LIST U ČENIKA I DJELATNIKA SREDNJE ŠKOLE KONJŠ ČINA ... · - mirno, nenasilno rješavanje sukoba - poticati me ñusobno razumijevanje i dijalog - uvažavati ravnopravnost rasa,

LIST ULIST ULIST ULIST UČENIKA I DJELATNIKA SREDNJE ŠKOLE KONJŠENIKA I DJELATNIKA SREDNJE ŠKOLE KONJŠENIKA I DJELATNIKA SREDNJE ŠKOLE KONJŠENIKA I DJELATNIKA SREDNJE ŠKOLE KONJŠČINA INA INA INA ŠKOLSKA GODINA 2009./2010.ŠKOLSKA GODINA 2009./2010.ŠKOLSKA GODINA 2009./2010.ŠKOLSKA GODINA 2009./2010.

T e m a b r o j a : L j u d s k a p r a v aT e m a b r o j a : L j u d s k a p r a v aT e m a b r o j a : L j u d s k a p r a v aT e m a b r o j a : L j u d s k a p r a v a

S V I B A N J , 2 0 1 0 .S V I B A N J , 2 0 1 0 .S V I B A N J , 2 0 1 0 .S V I B A N J , 2 0 1 0 .

K o n j iK o n j iK o n j iK o n j i ć , s v i b a n j 2 0 1 0 ., s v i b a n j 2 0 1 0 ., s v i b a n j 2 0 1 0 ., s v i b a n j 2 0 1 0 .

2

KONJIĆ Impresum List učenika i djelatnika Srednje škole Konjščina Školska godina 2009./2010. Izdavač: Srednja škola Konjščina Učenici: Danijel Poštek, 1.b Nikola Mucko, 1.b Tin Androić, 1.b Josip Mikulec, 1.b Sanja Mrnjavac, 3.a Alica Lukec, 3.a Tajana Sambolić, 3.a Marko Miholić, 3.a Marko Puklin, 4.b Martina Buntak, 4.a Nikolina Šala, 4.a Suzana Bevetek ðopar, 4.a Marija Šamec, 4.a Branimir Vrlec, 4.a Kristijan Cvetko, 3.b Martina Jagić, 3.e Josipa Sedlar, 3.e Ivan Kucljak, 2.b U izradi pomogao: Ivan Crnjac, dipl. bibl. Glavni i odgovorni urednik: Milojka Rataić, prof. mentor

Sadržaj: Ljudska prava...........................................................................3

Prava djece i mladih .................................................... 3

Želimo život bez nasilja ............................................... 5

1.B o ljudskim pravima ...........................................................6

Danijel o ljudskim pravima........................................... 6

Nikola o ljudskim pravima............................................ 6

Tin o ljudskim pravima................................................. 6

Josip o ljudskim pravima ............................................. 6

Rat iz perspektive malog čovjeka .........................................7

Naši (ne)uspjesi.......................................................................8

Državna natjecanja.................................................... 10

Gdje smo bili, što smo čuli i vidjeli?....................................10

Poetski kutak..........................................................................13

Du ju spik? ... Šprehen zi? ...................................................16

Wer ist ein Mensch? Jaaa, Du bist ein Mensch!........ 16

Improving the world ................................................... 17

Deutsch in Baška Voda ............................................. 17

O državnoj maturi ..................................................................18

Prva iskustva polaganja državne mature................... 18

Proljeće nas mami iz učionica.............................................18

Kutak za matematičare.........................................................19

Kartezijev pravokutni koordinatni sustav ................... 19

Zabava ....................................................................................20

Uvod u završni rad ................................................................20

Zahvaljujemo svim učenicima i profesorima koji su pomogli u izradi ovog časopisa.


3

Ljudska prava

Meñunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948. i po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika". Meñunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca.

Prava djece i mladih

Što propisuje "Konvencija o pravima djeteta" Ujedinjenih naroda?

Pregled prava može se sažeti u deset točaka:

1. Sva djeca i mladi imaju ista prava. Ni jedno dijete ne smije biti oštećeno zbog svog spola, boje kože, jezika ili religije.

2. Djeca i mladi imaju pravo na najveću moguću mjeru zaštite zdravlja kao i zdravstvene preventive i medicinske brige.

3. Djeca i mladi imaju pravo na besplatno osnovno obrazovanje. Osim toga, mora im se osigurati i posjet školama koje bi ih mogle dalje obrazovati.

4. Djeca i mladi imaju pravo na odmor, slobodno vrijeme, igru i sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima.

5. Djeca i mladi imaju pravo na informiranje, kao i na to da svoje mišljenje slobodno kažu i budu saslušani.

6. Djeca i mladi imaju pravo na dobar odgoj. Njihovi roditelji ili odgajatelji ne smiju primjenjivati silu. Zloupotreba i zlostavljanje djece su zabranjeni.

7. Djeca i mladi imaju pravo u ratu i bijegu dobiti posebnu pomoć i zaštitu. 8. Djeca i mladi imaju pravo na zaštitu od rada kojim bi bili iskorišteni i na zaštitu od seksualnog

zlostavljanja. 9. Djeca i mladi imaju pravo na život sa svojim roditeljima i na kontakt s oba roditelja ako oni žive

razdvojeno. 10. Djeca i mladi invalidi imaju pravo na posebnu podršku i unapreñenje, kao i na aktivno

sudjelovanje u društvenom životu.

Bitno je da su djeca i mladi upoznati sa svojim pravima, ali isto tako od njih se traži da izvršavaju svoje obveze, u prvom redu prema školi.

Danas je u modernom društvu standard i poželjno zauzimati se za: - mirno, nenasilno rješavanje sukoba - poticati meñusobno razumijevanje i dijalog - uvažavati ravnopravnost rasa, spolova, naroda, nacija, religija - razvijati toleranciju


4

Ljudska prava

Treba raditi na kulturi demokracije i kulturi mira mladih ljudi. Ne zaboravite, mladi su pokazatelj stupnja demokratičnosti sustava zemlje.

Što se stavova i vrijednosti tiče, neke univerzalne vrijednosti su pravda, sloboda, jednakost, dostojanstvo, mir, ljubav, tolerancija, solidarnost, sigurnost, odgovornost, prijateljstvo i povjerenje.

Uvijek treba poštovati sebe – to je pretpostavka za poštivanje drugog čovjeka.

Često se postavlja pitanje zašto su - dodatno uz ljudska prava - potrebni ugovori o specijalnim pravima za djecu, kad se na prava majke i djeteta na posebnu pomoć i podršku izričito ukazuje već u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. Tamo se, primjerice, u članu 25, stavu 2, kaže: „Sva djeca, roñena u braku ili izvan njega, uživaju jednaku socijalnu zaštitu.“ Ili uopće: „Djeca su ljudi, tako da ljudska prava vrijede i za djecu.“

Iskustvo, na žalost, pokazuje da su upravo djeca, iako nedužna, izložena teškim situacijama i sudbinama. Sljedeći primjeri dovoljno pokazuju katastrofalnu situaciju djece:

Više od 2 milijuna djece je u zadnjih 10 godina poginulo u ratovima.

10 milijuna djece u svijetu ima teška psihička oštećenja kao posljedice rata.

30 milijuna djece živi u ratnim područjima.

U 26 zemalja svijeta djeca mlada od 15 godina koriste se kao vojnici na zadatku.

S obzirom na to da je mnoštvo djece izloženo gladi, nedostatku medicinske opskrbe, iskorištavanju radom, seksualnom zlostavljanju i još mnogo toga, postaje jasno da je bilo neophodno da se posebnim dokumentom - dodatno uz "Opću deklaraciju o ljudskim pravima" - priñe specifičnim potrebama djece i mladih detaljnije i s više obveze.

Namjera je, dakle, bila da se povede više računa o posebnim potrebama djece na zaštitu putem jednog dodatnog dokumenta.

Dobro je znati da postoji čitav niz digitalnih zbirki službenih publikacija namijenjenih mladima. Njima možete pristupiti na računalu – zašto ne u školskoj knjižnici? – jer uloga knjižnice je informiranje, obrazovanje, kultura i razonoda.

Jedno od temeljnih ljudskih prava su pravo na dostupnost službenih informacija i dokumenta. Grañani imaju pravo znati!

Informacije o EU, kao i čitav niz sadržaja koji razvijaju mlade za buduće aktivne članove EU, možete naći na stranicama:

http://ec.europa.eu/europedirect/

http://europa.eu/legislation summaries/education training youth/

http://europa.eu/youth

Xplora – portal za nastavnike djecu i mlade

EUROPA GO! kviz na 11 europskih jezika

EUROPA U RAZREDU na web stranici: www.gong.hr

NET U ŠKOLI: www.t.ht.hr/netuskoli

Doñite u školsku knjižnicu i informirajte se!


5

Ljudska prava

Želimo život bez nasilja

Županijsko stručno vijeće pedagoga srednjih škola Krapinsko – zagorske županije ove

školske godine odlučilo je provesti projekt prevencije nasilja meñu mladima pod nazivom

„Želimo život bez nasilja“. Razlozi za provoñenje ovog projekta leže u tome što je to aktualna

tema današnjice, sve je više slučajeva nasilja meñu mladima u školi te zbog nedostatka

sustavnog preventivnog rada na prevenciji nasilja meñu mladima. Projekt obuhvaća nekoliko

vrsta aktivnosti: istraživanje o pojavnosti nasilja meñu mladima, izradu i primjenu ciklusa

radionica i predavanja za učenike, roditelje i nastavnike te provedbu natječaja za učeničke

radove.

U istraživanju je sudjelovalo 1007 učenika od prvog do četvrtog razreda u devet

srednjih škola Krapinsko – zagorske županije (svaki peti učenik). U našoj školi bilo je

uključeno 78 učenika ( 30 djevojaka i 48 mladića). Anketni upitnik imao je 58 pitanja koja su

učenici popunjavali on line putem.Većina naših učenika odgovorila je da se u školi osjeća

dobro i sigurno. Na pitanje što je za njih nasilje odgovorili su da je to maltretiranje, tučnjava,

vrijeñanje, zlostavljanje, prijetnje, zadirkivanje, naguravanja, ruganje… Najnesigurnije se

osjećaju na ulici i za vrijeme večernjeg izlaska te u školskom WC-u, a najsigurniji su u

učionici. Od navedenih oblika nasilja najčešće doživljavaju vrijeñanje, naguravanje,

ogovaranje, prijetnje i tučnjavu. Mladići češće čine fizičke oblike nasilja (tučnjavu,

naguravanje, uništavanje stvari) dok djevojke češće čine psihičke oblike nasilja (ogovaranje,

isključivanje iz društva, ismijavanje). Učenici su priznali da često i sami čine neke od oblika

nasilja. Najčešće vrijeñaju , naguravaju se i zadaju lakši udarac, ogovaraju, prijete. Da bi se

spriječilo nasilje meñu mladima učenici predlažu:

- više policije na ulicama

- više razgovora s odraslim osobama (roditelji, pedagozi, nastavnici)

- veću roditeljsku kontrolu nad djecom

- bolji odgoj djece

- više rada pedagoga s mladima

- više razgovora s nasilnicima

- teže kazne za nasilnike

Predavanje o prevenciji nasilja meñu mladima pedagoginja je održala roditeljima učenika

prvih razreda te nastavnicima, a radionice su održane za učenike prvih razreda. Do 1. svibnja

otvoren je natječaj za literarne i likovne radove na istu temu. Najbolji radovi bit će nagrañeni

te će biti postavljene izložbe svih radova u svim srednjim školama naše Županije.

Snježana Pluščec, profesor pedagog


6

1.B o ljudskim pravima

Danijel o ljudskim pravima Meñunarodna organizacija „Ujedinjeni narodi“, 1948. godine donijela je opću deklaraciju o ljudskim pravima. U trideset članaka deklaracije o ljudskim pravima iznesena su prava koja pripadaju jednako svakoj osobi na svijetu. Osnovna prava koja se spominju u toj deklaraciji su: sloboda, jednakost, tolerancija, solidarnost, neotuñivost. Ujedinjeni narodi su preporučili svim državama i vladama na svijetu da upoznaju svoje grañane sa tim pravima, ali nažalost gotovo polovica država u svijetu ne poštuje deklaraciju pod izgovorom da nije prikladna njezinoj kulturi ili situaciji u kojoj se nalazi. U mnogim državama još uvijek zatvaraju ljude zbog njihovih uvjerenja ili rasne pripadnosti. Ljudi se drže dalje od informacija iz svijeta i u siromaštvu da bi se lakše njima manipuliralo. Iako svakim danom tisuće aktivista nastoje ljude upoznati sa njihovim pravima, vrijednosti opće deklaracije o ljudskim pravima sporo dolaze do pojedinih država i njihovih vlada, a ako ih i prihvate, nastoje ih što manje primjenjivati, sve na štetu svojih grañana, a u korist vlastitih interesa. Važno je da se svi upoznamo sa deklaracijom i da je poštujemo i primjenjujemo.

Danijel Poštek

Nikola o ljudskim pravima Odrastao sam u skladnoj obitelji. Uvijek sam imao sve što mi je trebalo, ne previše, ali u granicama normale. Nisam ni razmišljao o tome da netko drugi nema što i ja, da živi u neimaštini, da nema roditeljske ljubavi, da proživljava maltretiranje, silovanje… S vremenom sam shvatio da te sve grozote postoje meñu djecom, odraslima, pa čak i starcima. Svjestan sam da živimo u suvremeno doba, da ljudi hrle imati što više, što bolje živjeti, ali me boli kad, s druge strane, vidim da ima onih koji nemaju za koru kruha, da kopaju po kontejnerima, da ima djece koja gladuju, koja su silovana, koja su maltretirana i fizički i psihički. Onda se pitam: „U kakvom društvu ja to živim, što to čini naša vlada, što čine sve vlade svijeta?“ Osjećam da moram nešto poduzeti, iako ne znam kako. Ja sam samo jedna kap u moru koja je imala možda malo više sreće, ali me boli u ime svih onih kojima su uskraćena osnovna ljudska prava i pravo na normalan i dostojan život.

Nikola Mucko

Tin o ljudskim pravima Ljudska prava su prava koja stječe svaki čovjek bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, samim svojim roñenjem. Meñu ljudskim pravima spominju se pravo na život, pravo na adekvatni životni standard, zabranu mučenja, slobodu izražavanja, slobodu putovanja, pravo na samoodreñenje, pravo na obrazovanje te pravo na sudjelovanje u kulturnom i političkom životu. O opsegu i praktičnoj primjeni tih prava postoji cijeli niz sporova izmeñu pojedinaca, organizacija i država, od čega su najpoznatije debate o abortusu i smrtnoj kazni. Ljudskim pravima bave se mnoge institucije i udruge, postoje specijalizirane udruge za prava žena, za prava djece i za prava starih osoba. Imati prava znači imati obveze. Ako imamo i zahtijevamo ljudska prava moramo poštivati tuña ljudska prava, a to je velika obveza čija se važnost ne smije zaboraviti. Ljudska prava predstavljaju moralni red meñu ljudima, zakon koji omogućava skladan i racionalan život meñu ljudima, jer nas to i čini ljudima.

Tin Androić

Josip o ljudskim pravima „Svi ljudi su roñeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima“ – tako počinje jedan član „Opće deklaracije o ljudskim pravima“. To znači da svi mi od trenutka roñenja posjedujemo odreñena prava koja se nazivaju ljudskim pravima. Ljudska prava su zajamčena svakom čovjeku na temelju njegova postojanja kao čovjeka i ona su neotuñiva, što znači da ne mogu nikome biti oduzeta. Već u staroj grčkoj filozofiji, dakle prije 2000 godina, razvila se ideja o jednakosti svih ljudi, ideja o prirodnom pravu koje pripada svakom čovjeku. Ta tradicija prirodnog prava doživjela je svoj daljnji razvoj u ranom kršćanstvu i drugim religijama: sve ljude Bog je stvorio jednakima i po uzoru na samog sebe. Ljudska prava su uroñena prava i jednaka su za sve ljude nas svijetu. Svaki čovjek ima pravo na njih na temelju svog postojanja neovisno o njegovoj pripadnosti nekom narodu, neovisno o tome u što vjeruje i neovisno o spolu. Dakle, ljudska prava su neotuñiva i nikome ne mogu biti oduzeta.


7

1.B o ljudskim pravima

Ljudska prava obuhvaćaju mnogo različitih područja ljudskog života. Postoje osobna, politička i civilna, socijalna i ekonomska prava i prava treće generacije. Na nogometnoj utakmici postoje glavni sudac i dva linijska suca, koja se brinu o tome da se poštuju pravila igre. Naravno, oni ne mogu spriječiti prekršaje, ali glavni sudac prema pravilima igre može odrediti kaznu za njih. Ako glavni sudac previdi neki prekršaj, linijski sudac može mu na njega skrenuti pozornost tako da on unatoč svom previdu može odrediti kaznu. Linijski sudac ne može sam odrediti kaznu, njegov je zadatak da glavnom sucu ukaže na prekršaj. Sudac su Ujedinjeni narodi, unija praktično svih država svijeta, osnovana 1945. Organizacija je stvorena nakon strahota Drugog svjetskog rata da bi preuzela funkciju očuvanja mira i poštivanja ljudskih prava. Od Drugog svjetskog rata su u okviru UN-a postignuti tako veliki napreci u pogledu ljudskih prava da su za mnoge ljude na svijetu ljudska prava nešto što je samo po sebi razumljivo. Kršenja ljudskih prava nisu ograničena ni na kontinente niti na odreñene političke sustave, društvene norme ili religije. Gotovo da ne postoji država u kojoj u jednoj godini ne doñe do kršenja ljudskih prava .

Josip Mikulec

Rat iz perspektive malog čovjeka

Mali ljudi teško žive, skromni su. Njih ne brinu svañe izmeñu političara. Oni zarañuju za život i zadovoljni su njime. Kad se počne pričati o ratu, mnogi misle da se to njih ne tiče. Tako je bilo i s mojom obitelji. Moji roditelji živjeli su u malom selu Toplica nedaleko kiseljaka u Bosni. Kad je počeo rat, ostali smo u selu okruženi brdima. Mala rijeka život je značila.

Jednog dana po mog oca došli su vojnici. Morao je ići u rat, a svoju ženu s djetetom starim tek nekoliko mjeseci ostaviti kod kuće. Majka me uzela i otišla sa mnom živjeti u drugu regiju gdje rat još nije bio u punoj snazi. Sakrivala me je po podrumima dok su granate zasipale naselje. Bojala se, i ja sam se bojala. Opkolili su selo u kojem su ostali moja baka i djed, te sve seljane zarobili i zatvorili u školu. Njih baš nisu tukli, ali su bili više gladni nego siti. Kad su mi opkolili i zarobili oca na prvoj crti bojišnice, nismo znali hoće li ga zatvoriti u zatvor ili će ga strijeljati. Imao je sreće i završio je u zatvoru. Tamo su ga tukli i danima nije ništa jeo. Bilo mi je najgore što je veliku i malu nuždu mogao obavljati samo svaka tri dana. Zbog toga bi se neki zatvorenici posvañali, pa su za kaznu morali čekati još tri dana. Svaki su dan išli van, u šetnju i na vježbanje. Tamo bi pokraj puta ubrali nekoliko kopriva i stavili ih u džep. Kad su se ponovo vratili u zatvor, uzeli su masni papir od pite koju su službenici jeli u zatvoru, stavili ga u vodu, dodali koprive i na taj način su kuhali sebi jelo. Često su se svañali zbog jednog listića koprive. Kad su bili gladni, a nisu imali ništa za jelo, pričali su o jelima koja su rado jeli i koja su njihove žene i majke pripremale.

Iako sam bila mala sjećam se trenutka kad se tata vratio iz zatvora. Došao je kući prljav i zarastao u bradu i brkove s neurednom dugom kosom. Na sebi je imao samo potkošulju i gaće. Svi smo bili sretni, a moja sestrična se od veselja onesvijestila. Poslije očevog povratka s vrećicom u ruci došli smo u Rijeku. Od tada se naš život počeo normalizirati. Nismo uvijek bili siti, ali smo bili sretni, jer smo bili živi i na okupu.

Danas se pitam za što se moj tata borio? Borio se za svoj komadić kamena na kojem je teško preživljavao i uzdržavao svoju obitelj.

Ovo je samo jedna priča kakvih ima na tisuće.

Rat je sam po sebi besmislen. U ratu nama pobjednika, a mnogo malih običnih ljudi pati. On završava sporazumom izmeñu zaraćenih strana. Uvijek jedna strana pristaje na kompromis. Ne volim slušati priče o ratu, jer se svega sjetim, a tad to osjećam kao težak kamen na srcu. Ako ikad doñe do rata, otići ću sa svojom obitelji u neko mirnije mjesto.

Sanja Mrnjavac, 4a


8

Naši (ne)uspjesi Saznajte sve o natjecanjima i ostalim izvannastavnim aktivnostima na koja smo se odazvali i uspjesima koje smo postigli ove školske godine.

Meñužupanijsko natjecanje za zanimanje elektromehaničar održano je 05. 02. 2010. godine u Elektrostrojarskoj školi u Varaždinu. Naši predstavnici, iz 3.C razreda, bili su Stjepan Ferek i Matija Habulin. Stjepan se plasirao na državno natjecanje koje je održano 11. i 12. 03. 2010., takoñer u Elektrostrojarskoj školi u Varaždinu. Mentor mu je bio profesor Mario Varga, a u konačnom poretku zauzeo je 8. mjesto.

Meñužupanijsko natjecanje za zanimanje automehaničar održano je 25. 02. 2010., u Elektrostrojarskoj obrtničkoj školi u Zagrebu, Selska 83. Predstavnici SŠ Konjščina bili su: Tomislav Babok i Stjepan Kulji iz 3.d razreda. Mentor je bio profesor Ivan Bahmet.

Meñužupanijsko natjecanje iz Osnova i mjerenja u elektrotehnici održano je 23. 02. 2010. u SŠ Krapina. Za SŠ Konjščina natjecali su se Horvat Marko i Vidiček Antonio iz 2.b razreda. Mentor je bio profesor Branko Bago.

Ove godine po prvi puta imali smo predstavnice na Meñužupanijskom natjecanju za zanimanje prodavač. Bile su to Mateja Habuš i Margareta Galina iz 3.e razreda. Mentorica im je bila profesorica Branka Kos. Natjecanje je održano u Srednjoj školi u Zaboku 22. 02. 2010.

Županijsko natjecanje iz njemačkog jezika održano je 04. 03. 2010. u SŠ Krapina. Iz SŠ Konjščina sudjelovao je učenik Kristijan Cvetko iz 3.b razreda. Kristijan se plasirao na državno natjecanje, koje je održano od 11. do 13. 04. 2010. u OŠ Bariše Granića Meštra, u Baškoj Vodi i tamo zauzeo 7. mjesto. Mentorica je bila profesorica Sandra Banović.

25. 03. 2010. održano je županijsko natjecanje iz informatike. Domaćin je bila OŠ Konjščina u suradnji sa SŠ Konjščina. Za našu školu u kategoriji Osnova informatike natjecala se učenica Car Valentina iz 2.a razreda. Mentorica je bila profesorica Milojka Rataić.

25. 03. 2010., u našoj školi, takoñer, je održano i meñunarodno matematičko natjecanje „Klokan bez granica“. Natjecalo se 33 učenika iz prvih, drugih i trećih razreda. Spomenimo učenice koje su na prošlogodišnjem Klokanu, u našoj školi, postigle najbolji uspjeh i dobile simpatične nagrade: Silvija Kranjec 2.e, Nikolina Dumbović 3.a, Mateja Kudelić 3.a.

Na Natjecanju mladeži gradskog društva Crvenog križa Zlatar, 01. 03. 2010., sudjelovale su ekipe SŠ Konjščina i SŠ Zlatar. Nas su predstavljale dvije ekipe. Prvu ekipu sačinjavale su učenice 1.a razreda: Doroteja Gorički, Mateja Vragotuk, Petra Grkavec, Tea Hruškar, Lea Hruškar, Valentina Jurinić i Nikolina Kondres. Drugu ekipu sačinjavali su učenici 3.a i 3.b razreda: Ivana Trcak, Mateja Kudelić, Tihomir Plašć, Sandra Prugovečki, Tajana Sambolić, Monika Bručić i Natalija Hubak. Ekipa trećih razreda osvojila je drugo, a ekipa prvog razreda treće mjesto.

U organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, područna služba Krapina, 24. 03. 2010. održan je u Krapini „Sajam poslova 2010.“ Na našem štandu, kojeg su uspješno predstavljali učenik Filip Novački iz 4.b razreda i profesor Ivan Sadaić, prezentirani su svi obrazovni programi koji su zastupljeni u SŠ Konjščina, a bili su izloženi i konkretni proizvodi nastali kao rezultat izvoñenja vježbi u okviru praktične nastave u školskim radionicama. Sajam su obišli i učenici završnih razreda naše škole – predstavnici svih obrazovnih područja.

Na foto – natjecanje „Share your image of Southeast Europe“, s temom „Ljudi i kultura“, na internetskoj stranici www.southeast-europe.eu, 20. siječnja 2010., prijavili smo tri fotografije: „Put“ Mateje Habuš iz 3.e razreda, „Berba“ Mateje Kudelić iz 3.a razreda i „Molitva“ Petre Grkavec iz 1.a razreda. Natjecanje je bilo fokusirano na umjetnost, ples i kazalište, film, gastronomiju, književnost, glazbu, sport i svakodnevni život današnjice na Zapadnom Balkanu (Hrvatska, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo) i Turskoj. Od svakog sudionika tražilo se da izrazi svoje viñenje o temama natjecanja i pošalje maksimalno tri fotografije na internetsku stranicu ili putem pošte. Upravo je taj projekt EU uspio mobilizirati kreativne potencijale čak 1448 fotografa-amatera porijeklom iz 33 zemlje EU, koji su u njemu sudjelovali s oko 3200 svojih radova. 26. ožujka objavljena su imena natjecatelja koji su osvojili prvo, drugo i treće mjesto, a njima samima uručene su prigodne nagrade: fotoaparat ili druga fotografska oprema u vrijednosti od 1000, 2000 ili 3000 eura, te pozivnice na otvorenje izložbi u Madridu i Bruxellesu na kojima će u proljeće 2010. biti moguće pogledati nagrañene fotografije.


9

Naši (ne)uspjesi

Evo prijavljenih fotografija.

Odazvali smo se i na LiDraNo – natjecanje literarnog, novinarskog i dramsko-scenskog stvaralaštva, koje je održano 20. 03. 2010. u SŠ Krapina. Predstavljali su nas učenici 2.b razreda Ivan Kucljak i Janko Pazman. Izrazili su se kazivanjem poezije. Ivan je recitirao pjesmu Konstantina Simonova „Čekaj me“, a Janko pjesmu koju je napisao Pero da Ponte „O da mi je ne voljet nju“. Iako nisu prošli dalje dobili su pohvale, a najvažnija je bila ona Adama Končića, glumca i najvažnije osobe u žiriju. Nisu prošli, zadovoljni su rezultatom i pokušat će i slijedeće godine. Želimo im svi mnogo uspjeha jer oni to mogu i žele, a pored svoje mentorice, prof. Biserke Jelečanin, sigurno će to i ostvariti.

Županijsko natjecanje u odbojci za djevojke održano je dana 02. veljače 2010. godine u dvorani Srednje škole u Pregradi. Na natjecanju je sudjelovalo 7 ekipa podijeljenih u dvije skupine. Skupinu A sačinjavale su ekipe: SŠ Zabok, SŠ Pregrada, SŠ Konjščina i Gimnazija A.G.M. Zabok. Skupinu B sačinjavale su ekipe: SŠ Krapina, SŠ Zlatar, SŠ Bedekovčina. Nakon utakmica odigranih po skupinama, u finale županijskog prvenstva plasirale su se ekipe SŠ Zabok, SŠ Pregrada, SŠ Krapina i SŠ Zlatar. Za Srednju školu Konjščina nastupale su sljedeće igračice: Bujeci Nikolina 3.a, Hubak Natalija 3.a, Kudelić Mateja 3.a, Dragija Mateja 3.a, Rihtarić Nikolina 3.a, Jantolek Petra 3.a, Antunović Darija 3.a, Bručić Monika 3.a, Janečić Nikolina 3.a, Gorički Doroteja 1.a. Ekipu je vodila profesorica Mateja Brezić.

Završnica županijskog prvenstva za mladiće u rukometu, održana je u dvorani srednje škole u Bedekovčini 26. 02. 2010. godine, s početkom u 9.00 sati. U završnicu županijskog prvenstva u rukometu plasirale su se 4 ekipe. Odigrane su polufinalne utakmice izmeñu SŠ konjščina-SŠ Zlatar i SŠ Zabok-SŠ Krapina. Poraženi, SŠ Konjščina i SŠ Zabog odigrale su utakmicu za 3. mjesto a pobjednici su igrali finale za prvaka županije, SŠ Zlatar-SŠ Krapina. Nakon odigranih utakmica poredak je sljedeći: SŠ Zlatar, SŠ Krapina, SŠ Zabok, SŠ Konjščina. Za našu školu igrali su: Mikulec Josip, Hadaš Valentin, Barilar Gabrijel, Prugovečki Josip, Vertuš Stjepan, Posavec Matija, Jakopec Ivan, Kucljak Ivan, Pripeljaš Tihomir, Fruk Antun, Srebak Davor, Celenko Miroslav, Kurtanjek Valentino. Ekipu je vodila prof. Mateja Brezić.

Finale županijskog natjecanja u nogometu za mladiće održano je 20. travnja 2010. u sportskoj dvorani SŠ Krapina. Naša škola nastupila je u sljedećem sastavu: Ivan Kucljak 2.b, Matija Matejaš 2.b, Lovro Bajsić 2.d, Matija Posavec 3.b, Nikola Škrlec 3.c, Marko škrlec 3.c, Nikola Sokser 3.b, Nikola Meštrović 3.b, Božidar Kuharić 4.b, Ivan Labaš 4.b, Dino Glumpak 4.b. Voditelj je bio prof. Darko Tahija. Konačan poredak ekipa je: SŠ Krapina, G.A.M.G. Zabok, SŠ Bedekovčina, SŠ Konjščina, ŠMDGO Zabok, SŠ Oroslavje.

Natjecanje u košarci za mladiće održano je 29. 01. 2010., u sportskoj dvorani SŠ Bedekovčina. Sudjelovale su ekipe: SŠ Krapina, G.A.M.G. Zabok, SŠ Zlatar, SŠ Konjščina, ŠMDGO Zabok, SŠ Oroslavje. Ekipu naše škole sačinjavali su učenici: Stjepan Vertuš 2.b, Branimir Severin 3.b, Tomislav Šipak 3.b, Tomoslav Odorjan 3.b, Marko kereša 3.b, Matija Posavec 3.b, Nikola Sokser 3.b, Tihomir Plašć 4.b, Matija Tomašković 1.b, Valentin Hadaš 1.b. Voditelj je bio prof. Darko Tahija. Nismo se plasirali u finale.


10

Naši (ne)uspjesi

Državna natjecanja Ove školske godine imali smo dva predstavnika na državnim natjecanjima. Predstavit ćemo oba. Zaslužili su.

Stjepan Ferek roñen je 17. studenog 1992. godine u Zaboku. Živi u Zlataru gdje je završio osnovnu školu.

Danas je učenik Srednje škole Konjščina, zanimanje elektromehaničar. Praktičnu nastavu obavlja u Elektro-

Uroić u Zlatar-Bistrici. Nakon srednje škole želi se dalje školovati i usavršavati u struci. Našu školu i županiju

predstavljao je na Državnom natjecanju za elektromehaničare 11. i 12. 03. 2010. u Elektrostrojarskoj školi u

Varaždinu. Ljestvica poretka prikazana je s desne strane. Čestitamo Stjepanu!

Kristijan Cvetko roñen je 12. siječnja 1992. godine u Zagrebu. Živi u

Kominu gdje je završio i osnovnu školu. Danas polazi 3.b razred Srednje

škole Konjščina i vrlo dobar je učenik. Predstavljao je našu školu i

županiju na Državnom natjecanju iz njemačkog jezika, u kategoriji IIB

(nastavljači 3. godina i početnici 4. godina). Natjecanje je održano u OŠ

Bariše Granića Meštra, u Baškoj Vodi od 11. do 13. 04. 2010., a Kristijan

je bio…, ah pogledajte ljestvicu poretka. Čestitamo Kristijanu!


11

Gdje smo bili, što smo čuli i vidjeli?

26.3.2010. učenici naše škole posjetili su impozantni, novootvoreni Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Umjetnička djela muzeja podijeljena su u pet velikih cjelina: Umjetnost o umjetnosti, Umjetnost kao život, Projekt i

sudbina i Riječi i slike. Vidjeti toliku količinu novije umjetnosti na jednom mjestu za većinu je bilo vrijedno iskustvo.

Prije obilaska stalnog postava Muzeja, u kinu Cinestar Avenue Mall ñaci su pogledali popularan i aktualan film „Priča o prvaku“ za koji je glavna glumica Sandra Bullock, nekoliko dana ranije, primila prestižnu nagradu Oscar. Dirljiva je to priča o obitelji, pomaganju i žrtvovanju.

Osim izvan škole štošta se moglo čuti i vidjeti i u školi.

Nekoliko dana prije godišnjice pada Vukovara (18. 11.), koji se već tradicionalno obilježava diljem Hrvatske, u Srednjoj školi Konjščina obilježili smo prigodnim ukrašavanjem velikog panoa taj važan povijesni trenutak u novijoj hrvatskoj povijesti. Trudili smo se mladim naraštajima prikazati svu bol, patnju i stradanja koju je doživio taj slavonski grad na Dunavu. Postavili smo petnaestak velikih uokvirenih

fotografija na kojima su prikazana stradanja tog grada koji je gotovo u potpunosti razoren granatiranjem i bombardiranjem od strane vojske JNA i paravojnih formacija iz Srbije. Potresne slike stradanja, ruševine iz centra Vukovara, Borova, tmurne slike srušenih grañevina postavljene su s jednim jasnim ciljem – da se ne zaboravi. Neki učenici su na postavljeni pano reagirali s čuñenjem – nisu znali da se u našoj blizini, u našoj državi tek prije dva desetljeća dogodila takva tragedija. To nam je i bila namjera. U postavljanju izložbe nastojali smo kroz prikaze različitih dijelova grada u vrijeme najžešćih borbi natjerati učenike na razmišljanje o jednom takvom dogañaju koji se ne pamti u hrvatskim, ali i europskim razmjerima. Premda je Vukovar u meñuvremenu mirnom reintegracijom postao slobodan grad u kojem u suživotu žive različiti narodi, podsjećanje na nama bližu povijest hvale je vrijedan potez koji na nacionalnoj razini provode sve državne institucije s namjerom da se nikada ne zaborave žrtve koje su životom platile slobodu koju uživamo, kao i svi invalidi koji i danas proživljavaju sve ono čega ćemo se svi sjećati još dugi niz godina. Učenicima je, takoñer, prikazan prigodan dokumentarni film Eduarda Galića, Vukovar 1991.

1.12.09. i 2.12.09. održano je predavanje koje je vodila dr. Marica Gredičak iz Zavoda za javno zdravstvo na temu Higijena djevojaka i Spolno prenosive bolesti.

U siječnju je obilježen Dan sjećanja na žrtve holokausta prigodnom izložbom ispred prostora knjižnice kojom se htjelo educirati i podsjetiti učenike na milijunske žrtve totalitarnog i iznimno opasnog nacističkog režima.


12

Gdje smo bili, što smo čuli i vidjeli?

U veljači, nakon što su članovi knjižničarske skupine, pod vodstvom našeg knjižničara Ivana Crnjca, napravili prigodan plakat za Valentinovo, otvorena je u predvorju škole izložba slika Dominika Karajića, brata profesorice engleskog jezika Viole Karajić. Pogledajte plakat i dio atmosfere s izložbe.

22. 04. 2010. prigodnim panoom obilježili smo Dan planeta Zemlje.

Tokom ožujka novinari Zagorskog lista i predstavnici portala "Matura - hrvatski godišnjak maturanata" fotografirali su maturante za godišnjak.

Krajem travnja održano je predavanje na temu prevencije raka dojke za učenice završnih razreda „Mama i ja“.


13

Poetski kutak

Donosimo poetske pokušaje učenika 3.a razreda:

Mjesec Čas je velik kao balon, Čas ja kao kifla on.

Čas je kvrgav babin zub, A čas oštre sjekire rub.

Kad se spusti noć on na nebu sja, A oko njega ima milijun zvijezda.

Njega može vidjet svako, Pa to je bar lako.

Svaku večer on je gore, A nebo je ko more!

Alica Lukec

Recept za ljubav

Za ljubav je potrebno dvoje I dva srca koja se spoje…

Iskre koje se roje Aroma jagoda crvene boje…

Ptičice koje serenade poje I strelice koje se ljubavi ne boje…

Tajana Sambolić

Prijateljstvo

Često zavirim u dušu svoju, Da bih se odao spokoju, Osjećam se kao da sam nešto izgubio, I da ustvari nikad tako sretan nisam bio.

Sretan, kao sa pravim prijateljem. Smatram ga svojim spasiteljem! Spasivši me od samoće ružne, I od još veće pustolovine tužne.

Ta dobra duša od malena je bila kraj mene, I moj život kraj nje kao lavina krene, Ali naše prijateljstvo naletilo je na hladne stijene, I počelo da se boji svoje vlastite sjene!

Sjećanje na starog prijatelja nikad ne blijedi, I zato se iz srca nadam prijateljskoj pobjedi! Naše prijateljstvo jako mnogo za mene vrijedi, I ne bih htio da tvoj život itko povrijedi!

Nadam se povratku na prijateljske staze, Jer ne želim dopustiti zlim ljudima da nas gaze, Neka nas rañe u svijetu spaze, Jer zajedno nas nikad neće moći da poraze!

Marko Miholić


14

Poetski kutak

Maturant Marko Puklin, iz 4.b razreda, pjesmom je opisao ciklus godišnjih doba JESEN

Jedem slastan kesten, U sebi znam da je jesen. I gledam kako vrijeme prolazi, Kako smrt sve brže dolazi.

Svaki naš korak sve je kraći, I sve oko nas počinje da se mrači. Došlo je vrijeme za san, Da se pričeka na ljepši dan.

Lišće pada, padam i ja. Kišni su dani, vjetar pjeva. Pjeva pjesmu svoju, dok munja horizontom sijeva. Da li znaš gdje je kraj, kraj ovog kraja?

Tako jako sam umoran, I sav, tmuran, Tako jako mi se spava Da vise ne znam ni gdje mi je glava.

Zavukla mi se jesen pod kožu I vrijeme je da u peć natočim ložu, Jer dolaze još hladniji dani, Kada zima nama će da se hrani.

ZIMA

Snijeg pada, Gora bijela, Zbor pijeva, Pjesmu svoju. Vidis li sada, Božja dijela? Nikad ne oklijeva Da spasi dušu tvoju!

Zvona zvone, Potočić u ledu. Tišina poljima, Hladna klima. Lovci gone Jadnog medu, Koji luta selima U potrazi za jelima.

Zaboravio medo na zimski san, I postao jako gladan. Ali u šumi nema ništa za jelo, Pa se spustio u selo. U selu se boje gladnog mede, Pa je on počeo da po vratima grebe. Ali tada je pao u još vece probleme, Jer bijesni lovci ga razapeše na grede. Napraviše od njega bunde, i više ih nikad za ruke ne zebe. I zima postaje sve jača, i digle se vijavice goleme.

Okrutna li je zima, Ta hladna, teška klima. Stisli se svi kraj kamina, I osluškuju kako pucketa hrastovina. Mame i bake pripremaju kolače, Dok djeca pjevaju pjesme vesele, Očevi ukrašavaju domove, A djed od veselja skače, Veseli se što su velike pahuljice pale, I nježno prekrile sve krovove.

Osjećaš li prisutnost zimskog duha, Taj osjećaj koji ti prolazi tijelom, I dotakne tvoje toplo srce, A ti osjetiš neku ljubav. Budimo sretni što na stolu imamo kruha, Što nam je obitelj obuzeta smijehom, Što se osjećamo kao perce. Zato nemoj dopustit, da zimski duh bude mrtav!


15

PROLJEĆE

Ptice dolaze, Ljudi prolaze, Žabac od veselja skače, Jer stiglo je proljeće!

Livade zelene, Potoci modri, Vidio sam jelene Dok sam bio na Odri.

Raste cvijeće, Lastavica slijeće, Miris jaglaca u zraku, Djeca se igraju u parku.

Probudila se priroda, Probudio sam se ja, Dok zeko mrkvu gloda, Ja se pokušavam sjetit njenog broja.

Vrijeme je ljubavi, Početak zabavi, Raña se nova ljepota, A u meni stara dobrota.

Dal sam ja to zaljubljen? Ma zašto baš u proljeće? Bojim se da ću biti pogubljen. Ma što tu ljubav pokreće?

Joj kako je lijepo! A ipak sve oko mene je slijepo.

Vidi me samo ona, Pa neka onda dodje do mog trona.

Proljeće me zaludilo, I u obraze poljubilo, Moje strahove sakrilo, I veselje dodijelilo!

LJETO

Sunce sjaji, Svoju tajnu taji, Toplinu gaji, Jednoj maloj Maji.

Uzburkano more, Svake zore. Baka gladi bore, Dok susjed njivu ore.

Vrijeme je zabavi, Pa ajde onda mi se javi, Da se nadjemo na kavi, Mozda poslije odigramo hokej na travi.

Ljeto je vruće, Ajde da svi izañemo iz kuće. Bacimo papuče I uskočimo u kupaće.

Svima je savršeno, Svima je krasno, Zato uživaj slasno, Dok neće biti kasno.


16

Du ju spik? ... Šprehen zi?

Wer ist ein Mensch? Jaaa, Du bist ein Mensch!

Mensch ist eine Person, die viele Bedürfnisse hat!

Grundbedürfnisse: Sekundäre Bedürfnisse sind: Essen Wo (zu Hause, im Restaurant)? Was? Wie viel? Trinken Was? Wie viel? Kleidung Mode Meinung Schule, Ausbildung = Arbeit Schlafen Lange schlafen Wohnungverschiedene Wünsche (gro3, schön, hell) Kontakt zu Leuten gemeinsam Probleme lösen, sich mit Leuten gut verstehen

Grundbedürfnisse

Menschliche Grundbedürfnisse sind Essen und Trinken. Einige Leute, die viel Geld haben, können im Restaurant essen und trinken. Alle Leute müssen ihre Grundbedürfnisse befriedigen, weil diese Bedürfnisse für ihr Leben wichtig sind. Menschen sollen viel Gemüse essen und Obstsaft trinken, weil es gesund ist. Aber Menschen haben ihre Rechte und können essen, was sie wollen. Oft denken sie nicht an ihre Gesundheit.

Martina Buntak, 4a

Jugendliche über ihr Aussehen

Jugendliche wollen nicht aussehen, wie alle andere. Sie wollen nicht langweilig aussehen. An ihrer Kleidung sollen die anderen ihren musikalischen Geschmack erkennen. Deshalb tragen die Jugendlichen charakterischische Kleidung, die mit musikalischem Geschack zu binden ist. Viele Leute wollen die teure Kleidung tragen und natürlich die Markenklamotten. Sie wollen trendy sein. Die Jugendlichen, besonders die Mädchen wollen eine gute, schlanke Figur haben. Sie wollen ideal aussehen. Im Schlankheitswahn hungern sie sich aus. Aber das kann gefährlich sein. Heute haben viele Leute eine schlechte Situation und sie können nicht immer etwas Neues kaufen. Sie kaufen die seconhand – Kleidung. Aber darum sehen¨sie nicht schlecaht und unattraktiv aus.

Nikolina Šala, 4a

Denken

Denken gehört zu Grundbedürfnissen der Menschen und das unterscheidet uns von Tieren. Meinungen unterscheiden sich von Person zu Person, was uns verschieden macht. Es ist wichtig, wenn jemand frei nachdenken kann und frei seine Meinung sagen darf. Aber es ist auch eins von den Grundrechten. Der Respekt vor diesen Rechten führt zu einem guten Leben in der Gesellschaft und zu einem guten Verstehen zwischen Leuten.

Suzana Bevetek-ðopar, 4a

Mensch sein, aber wie?

Aufgabe der Eltern ist, ihre Kinder zu guten Personen zu machen. Mensch darf nicht „klein“ sein. Ohne seine Ideen, Meinungen… Man muss sein, was man ist. Ich muss sein, was ich bin, will, weiss, mag, kann…

Marija Šamec, 4a


17

Du ju spik? ... Šprehen zi?

Improving the world

When I think about the topic, I can say one thing without a question. World does need an improvement! It used to be a nice place to live on, but we have managed to ruin it. We've messed it all up with our fast rhytm of living, drugs, alcohol and our everlasting greed. People have created a whole new way of life that is totally wrong.

If you are looking for a living species that is corrupted, whose mind is poisend with a wild desire for material things and influence, you don't have to look far. It's us – human beings. We call ourselves human beings, though there is nothing human left within us. Our bodies became empty shells, computers programmed to look for opposite of what matters. Whatever you may believe that created us, God or evolution, made a terrible mistake. Is it too late to fix that mistake? I hope not. I like thinking that there is some good left in every man and woman, especially in children. We need to start there – with children. It may be too late for us, but we can show them our mistakes and help them to avoid the same. Consequences can not be fixed, we need to go back to the root of it all. I'm not saying that we don't need material things, in fact, they are a key to a normal life. We just don't need them as much as we think we do. There are things like love, respect, friendship and sympathy, that we need more than money.

You can work all your life, have millions of dollars, lots of houses, fast cars and fancy clothes, but what do you do when you realize that you are all alone? Is that happiness, having all that stuff and nobody to share them with? That's not my definition of a well spent life. Wake up, people! Fix your mistakes and try to die decently.

Branimir Vrlec, 4.a

Deutsch in Baška Voda

Ich erzähle euch jetzt etwas über den Landeswettbeverb aus der deutschen Sprache. Der Wettbewerb fand vom 11.-13. April 2010 in Baška Voda statt. Die Fahrt von Zagreb nach Baška Voda daverte fast 6 stunden und wir fuhren mit 2 Busen. Alle Schüler und Mentoren waren im Hotel „Horizont“ untergebracht. Der Wettbewerb fand in der Grundschule Bariše Granića Meštra statt. Es gab vier Kategorien. Der Test hatte 3 Teile und er war ziemlich schwierig. Ich war siebter von acht rangierten

Schülern. In Baška Voda fand ich neue Freunde und verstand mich gut mit ihnen. Insgesamt war es ein schönes Erlebnis für mich.

Kristijan Cvetko, 3b


18

O državnoj maturi

Prva iskustva polaganja državne mature

Mi smo prva generacija koja, ako se želi upisati na fakultet, polaže državnu maturu. Budući da se radi o novini, a učenici još ne znaju što će raditi poslije srednje škole, svi smo prijavili polaganje državne mature.

I počelo je. 17. ožujka pisali smo esej iz hrvatskoga jezika, 18. i 19. ožujka polagali smo prvi dio stranog jezika. Od izbornih predmeta učenici naše škole polagali su već informatiku, psihologiju, fiziku i biologiju.

Dakle, taj dio mature polagao se za vrijeme trajanja drugog polugodišta. To je veliko opterećenje za nas jer istovremeno moramo savladati redovni program svih predmeta, napisati završni rad i pripremati se te polagati ispite državne mature.

Osim toga mi, učenici četverogodišnjih strukovnih škola smo u posebnom položaju. Ispiti na državnoj maturi rañeni su za sve predmete prema gimnazijskim programima. Mi imamo manju satnicu hrvatskog jezika i različit program iz matematike i izbornih predmeta. Neke izborne predmete naši učenici moraju potpuno samostalno pripremati jer ih u programu našeg usmjerenja nema. Tako je naša kolegica morala naučiti biologiju koja se u gimnaziji uči četiri godine. Ako ne položi biologiju neće se moći upisati na Kineziološki fakultet iako je odlična sportašica.

Zaključujem da smo mi, što se tiče upisa na fakultet, u odnosu na gimnazijalce u puno nepovoljnijem položaju. Zar „strukovnjak“ iz naše škole ne bi bio dobar inženjer elektrotehnike ili ekonomist. Zar će samo gimnazijalci moći studirati? Istina, bila je organizirana dopunska nastava kao pomoć u pripremanju za maturu. Jesmo li to mogli bolje iskoristiti? Vjerujem da jesmo, ali razumijem svoje kolege koji su poslije sedam sati nastave otišli kući. Većina nas smo putnici pa je problem bio i u prijevozu. Imamo već i neke rezultate. Oni su ohrabrujući i daju nam snage za daljnji trud. Motivirajući su, jer je većina naših kolega položila dosadašnje ispite i može konkurirati za upis na fakultete pa im se pruža prilika za bolju budućnost. Svijetla točka cijele priče je ta što se pokazalo da ipak možemo konkurirati gimnazijalcima.

Branimir Vrlec, 4a

Prolje će nas mami iz u čionica

Napokon nam je stiglo proljeće. Sunce, cvijeće, cvrkut ptica i ostale proljetne privlačnosti su nas očarale. Pa tko bi onda kraj svega toga mislio na učenje? Eh, da…učenje. Mislim da to ovih lijepih proljetnih dana nikome nije palo napamet. No učenje je ono o čemu bismo sada trebali najviše razmišljati, a sve ostalo staviti u drugi plan. Proljeće je meni najljepše godišnje doba. Sunce sja, cvijeće cvjeta, ptice cvrkuću, trava se zeleni, voćke pupaju, a nas je zahvatio

ljubavni vrtlog. Kuda god krenem, vidim parove koji se zaljubljeno gledaju ili šeću držeći se za ruke. Ali sve su to slatke muke. Kad nastava završi, torbu u sobu, a mi na zrak uživati u prirodi. A drugi dan, kad padne jedinica, krivi su, naravno, profesori jer su nas baš danas morali pitati ili nam uvaliti ispit. Ali nije problem u njima, nego u nama. Proljeće nam je zavrtjelo glavom. Kad bi knjige bile tako zabavne i šarene kao proljeće, učenje ne bi bio nikakav problem.

Martina Jagić, 3e


19

Kutak za matemati čare

Kartezijev pravokutni koordinatni sustav Zasluga za otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava kako on danas nosi ime, pripala je francuskom matemati čaru Renéu Descartesu koji ga je imenovao po svojoj latinskoj inačici imena Cartesius. René Descartes roñen je 31. ožujka 1596. u seocetu Le Haye (Le Ej) - danas mjesto nosi naziv Descartes - u pokrajini Touraine (Turena), gdje se uz ribom bogatu rijeku Loireu (Loaru) nižu dvorci tada moćnih i samovoljnih prinčeva. Descartes je imao mirno i lijepo djetinstvo, mada mu je majka umrla kada je imao skoro godinu dana. Uz baku i djeda najveće zasluge za to imao je njegov otac, nasljedni plemić Joachim Descartes, čovjek srednjeg imovnog stanja koji je imao napredna shvaćanja u pogledu odgoja djece. Veoma brižno Descartesov je otac odabrao svome sinu školu, odlučivši se za jezuitski kolegij u La Flécheu, na čijem je čelu bio njihov dalji roñak, koji je oslobodio dječaka napornih jezuitskih vježbi podredivši sve prema naklonostima dječaka. U takvoj atmosferi mladi Descartes je brzo skrenuo pozornost na sebe, kako svojom mudrošću tako i dugim spavanjem. U krevetu je ostajao dugo nakon što bi se probudio, i tu će osobinu zadržati cijeloga života. Tvrdeći da u raskošnom miru sna mašta najživlje radi, a koncentracija postaje oštra kao brijač, zasjeca duboko ispod opne vanjštine i privida. Jačajući postupno svoje tijelo i razvijajući duh Descartes je postao skladno razvijena ličnost, vjerna tradiciji, ali sposoban biti i te kako kritičan prema svemu što ga okružuje i što je naslijedio. U jezuitskom kolegiju Descartes je izvanredno dobro naučio klasične jezike - grčki i latinski kao i sve drugo što je bilo predviñeno programom. Ali više od svega briljirao je u geometriji, koja mu se činila najznačajnijim područjem djelatnosti ljudskoga duha. Izdahnuo je daleko od rodne Touraine 11. veljače 1650. godine u Stockholmu.

Nacrtamo dva meñusobno okomita brojevna pravca , x i y koji se sijeku u točki O i odredimo na pravcima x i y jedini čne to čke E i F, tako da je |OE|=|OF|=1, definirali smo pravokutni ili Kartezijev koordinatni sustav u ravnini.

- točka O(0, 0) zove se ishodište koordinatnog sustava

- brojevni pravac x zove se os x ili apscisa

- brojevni pravac y zove se os y ili ordinata

- Kartezijeve koordinate se zapisuju u zagradama u obliku ureñenog para brojeva gdje prvi broj označava položaj na x-osi, a drugi na y-osi. Na slici lijevo prikazane su tako četiri točke s njihovim koordinatama u Kartezijevom koordinatnom sustavu i to: (2,3), (−3,1), (−1,−2) i (2,−4).

- osi koordinatnog sustava dijele ravninu na četiri beskonačno velika dijela, “kvadranta ”, od kojih je svaki omeñen s dvije odgovarajuće osi i naznačen rimskim brojevima od I do IV kako je prikazano na slici lijevo.

Što smo, osim točaka, na satovima matematike prikazivali u Kartezijevom koordinatnom sustavu?

Pravce i dužine Kružnice Elipse Hiperbole Parabole

Milojka Rataić, profesor mentor Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Ren%C3%A9_Descartes


20

Zabava

Hrvatsko-engleski rječnik

Matko Jelavić – Well Who Is The Little Lion

Stipe Mesić – Steve Little Meat

ðuro Dečak – Boy George

Severina Vučković – Noughty Wolf

Neda Ukraden – No Yes Stolen

Rječnik pojmova

Aloja – kreten koji sam sebe zove na telefon

Barakuda – izgubljena Zagorka

Bezbolan – zabranjeno koristiti bosanske fraze

Bosti – imenovanje šefa

Bremen – Srbin

Čizmica – mala mačka koja jede sir

Donacija – sjediti u društvu nacista

Fukara – promiskuitetna papiga

Gorila – Los Angeles u plamenu

Herpes – gospodin pas

Kajdanke – Zagorac koji ne razumije njemački

Katran – mačka u bijegu

Kreten – skupina od deset žaba

Licemjer – estetski kirurg

Nagasaki – egzibicionistica po imenu Saki

Nebuloze – Zagorac apstitent

Nemati – otac

Obala – la i la

Pesimističan – tajanstveni zagorski pas

Poniženi – darovati supruzi malog konja

Rotkva – crvena patka

Somalija – tisuću lisica

Transparent – tvrtka za prijevoz roditelja

Trijumf – tri djevice

Ustanova – plastična operacija usana

Udari me! Ubij me! Ali nemoj me mu čiti sa cajkama.


21

Uvod u završni rad

Hm, napisati maturalnu radnju o grañevnim materijalima. Hoće li to biti veliki problem? Možda, a

možda i ne. Nema problema bez rješenja, pa tako ne vjerujem da i ovaj neću uspjeti prevladati.

Pogled kroz prozor, kroz staklo, vani snijeg. Čisti, bijeli snijeg. Tu i tamo doleprša pokoja

pahuljica i stopi se s bijelim pokrivačem na tlu. Voljela bih biti negdje vani, praviti anñele u

netaknutom snijegu, bacati grude, spuštati se niz padine. Uživati u zimskim radostima, ali ne mogu.

Ne smijem. Moram obuzdati misli, spustiti loptu na zemlju i primiti se posla. Ispit zrelosti je preda

mnom. Prohujale su godine djetinjstva i bezbrižnih igara, polako kopne i posljednji školski dani. Sve

teče i sve prolazi. Nestaje. Još nekad sam mogla biti promrzla u snijegu, a sad me stišću brige. Hoću

li napisati sve kako valja, hoću li položiti maturu, hoću li…? Bezbroj pitanja, a odgovora malo. Moram

se potruditi za vlastitu sreću i vlastitu budućnost. Stisnuti zube, podsukati rukave i primiti se posla.

Kaže se da bez muke nema nauke. Duboki uzdah i oproštajni pogled prema prozoru. Lepršave

pahuljice grade snijeg…, i one su svojevrsni materijal. Svud oko mene materijali. Preda mnom drveni

stol, na njemu plastična tipkovnica, kraj mene prozor drvenog okvira sa staklom u sredini; još

materijala. Vrijeme je da napišem „ispit života“…

Počeci su najteži, a poslije sve ide nekako lakše. Poslije prve rečenice, slijedi druga, pa treća i

riječi samo teku.

Sedlar Josipa, 3.e

Još jedna generacija maturanata je pri kraju svog srednjoškolskog obrazovanja. Neki će se nastaviti

školovati, a nekima su ovo posljednji dani u školskim klupama. Kako god bilo, sve ih čeka život, a to

je najveći i najteži ispit. Želimo im da na tom „ispitu“ proñu sa dobrom ocjenom. Sretno!

Documents

LIST U ČENIKA I DJELATNIKA SREDNJE ŠKOLE KONJŠ ČINA ... · - mirno, nenasilno rješavanje sukoba - poticati me ñusobno razumijevanje i dijalog - uvažavati ravnopravnost rasa,