kako samo slavonci znaju. Zahvalili smo im na gostoprim-stvu kako najbolje umijemo – pjesmom. oko 4 sata poslijepodne ,uputili smo se prema našoj Dalmaciji, a i nebo se otvo-rillo i prosuzilo. Ali smo zato imali pri-liku uživati u bojama duge koja se ralila preko zelenih slavonskih ravnica… Uz Božju pomoć i sigurnu ruku našeg vo-zača emila, vratili smo se u Bašku vodu malo iza ponoći, puni dojmova i lijepih uspomena.

Bosiljka Staničić

31

svjetionik

o službi i zadaćama kršćanskih kumova nije zahvalno govori-ti iz današnje perspektive koja

gotovo da i ne poznaje „zadaću“ nego samo čast kumstva. Čini se, pri tom, da se danas kum više vezuje uz kršteniko-vu obitelj nego uz samoga krštenika. Zato povratak na iskustva iz povijesti, na vrijeme kad je nastajala ta kršćan-ska „služba“, može pružiti smjernice za drugačiju perspektivu u današnjem vremenu.

nastanak i smisao zadaće kum-stva razjašnjava se na jasniji način u slavljenju krštenja odraslih nego u kr-štenju djece, iako je situacija danas bitno izmijenjena. Prvotna je zadaća kuma(sponsor) bila jamčiti prikladnost pristupnika kršćanskoj zajednici. Za-pravo su nekoć kršćani, svjesni svoje-ga krsnog poslanja, tražili i „odabirali“ nove pristupnike kršćanskoj vjeri te pred kršćanskom zajednicom jamčili njihovu prikladnost i pratili ih na njiho-vu katekumenskome putu u vjeri. Da-nas, pak, u krštenju odraslih sami pri-stupnici odabiru kumove pa više nije moguće govoriti o službi jamstva pred kršćanskom zajednicom, kao prvoj za-daći kuma. naglsak se prenosi na zada-ću svjedočenja vjere samome kršteniku. Zato se kod krštenja odraslih govori o kumu koga je katekumen odabrao „zbog njegova primjera“. Zadaća mu

Zadaće kršćanskih kumova

je katekumenu pokazati „kako se živi evanđelje u osobnom i društvenom ži-votu, pružiti mu svjedočanstvo vjere i bdjeti nad rastom njegova života“(Red pristupa odraslih,43.) U suvremenoj kul-turi, koja vjeru svodi na privatnost, teš-ko je isticati zadaću brige oko vjere drugih. no otvorenost evanđelju ne bi se smje-la plašiti takvoga vjerničkoga odnosa s drugima u kršćanskoj zajednici.

Zadaća kumstva kod krštenja djece također je doživjela promjene. nekoć su kumovi predstavljali ili zamjenjivali roditelje na krštenju njihove djece. kr-štenje se naime slavilo odmah nakon ro-đenja pa roditelji, osobito majka, i nisu mogli biti nazočni na krštenju. takva se „roditeljska“ zadaća kumova osobito naglašavala kod krštenja siročadi ili na-hočadi. Uz tu zamjensku zadaću kroz kumstvo se isticala i zadaća duhovnog roditeljstva. U tumačenju da je krštenje novo rođenje, bilo je korisno govoriti o Crkvi kao novoj obitelji u kojoj se kršte-nik rađa, a o kumovima kao novim ili „duhovnim“ roditeljima djece koja se

32

u krštenju prepo-rađaju. to, zanimljivo je, otkriva i hrvatsko pojmovlje: naziv kum (kraćenjem od lat. cumpater) znači „su-otac“ ili „drugi otac“, a kuma (lat. cummater) znači „su-majka“, „druga majka“.

Danas ima dovoljno, i sve više, ra-zloga da se na pastoralnom planu ja-snije ističe uloga kumova kao svjedoka vjere i onih koji predstavljaju Crkvu. Či-njenicom da su kumovi što ih odabire obitelj nerijetko u suprotnosti s naukom i životom Crkve ne dovodi se u pitanje samo smisao kumstva nego i samo kr-štenje gubi jedan posebni vid crkveno-sti vjere. vjera se živi u zajednici, široj od obiteljske.

samo iz shvaćanja kršćanske i ekle-zijalne zadaće kumova, koji nisu tek

„prijatelji“ obitelji, moguće je razumjeti crkvenu odredbu prema kojoj zadaću kuma može preuzeti samo punoljetna osoba koja je krštena u katoličkoj Crkvi, koja je primila sakramente euharistije i potvrde, i koja provodi život u skladu s vjerom i preuzetom službom (kan.874).

sami roditelji, željni rasta u vjeri svo-ga djeteta, zacijelo bi trebali biti stroži tumači ove odredbe od onih tumačenja koja se svode na ispunjenje „osnovnih uvjeta“ za preuzimanje zadaće kum-stva. kao što se u redovitome životu ne zadovoljavamo „osnovnim uvjetima“, tako je i životu vjere potrebno više od toga praga koji govori o „siromaštvu u vjeri“.

Hodočašće GospiSinjskojtradicionalno, naša župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Bast-Baška voda, skupa s ostalim župama Makar-skog dekanata hodočasti Čudotvornoj Gospi sinjskoj prve subote u mjesecu listopadu. tako je 06. listopada ove go-dine nas 200-tinjak, trima autobusima, a neki i svojim automobilima, otišlo u posjet zajedničkoj Majci – svatko od nas ponaosob sa svojim molitvama, briga-ma i željama.iz više od deset autobusa mi vjernici smo se iskrcali na Alkarskome trkalištu i za križem krenuli put svetišta. nakon

ispovjedi, pjevajući u procesiji Gospine pjesme, ušli smo u crkvu puni straho-poštovanja ugledavši Gospin lik na

33

svjetionik

njenom oltaru. tu nas je lijepo pozdra-vio fra Mirko Marić u ime samostana i svetišta Gospe sinjske. koncelebriranu svetu misu predvodio je tučepski žu-pnik fra nediljko Šabić, čiju smo pro-povijed s pozornošću poslušali. Misno slavlje uzveličao je zbor naše župe pod ravnanjem časne sestre Ankice Džajić. Božju riječ i molitvu vjernika čitali su predstavnici pojedinih naših župa.Poslije svete mise svatko od nas je u tišini svojoj Majci otvorio srce i dušu i uputio joj svoje molitve i zahvale. Fra nediljko je kraj našeg posjeta ovjeko-vječio zajedničkim snimkom u dvorištu samostana, kraj kipa naše Gospe.nakon okrijepe duše, ali i tijela, krenuli smo u solin Gospi od otoka. tamo nam je dobrodošlicu iskazao don vinko sa-

nader. iza krunice i kratkoga odmora krenuli smo u split, na trstenik, u sa-mostan Dobrog oca Ante Antića. Do-čekao nas je i pozdravio gvardijan fra Petar Milanović trapo. skrušeno smo ušli u crkvu Presvetog otkupitelja u ko-joj smo se skupa s sfra stipom nimcem i još dva bogoslova klanjali Presvetom otajstvu. obišli smo to velebno zdanje puni divljenja i želje da ono bude u bu-dućnosti što punije onih pozvanih čije će ime izreći njegove usne!svojim kućama vratili smo se u sumrak, zahvalni Bogu i Majci Mariji na lijepom sunčanom danu, ugodnom društvu i duhovnom miru kojeg nam je Majka podarila.

Z.M.M.

34

TRAŽENJE RIJEČI ZA VUKOVARevo što su učenici šestog razreda zapisali 16. 11. 2012. tražeći riječi za vukovar…

Vukovar u našim mislima i sjećanjima znači hrabrost. Grad – to su ljudi koji su se borili i dali svoj život za našu domovinu.

Vukovar je bio grad-heroj i to će zauvijek ostati. Patricija Jurčević

U mislima smo uvijek s Vukovarom, on je naša prošlost, naša stvarnost i budućnost. Vukovar, grad u našim srcima, mislima i sjećanjima, stoji kao najveći od svih nas.

Lea Čovo

Vukovar svim hrvatima znači slobodu, sreću, spasenje, zahvalnost.

Kim Staničić

U Vukovaru je bio rat. Grad je srušen do temelja. Njega su branili naši branitelji,

oni su proživjeli tragediju, tugu i bol. Oni su naš ponos. Josip Granić

Ja mislim da se Vukovar razlikuje od drugih hrvatskih gradova. Nijedan grad

nema toliko žrtava. Po meni je najhrabriji grad jer da nije bilo vukovarskih branitelja,

tko zna što bi bilo s nama. Moj će razred u ponedjeljak zapaliti svijeće ispred škole i pokloniti se našim hrabrim braniteljima.

Stipe Serdarević

Svaki čovjek ima pravo na različitost

Mnoga djeca imaju problema zbog toga što su različita, njihovi ih vršnjaci ne prihvaćaju. Djeca mogu biti različita po fizičkom izgledu (debljini, mršavosti, boji kože) ili po svojoj darovitosti, talen-tu i ponašanju. Darovita i dobra djeca često su meta ljubomornih vršnjaka iili poznanika. Ljubomora je grozna osobi-na koja izjeda čovjekovu dušu i čini ga onim što zapravo nije. Djeca zbog toga često pate i osjećaju da su drugi ljubo-morni na njih, iako to pokušavaju pri-kriti. Ljubomorne osobe im daju razne kritike i govore im ružne stvari. ja mi-slim da takve ljude ne treba slušati niti

RADOVI DJECE OSNOVNE ŠKOLE

35

svjetionik

se previše nervirati zbog njih. Mnogi su izvrgnuti ruganju zbog toga što su debeli, mršavi ili se razlikuju po boji kože. Govore im da su ružni, tromi ili nespretni. Djeca drugih rasa ih izbjega-vaju i ne približavaju im se. Čest je slu-čaj da se ljudi rugaju osobama s poseb-nim potrebama, umjesto da ih prihvate i pomognu im. nisu svi ljudi isti, ali svi imamo pravo biti prihvaćeni i voljeni. Ljudi trebaju voljeti jedni druge, među-sobno se pomagati i radovati se jedni s drugima. nemaju svi iste interese, vrli-ne i osobine. Mislim da je upravo zbog te različitosti svijet zanimljiviji. nije važno kako čovjek izgleda izvana, nego je važno ono što nosi u sebi. Ljudi ne mogu živjeti sami i svi mi trebamo biti jedna zajednica i velika obitelj.

Antonia Dujmović, 7. razred

Različitost. tako mala, ali ipak velika riječ, velik pojam. Postoje različite vrste različitosti kao religija, izgled… na pri-mjer, moja najbolja prijateljica i ja jako smo različite po izgledu, ne slušamo istu muziku i razlikujemo se psihički (nemojte krivo shvatiti, u pozitivnom smislu pričam), ali se svejedno odlično slažemo. ima ljudi koji nisu kao moja prijateljica i ja, oni samo traže neki ra-zlog za ruganje.Često se rugaju nečijem izgledu, pa govore: debela, anorek-sična, ružna itd. ti ljudi jednostavno ne prihvaćaju da je nešto drugačije u nekoga, a to je jako glupo. Mislim, da smo svi isti, svijet bi bio jako dosadan. Manjak samopouzdanja doprinosi još

gorem stanju. Ljudi koji su žrtve nasilja zbog svoje različitosti, sto puta su bo-lje osobe od svojih zlostavljača. izreka kaže da nitko nije savršen, ali ja sma-tram da je svatko savršen na svoj način i treba to naučiti pokazati. ja prihvaćam ljude onakve kakvi jesu i smatram da bi drugi trebali isto. Zašto ja ne bih bila prijateljica s nekim tko to želi, a sasvim smo različiti. shvaćam pojam različito-sti, ali mislim da druge treba poštova-ti onakve kakvi jesu, izgledali oni kao neka karikatura ili kao prezgodni mo-del, bili oni „štreberi“ ili slabi učenici, bili kršćani ili muslimani, bili crni, žuti ili bijeli…

Karla Mihaljević, 7. razred

RADOVI DJECE OSNOVNE ŠKOLE

36

Moja majka

Uvijek me prati dragi pogled tvoj u tvojim očima je lik moj. Grle me majko tvoje ruke drage i kad mi je teško tješe me tvoje riječi blage. Volim te majko najviše na svijetu,

više nego cijelu planetu. Ovo za tebe majko pišem i voljet ću te dok dišem.

Karla Erstić, 5.a

Majka Samo majka uvijek zna sve moje probleme, sve što želim ja I kada sam tužna, kad me boli sve majka je tu da razveseli me. Zato majko od srca ti hvala svu ljubav svijeta

što si meni dala. Laura Kapor, 5.b

„tiho, o tiho govori mi jesen“ ( Dobriša Cesarić)Ljeto je odavno izgubilo svoj sjaj, a je-sen je nabacila svoje čarobne sjene na gradove i brjegove. Zavladalo je neko čudno raspoloženje. Danas je bio vrlo kišovit dan. išao sam u školu. nedav-no sam otkrio jedan, za mene novi, put kroz šumu koji vodi do škole. Pomislio sam da je danas baš savršen dan da odem tim putem. U šumu sam ušetao puteljkom koji je bio cijeli blatnjav. Še-tajući polagano, promatrao sam svoje nepravilne otiske u blatu koji bi se, kad bih podigao nogu, napunili vodom. U zraku je vladao miris mokre zemlje. osjećao sam kako mi kroz kosu klize hladne kapi koje su mi sa stabala pa-dale na glavu. sunce je polako tjeralo kišne oblake i obasjavalo kapljice na žućkastim listovima. U paleti jesenjih

RADOVI DJECE OSNOVNE ŠKOLE

boja cijela se šuma sjajila. Šetao sam sve dublje kroz šumu i osjećao kako mi u lice puše hladan vjetar koji je nosio lišće sa stabala. Hodao sam dalje, kad odjed-nom „paf!“. Zapeo sam za jedan oveći kamen i cijeli se uprljao. odlučio sam se vratiti kući. vjetar je postajao sve jači i hladniji. Ugledao sam malu pticu na smeđoj mokroj grani , koja se cijela na-puhala od hladnoće. Šuma je postajala sve mračnija i mračnija, a ja sam ubrzao svoj hod. vjetar je stvarao čudne zvu-kove puhajući kroz grane. napokon sam izišao iz šume. Šetao sam ulicama do kuće i vidio da je i u gradu jesen po-kucala na vrata.sumrak je već prešao u crnu noć. kad sam se, došavši kući, istuširao i pripremio za počinak, shva-tio sam kako šuma, kiša i vjetar nisu

37

svjetionik

tako loši te kako mi „ tiho, tiho govori jesen – ja sam tu“.

Goran Borković, 7. razred

Da sam rijekaDa sam rijeka, da sm rijeka, putovala bih i putovala. Da sam rijeka, pričala bih s

ribicama i igrala se s njima. Da sam rijeka, prskala bih ljude, al’ iz šale. Da sam rijeka,

ljudi bi se kupali u meni. Da sam rijeka, oblaci iznad mene lebdjeli bi. Da sam

rijeka, brodovi po meni plovili bi. Da sam rijeka, životinje iz mene pile bi. Da sam

rijeka, svašta radila bih, kao što bih voljela da mogu i ja.

Marija Jakir, 5. B

Moja majkaMoja majka je lijepa , ima lijepe oči i kosu. Puno je volim i zahvalan sam joj na svemu što čini za mene. ona me voli. ona održava obećanja. Pomaže mi pisati domaći rad. Puno radi u kući i htio bih da ima manje posla. i kad je umorna, uspije naći vremena za mene. Brine se za mene kad sam bolestan, bodri me kad igram nogomet.moja ljubav prema mojoj majci je neizreciva.

Dorijan Hrastović, 5. a

Priča o djetinjstvu

sjećam se kad sam bio mali, išao sam u Pulu kod bake i djeda. Bio sam jako nestrpljiv, pa sam mamu stalno zapit-kivao: „kad ćemo ići, kad ćemo ići?“ i „jesmo li stigli već?“. jako sam volio svoju baku. tog sam puta u autu za-spao kao top, jer mi je bilo dosadno u

vožnji. stali smo ručati kod Macole. Bio sam toliko gladan da sam mogao poje-sti grizlija. navečer smo stigli na cilj, a već sam na početku bakine ulice iz auta mogao namirisati bakine prikulice. Čim sam ušao u kuću, baka me počela lju-biti, štipati ,grliti i maziti kao da sam još uvijek malo dijete. Bio sam kao u lavljem kavezu! kada sam išao spavati, baka me spriječila jer mi je htjela nešto otpjevati – ona je operna pjevačica. Ci-jelu noć nisam oka sklopio. Ujutro sam svima zaželio dobro jutro, no meni je započelo naopako jer me baka poet po-čela štipkati, grliti i ljubiti. Mazila me sve dok se nije sjetila da nam treba po-

RADOVI DJECE OSNOVNE ŠKOLE

38

služiti doručak. Počeo sam zahvaljivati Bogu što me napokon pustila, a kad za doručak – prokulice! to sam jedva pre-bolio. Poslije me baka odvela na pre-gled kod svoje prijateljice zubarice. sjeo sam na stolicu, a ona mi je pregledavala zube . Bio sam miran dok nije rekla da trebam izvaditi zub. Počeo sam vikati: „neeeeeee!!!“. tada sam se probudio i shvatio da je sve bio samo san, zapravo - noćna mora.

Luka Jozipović, 5. B

LjubavLjubav je poput rata - lako je započeti,

ali teško je završiti.Laura Kapor, 5. B

JESENSKA PRIČA

jednog kišnog dana pred kraj jeseni bio sam sam. Bilo mi je jako dosadno i nisam znao što bih radio. otišao sam do pekare kupiti pecivo. Dok sam išao tamo, vidio sam krasne šarene boje je-seni. Žuto, narančasto i crveno lišće se ljeskalo na blijedom suncu koje je stid-ljivo provirivalo kroz oblake. Malene kapljice kapale su s krovova. na putu kući vidio sam kako promrzli vrapci piju vodu iz lokava koje su ostale nakon kiše. konačno je prestala padati. osje-tio sam miris pečenih kestena. kada sam došao kući, podijelio sam kupljene kestene s mamom, tatom i sestrom. ka-snije sam otišao sa prijateljem Lukom u šumu, vidjeli smo kosa kako čeprka po zemlji i suši se na slabom suncu na-

kon kiše. Luka i ja smo još malo šetali, a zatim otišli kući. Zatim sam se zabavio praveći herbarij. ipak je dobro prošao ova,j u početku dosadan, dan.

Nediljko Granić, 5. b

jednog dana sam dana, čim sam se pro-budila, spremila i izašla van. Ugledala sam stabla koja su izgledala jako tužna, nisu imala na sebi niti jedan list. Listo-vi su bili razbacani po podu, vjetar ih je vukao tamo-amo. odlučila sam to poči-stiti i malo popričati sa stablima. kada sam sve počistila, sjela sam na klupicu

RADOVI DJECE OSNOVNE ŠKOLE

39

svjetionik

i upitala ih zašto su tužna, a ona su mi rekla: „ispričat ćemo ti priču o jeseni.“. počela su mi pripovijedati da je jesen godišnje doba u kojem padaju obilne kiše, šareno lišće otpada sa granja sta-bala. vjetar sve raznosi i diže prašinu. jako je tmurno, oblaci se crne kao da je pala noć. sve je nekeko tužno, a grane se bez svog ruha smrzavaju na jesenjem vjetru. Ljudi se već uvlače u svoje ka-pute, kišobrani su spremni za izlazak na kišu, čizme su već na nogama. „to je naša priča o jeseni.“ ,rekla su mi stabla. „Mi smo tužna jer nememo ni jednog list na sebi i hladno nam je.“ Zahvalila sam im što su mi ispričala lijepu priču, iako me rastužila. Morala sam ići kući pa sam ih pozdravila. kada sam došla kući, otišla sam u svoju sobu i razmi-šljala o onome što su mi stabla rekla. jedva sam čekala da prođe jesen, pa i zima. Došlo je veselo proljeće i bila sam sretna. stabla su me zavoljela i postali smo najbolji prijatelji.

Laura Matić, 5. a

MOJA MAMA

Draga majčice, najljepši cvijete, puno te voli tvoje dijete. Znam da sam tvoje

najveće blago i sunce tvoje drago.Kad mi je teško, majko moja, utjehu mi daje ljubav tvoja. Ti brišeš svaku suzu s

lica mog jer ja sam sreća života tvog. Josipa Erstić, 5. a

Z. M. M.

BOŽIĆNA

Primio si sve grijehe svijeta; Okusio si žuć, patnju, bol; Pobijedio si smrt,

raspadljivost, zaborav; Darovao si nam nadu i svjetlost; Dokazao si svrhovitost patnje; Uputio si nas širiti bezgraničnu ljubav koja je uvjet svevremenosti. Stoga se radujemo Tvome rođenju i molimo Te: pomozi nam nositi križeve koji će nem

otvoriti vrata vječnost!

MOLITVA (I)Molim Te, dopusti mi osjetiti Tvoj beskraj,

učini me nedodirljivom svakom grijehu, spriječi mi let u nepromišljenost i daj mi

prijatelja koji će mi olakšati utiranje stopa po ovozemlju kojeg si mi Ti namijenio!

MOLITVA (II)Tebe, kojega ne mogu vidjeti niti dotaknuti

( ali čiju ljubav neprestano osjećam ), molim: daj mi ići Tvojim stazama bez

straha, sigurno, daj da mogu podignuti oči prema tebi i čistim pogledom Ti reći:

Evo me!

RADOVI DJECE OSNOVNE ŠKOLE

40

Događanja u OŠ Bariše Granića Meštra kroz 2012. godinu

Školska godina 2011./2012. započela je smjenom ravnatelja. Dugogodišnji rav-natelj josip kassa otišao je u mirovinu, a naslijedio ga je Matko Granić. Ravna-telj kassa najviše će ostati upamćen po uređenju školskih balkonskih vrtova za koje je naša škola i nagrađena. od njega su se oprostili djelatnici škole pokloniv-ši mu tom prilikom među ostalim i zlat-nu motiku kao zalog da će se nastaviti baviti vrtlarstvom.Željeli smo u našoj školi podići svijest o toleranciji, uvažavnju drugih i razvija-nju osjećaja ljubavi i zajedništva. Zato smo tijekom mjeseca prosinca odradili projekt Dar od srca

Učenici od 1. do 4. razreda donosili su igračke s namjerom da se poklone djeci kojima su potrebnije nego njima. odlučeno je da to budu djeca iz Dječ-jeg doma Maestral - split. sakupljene igračke lijepo su spakirane u tri velike kutije te ih je ravnatelj Matko u pratnji svoje obitelji odnio u dom. tu se uvjerio u toplinu djelatnika i štićenika doma te njihovo zadovoljstvo što smo ih se sjeti-li i s njima podjelili radost Božića.

na valentinovo je u školskoj dvora-ni održan ples za učenike od 5. do 8. razreda. Prihod od ulaznica i proda-je soka upotrijebili su učenici za svoje buduće potrebe. U opuštenoj atmosferi nizali su se regionalni hitovi, a rasplesa-ni učenici su uživali u druženju praćeni budnim okom svojih razrednika. izvu-čene su i nagrade za 5 sretnika. samom plesu prethodila je dobra priprema; izrada plakata, ulaznica, ukrašavanje dvorane, podjela zaduženja i naravno odabir glazbe. Zadovoljstvo prisutnih daje obvezu organizatorima da i dogo-dine nastave s ovim plesom.

41

svjetionik

održane su školske maškare uz pomoć vrtića ježić i baškovoškog Big benda. nakon obilaska mjesta, na školskom igrališteu su se predstavile sve grupe, pročitana je oporuka i zapaljen krnjo koji je ove godine bio snješko - kriv jer niti jedna pahulja snijega nije pala u Bašku vodu

U travnju je držana je treća radionica pletenja tradicionalnih palmica od ma-slinovih grančica, koje se blagoslivljaju na Cvjetnicu, pod vodstvom ravnatelja i gospođe Rozarije Granić. Polaznici ra-dionice bili su učenici četvrtih razreda i njihovi roditelji. Palmice su prodane na prodajnoj izložbi

na baškovoškom trgu održana je Uskršnja prodajna izložba, gdje su izla-gani i prodavani uradci djece s temom Uskrsa.

42

Memorijalni stolnoteniski turnir

Želeći sačuvati sjećanje na prerano pre-minulog i nikad prežaljenog kolegu Antu kristića, pred prvu godišnjicu nje-gove smrti, oŠ Bariše Granića Meštra i stolnoteniski klub Urania organizirali su turnir u stolnom tenisuturnir se održaovao dva dana u četvr-tak i u petak (19. i 20. travnja).Prvog dana su članovi kluba održali natje-canje u njihovim prostorijama.treće mjesto osvojio je sandro Granić, drugo Lucija Divić, a pobjednica je bila Petra Matijašević.Drugog dana u školskoj dvorani održan je turnir četiriju škola. Uz domaćine nastupile su: muška ekipa iz Zmijavaca, muška ekipa iz Aržana te muška i ženska ekipa iz Zagvozda. U opuštenoj atmosferi domaćini su osvo-jili zlatne medalje u obje konkurencije. kod momaka srebreni su bili Zmijavci, a brončani Aržano i Zagvozd. Djevojke iz Zagvozda osvojile su srebrenu meda-lju.Po završetku susreta škola uslijedilo je svojevrsno otvoreno prvenstvo rekrea-tivaca. nakon niza zanimljivih susreta zlatom se okitio Mirko Purić, srebro je dobila tea Baković, a broncu je zaslu-žio Dragiša jurišić i nadana Gavranić jakaš.

Domjenak za sve sudionike održan je u restoranu Putnik gdje je ravnatelj škole Matko Granić pozdravio sve prisutne i zahvalio im se na dolasku. Prigodnu riječ održao je i predsjednik stk Ura-nia gospodin Marko Purić. U ugod-nom okružju gospođa kristić podijelila je zaslužene nagrade i vidljivo ganuta zahvalila organizatorima na ovakvom događanju.Donacije igrača tijekom turnira uplaće-ne su udruzi Sunce.iznenađujuće dobar odaziv natjecatelja, a pogotovo prisu-tvo velikog broja gostiju iz Zagvozda, daje nam za obavezu da turnir učinimo tradicijom na čast Baške vode, a po-sebno našeg preminulog kolege Ante kristića.i na kraju zahvala obitelji kri-stić, svim natjecateljima, oŠ Zmijavci, oŠ Zagvozd, oŠ Aržano, stk Urania, općini Baška voda te restoranu Putnik.3. rujna po prvi put je u školske klupe sjeo 21 prvašić. U pratnji roditelja došli su do svoje učionice gdje su ih dočeka-li i primili njihova učiteljica ivana, pe-dagoginja i ravnatlj. Uz kratke govore dobrodošlice novi učenici su se polako privikavali na svoje novo radno mjesto. Prvi dan u školi završio je malom za-kuskom.20. rujna u posjet našoj školi došli su nam prijatelji iz njemačkog gra-

43

svjetionik

da Cottbusa. tradicionalno prijatelj-stvo traje već 8 godina, a ovo je 5 put da nam oni dolaze. U četiri navrata 40 naših učenika i 10 nastavnika imalo je priliku posjetiti taj njemački grad. tom prilikom upoznajemo način školovanja, jezik, kulturu, povijesne i prirodne lje-pote i što je najvažnije razvijamo prija-teljstvo. U tom duhu protekao je i ovo-godišnji posjet naših prijatelja. smje-šteni su u bungalov naselju Uranija. U školi su odradili tri radionice kroz koje su upoznali naše mjesto. to su bile radi-onice izrade suvenira, koju je organizi-rala vrijedna udruga Ruke ručice; radi-onica starih dalmatinskih igara koju je vodio nastavnik tjelesnog odgoja Zoran i radionica izrade domaćih kolača koje vodila kuharica Ana.ova posljednja ra-dionica gdje su pravili fritule i kroštule posebno je oduševila naše goste.Da bi što potpunije doživjeli ljepotu našeg kraja organizirali smo im i izlete

na otok Brač, planinu Biokovo i rafting na rijeci Cetini. vidno zadovoljni i puni dojmova naši gosti su nam se na odla-sku zahvalili i s nestrpljenjem očekuju naš dolazak k njima.

Zajenička slika ispred škole

Gospođe Ana i Ivana članice udruge Ruke ručice

44

Rafting na rijeci Cetini

Za vrijeme boravka naših gostiju iz nje-mačke sve djelatnike škole pa i cijelo mjesto zatekla je vijest da je naš dobri meštar Ljubo preminuo. i ovim putem još jednom mu se želim zahvaliti za 25 prekrasnih godina u našoj ustanovi , za njegov rad, vedrinu , smjieh i prijatelj-stvo koje nikad neće izblijedjeti u našim sjećanjima. Hvala

Odmor na Svetom Juri

Uživanje u izradi kolača

LjUBo PALADA1949.-2012.

već tradicionalno povodom Dana za-hvalnosti niži razredi organizirali su prodajnu izložbu kolača i peciva na našem trgu. Župnik je blagoslovio hra-nu, a mame, tate ,bake , djedovi i ostali mještani kupovali su slastice kod malih trgovaca. sav novac prikupljen ovom prilikom naši učenici iskoritit će za po-sjete kazalištu.

45

svjetionik

Vijesti iz općinePored poslova iz djelokruga rada

koje općina Baška voda obna-ša temeljem zakonskih ovlasti,

poduziman je i znatan niz poslova u cilju boljitka života mještana na ovom području, kao i u cilju održavanja što uspješnije turističke sezone koja je osnovna djelatnost ovog područja.

od značajnih investicija izvršenih u prethodnoj godini mogu se izdvojiti: završetak radova na područnoj ambu-lanti u Baškoj vodi i raspisivanje natje-čaja za davanje u zakup poslovnih pro-stora u zgradi ambulante, završni rado-vi na omladinskom domu u sklopu nk Urania u Baškoj vodi, uređenje šetnice na predjelu Podluka, uređenje šetnice na ikovcu, uređenje mula na plaži u

Baškoj vodi gdje je uređen i pristup in-validnim osobama, te završetak radova na područnoj školi u Bastu.

U protekloj godini općina Baška voda je pristupila nasipanju plaža na području općine s 10.000,00 m3 droblje-nog kamena dobivenog probijanjem tunela sv. ilija, a koje je na zamolbu općine Baška voda Republika Hrvat-ska ustupila u svrhu dohrane plaža.taj projekt je od velikog značaja za ovaj kraj jer je dugogodišnja težnja mještana dohranjivanje i uređenja mjesnih plaža koje su od vitalnog značaja za razvoj tu-rizma.

s obzirom na daljnju potrebu dohra-ne plaža, kao i na pozitivno mišljenje nadležnih tijela o ishodu dosadašnje dohrane plaža, općina Baška voda je u tijeku izrade daljnjih troškovnika i pregovora s Agencijom za upravljanje državnom imovinom u cilju dodjele još materijala za dohranu plaža.

U protekloj godini pristupilo se sana-ciji protupožarnih-vatrogasnih putova

46

na području općine, te se pregovaralo o mogućnosti navodnjavanja maslinika iz vode pronađene prilikom probijanja tunela sv. ilija.

općinsko vijeće Baška voda je na svojoj 22. sjednici održanoj dana 24. svibnja 2012. godine donijelo izmjene i dopune Prostornog plana uređenja op-ćine Baška voda.

na 20. sjednici općinskog vijeća Baš-ka voda održanoj dana 24. siječnja 2012. donesen je Urbanistički plan uređenja ˝Uljara i vinarija˝ Bast.

temeljem izrađene prostorno-plan-ske dokumentacije pristupljeno je izra-di geodetskih i drugih podloga u cilju dodjele zemljišta općini Baška voda za razvoj poduzetničke zone na ovom području. U tijeku je i izrada Urbani-stičkog plana uređenja gospodarske zo-ne-pretežito industrijske ˝Bast-sjever˝ kako bi se na ovom području osigura-la mogućnost razvijanja gospodarstva koje ne ovisi isključivo o turizmu. U nadi da će se razvojem istih zona osigu-rati dodatna radna mjesta, prikuplja se i izrađuje potrebna dokumentacija koja je preduvjet izrade zone i izdvajanja ze-mljišta za izgradnju poduzetničke zone.

Pokrenut je i postupak izrade Urba-nističkog plana uređenja luke Promajna i Urbanističkog plana uređenja ˝topići 1˝.

općina Baška voda u fazi je zavr-šetka postupka izrade Urbanističkog plana uređenja ˝Luke Baška voda˝. izradom dokumentacije pristupilo bi se uređenju lučice i izgradnji dodatnih pratećih sadržaja lučice.

općina Baška voda iz svog proraču-na izdvaja znatna sredstva za rad insti-tucija, udruga, klubova i drugih tijela koje su osnovane na području općine ili su njeni članovi s područja općine Baška voda. Posebnu brigu vodi o mlađim na-raštajima na području općine za koje se

godišnje iz proračuna izdvajaju znatna financijska sredstva kako bi se osigurao rad dječjeg vrtića, stručnih suradnika i novčana potpora za novorođenu djecu.

općina Baška voda svake godine su-financira izlete privatnih iznajmljivača, DvD-a s područja općine Baška voda, kao i drugih klubova i udruga koji pod-nesu zahtjev općini Baška voda.

U pedeset postotnom iznosu sufi-nancirala je nabavku vatrogasnog vozi-la za potrebe DvD-a Promajna, sanaciju dvorane u župnoj kući u Baškoj vodi i sanaciju objekta časnih sestara.

svim studentima i učenicima četvr-tih razreda srednjih škola koji imaju prebivalište na području općine Baška voda, općina i ove godine sufinancira kupnju računala u iznosu od 2.000.00 kuna. sufinancira se i prijevoz svim studentima, na način da svi studenti koji studiraju u Zagrebu, a imaju prebi-valište na području općine Baška voda, imaju besplatnu mjesečnu povratnu kartu na toj relaciji, a studenti koji stu-diraju u splitu, Zadru i Mostaru ostva-ruju pravo na 4 besplatne mjesečne po-vratne autobusne karte.

općina Baška voda i ove godine su-financira kupnju školskih udžbenika obiteljima s područja općine u kojoj se troje i više djece obrazuje.

općina Baška voda u protekloj godi-ni je izdvojila znatna financijska sred-stva i za dodjelu studentskih i učenič-kih stipendija, stimulirajući na taj način studente i učenike s odličnim uspjehom, kao i dajući novčane potpore studenti-ma iz obitelji slabijeg imovnog stanja.

općina Baška voda daje potpore i socijalno ugroženim obiteljima, a ove će godine, kao i prethodnih, dodijeliti pri-godne novčane poklone umirovljenici-ma s nižim iznosom mirovina.

47

svjetionik

DvD Baška voda osnovano je 1985.godine na inicijativu Ante juri-šića Aka koji je bio i prvi pred-

sjednik društva. Prvi zapovjednik bio je josip kassa, a tajnik eduard Divić koji tu funkciju obnaša i danas. Društvo je u početku svog djelovanja bilo smješteno u prostorijama nekadašnje mjesne zajed-nice, a kasnije u zgradu „koža“ iz viso-kog. Prvo nabavljeno vozilo FAP 1620 BD dobili smo početkom 1986. Godine, kao i zapovjedno vozilo Ladu nivu. opremu smo dobivali od vatrogasne zajednice Makarskog primorja i donacijama hotel-skog poduzeća i mjesne zajednice Baške vode.

Školovanje vatrogasaca vršili su ča-snici DvD-a Makarska. kroz društvo je od osnutka prošlo oko 120 članova, a danas raspolažemo s 30 operativnih i 20 pričuvnih vatrogasaca i desetak pripad-nika vatrogasne mladeži.

2005. godine svečano je otvoren novi vatrogasni dom. Danas nam je na raspo-laganju 5 vozila: 1 navalno (Zastava), 1 šumsko (tam 150), 1 autocisterna (Fap

DVD BAŠKA VODA1620 BD), Lada niva te kombi vozilo (Re-nault traffic).

13 članova završilo je školu za vatro-gasca, a jedan član (zapovjednik) pohađa visoku školu u splitu. U DvD-u su stal-no zaposlena dva vatrogasca koji rade u dnevnoj smjeni, a u periodu od 01.06. do 01.10. radi još 10 sezonskih vatrogasaca. Djelovanje društva je na području opći-ne Baška voda (od Brele do Makarske), dužine oko 8 kilometara, a osim Baške vode uključuje topiće, Bast, Promajnu, Bratuš i krvavicu. Društvo se financira iz proračuna općine Baška voda koja izdva-ja zakonom propisana sredstva, a dobi-vamo ih za redovito obavljanje djelatno-sti i za nabavku opreme prema dogovoru i mogućnostima.

U općini postoji još i DvD Promajna s kojim odlično surađujemo.

U 2009. godini imali smo 75 raznih intervencija, a od toga 15 požara otvore-nog prostora. U 2010. godini intervenirali smo kod 12 požara (8 šumskih, 3 požara stambenih prostora i jednog vozila).

Frane Divić

48

KLAPA BASCAklapa Basca nastala je krajem 2009. godine. osnovala ju je grupa zaljubljenika u klapsku pjesmu, a svi su već imali određenog iskustva pjevajući u raznim klapa-ma. Članovi, osim iz Baške vode, dolaze iz nekoliko mjesta našeg priobalja (od splita do Makarske). naziv je klapa dobila po starom imenu Baške vode koje je na-đeno u jednoj brošuri fra karla jurišića. tu je navedeno da je u staroj karti iz 1866. godine pisalo ime Basca na mjestu današnje Baške vode. klapa broji 7 članova, uz voditelja juru Šabana stanića iz omiša. Članovi su :i. tenor toni Štulić ii.tenor igor kralj ii. tenor Ante Pavković i. bariton josko Čović ii. bariton Bojan Divić i. bas Alen Leško ii. bas Frane Divić

klapa nastupa na klapskim smotrama na širem području, kao i na omiškom fe-stivalu, a nastupa i u sklopu kulturnog ljeta na području općine.Baska se trenutno priprema za koncert u sloveniji i za takmičenje malih zborova u Budimpešti.

Frane Divić

49

svjetionik

STK Uraniastk Urania je stolnoteniski klub koji

djeluje na području Baške vode od 1988. godine. trenutno broji oko 40 članova, od čega 25 djece i 15 starijih članova. se-niorke stk Urania već dugi niz godina igraju u prvoj hrvatskoj ligi „skUPinA ZAPAD“ te trenutno zauzimaju drugo mjesto na ljestvici. ta mlada ekipa petu godinu za redom vrlo uspješno pred-stavlja općinu Baška voda u športskom i društvenom smislu u svim gradovima i regijama Lijepe naše. U udruzi djeluju dva trenera koja rade s mladim narašta-jima i trude se odgajati djecu u šport-skom duhu i usaditi im te vrijednosti da ih njeguju kroz život. Pored natjecate-lja, u klubu je aktivna i skupina rekrea-

VIJESTI IZ ŠPORTAtivaca koji se sastaju tri puta tjedno da bi uživali u stolnom tenisu. Djeca koja sudjeluju na svim državnim turnirima i natjecanjima u okviru hrvatskog stol-noteniskog saveza također daju svoj športski doprinos oŠ Bariše Granića Meštra sudjelujući na županijskim i državnim turnirima gdje postižu vrlo dobre rezultate. osnovni i primarni cilj kluba je poticanje djece svih uzrasta da se priključe športsko-rekreacijskim ak-tivnostima i sadržajima. stk Urania se nalazi u prostorijama općine Baška voda, te se zahvaljuje općini i svim ma-lim sponzorima i donatorima koji su pripomogli pri uređenju prostorija klu-ba i nabavci športske opreme.

50

NK Urania – Baška Voda ( osnovan 1922. )

kao i svake godine, nk Urania su-djeluje u natjecanjima koja redovito organizira nogometni savez splitsko-dalmatinske županije. tokom godine se odigra 140 utakmica u kojima sudjeluju seniori, juniori, pioniri, mlađi pioniri te predtakmičari nk Uranie. osim na pr-venstvenim utakmicama, mlađi uzrasti sudjeluju i na raznim turnirima ( Ma-karska, Glavice, tučepi, vis i sarajevo ). Budući da u klubu treniraju i djeca iz okolnih mjesta, treninzi se, osim u Baš-koj vodi, održavaju i na području Brela, Šestanovca i Zadvarja, uz organizirani prijevoz za djecu. U okviru dodatnih aktivnosti, svi uzrasti kluba u dogovo-ru s turističkom zajednicom sudjeluju u čišćenju i uređenju javnih mjesnih po-vršina (plaža).

U okviru organizacije sportskih ak-tivnosti, djeca iz vrtića česti su gosti našeg igrališta. ove smo godine prosla-vili 90 godina postojanja kluba. U sklo-pu obilježavanja proslave odigrane su utakmice između susjednog kluba nk

Zmaj i Uranie, a središnji događaj bila je utakmica s velikim nk Hajdukom (15.05.2012.). nakon utakmice održan je domjenak za sve prijatelje, bivše igra-če, članove i simpatizere nk Uranie.

Po završetku takmičarskog dijela, klub sudjeluje u organizaciji ribarskih večeri u čemu pomažu svi članovi, igrači i prijatelji. tradicionalno smo or-ganizirali božićni domjenak u prosto-rijama kluba na kojeg su bili pozvani svi koji su pomogli u vođenju kluba. kao i svake godine, tako i ove 2012. nk Urania ima financijsku potporu općine Baška voda, bez koje klub ne bi mogao funkcionirati.osim po svim navedenim aktivnostima, kolektivnim akcijama, proslavama i raznim takmičenjima, nk Urania će 2012. godinu pamtiti i po preranom gubitku dragog prijatelja i suigrača Renata Klarića. U srcima svih članova zauvijek će ostati urezano sje-ćanje na njega.

Tajnik: Martino Hrastović

51

svjetionik

Da se ne zaboraviIz župnog ljetopisa 2012.

08. 08. Makarski dekan don Pavao Ba-nić i makarski gvardijan fra Ante Čovo u službu župnika u župi Bast-Baška voda uveli su fra Petra vrljička.09. 08. Don Mladen Margeta dovezao svojim kombijem iz vrgorca fra Petrovu garderobu i knjige.10. 08. novi župnik fra Petar u uredu općine Baška voda pozdravio i upo-znao načelnika i donačelnika općine. U 19 s. svečanu sv. misu pred crkvom sv. Lovre u Baškoj vodi slavio novi župnik. na misi bilo oko 350 osoba.

11. 08. ekonom Provincije Presvetog otkupitelja fra josip Gotovac posjetio župnika.12. 08. na današnjim nedjeljnim misa-ma u 7, 9 i 19 sati, novi župnik fra Petar vrljičak predstavio se župljanima župe Bast-Baška voda.14. 08. U 21 sat veliki mješoviti župni zbor iz Baše vode u crkvi sv. nikole održao je koncert duhovne glazbe pod ravnanjem č. s. Ankice Džajić u organi-zaciji turističke zajednice. Puna crkva svijeta. na kraju koncerta župnik fra Petar sve prisutne pozdravio i zahvalio izvođačima na uspješnom,umjetničkom i duhovnom programu.15.08. velika Gospa: Župnik fra Petar slavio sv. misu u 9 s. u crkvi sv. niko-

52

le koja je bila ispunjena vjernicima. U 10,30 s. u Bastu procesija s kipom Majke Božje i svečana sv. misa kuju je slavio župnik, a župni zbor pjevao. Crkva je bila puna, a puno svijeta je bilo i pred crkvom. jednaka je vjernika nazočilo i večernjoj misi u 19 sati.16. 08. svečanu sv. misu na vrhu Basta i procesiju u 10,30 pred crkvicom sv. Roka slavio župnik fra Petar. Župni zbor pjevao. nazočilo je oko 150 osoba.20. 08. s restauracije iz splita vraćeni barokni anđeli u crkvu Uznesenja BDM u Bastu, a restaurirala ih je Ružica er-cegovac.22. 08. Župnika posjetio fra Marko Ba-bić.

28. 08. Župnik fra Petar bio u kozici na tužnoj 70. obljetnici pokolja kozičana i njihova župnika fra Ladislava ivanko-vića od četnika iz Gackog i nevesinja. Misu je predvodio i propovijedao pro-vincijal fra joško kodžoman.03. 09. Počela nova školska godina za učenike osnovne i srednje škole.07. 09. Provincijal fra joško kodžoman posjetio župnika fra Petra. Župnik fra Petar cijelo poslijepodne i večer poma-gao ispovijedati u vepricu.08.09. Župnik fra Petar do podne po-magao ispovijedati u vepricu, a u 9 s. je slavio sv. misu pred špiljom. U 19 s. sv. misa u crkvi sv. nikole. Crkva puna svijeta.

53

svjetionik

16. 09. U 17 s. u krvavici ispred kapeli-ce sv. eufemije župnik fra Petar slavio je sv. misu. na misi je bilo prisutno 78 vjernika koji su poslije mise bili pozva-ni od gosp. tonća Čizmića na prigodni domjenak.20. 09. klapa Basca u organizaciji turi-stičke zajednice Baška voda u 20,30 sati održala koncert u crkvi sv. nikole.24. 09. Župnik fra Petar je u društvu fra vinka Prlića i fra nediljka Šabića po-sjetio franjevačke samostane u slanom, Rožatu i Dubrovniku. klapa srdela u organizaciji turističke zajednice Baška voda u 20,30 sati održala koncert u cr-kvi sv. nikole. 26. 09. Župnik fra Petar u vepricu na studijskom danu svećenika splitsko-makarske nadbiskupije. Danas je Zvon-ko Čuljak počeo bojiti od vode oštećene prostorije u župnoj kući.01. 10. Počela listopadska pobožnost. U 18,30 krunica, iza krunice sv. misa u cr-kvi sv. nikole.03. 10. Dosadašnji dekan biokovskog dekanata fra Petar vrljičak s ostalim svećenicima tog dekanata nadbiskupu splitsko-makarskom, mons. Marinu Barišiću predložio kandidata za novog dekana biokovskog dekanata.06. 10. na hodočašću makarskog deka-nata Gospi sinjskoj u sinj iz župe Bast-Baška voda bila su tri autobusa (157 osoba).Posjetili smo svetište i svetište Gospe od otoka u solinu i franjevački samostan Dobrog oca fra Ante Antića u splitu.07. 10. Gospa Ružarica: U 9 s. krenula je procesija iz crkve sv. nikole rivom. na čelu procesije je križ, zatim slijede

ministranti, djeca, muškarci, crkveni barjaci, mješoviti zbor, djevočice u bije-lom s Gospinim slikama, svećenik, Gos-pin kip (nosili muškarci) te ostali svijet. svečanu misu slavio je župnik fra Petar.09. 10. Ante erceg kokoć i Ante Marko-tić u dnevnoj sobi župne kuće brusili pod te ga lakirali.17. 10. osnovna škola ˝Bariša Granić Meštar˝ slavila Dane kruha. Učenici ni-žih razreda donijeli su razna peciva te ih poslagali na stolove postavljene na rivi kod ˝Gorice˝, gdje ih je župnik fra Petar blagoslovio.ivana jurišić r. topić darovala kuću u topićima da se njena unutrašnjost ure-di za kapelu sv. križa. U topićima su se danas našli ivana jurišić, ivan topić, tonći topić, ing. Anita Gamulin (djelat-nica konzervatorskog odjela u splitu), ing. Mopurgo i župnik fra Petar vrljičak te su se dogovarali kako bi trebalo ovaj prostor preurediti u kapelu.U 20 s.prvi sastanak novog župnika fra Petra s članovima župnog pastoralnog i ekonomskog vijeća.25. 10. ivan jukić završio dio brušenja i lakiranja podova u ž. kući.27. 10. Frane Čovo i Zvonko Čuljak po-magali župniku fra Petru u nekim rado-vima u ž. kući.29. 10. jakov Matković obavljao neke vodoinstalaterske radove u ž. kući.31. 10. Župnik fra Petar u Živogošću na dekanatskom sastanku svećenika ma-karskog dekanata.01. 11. svi sveti – U crkvi sv. nikole misa u 9 sati, u Bastu u 9,30 sati. svečanu sv. misa u crkvi svih svetih u Promajni u 11

54

sati predvodio je i propovijedao župnik fra Petar vrljičak, a u koncelebraciji su bili makarski gvardijan fra Ante Čovo, žup.pomoćnik fra stanko Milanović Litre, fra Dominik Radić, fra Miljenko odrljin i fra vladimir tadić. svečanom slavlju doprinio je mješoviti zbor crkve sv. nikole i zbor crkve svih svetih , pod ravnanjem č.s. Ankice Džajić. U ovoj velikoj crkvi klupe su bile prilično po-punjene. U 16 s. u grobljanskoj kapeli sv. josipa župnik fra Petar je slavio sv. misu, a iza popričesne molitve izmolio je molitve za sve pokojne te prošao gro-bljem škropeći grobove.

02. 11. Dušni dan - U 8,30 s. župnik fra Petar slavio je sv. misu u grobljanskoj kapeli sv. josipa, a fra stanko u 9,30 s.

u župnoj crkvi u Bastu. Zoran jažo iz-vršio keramičke popravke u žup. kući.04. 11. Župnik pošao u Makarsku česti-tati imendan fra karlu jurišiću.05. 11. Župnik u imotskom na sprovo-du fra stipi Čirku.08. 11. U crkvi sv. nikole počelo se s klanjanjem pred Presvetim svakog če-tvrtka iza večernje mise. Bilo 30 osoba.12. 11. Župnik u Makarskoj na regional-nom sastanku fratara Provincije Presve-tog otkupitelja.14. 11. Župnik u igranima na dekanat-skom sastanku svećenika makarskog dekanata.15. 11. U crkvi sv. nikole iza mise u 17,30 s. molitveno bdijenje za hrvat-

55

svjetionik

ske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača. Crkva je bila dobro popunje-na vjernicima i hrvatskim braniteljima.16. 11. nakon oslobađajuće presude u Hagu za hrvatske generale Antu Goto-vinu i Mladena Markača, sa zvonika sv. nikole oglasila su se zvona.17. 11. Župniku fra Petru 16 Baškovođa-na pomagalo brati masline. 18. 11. Preko župne mise u 9 sati iza po-pričesne molitve pjevalo se ˝tebe Boga hvalimo…˝ za oslobođene hrvatske ge-nerale.19. 11. Šesnaestero Baškovođana bralo ckrvene masline.25. 11. sastanak župnika sa mornarima u župnoj kući.

26. 11. Župnika posjetio don Mladen Margeta.27. 11. Župnik dao u Makarskoj izraditi plakat za proslavu blagdana sv. nikole.28. 11. Željko Radić izmijenio žarulje u crkvi sv. nikole (gratis).03. 12. trodnevnicu sv. nikoli zaštit-niku Baške vode vodio je fra Miroslav Bustruc. svaku večer trodnevnice vjer-nici su imali prigodu za sv. ispovijed od 17.oo sati do 18.oo sati, a zatim je slije-dila molitva krunice BDM, molitve sv. nikoli te večernja sv. nikoli, a u 18. s. sv. misa s propovijedi.05. 12. Župnik u vepricu na adventskoj rekolekciji svećenika splitsko-makar-ske nadbiskupije. Zadnja večer duhov-ne obnove. svaku je večer crkva bila

56

dobro popunjena vjernicima. Poslije sv. mise, sv. nikola se susreo s djecom župe Bast-Baška voda te im je podijelio prigodne darove.06. 12. svetkovina sv. nikole započela je sviranjem limene glazbe ulicama Baš-ke vode u 7.oo sati. sv. misu za hodo-časnike i domaćice u 8.oo sati slavio je fra stanko Milanović Litre. svečana sv. misa u 10.oo sati započela je procesijom s kipom sv. nikole od crkve do oba-le gdje je slavljena misa. euharistijsko slavlje predvodio je fra Miroslav Bu-struc u koncelebraciji svećenika makar-skog dekanata, a slavlje je svojim sklad-

nim pjevanjem pratio župni mješoviti zbor iz Baške vode pod vodstvom č.s. Ankice Džajić. kip sv. nikole nosili su mornari. Razglas je osiguralo vodstvo limene glazbe, a oltar i klupe iz crkve sv. josipa za ovu prigodu donijeli su djelatnici komunalnog poduzeća. Bog nam je za ovaj dan providio iznimno li-jepo vrijeme pa je mnoštvo vjernika sv. misu moglo slaviti na otvorenom. sve-čanost je završila procesijom i tradicio-nalnim blagoslovom s kipom sv. nikole na mulu. Poslije sv. mise, na trgu dr. fra jure Radića, općinsko poglavarstvo je priredilo za sve prigodni domjenak.

PRILOZI ZA POTREBE CRKVE1. OBITELJ IVANE I VJEKE BAKOVIĆ 100 EURO

2. KATARINA GRANIĆ 500 KN3. ZORAN JAŽO 500 EURO

4. OBITELJ IVANE I BRANKA ŠUNJIĆ 1000 KN 5. LJILJA JURIĆ 50 EURO

SvjetionikLIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE

DJEVICE MARIJE BAST - BAŠKA VODAGODIŠTE X. BOŽIĆ. 2012. BROJ 1 (10)

Izdavač:Župni ured Baška Voda

21320 BAŠKA VODATEL. 021 620 353GSM: 098 537000

Glavni i odgovorni urednik: fra Petar Vrličak, župnik

Uredničko vijeće:fra Gabrijel Jurišić,

fra Stanko Milanović Litre,Matko Granić, Ante Jurišić,

Bosiljka Stančić, Smiljan Topić,Zdravka Mihaljević

Lektura: Bosiljka StančićGra� čki urednik: Neven Marin

LIST IZLAZI POVREMENO, DOPUŠTENJEM CRKVENIH I REDOVNIČKIH POGLAVARA

Tisak: DALMACIJAPAPIR - SPLITNaklada: 800 primjeraka

NARUDŽBE, SURADNJU I DOPRINOSE SLATI NA ADRESU:

SVJETIONIKLIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

BAST - BAŠKA VODA21320 BAŠKA VODA

LIST SE UZDRŽAVA DRAGOVOLJNIM PRILOZIMA VJERNIKA

DRAGI MOJI ŽUPLJANI! .................................................. 1ČEMU GODINA VJERE? ................................................. 2BOŽIĆ U GODINI VJERE .................................................. 6ANĐEOSKO POZDRAVLJENJE .................................... 9SVETI NIKOLA PUTNIK ................................................ 15ZBORNIK „KAČIĆ“ U RUKAMA PAPE BENEDIKTA XVI. ................................................... 19„BISERNA SV. MISA“ NAŠEGA FRA KARLA ......... 20NOVI ŽUPNIK U ŽUPI BAST-BAŠKA VODA .......... 22KRŠTENI ............................................................................ 23PRVOPRIČESNICI 2011. ................................................ 24PRVOPRIČESNICI 2012. ................................................ 25KRIZMANI 2011. ............................................................. 25SKLOPILI SU KATOLIČKI BRAK .................................. 26POŠLI PRED NAMA U VJEČNU DOMOVINU ......... 26ZBOR CRKVE SV. NIKOLE U TRODNEVNOM POSJETU SLAVONIJI ................. 28ZADAĆE KRŠĆANSKIH KUMOVA ............................ 31HODOČAŠĆE GOSPI SINJSKOJ ................................ 32RADOVI DJECE OSNOVNE ŠKOLE ........................... 34DOGAĐANJA U OŠ BARIŠE GRANIĆA MEŠTRA KROZ 2012. GODINU .................................................... 40VIJESTI IZ OPĆINE ........................................................ 45DVD BAŠKA VODA ......................................................... 47KLAPA BASCA .................................................................. 48VIJESTI IZ ŠPORTA ......................................................... 49NK URANIA – BAŠKA VODA ...................................... 50DA SE NE ZABORAVI ..................................................... 51

SvjetionikLIST ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE, BAST – BAŠKA VODA

GODIŠTE X. BOŽIĆ. 2012. BROJ 1 (10)