Upload
lynhi
View
217
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
LIST ELEKTROMRE@E SRBIJE GODINA 8 BROJ 65 MAJ 2013.
TRANSBALKANSKA MAGISTRALA
ZA PRENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE
Elektroenergetski
pandan Ju`nom toku
SAVETOVAWE CIGRE
Istorija i uloga
srpskog nacionalnog
komiteta
TRANSBALKANSKA MAGISTRALA
ZA PRENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE
Elektroenergetski
pandan Ju`nom toku
SAVETOVAWE CIGRE
Istorija i uloga
srpskog nacionalnog
komiteta
Sezona radova 2013. u TS
400/220kV Obrenovac po~ela
je 1. aprila redovnim remont-
nim radovima na VN opremi. Polovi-
nom maja po~ela je zamena VN opreme u
DV poqu 213/2. Zamenom tri rasta-
vqa~a, prekida~a odgovaraju}ih struja
kratkog spoja i dva strujna merna
transformatora, poboq{ava se pou-
zdanost tog poqa. Po planu, poqe bi
trebalo da bude zavr{eno sredinom
juna. Ove godine u planu je i zamena
nepouzdanog prekida~a u podu`nom
spojnom A07P, koja se planira u dru-
goj polovini avgusta, kao i ugradwa
dve 6kV }elije za napajawe sopstvene
potro{we trafostanice.Ekipa Elektroistok-Izgradwe po-
~ela je rekonstrukciju kompletnog
osvetqewa TS Obrenovac. Novo osve-
tqewe, sa postavqenim video nadzo-
rom, poboq{a}e bezbednost Trafo-
stanice. Uporedo, Elektroistok-Iz-
gradwa vr{i i sanaciju kablovskih ka-
nala. Radnici Korad G iz Koceqeve
nastavqaju radove na antikorozivnoj
za{titi ~eli~ne konstrukcije. Za sa-
da su zavr{eni radovi u tri poqa, dok
se do kraja godine planiraju i radovi
u jo{ sedam poqa.Uz prili~no gust plan radova, za-
posleni su prihvatili i novu obavezu
ko{ewa trave u transformatorskim
stanicama i razvodnim postrojewima
na teritoriji Obrenovca. Povr{ina
za ko{ewe u dve TS i dva RP u Obre-
novcu iznosi 23 hektara, pa napori
zaposlenih koji su „priu~eni“ za ko-
{ewe ne mogu biti zanemareni.
R. E.
2 INVESTICIJE
Sredinom maja po~ela je rekon-
strukcija transformatora T1na TS 220/110/35 kV Beograd 5
na Be`anijskoj Kosi. Rekonstrukcija
ukqu~uje i zamenu visokonaponske
opreme, kablirawe i uvo|ewe tran-
sformatorskih poqa u sistem novo-
projektovane digitalne za{tite i si-
stema za daqinsko upravqawe i nad-
zor, SCAD-a sistema. Predvi|eno je i
postavqawe kompletne uzemqiva~ke
mre`e centralnog uzemqiva~a, ukqu~u-
ju}i i prostor transformatorskih
poqa T1, kompletno farbawe tran-
sformatora i wegov remont. Planira-
no je da rekonstrukcija bude zavr{ena
do sredine jula.Tako|e, obavqa se i kompletna za-
mena sabirnica 110kV u tre}em seg-
mentu sabirnica „starog“ dela po-
strojewa 110kV, a bi}e izvr{eno i oja-
~awe portalne konstrukcije u tom de-
lu postrojewa. Prethodno je na TS
Beograd 5 izvr{ena i monta`a nedo-
staju}e gromobranske opreme. Izvo|a~
radova je PD Elektroistok – Izgrad-
wa.Transformatorska stanica Beo-
grad 5 izuzetno je zna~ajna za sigurno
snabdevawe elektri~nom energijom
potro{a~a u glavnom gradu.M. B.
TS 400/220kV OBRENOVAC
Po~ela sezona radova
TS BEOGRAD 5
Rekonstrukcija
transformatora T1
Izgradwa budu}e transforma-
torske stanice 400/110 kVVrawe 4, koja }e biti izuzetno
zna~ajna za stabilno napajawe potro-
{a~a i privrednih subjekata u jugoi-
sto~noj Srbiji, u punom je jeku. Na
objektu radi gotovo 90 qudi, a na te-
renu je i 10 kamiona i 14 gra|evin-
skih ma{ina razli~itih namena. Rado-
ve izvodi kompanija Elnos BL.Po~etkom juna o~ekuje se i dopre-
mawe energetskog transformatora
400/110 kV, 300 MVA, Kon~ar-ove pro-
izvodwe. Izgradwa kade za transfor-
matorsko uqe u zavr{noj je fazi.Saobra}ajnice i pristupni pute-
vi se pripremaju za asfaltirawe ~iji
po~etak se o~ekuje krajem meseca.Uskoro }e biti zavr{eni i kablovski
kanali i u toku je monta`a kablov-
skih regala.Vredno se obavqaju i gra|evinski
poslovi – ura|eni su temeqi za komand-
nu zgradu. U razvodnom postrojewu 400kV izvode se temeqi za visokonaponsku
opremu, a temeqi za portale ve} su za-
vr{eni. Zavr{ene su fasade na ~etiri
relejne ku}e, a i na ostalima }e biti
uskoro gotove. Na relejnim ku}ama mon-
tira se i bravarija.Izgradwa TS 400/110 kV Vrawe 4
po~ela je septembra pro{le godine i
odvija se u okvirima planirane dina-
mike. Osim za stabilnost napajawa
elektri~nom energijom na podru~ju ju-
goisto~ne Srbije, budu}a Trafosta-
nica zna~ajna i jer se nalazi na inter-
konektivnoj 400 kV dalekovodnoj tra-
si od TS Ni{ 2, preko TS Leskovac 2,Vrawa do makedonske granice i daqe
preko teritorije Makedonije prema
Gr~koj. Tako|e, pu{tawem u rad TS
Vrawe 4, unapredi}e se sigurnost i
pouzdanost celokupnog sistema za
prenos elektri~ne energije u Srbiji.
M. B.
INVESTICIJE 3
TRANSFORMATORSKA STANICA VRAWE 4
Raste postrojewe na jugu SrbijeUskoro sti`e transformator . – Saobra}ajnice spremne za asfaltira-
we. – Odmi~e izgradwa komandne zgrade
TRANSBALKANSKA MAGISTRALA
Elektroenergetski pandan Ju`nom toku strane 6-8
POGON PRENOSA VAQEVO
Perspektiva zapadne Srbije - 400 kV napon strana 9
SAVETOVAWE CIGRE
Uloga srpskog nacionalnog komiteta strane 10-11
PRIMOPREDAJA 110 kV TS
Kqu~ u ruke strana 12
POGON PRENOSA BEOGRAD
Veliki investicioni i remontni zahvati strana 13
UPRAVQAWE KVALITETOM
Integrisani sistem menaxmenta strana 16
OBUKA I TIM-BILDING
Slo`an tim - uspe{na kompanija strana 21
KONFERENCIJA BALKANMAGAZINA
Regionalna berza elektri~ne energije strane 22-23
TURISTI^KO-REKREATIVNA MANIFESTACIJA SEMS
Sedmi zlatni kotli} strana 25
EMS-OVA AMBULANTA
Giht - bolest kraqeva strana 27
izdaje JP EMS
Beograd, Kneza Milo{a 11
www.ems.rs
generalni direktor:
Nikola Petrovi}
organizator za
odnose sa javno{}u:
Mildan Vuji~i}
odgovorni urednik:
Milo{ Bogi}evi}
redakcija:
Predrag Batini}
Miroslav Vukas
Aleksandar Opa~i}
Sr|an Stankovi}
kontakt:
(011) 3243 081
priprema i {tampa:
DOO "Komazec"
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
658 (497.11) (085.3)
EMS:Elektromre`a Srbije : list
Elektromre`e Srbije / odgovorni urednik Milo{
Bogi}evi}. – God. 1,br. 1 (sep. 2005) -. - Beograd (Kneza Milo{a 11) : JP EMS, 2005 -
(In|ija : “Komazec”). - 30 cm
Mese~no. - Je nastavak: Elektoristok
ISSN 1452 - 3817 = EMS.Elektromre`a Srbije
COBISS.SR - ID 128361740
Upravni odbor JP Elektromre`a
Srbije usvojio je na drugoj re-
dovnoj sednici, odr`anoj sre-
dinom maja, informaciju o poslovawu
JP EMS za 2012. godinu.- Preduze}e je u 2012. poslovalo
uspe{no, i ostvaren je dobitak u izno-
su milijardu i 423 miliona dinara. Po-
rast neto prihoda od pristupa i kori-
{}ewe sistema za prenos od {est pro-
cenata, porast prihoda od prikqu~aka
139 procenata, kao i porast prihoda
po osnovu alokacije prekograni~nih
kapaciteta i aukcija od pet posto,ima-
li su presudan uticaj na ostvareni do-
bitak iz poslovnih odnosa, istakao je
izvestilac, Ivan Jovi}evi}, korpora-
tivni direktor za plan i kontrolu. Na
rezultat poslovawa u 2012. godini ne-
gativno su uticale oscilacije kursa i
slabqewe dinara u odnosu na evro. Na-
stavqen je trend smawewa stope gubi-
taka u prenosu elektri~ne energije,ka-
ko u odnosu na elektroenergetski bi-
lans, tako i u odnosu na prethodnu go-
dinu. Ostvarena stopa gubitaka u pre-
nosu elektri~ne energije za 2012. go-
dinu iznosi 2.54 procenta i mawa je
pet posto od planirane. JP EMS je u
2012. godini bilo likvidno,solventno
i uredno izmirivalo obaveze prema do-
bavqa~ima i dr`avi.Drugu redovnu sednicu vodio je
predsednik UO JP EMS dr Milija
Bulatovi}, a prisustvovao joj je i ge-
neralni direktor JP EMS Nikola
Petrovi}. Na dnevnom redu sednice
bilo je 28 ta~aka.Usvojena je Odluka o usvajawu ko-
rigovanih godi{wih finansijskih iz-
ve{taja JP EMS za 2012. godinu, kao i
Odluka o usvajawu izve{taja nezavi-
snog revizora Deloitte d.o.o. po kori-
govanim godi{wim finansijskim izve-
{tajima JP EMS za 2012. godinu.
Na dnevnom redu bila je i Odluka
o raspodeli dobiti JP EMS za 2012.godinu. Dobit se deli na jednake de-
love izme|u Osniva~a, Vlade Republi-
ke Srbije i JP EMS. Deo koji ostaje
Preduze}u iskoristi}e se za ulagawe
u investicije i razvoj, kao i za ispla-
tu zaposlenima po osnovu u~e{}a u
dobiti JP EMS, u visini prose~ne
bruto zarade za decembar 2012. godi-
ne. Usvojene su i odluke o davawu sa-
glasnosti na odluke „}erki firmi“Elektroistok – Izgradwa i Elektro-
istok – Projektni biro o raspodeli
dobiti, a wihovim zaposlenima tako-
|e }e biti ispla}eno u~e{}e u dobi-
ti u visini decembarske bruto plate.Kada je re~ o }erkama firmama,
Upravni odbor usvojio je izve{taje o
wihovom poslovawu za 2012. godinu, a
dao je i saglasnost na programe po-
slovawa za 2013. godinu, kao i na usvo-
jene finansijske izve{taje za 2012.godinu. Tako|e, data je saglasnost na
Odluku o usvajawu izve{taja nezavi-
snog revizora GrantThornton o izvr-
{enoj reviziji finansijskih izve{ta-
ja za 2012. godinu. I Elektroistok –Izgradwa i Elektroistok – Projekt-
ni biro pro{le godine poslovali su
uspe{no i pozitivno.Upravni odbor doneo je i Odluku
o usvajawu godi{weg izve{taja Odma-
rali{ta Buqarice za 2012. godinu. Ta-
ko|e, donete su i odluke o rashodu i
otu|ewu motornih vozila Pogona Bor
i Pogona Beograd, rashodu osnovnih
sredstava Pogona Novi Sad i Direk-
cije za poslove tr`i{ta, kao i Odlu-
ka o otu|ewu demontirane opreme
Pogona Beograd.M. B. – M. V.
POSLOVNA POLITIKA 5
DRUGA REDOVNA SEDNICA UO JP EMS
Usvojena informacija o poslovawu
JP EMS za 2012. godinu
Tre}a redovna sednica
Nekoliko dana posle druge redovne sednice,odr`ana je jo{ jedna redov-
na sednica Upravnog odbora JP EMS, na kojoj je UO doneo Odluku o usvaja-
wu konsolidovanih finansijskih izve{taja JP EMS za 2012. godinu, kao i
Odluku o usvajawu izve{taja nezavisnog revizora po konsolidovanim fi-
nansijskim izve{tajima JP EMS za 2012. godinu. Sednicu je vodio predsed-
nik UO dr Milija Bulatovi}, a prisustvovao joj je i generalni direktor JP
EMS Nikola Petrovi}
Nastavqen trend smawewa stope gubitaka u prenosu elektri~ne energije
Tri kqu~na resursa, energija, hra-
na i voda trenutno opredequju
svetsku geostrate{ku politi~-
ku scenu, odnosno nacionalne dugo-
ro~ne strategije razvoja modernih
dr`ava. Dovoqna koli~ina energije
predstavqa primarni resurs, ujedno i
preduslov obezbe|ivawu dovoqnih
koli~ina ostala dva kqu~na resursa,vode i hrane. Ako se prethodno ima u
vidu, jasan je zna~aj energetike u o~u-
vawu dugoro~ne nacionalne bezbed-
nosti svake dr`ave. Mo`e se slobod-
no povu}i paralela izme|u nacional-
ne i energetske bezbednosti, po{to
je jasno da bez druge nema re~i o pr-
voj. Na{, svetski priznat nau~nik, Ni-
kola Tesla, tvorac moderne elektro-
energetike, jednom prilikom je izja-
vio: "Razvoj i bogatstvo jednog grada,uspeh jedne nacije, progres celokup-
nog qudskog roda, su strogo defini-
sani energijom dostupnom za kori-
{}ewe".
Tri kqu~na resursa:
energija, voda i hrana kao
pokreta~i svetske geostrate{ke
politi~ke scene
Sa aspekta odr`ive energetike,energetske bezbednosti Republike
Srbije, kao i obezbe|ewa preduslova
za odr`ivi ekonomski i industrijski
razvoj dru{tva u celini, kqu~no je
ulagawe u infrastrukturu za prenos
energije. Kada je re~ o infrastruktu-
ri za prenos elektri~ne energije od
najve}eg nacionalnog interesa su
objekti najvi{eg naponskog nivoa ko-
ji dozvoqavaju trans-nacionalni pre-
nos elektri~ne energije na velikim
rastojawima uz minimalne gubitke,
ujedno garantuju}i sigurno i stabil-
no snabdevawe doma}ih potro{a~a
dovoqnim koli~inama kvalitetne
elektri~ne energije. Svojom sredwo-
ro~nom i dugoro~nom strategijom
razvoja, Elektromre`a Srbije, kao na-
cionalni Operator sistema za pre-
nos elektri~ne energije Republike
Srbije u narednom desetogodi{wem,odnosno dvadesetogodi{wem periodu
planira intenzivno ulagawe u in-
fratstrukturu predvi|enu za tran-
snacionalni prenos elektri~ne
energije. Republika Srbija, odnosno
Nacionalni operator sistema za pre-
nos elektri~ne energije, ve} je po~e-
lo sa aktivnostima vezanim za gradwu
Transbalkanske magistrale za prenos
elektri~ne energije "Trans-Balkan Po-wer Corridor" (elektroenergetski
pandan ju`nom toku "south stream" ko-
ji }e sa druge strane Republici Sr-
biji obezbediti dugoro~nu sigur-
nost u napajawu gasom).Mo`e se slobodno re}i da regio-
nalnim zna~ajem Transbalkanske magi-
strale za prenos elekri~ne energije
direktno {titimo dugoro~nu nacio-
nalnu energetsku bezbednost Repu-
blike Srbije.
Opis projekta
Elektroenergetski sistem Srbije
je povezan interkonektivnim vezama
sa osam susednih dr`ava. Usled geo-
grafskog polo`aja, sistem za prenos
elektri~ne energije Republike Srbi-
je predstavqa prirodnu vezu izme|u
ostalih elektroenergetskih sistema
u regionu. Projekat izgradwe Tran-
sbalkanske magistrale za prenos
elektri~ne energije na teritoriji
Republike Srbije, usled geografskog
polo`aja na{e dr`ave predstavqa
projekat ja~awa izuzetno bitnog re-
gionalnog, pa i pan-evropskog kori-
dora u pravcu severoistok - jugoza-
pad, kao i istok-zapad. Realizacija ce-
6 INVESTICIJE
TRANSBALKANSKA MAGISTRALA ZA PRENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE
Elektroenergetski pandan
Jelena Mateji}, izvr{ni direktor JP EMS za investicije i strategiju
Pi{u: Jelena Mateji}, dipl. ek, mr Nenad [ijakovi}, dipl. in`, Branislav \uki}, dipl. in`.
lokupnog projekta izgradwe Tran-
sbalkanske magistrale za prenos
elektri~ne energije je, pored o~i-
glednog nacionalnog interesa, u skla-
du i sa tri osnovna proklamovana ci-
qa energetske politike EU: pove}a-
wem sigurnosti napajawa, integraci-
jom obnovqivih izvora energije i us-
postavqawem internog elektroener-
getskog tr`i{ta na evropskom tlu.Daqi razvoj tr`i{ta elektri~ne
energije regiona jugoisto~ne Evrope,koje je u skladu sa Ugovorom o Ener-
getskoj zajednici, i o~ekivano for-
mirawe nacionalnih tr`i{ta elek-
tri~ne energije u svim dr`avama regi-
ona, zajedno sa neophodno{}u ispuwe-
wa ciqeva Evropske komisije u vezi
implementacije obnovqivih izvora
elektri~ne energije (OIE) u regionu,podrazumeva potrebu za daqim poja~a-
vawem nacionalnih prenosnih mre`a
kao i potrebu za poja~avawem odgova-
raju}ih interkonektivnih veza. Po-
stoje}i regionalni prenosni kori-
dori u pravcima severoistok–jugoza-
pad, odnosno istok-zapad predsta-
vqaju najzagu{enije prenosne korido-
re u regionu jugoisto~ne Evrope.Projekat izgradwe Transbalkanske
magistrale za prenos elektri~ne
energije predstavqa strate{ki i raz-
vojni investicioni projekat regio-
nalnog i pan–evropskog zna~aja. Pro-
jekat ~ine slede}i infrastrukturni
objekti: nova 400/110 kV trafostani-
ca Beograd 20, Novi dvostruki 400 kVdalekovod izme|u TS Pan~evo i TS
Re{ica (Rumunija), potencijalna nova
400 kV petqa oko glavnog grada koja
se sastoji od 400 kV dalekovoda iz-
me|u TS Pan~evo i novoplanirane TS
severno od Beograda i 400 kV daleko-
voda izme|u velikog proizvodnog ~vo-
ri{ta u TENT B, RP Mladost i posto-
je}e TS Sremska Mitrovica sa po-
tencijalnim podizawem TS [abac na
400 kV naponski nivo, Obrenovac –TS Bajina Ba{ta, rekonstrukcija po-
stoje}e TS Obrenovac i TS Bajina
Ba{ta, kao i potencijalno podizawe
naponskog nivoa na 400 kV u TS Va-
qevo 3, novi 400 kV dalekovod TS
Kragujevac 2 – TS Kraqevo 3, sa podi-
zawem naponskog nivoa u TS Kraqevo
3 na 400 kV, nova 400 kV interkonek-
cija izme|u Srbije, Bosne i Hercego-
vine i Crne Gore, {to podrazumeva
dupli 400 kV dalekovod izme|u TS
Bajina Ba{ta, TS Vi{egrad (BiH), RP
Bistrica i TS Pqevqa (Crna Gora),podizawe naponskog nivoa centralne
Srbije na 400 kV izgradwom novog
400 kV dalekovoda TS Kraqevo 3 –TS Bajina Ba{ta i novi 400 kV dale-
kovod TS Jagodina – TS Po`erevac.Infrastrukturni projekat iz-
gradwe Transbalkanske magistrale za
prenos elektri~ne energije podrazu-
meva izgradwu vi{e od 700 kiometara
dalekovoda najvi{eg naponskog nivoa,od ~ega je otprilike polovina dale-
kovoda sa dvostruko ve}im prenosnim
kapacitetom od uobi~ajenih (tzv. dvo-
struki dalekovodi), kao i instalisa-
we dodatnih 2000 MVA kapaciteta u
novim trafostanicama. Ukupna inve-
sticiona vrednost prevazilazi 300miliona evra.
Najzna~ajniji objekti
Transbalkanske magistrale za
prenos elektri~ne energije ~ija
je gradwa u toku ili se po~etak
gradwe o~ekuje u 2013. i 2014.
U nastavku su ukratko opisani in-
vesticioni objekti, deo Transbal-
kanske magistrale za prenos elek-
tri~ne energije, ~ija je gradwa u toku
ili ~iji se po~etak gradwe o~ekuje
tokom 2013. odnosno 2014. godine. Za
sve ostale navedene projekte u toku
je priprema studijske i tehni~ke do-
kumetacije. Ukupno investiciono ula-
gawe JP EMS, tokom 2013. godine, na-
kon rebalansa i realnijeg sagledava-
wa, planirano je u iznosu od oko 40.5miliona evra.
Novi dvostruki 400 kV dalekovod
izme|u TS Pan~evo i TS Re{ica
(Rumunija)
Kao prva faza realizacije projek-
ta Transbalkanske magistrale za pre-
nos elektri~ne energije planira se
izgradwa novog dvostrukog 400 kV da-
lekovoda izme|u TS Pan~evo 2 (Srbi-
ja) i TS Re{ica (Rumunija). Strate{ki
zna~aj gradwe ovog investicionog
objekta ogleda se u re{avawu sigur-
nog napajawa {ireg regiona Banata,kao i omogu}avawe prikqu~ewa plani-
ranih obnovqivih izvora energije,posebno vetroparkova, u regionu Ba-
nata, kako na teritoriji Republike
Srbije tako i na teritoriji susedne
Rumunije.U okviru studije izvodqivosti
analize su pokazale smawewe gubitaka
elektri~ne energije u svim posma-
tranm radnim re`imima, nakon sta-
vqawa u pogon novog dvostrukog 400kV dalekovod, izme|u TS Pan~evo 2(Srbija) i TS Re{ica (Rumunija). Ta-
ko|e, u svim analiziranim radnim re-
`imima pu{tawe u pogon dvostrukog
400 kV dalekovoda, izme|u TS Pan~e-
vo 2 (Srbija) i TS Re{ica (Rumunija),pove}ava prekograni~ni prenosni ka-
pacitet, kao i mogu}nosti me|una-
rodnih tranzita elektri~ne energije
i zna~ajno uti~e na pove}awe sigur-
nosti sistema i sistemske faktore
pouzdanosti kod oba partnera u regi-
INVESTICIJE 7
Ju`nom toku
onu. Gradwa pomenutog dalekovoda
omogu}i}e otvarawe potencijalne lo-
kacije nove TS Vr{ac, vezano za omo-
gu}avawe ve}e implementacije obno-
vqivih izvora energije u datom regi-
onu. O~ekivana du`ina celog DV na
strani Republike Srbije je 68 km.O~ekivana procena buxetske cene
projekta (u gore pomenutoj fazi) je 25miliona evra, i o~ekivani povrat in-
vesticije je 9 godina.
Nova 400/110 kV trafostanica
Beograd 20
Projekat izgradwe TS Beograd
20 osmi{qen je i zapo~et jo{ 1981.godine. Prvo zbog nedostatka finan-
sijskih sredstava, a kasnije i zbog
problema oko lokacije za izgradwu,po~etak realizacije je odlagan tri
decenije. Godine 1990. prvi put je
utvr|ena namena prostora i ona je
dodeqena za izgradwu trafostanice
na lokaciji Zvezdarske {ume. Zbog br-
ze urbanizacije grada i zauzimawa vi-
talnog gradskog prostora gradwa se
realocira na podru~je Mirijeva. Go-
dine 2009. nakon izme{tawa sa ranije
predvi|ene parcele i pribavqawa no-
ve parcele za gradwu trafostranice,500 metara udaqene od prethodno do-
deqene lokacije (uz brdo prema nase-
qu Slanci, a daqe od novonformira-
ne stambene zone) kre}e se sa izgrad-
wom objekta TS Beograd 20, uz sve ra-
nije zavr{ene preliminarne investi-
cione aktivnosti i pribavqawa do-
zvola i saglasnosti.Zna~aj izgradwe TS Beograd 20 je
sa stanovi{ta pouzdanog napajawa ve-
}eg dela Beograda (centralni, isto~-
ni i severoisto~ni deo) elektri~nom
energijom ogroman.U pomenutim delo-
vima grada nalaze se i mnoge veoma va-
`ne institucije: Klini~ki centri,bolnice, vojni objekti, va`ne dr`av-
ne institucije, te se sigurnost i po-
uzdanost napajawa ne sme ni jednog
momenta dovoditi u pitawe. Gradwom
TS Beograd 20 bila bi omogu}ena i
rekonstrukcija postoje}ih, ve} vi{e
godina preoptere}enih trafostani-
ca, a sigurnost napajawa bi se u mno-
gome poboq{ala i smawili bi se gu-
bici u 110 kV mre`i. Tako|e TS Beo-
grad 20 bi, usled svog topolo{kog po-
lo`aja, bila sastavni deo budu}e
Transbalkanske magistrale za prenos
elektri~ne energije, {to dodatno ga-
rantuje izuzetno visok nivo sigurno-
sti napajawa potro{a~a elektri~nom
energijom u {irem regionu Beograda.Danas je takva situacija da u Be-
ogradu nedostaje pored snage ({to je
uobi~ajena pojava kod gradova sa ne-
planskim tj. stihijskim razvojem – kod
nas slu~aj od 1990 god. do 2000 god.),nedostaje i energija {to zahteva od-
lu~an i energi~an pristup u izgradwi
ovog prenosnog kapaciteta uz obez-
be|ewe principa ``N – 1``(sigurnost
sadr`ana u ovom konceptu podrazume-
va da konfiguracija distributivne
mre`e mora da obezbedi sigurnost
nesmetanog napajawa potro{a~a pri
svim mogu}im jednostrukim ispadima
elemenata distributivnog sistema), akoji jo{ uvek nije obezbe|en za naju-
`i deo centra grada Beograda. ^iwe-
nica da bi dva transformatora od po
300 MVA instalisane snage bili op-
tere}eni sa tri ~etvrtine snage od-
mah po pu{tawu u pogon TS Beograd
20, dovoqno govori o zna~aju ovog
objekta za napajawe grada Beograda
elektri~nom energijom.
Novi 400 kV dalekovod TS
Kragujevac 2 – TS Kraqevo 3,
sa podizawem naponskog nivoa u TS
Kraqevo 3 na 400 kV
Kao deo prve faze realizacije
projekta izgradwe Transbalkanske
magistrale za prenos elektri~ne
energije, tako|e se planira i izgrad-
wa novog 400 kV dalekovoda izme|u
TS Kragujevac 2 i TS Kraqevo 3, kao
i rekonstrukcije TS Kraqevo 3 uz po-
dizawe naponskog nivoa na 400 kV.Pro{irewe transformatorske
stanice 220/110 kV Kraqevo 3, kao i
weno povezivawe 400 kV dalekovodom
sa TS 400/110 kV Kragujevac 2, kao
{to je pomenuto, predstavqa prvu fa-
zu podizawa prenosne mre`e central-
ne i zapadne Srbije na 400 kV napon-
ski nivo. Prenosna mre`a naponskog
nivoa 220 kV u ovim delovima Srbije
je pri kraju svog `ivotnog veka, sa
prose~nom staro{}u opreme od 50 go-
dina. Izgradwa novog postrojewa 400kV u TS Kraqevo 3, ugradwa energet-
skog transformatora 400/220 kV, no-
minalne snage 400 MVA, kao i novi
rasplet na 110 kV naponskom nivou,doprine}e poboq{awu naponskih
prilika u 110 kV mre`i ju`ne Srbi-
je, posebno u regionu Novog Pazara i
Ra{ke. Podizawe naponskog nivoa TS
220/110 kV Kraqevo 3 na 400 kV }e u
perspektivi omogu}iti stabilan rad
RHE Bajina Ba{ta, kao i budu}ih RHE
Bistrica (planirane snage od 680MW) i RHE \erdap 3 (planirane sna-
ge od 600 MW).Na 110 kV naponskom nivou pred-
vi|ena je izgradwa dvostrukog dale-
kovoda TS Kraqevo 3 – TS Novi Pa-
zar 2, koji bi dodatno poboq{ao na-
ponske prilike u ovom regionu. Po-
boq{awu naponskih prilika }e do-
prineti i izgradwa hidroelektrana
na reci Ibar, koje }e injektirati sna-
gu u 110 kV mre`u na potezu izme|u
TS Kraqevo 3 i TS Ra{ka, kao i na bu-
du}i dvostruki dalekovod TS Kraqe-
vo 3 – TS Novi Pazar 2.Imaju}i u vidu trend tranzita
elektri~ne energije u jugoisto~noj
Evropi, koji trenutno ide od istoka
ka zapadu, uo~ava se mogu}nost povezi-
vawa TS Kraqevo 3 sa budu}om TS
400/220 kV Bajina Ba{ta na zapadu,kao i sa TS 400/220/110 kV Ni{ 2 na
istoku. Ovim bi se stekli uslovi za
postepeno napu{tawe 220 kV mre`e u
ovom delu Srbije. U isto vreme bi se
omogu}io tranzit sa istoka (posebno
iz Bugarske, Ukrajine, Moldavije, a u
daqoj perspektivi i Turske), gde je
ni`a cena elektri~ne energije, ka ju-
gozapadnom delu regiona i daqe ka za-
padnoj Evropi, tj. oblastima sa vi{om
cenom elektri~ne energije.
8 INVESTICIJE
Predstudija za podizawe daleko-
voda Obrenovac – Bajina Ba{ta
na vi{i, 400-kilovoltni napon-
ski nivo,odnosno,za gradwu dvostrukog
400-kilovoltnog dalekovoda, napravqe-
na je jo{ pre vi{e od godine.- Studija je dobro i detaqno ura-
|ena; date su ~ak i deonice, zatezni
stubovi... Svi standardi koji su mogli
da predstavqaju ograni~ewa – urbani-
sti~ki i ekolo{ki, obra|eni su i u
predstudiji zadovoqeni u skladu sa
evropskim principima. Mislim da bi
projektanti brzo mogli da „u|u u po-
sao“.Trebalo bi da se pro{ire dva po-
strojewa – Bajina Ba{ta i Vaqevo 3.Mo`da bi bilo malo te`e u Bajinoj Ba-
{ti. Ni u blizini tog postrojewa, ni u
blizini TS Vaqevo 3 bitne parcele
nisu posednute. Me|utim, taj daleko-
vod je objekat koji mo`e da se gradi
etapno. Trebalo bi na vreme re{avati
probleme obilaznica kod te dve tra-
fostanice po{to bi nere{ena stawa
mogla da predstavqaju probleme stra-
nim ulaga~ima, a investicije mogu da se
o~ekuju. Postoje}i 220-kilovoltni
objekat je na „ivici opstanka“, dok su
HE Bajina Ba{ta i TE Nikola Tesla vi-
talno zna~ajni pa su napajawa oba izu-
zetno va`na.S druge strane,etapno bi
se radile nove deonice koje ne bi sme-
tale da radi stari 220 kV dalekovod.Dakle, etapnom izgradwom taj daleko-
vod bi mogao da radi na 220-kilovolt-
nom naponu, - ka`e Dragomir Kosti},direktor EMS-ovog Pogona prenosa
Vaqevo, i dodaje: - Na toj trasi mawih
problema moglo bi da bude oko Vaqeva
i Mravinaca, ali svakako je to mirna
„trasa“,ne onako te{ka kao Leskovac –makedonska granica. Ovo je kqu~na fa-
za infrastrukturnog projekta za za-
padni Balkan za koji Evropi nije bilo
te{ko da odobri sredstva jer su tri
dr`ave zainteresovane.Druga faza tog projekta je od Baji-
ne Ba{te prema Pqevqima. Pre dve go-
dine izra|ena je studija izvodqivo-
sti za taj projekat, a na ~elu tima je
bio Martin Ozburn. Ona predvi|a
dve opcije za dvostruki dalekovod,ali bitnije je da je ideja da se kori-
ste ve} projektovana re{ewa za stu-
bove koja postoje u PD Elektroistok
Projektni biro.Dakle,na vreme se mi-
slilo; bitno je da na vreme po~nemo i
da radimo jer postoji opravdana boja-
zan da usled gubitka kvaliteta kadro-
va doma}a privreda ne}e mo}i da nas
podr`i. K tome, ozbiqne su pripreme
za gradwu TENT B 3 koji bi imao 630MW snage – kako obezbediti napaja-
we i kako evakuaciju snage kad se to
realizuje. Uostalom, stru~ne ekipe bi
mogle za dve – tri godine da izgrade
taj blok, a nama realno treba vi{e
vremena da izgradimo, odnosno, podig-
nemo na vi{i naponski nivo daleko-
vod, - ka`e Kosti}.Direktor Kosti} isti~e da su re-
monti i redovno odr`avawe u Pogonu
Vaqevo po~eli jo{ u martu, i odvijaju se
i u finansijskom, i u fizi~kom smislu
prema Planu. Najve}i problem je nedo-
statak izolatora. Kosti} isti~e da je
rekonstrukcija dalekovoda od Vaqeva
prema Zvorniku po~ela davno, ali oko
Ose~ine ne mo`e da se zavr{i jedno za-
tezno poqe., a sve se to ose}a i na re-
dovnom odr`avawu.Primera radi,izola-
tori su stari pa su u pogonu Vaqevo sa-
mo u nekoliko dana imali ~etiri ispa-
da zbog udara groma.Predrag Batini}
IZ POGONA I CENTARA 9
POGON PRENOSA VAQEVO
Perspektiva zapadne Srbije
– 400 kV napon
Dragomir Kosti}, direktor
Pogona prenosa Vaqevo
Uprostorijama JP EMS krajem
aprila odr`an je prvi sastanak
Upravqa~kog komiteta i vo|a na-
cionalnih projektnih timova,koji u~e-
stvuju u izradi Regionalne studije o
gradwi nove 400 kV interkonekcije iz-
me|u prenosnih sistema Republike Sr-
bije, Crne Gore i BiH.Projekat izrade studije izvodqi-
vosti sa idejnim projektom za novu 400kV interkonekciju izme|u Srbije, Bo-
sne i Hercegovine i Crne Gore finan-
siran je kroz „grant“ Investicionog
okvira za zapadni Balkan,koji predsta-
vqa zajedni~ku inicijativu Evropske
komisije, Razvojne banke Saveta Evro-
pe, Evropske banke za obnovu i razvoj,Evropske investicione banke, kao i
grupacije Svetske banke i KfW-a, u
partnerstvu sa bilateralnim donato-
rima i vladama zemaqa zapadnog Balka-
na. Izvo|a~ studije je “WYG”, konsul-
tantska ku}a iz Velike Britanije,a po-
dizvo|a~i su doma}e firme.Prilikom prvog sastanka Upravqa~-
kog komiteta projekta i vo|a projekt-
nih timova predstavqeni su projektni
timovi konsultanata i korisnika
(EMS, NOS BiH, Elektroprenos i
CGES), kao i predlog dokumenta kojim
se inicira po~etak aktivnosti na iz-
radi pomenute studije – „MobilizationReport“, u kojem su, prema ve} usagla{e-
nom i usvojenom programskom zadatku,definisani vreme trajawa projekta,faze izrade studije, vremenski rokovi,i drugo.Zavr{etak rada na studiji o~e-
kuje se u drugoj polovini 2014. godine.P. B.
SASTANAK UPRAVQA^KOG KOMITETA
Regionalna studija ja~awa interkonekcije
[ta je CIGRÉ
CIGRÉ (fran. Conseil Internatio-nal des Grands Réseaux Électriques;engl.The International Council On Lar-ge Electric Systems; srps. Me|unarodni
savet za velike elektri~ne mre`e)
jedna je od vode}ih svetskih organi-
zacija za elektroenergtske sisteme
koja se bavi tehni~kim, ekonomskim,ekolo{kim, organizacionim i regula-
tornim aspektima.Kao stalno, nevladino i neprofi-
tabilno me|unarodno udru`ewe sa
sedi{tem u Francuskoj, osnovano je
1921. godine sa ciqevima: da omogu}i
razmenu informacija izme|u in`ewe-
ra i stru~waka svih zemaqa, da usavr-
{ava wihova znawa iz elektroener-
getskih sistema, da doprinosi razme-
ni znawa i informacija u vezi sa naj-
savremenijom svetskom praksom i da
me|u onima koji rukovode i odlu~uju
podi`e svest o svrsishodnosti de-
lovawa CIGRE u oblasti elektroe-
nergetike. Me|unarodni savet za ve-
like elektri~ne mre`e ima vi{e od
{est hiqada ~lanova iz 89 zemaqa i
objediwuje rad 57 nacionalnih komi-
teta (engl. National Committees -NC).
Predsednik je prof. dr Klaus
Frelih (Klaus Fröhlich), Austrijanac
koji je zaposlen u [vajcarskom save-
znom institutu za tehnolohiju, odno-
sno, visokonaponskoj laboratoriji
(ETH) u Cirihu ([vajcarska).
Prisustvo CIGRE u regionu
i Srbiji
CIGRE je prisutna u regionu od
1951. godine. Naime, shvativ{i zna~aj
me|unarodnog iskustva i wegove raz-
mene, posebno u vreme koncipirawa,izgradwe i po~etka rada elektropre-
nosnog sistema u Jugoslaviji, na{i po-
znati stru~waci i nau~ni radnici su
odlu~ili da se prikqu~e Me|unarod-
noj konferenciji CIGRE pa je tako,1951. godine u Zagrebu, formiran Ju-
goslovenski nacionalni komitet CI-GRE (JUNAKO CIGRE) i ubrzo posle
toga izvr{ena je i wegova formalna
registracija i u~lawewe u Me|una-
rodnu konferenciju u Parizu. Od ta-
da, pa sve do Savetovawa u Neumu
1991, Jugoslovenski komitet CIGREneprekidno je i uspe{no radio na ta-
da{wem jugoslovenskom nivou, a rezul-
tati wegovog rada imali su veliki
zna~aj za razvoj na{eg elektropri-
10 POVODI
ME\UNARODNI SAVET ZA VELIKE ELEKTRI^NE MRE@E - CIGRÉ
Istorija i uloga srpskogU vreme koncipirawa, izgradwe i po~etka rada elektroprenosnog si-
stema u Jugoslaviji, na{i poznati stru~waci i nau~ni radnici su odlu-
~ili da se prikqu~e Me|unarodnoj konferenciji CIGRE pa je 1951. go-
dine u Zagrebu formiran Jugoslovenski nacionalni komitet CIGRE
Pi{e: mr Gojko Dotli}, predsednik CIGRE Srbija
i savetnik generalnog direktora za tehni~ka pitawa
Strategija CIGRE, integracija vetrogeneratora
u EES i pametne mre`e
Na savetovawima srpskog nacionalnog komiteta okupqa se vi{e od hi-
qadu stru~nih i nau~nih radnika i poslovnih qudi iz elektroprivrednih
kompanija, elektroindustrije, projektantskih, konsultantskih, nau~no-is-
tra`iva~kih i obrazovnih institucija iz Srbije, Republike Srpske i dr-
`ava iz okru`ewa zbog razmene tehni~kih znawa i iskustava na poqu proiz-
vodwe, prenosa, distribucije i upotrebe elektri~ne energije, kao i za{ti-
te `ivotne sredine.Na 31. savetovawu u~esnike }e pozdraviti predsednik Me|unarodnog sa-
veta za velike elektri~ne mre`e CIGRE prof. dr. Klaus Frelih. Tako|e
se o~ekuje u~e{}e predstavnika Ministarstva energetike, razvoja i za{ti-
te `ivotne sredine. Bi}e razmatrano gotovo 200 referata u 16 studijskih
komiteta.Predvi|ene su dve panel prezentacije o aktuelnim temama: Strategija
me|unarodne CIGRE (prof. dr Klaus Frelih, predsednik CIGRE), Integra-
cija vetrogeneratora u elektroenergetski sistem (Mujo Obad, M.Sc.E.E,predstavnik Evropskog udru`ewa za vetroenergiju – EWEA), i jedna panel
diskusija u organizaciji studijskog komiteta C2 na temu:
Pametne mre`e (“Smart Grids”) u prenosu i distribuciji
• Stawe primene/razvoja tehnologija pametnih prenosnih mre`a u sve-
tu (dr Ninel ^ukalevski - IMP)• Stawe i planovi EMS-a na poqu pametnih mre`a (mr Neboj{a Pe-
trovi} – JP EMS)• Stawe primene/razvoja pametnih distributivnih mre`a u svetu
(prof. dr Jovica Milanovi} - University of Manchester, UK)• Stawe i planovi u EDB na poqu pametnih mre`a (Du{an Vukoti} –
PD EDB)U sklopu Savetovawa, kao i dosad, bi}e organizovana tehni~ka izlo`ba
i prezentacija proizvoda proizvo|a~a opreme najve}ih svetskih kompanija.
Priredio: P. B.
Prof. dr Klaus Frelih, predsednik CIGRE
vrednog sistema, naro~ito u prela-
znim fazama razvoja kao {to su prela-
zak na 110 kV, 220 kV i 400 kV napon-
ski nivo.Posle raspada Jugoslavije, uvi|aju-
}i zna~aj i potrebu nastavka rada i
u~e{}a u aktivnostima CIGRE, stru~-
waci iz Srbije i Crne Gore pokrenu-
li su inicijativu za nastavak rada JU-KO CIGRE. Zatra`ena je i od organa
CIGRE dobijena saglasnost da taj na-
cionalni komitet, koji je zadr`ao
dotada{wi naziv Jugoslovenski komi-
tet CIGRE ili skra}eno JUKO CI-GRE, bude prihva}en kao nastavqa~
rada dotada{weg komiteta CIGRE.Kona~no, formirawem nezavisnih
dr`ava iz Srbije i Crne Gore, 2007.godine preimenovawa je JUKO CIGREu Srpski nacionalni komitet Me|u-
narodnog saveta za velike elektri~ne
mre`e (skra}eno: CIGRE Srbija).Treba naglasiti da je u kwizi
„Historija Nacionalnih komiteta
CIGRE“, koju je objavila CIGRE Pariz
2013. godine, stoji da je CIGRE Srbi-
ja zadr`ala kontinuitet sa izvornim
Komitetom formiranim 1951. godine.To je u skladu sa odredbama Statuta
CIGRE Srbija i time je stavqena ta~-
ka na pitawe za{to CIGRE Srbija
broji savetovawa od 1951. godine, a
svi ostali nacionalni komiteti iz
regona su 90-ih godina krenuli od
po~etka.
CIGRE Srbija danas
CIGRE Srbija je jedan od skromni-
jih nacionalnih komiteta po broju
~lanova. Me|utim, to nije prepreka da
se na{i stru~waci eksponiraju na me-
|unarodnom planu, {to je vidqivo iz
wihovih aktivnosti u okviru pet rad-
nih grupa CIGRE, kao i zainteresova-
no{}u za u~estvovawe u radu me|una-
rodne CIGRE. Na primer, za naredno
45. savetovawe me|unarodne CIGRE uParizu 2014. godine pristiglo je
{est prijava referata, tako da je mo-
rala da se izvr{i stru~na selekcija,jer je kvota CIGRE Srbija ograni~ena
na samo jedan referat. Osnivawem re-
ginalne CIGRE za jugoisto~nu Evropu
(SEERC), dobi}e se jo{ jedna mogu}-
nost da se pove}a na{e u~e{}e i pri-
sustvo na me|unarodnim savetovawima
CIGRE.CIGRE Srbija prati i u~estvuje u
razmatrawu najrazli~itijih pitawa iz
oblasti elektroenergetike, tr`i{ta
elektri~ne energije i za{tite `i-
votne sredine. To najboqe ilustruju
odabrane preferencijalne teme i
prispeli broj referata za naredno
31. savetovawe CIGRE Srbija koje se
odr`ava 26. do 30. maja 2013. na Zlati-
boru.CIGRE Srbija je otvoreno udru-
`ewe i spremno za saradwu sa svim
sli~nim stru~nim udru`ewima u Sr-
biji (CIRED, SMEITS, IEEE, IKS, itd.).Saglasno tome, posredstvom Srpskog
udru`ewa za vetroenergiju (SEWEA)na 31. savetovawu CIGRE Srbija obez-
be|ena je prezentacija aktuelne teme
o integraciji vetroelektrana u elek-
troenergetski sistem. Ukratko, pre-
zentova}e se metode i na~ini ispiti-
vawa vetroelektrana prilikom wiho-
vih prikqu~ewa na sistem – ne{to
{to tek sledi u Srbiji u sklopu stra-
tegije izgradwe obnovqivih izvora
elektri~ne energije.
POVODI 11
nacionalnog komiteta
Potpisan Memorandum o razumevawu za osnivawe regionalne CIGRE
Na konstitutivnoj sednici odr`anoj 13. maja u Pr`nom kod Budve potpisan
je “Memorandum o razumevawu” o osnivawu regionalne CIGRE, Me|unarodnog sa-
veta za velike elektri~ne mre`e. U usagla{avawu teksta dokumenta i ~inu wego-
vog potpisivawa,u~estvovali su predsednik prof.dr.Klaus Frelih i general-
ni sekretar me|unarodne CIGRE Fransoa Melije.Skra}enica reginalne CIGRE za jugoisto~nu Evropu je SEERC (South East
Eurepean Region of CIGRE),a osniva~i su nacionalni komiteti CIGRE iz Austri-
je, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Gr~ke, Hrvatske, Italije, Ma|arske, Makedo-
nije,Rumunije,Slovenije,Srbije i Ukrajine.Kona~na odluka o osnivawu SEERC-abi}e doneta na sastanku Administrativnog saveta me|unarodne CIGRE koji se
odr`ava u septembru ove godine u Kazawu, u Rusiji.Prvi predsedavaju}i u dvogodi{wem mandatu regionalne CIGRE bi}e Kre{i-
mir Baki~ iz Slovenije.Memorandum o razumevawu o osnivawu regionalne CIGRE (SEERC) bi}e raz-
matran na Skup{tini CIGRE na Zlatiboru u sklopu 31. savetovawa. Tekst memo-
randuma postavqen je na sajtu CIGRE Srbija.P. B.
Prema ranije propisanoj i usvo-
jenoj zakonskoj regulativi, 30.aprila u 10 i 30 ~asova oba-
vqena je primopredaja odre|enog
broja transformatorskih stanica
110/x kilovolti i pripadaju}eg qud-
stva izme|u Pogona prenosa Beograd
JP EMS i PD Elektrodistribucija
Beograd. ^in primopredaje kqu~eva i
potpisivawe protokola obavili su
@eqko Torlak, {ef Slu`be eksplo-
atacije Pogona Prenosa Beograd u
ime JP EMS i Aleksandar Milojko-
vi}, direktor Direkcije za upravqa-
we EDB-a, u prostorijama JP EMS u
Regionalnom dispe~erskom centru
Beograd. Prema potpisanom protoko-
lu, na podru~ju konzuma Beograda, PD
EDB preuzela je 110/35/10 kV TS Be-
ograd 1, TS 110/35 Beograd 2, 110/35kV Beograd 6, TS 110/35 Beograd 7,TS 110/35 Beograd 9, TS 110/35 Beo-
grad 11 i TS 110/35 Mladenovac, kao
i pet zaposlenih.Sve~anom potpisivawu i preuzi-
mawu objekata prisustvovali su pred-
stavnici Pogona Tehnika, koji su ura-
dili neophodne provere koordinaci-
je i probne manipulacije sa zaposle-
nima u PD EDB. Pored wih prisustni
su bili zaposleni u RDC-u, me|u wima
i Nikola Labus, {ef grupe 110-ki-
lovoltnih trafostanica u EMS-u.Nekoliko dana ranije, PD Centar
ED Po`arevac i i ED Smederevo pre-
uzeli su objekte predvi|ene sprazu-
mom o izdvajawu, kao i trojicu zapo-
slenih. Obaveze komandovawa, upra-
vqawa i odr`avawa nad pomenutim
objektima, definisane posebnim ugo-
vorom, prenete su na novog pravnog i
privrednog subjekta.M. V.
12 IZ POGONA I CENTARA
[estog maja u 21 i 15 dogodila
se havarija na 110 kilovolt-
noj dalekovodnoj trasi broj
142/3 od TS Zrewanin 2 do TS Novi
Be~ej. Do{lo je do loma i pada por-
talnog ~eli~no-re{etkastog stuba
broj 180, visine 26 metara do konzo-
le. Stub je podignut 1962. godine, kao
i dalekovod broj142 TS Srbobran -TS Zrewanin 2.
Prema nalazima stru~ne komisije
koja je iza{la na mesto havarije,osnovni uzrok pada stuba su starost
konstrukcije i vremenski uslovi u
tom trenutku (ki{a, grmqavina, jak ve-
tar i temperatura 24 stepena celzi-
jusa). Stub se deformisao i pao na le-
vu stranu DV trase u smeru Zrewani-
na. Desna noga stuba se polomila na
drugom nastavku usled kidawa podve-
zica pojasnih {tapova drugog i tre}eg
nastavka. Leva noga stuba se polomila
u predelu drugog nastavka sa plasti~-
nom deformacijom i lomom van mesta
nastavka. Sama noga je ostala na bolc-
ni koja je o{te}ena i savijena za pri-
bli`no 90 stepeni. Konzola stuba ni-
je deformisana, ali je u velikom obi-
mu o{te}ena korozijom. Izolatori u
lancu su o{te}eni pribli`no 50 po-
sto. Mesto havarije je obezbe|eno, ka-
ko ne bi do{lo do kaskadnog {irewa
havarije. Dalekovodne ekipe Pogona
prenosa Novi Sad su ve} slede}i dan,7. maja, ankerisale stubove broj 179 i181. Nadle`na komisija obavestila je
Elektroenergetsku i Gra|evinsku in-
spekciju,nadle`ni MUP, a od RHMZ su
zatra`eni podaci o udarima vetra na
tom podru~ju. Zbog potpune {tete na
stubu, neophodno je zameniti ga no-
vim, iste visine ili vi{im, predlog je
komisije. Trasa je izgra|ena 1962. go-
dine, duga je 28 kilometara i na woj se
nalazi 85 stubova, od kojih su 80 por-
talni, a pet je tipa jela, na ulazima u
TS Zrewanin 2 i TS Novi Be~ej.M. V.
@eqko Torlak i Aleksandar Milojkovi}
PRIMOPREDAJA 110 KILOVOLTNIH
TRANSFORMATORSKIH STANICA
Kqu~ u ruke
DALEKOVOD TS ZREWANIN 2- TS NOVI BE^EJ
Pao stub broj 180
Aktivnosti u Pogonu prenosa
Beograd bile su u prethodnom
periodu veoma intezivne, na-
ro~ito kada se uzmu u obzir investi-
cije i rekonstrukcije transforma-
torskih stanica u tom Pogonu.- Na trafostanici Beograd 20 in-
tezivno se radi, ugra|ene su sabirni-
ce 110 kV, a o~ekuje se da se 110 kVpostrojewe pusti pod napon ove go-
dine. Planirana je i ugradwa sabrini-
ca na 400 kV, a izgradwom tog postro-
jewa, omogu}ava se stabilno napajawe
Beograda elektri~nom energijom, ka-
`e na po~etku razgovora Dragan
Spasi}, direktor Pogona prenosa
Beograd.- Nastavqa se rekonstrukcija TS
Beograd 3. Planiramo da ove godine
zavr{imo postojewe 110 kV i deo po-
strojewa 220 kV, a ostatak je planiran
za slede}u godinu. Na{e ekipe za odr-
`avawe dalekovoda i trafostanica,kao i „za{titari“, ulo`ili su izuze-
tan napor da oprema u susednim po-
strojewima i dalekovodima bude
spremna za potpuno isqu~ewe dela
TS zbog rekonstrukcije, a da to nema
posledica po napajawe Beograda, - is-
ti~e Spasi} i dodaje:- Kada je re~ o radovima na TS Be-
ograd 5, postrojewe je mnogo ve}e i
specifi~nije. Ta trafostanica napa-
ja oko 60 posto Beograda. Prilikom
rekonstrukcije nije mogu}e iskqu~i-
vawe celog postrojewa, pa je potreb-
no sprovoditi je postupno. O~ekuje-
mo da i ovi radovi budu privedeni
kraju idu}e godine, osim mo`da, na 35kV. Rekonstrukcija TS Obrenovac
privodi se kraju, a na RP Drmno pla-
nirano je da se rekonstrui{e kom-
pletno generatorsko poqe, a tako|e
i zamena rastavqa~a. U sklopu rekon-
strukcije TS radi se i antikoroziv-
na za{tita, a postoji poseban plan
antikorozivne za{tite dalekovoda.Po re~ima direktora Spasi}a
„remontna sezona je za na{ Pogon
stalno u toku, a letwi period pred-
stavqa udarnu sezonu. Remonti su iz-
vr{avani po planu. Kvalitet izvede-
nog remonta je posebno do{ao do iz-
ra`aja zimus, jer nije bilo ozbiqnih
prekida u napajawu potro{a~a, a ni-
smo imali ni ve}ih ispada i kvarova
bilo da je re~ o trafostanicama ili
dalekovodima. Radimo po planu koji
uskla|ujemo sa Direkcijom za upravqa-
we, Investicijama, kao i sa ostalim po-
gonima, ali i sa distribucijama. Kada
govorim o remontima, to je posao u
kome sve ekipe funkcioni{u, bilo da
su to remontna radionica, daleko-
vodna ekipa, kao i odeqewa za za{ti-
tu, telekomunikacije. Tu su i rukovao-
ci, kao i planeri iz slu`be za teh-
ni~ku koordinaciju. Ipak, dalekovod-
nu ekipu moram da posebno istaknem.Oni rade u najte`im uslovima.“
- Imali smo dosta vanrednog po-
sla povodom prelaska 110 kV trafo-
stanica. Po zakonu o energetici, tre-
balo je da te trafostanice pre|u u
EPS 1. januara, ali je zbog objektiv-
nih okolnosti to prolongirano do 1.maja. Na{i timovi su sa kolegama iz
PD EDB i kolegama iz PD Centar iz
Po`arevca i Smedereva imali niz sa-
stanaka, na kojima smo dogovorili
procedure i pravila o odr`avawu,eksploataciji i upravqawu i pripre-
mali sva potrebna dokumenta. Pri-
premali smo obuku kolega rukovalaca
i remontnih ekipa iz distribucija,kako bi ih osposobili da mogu samo-
stalno da rade u „na{im“ trafosta-
nicama, ka`e direktor Pogona Beo-
grad.Direktor Spasi} tako|e isti~e
da Pogon i daqe optere}uju kra|e na
uzemqewima, dijagonalama, kao i napa-
di na magacinske prostore.U pret-
hodnom periodu na podru~ju Pogona
Beograd, dogodile su se kra|e uze-
mqewa u nekoliko trafostanica:TS
Smederevo 3, TS Smederevo 1, TS Be-
ograd 10, kao i kra|e novopostavqe-
nih uzemqiva~a na TS Beograd 3.-Saradwa sa drugim pogonima je
odli~na. Tako|e, imamo odli~nu sa-
radwu sa kolegama iz „Tehnike“, Inve-
sticija i Direkcije za upravqawe. Tu
su i „kom{ije“ iz Projektnog biroa i
Izgradwe sa kojima intenzivno sara-
|ujemo oko rekonstrukcija, - naglasio
je Spasi}.S. Stankovi}
IZ POGONA I CENTARA 13
POGON PRENOSA BEOGRAD
Veliki investicioni i remontni zahvati
Dragan Spasi}, direktor Pogona prenosa Beograd
Raspodela prekograni~nih prenosnih kapaciteta na granicama
regulacione oblasti Republike Srbije za jun 2013. godine
Zajedni~ke mese~ne aukcije na granici Srbija – Ma|arska:
Zajedni~ke mese~ne aukcije za mesec jun 2013. godine su odr`ane 14. maja 2013. godine. Ukupno 20 kompanija je u~e-
stvovalo na junskim aukcijama i zabele`eno je zagu{ewe u oba smera.Na smeru Srbija – Ma|arska su postojala dva rezervaciona potperioda u periodima od 19.06. do 23.06. gde je raspo-
lo`ivi kapacitet za dodelu redukovan na 304 MW i od 24.06. do 28.06. gde je raspolo`ivi kapacitet redukovan na 154MW.
Rezultati zajedni~kih mese~nih aukcija na srpsko-ma|arskoj granici za jun 2013. godine, prikazani su u tabeli i
na grafiku:
Detaqne informacije o rezultatima mese~nih zajedni~kih aukcija su objavqene na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/mesecne_rezultati_inf-joint.htm
14 TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE
Aukcije za dodelu 50% raspolo`ivog prenosnog kapaciteta:
15. maja 2013. godine JP EMS je organizovao dodelu 50% raspolo`ivog prenosnog kapaciteta za mesec jun 2013. go-
dine.Ukupan broj kompanija koje su u~estvovale na junskim mese~nim aukcijama je bio 19.Na svim granicama i smerovima ukupni zahtevani kapacitet je bio ve}i od ponu|enog.Rezultati mese~nih aukcija za dodelu 50% raspolo`ivog prenosnog kapaciteta za jun 2013. godine su prikazani u
tabeli i na grafiku:
Detaqne informacije o rezultatima mese~nih aukcija su objavqene na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/mesecne_rezultati_inf.htm
Dnevne aukcije na granici Srbija - Rumunija:
Rezultati dnevnih aukcija na granici Srbija – Rumunija su objavqeni na zvani~nom sajtu JP EMS:http://www.ems.rs/stranice/tehnicke_informacije/dnevne_rezultati_inf-joint_RO.htm.
Nikola To{i}, dipl.el.in`.
TR@I[TE ELEKTRI^NE ENERGIJE 15
Jedan od op{tih ci-
qeva na korporativ-
nom nivou koje je JP
„Elektromre`a Srbije“postavila u 2013. godini je
zavr{etak projekta uspo-
stavqawa i sertifikovawa
integrisanog sistema me-
naxmenta (IMS) - kvalite-
tom, za{titom `ivotne
sredine i za{titom zdra-
vqa i bezbednosti na radu
prema zahtevima me|una-
rodnih standarda ISO
9001, ISO 14001 i OHSAS18001. Time poslovodstvo
JP „Elektromre`a Srbije“`eli da poslovne aktivno-
sti uredi u okvirima doku-
mentovanih procedura, ~i-
me se procesi unificiraju
i sprovode na odr`iv na-
~in, umawuju se poslovni
rizici, a nivo pru`enih
usluga postaje standardan
i prepoznatqiv. Tako|e, us-
postavqa se sistem upra-
vqawa na osnovu definisa-
nih indikatora perfor-
mansi procesa i pokazate-
qa u~inka koji su ~vrsto
povezani sa strate{kim ci-
qevima poslovawa i Poli-
tikom IMS.Projekat je u zavr{noj
fazi dokumentovawa pro-
cesa, nakon ~ega se ulazi u
pripreme za po~etnu serti-
fikacionu proveru. Do sa-
da su odobrene i u primeni
su 22 procedure sa pripa-
daju}im uputstvima, a osam
procedura je u postupku
odobravawa. Preostala do-
kumenta IMS bi}e zavr{e-
na u saradwi sa nosiocima
procesa i odobrena po~et-
kom tre}eg kvartala ove go-
dine. Odobrena dokumenta
IMS dostupna su svim za-
poslenim i nalaze se na
portalu, odnosno na odgo-
varaju}oj lokaciji na serve-
ru.U narednom periodu
predvi|ene su obuke za
primenu dokumenata IMS,koje su du`ni da sprovedu
nosioci procesa u saradwi
sa centrom Upravqawe kva-
litetom i Centrom za qud-
ske potencijale.Nakon usvajawa dokume-
nata IMS i wihove imple-
mentacije, Predstavnik ru-
kovodstva za IMS – Alek-
sandra Nauparac, u sa-
radwi sa Predstavnikom
rukovodstva za kvalitet –Aleksandrom Rosi}em i
Predstavnikom rukovod-
stva za za{titu `ivotne
sredine i za{titu zdravqa
i bezbednosti na radu –Neboj{om Petrovi}em,pokrenu}e interne prove-
re svih procesa prema Go-
di{wem programu internih
provera IMS i u skladu sa
va`e}om procedurom.Sertifikacione pro-
vere sistema menaxmenta
sprovode za to ovla{}ena i
akreditovana sertifika-
ciona tela sa ciqem prove-
re usagla{enosti provera-
vanog sistema sa zahtevima
referentnih standarda.One se organizuju i spro-
vode u skladu sa me|unarod-
nim pravilima za sertifi-
kaciju definisanim doku-
mentom IAF Mandatory Do-cument For Duration ofQMS ans EMS Audits IAFMD5:2009.
Provere se sprovode
kroz trogodi{we cikluse u
toku kojih va`e izdati ser-
tifikati o usagla{enosti,nakon ~ega im se produ`ava
va`ewe u okviru novog ser-
tifikacionog ciklusa.Sertifikacioni ciklus
~ine po~etna sertifikaci-
ona provera, prva nadzorna
provera (po pravilu u roku
od godinu dana od po~etne
sertifikacione provere)i druga nadzorna provera
(po pravilu u roku od dve
godine od po~etne serti-
fikacione provere).Po~etna sertifikacio-
na provera kojom JP Elek-
tromre`a Srbije ulazi u
svoj prvi sertifikacioni
ciklus bi}e sprovedena
tokom tre}eg kvartala ove
godine, kao integrisana
provera kompletnog IMS
tokom koje }e biti ocewe-
na usagla{enost sistema sa
sva tri referentna stan-
darda ISO 9001, ISO 14001i OHSAS 18001.
Po~etna sertifikacio-
na provera IMS u JP Elek-
tromre`a Srbije bi}e
sprovedena u dve faze. U
prvoj fazi (tzv. integrisa-
na prethodna provera) ser-
tifikaciono telo }e oce-
niti spremnost procesa u
IMS za sertifikacionu
proveru. Uvidom u dokumen-
taciju IMS i proverom
pridr`avawa dokumentaci-
je u procesima sertifika-
ciono telo sprovodi oce-
wivawe usagla{enosti sa
zahtevima standarda. U slu-
~aju uo~enih neusagla{eno-
sti, sertifikaciono telo
}e odrediti rok za sprovo-
|ewe korekcija i korektiv-
nih mera. Nakon otklawawa
neusagla{enosti uo~enih u
prvoj fazi (ukoliko ih bu-
de), organizuje se i sprovo-
di druga faza po~etne ser-
tifikacione provere (tzv.integrisana sertifikaci-
ona provera). U slu~aju po-
zitivne ocene, sertifika-
ciono telo izda}e serti-
fikat o usagla{enosti
IMS u JP „Elektromre`a
Srbije“ sa zahtevima refe-
rentnih standarda.U prethodnom periodu
zakqu~en je ugovor sa iza-
branim sertifikacionim
telom. To je SGS Beograd,predstavni{tvo renomira-
ne ku}e iz [vajcarske, jedne
od najpoznatijih ku}a u
oblasti sertifikacije u
svetu. Ovla{}ena lica iz
centra Upravqawe kvalite-
tom u saradwi sa predstav-
nicima sertifikacionog
tela rade na planu i orga-
nizaciji integrisane pret-
hodne provere.
R. E.
16 IZ POGONA I CENTARA
UPRAVQAWE KVALITETOM
Uspostavqawe integrisanog sistema menaxmenta
Demingov krug – osnovni princip sistema menaxmenta
Elektromre`a Srbije je 16. maja
u hotelu Moskva u Beogradu bi-
la doma}in sastanka NM&FT(Network Models & Forecast Tools)podgrupe. Podgrupa NM&FT, usposta-
vqena u sklopu ENTSO-E regionalne
grupe Kontinentalna Evropa, ima
osnovni ciq da obezbedi visoke
standarde operativnog rada, pouzda-
nosti i sigurnosti sinhrone mre`e
Kontinentalne Evrope, unapre|ewe
saradwe TSO-ova u okvirima libera-
lizovanog tr`i{ta elektri~ne ener-
gije. Osnovni zadatak grupe je opera-
tivna sigurnost sistema i koordini-
sano operativno planirawe.Osnovni zadaci grupe odnose se
na oblasti koordinisanog upravqawa
prenosne mre`e Kontinentalne
Evrope: Prepoznavawe potreba za no-
vim metodologijama i operativnim
pravilima izme|u TSO-ova; Pra}ewe
postoje}ih operativnih razmena; Raz-
voj zajedni~kih alata ili unapre|ewe
ve} postoje}ih u operativnom okru-
`ewu TSO-ova, za razmenu mre`nih
modela i za kreirawe prognoze
(DACF, 2DACF); Pripremawe refe-
rentnih modela, potrebnih za opera-
tivne analize, prora~une tokova sna-
ga i kratkih spojeva, kao i „snapshot“-ova,i wihovo spajawe u jedinstven mo-
del Kontinentalne Evrope.
U okviru grupe sprovode se redovne
analize i provera kvaliteta razmewe-
nih modela. Grupa ima poseban dopri-
nos u razvoju CIM/XML formata za raz-
menu podataka za operativne svrhe, kao
i u budu}oj implementaciji novog for-
mata za svakodnevnu razmenu modela.
Na ovaj na~in koncipirana NM&FTgrupa doprinela je razmeni informa-
cija, unapre|ewu metodologija i alata
u svakom od TSO-ova u~esnika, a sve u
ciqu pove}awa sigurnosti elektroe-
nergetskog sistema.R. E.
ME\UNARODNA SARADWA 17
ENTSO-E je objavio svoj Godi{wi
izve{taj 2012: Evropski „nisko-
ugqeni~ni“ izazov i elektri~ne
mre`e. Osim pregleda aktivnosti
ENTSO-E u proteklih godinu dana,Izve{taj se bavi izazovima u postiza-
wu evropskih energetskih ciqeva u
pogledu smawewa emisije ugqenika na-
rednih decenija.Prva poglavqa ENTSO-E Godi{weg
izve{taja 2012. bave se pitawima smawe-
wa emisije ugqenika u energetskom sek-
toru i integrisawem rastu}e koli~ine
energije iz Obnovqivih izvora (OIE).Nagli rast koli~ine energije iz OIE
uti~e na skoro svaki aspekt delatnosti
Operatora prenosnog sistema (TSO),ka-
ko na sada{we aktivnosti, tako i na bu-
du}i razvoj sistema. Integrisawe OIE,kao deo EU 2020.ciqeva,sa perspektivom
za 2030. i 2050, jedan je od kqu~nih iza-
zova TSO, uz obezbe|ivawe sigurnog i
pouzdanog sistema i promovisawe daqeg
razvoja integrisanog tr`i{ta elektri~-
ne energije.Pro{la godina bila je kqu~na za raz-
voj ENTSO-E mre`nih kodova kao podr-
{ke ciqevima evropske energetske poli-
tike. Mre`ni kodovi }e predstavqati
pravno obavezuju}e propise. nakon slo-
`ene procedure izrade i komisijskih
usvajawa.Jednom usvojeni, kodovi }e omogu-
}iti obimniju integraciju Obnovqi-
vih izvora energije, boqe upravqawe
potro{wom energije i unapre|ewe ra-
da prenosne mre`e Evrope. Svaki od
devet mre`nih kodova koji su trenut-
no u razvoju, od po~etne do zavr{ne
faze, pru`i}e ENTSO-E priliku da se
ukqu~i u bliske konsultacije i sarad-
wu sa zainteresovanim stranama iz
oblasti industrije..Osim napretka u razvoju mre`nih ko-
dova,Godi{wi izve{taj pru`a sveobuhva-
tan pregled svih aktivnosti i rezultata,u odnosu na plan rada za pro{lu godinu.To su va`ni poslovi koji se odnose na
razvoj infrastrukture, integraciju tr-
`i{ta,saradwu na sistemskim zadacima i
istra`ivawe i razvoj.
ENTSO-E Godi{wi izve{taj 2012: Evropski
„niskougqeni~ni“ izazov i elektri~ne mre`e
ME\UNARODNI SASTANAK U BEOGRADU
Saradwom do visokih standarda
Perspektive regionalnog
tr`i{ta
Centralna i jugoisto~na Evropa, ne-
kada smatrane za regionalno elektroe-
nergetsko tr`i{te sa velikim poten-
cijalom, pru`i}e samo male mogu}nosti
finansijskim igra~ima zbog oklevawa u
integracionim procesima nekoliko
usitwenih pojedina~nih tr`i{ta zema-
qa podru~ja koje ide od Poqske do Bal-
kana, prenosi 9. maja International Busi-ness Times. S druge strane, dominacija
dr`avnih proizvo|a~a elektri~ne
energije i zakonodavne prepreke po-
put izvoznih da`bina u Bugarskoj i
PDV-a u Rumuniji razbili su nade tr-
govaca strujom da ima smisla raditi u
sredwoj i jugoisto~noj Evropi kao ce-
lini. List prenosi ocenu jedne od vo-
de}ih banaka u Londonu da su finan-
sijske prepreke ulasku na to podru~je,uz pad potro{we, prevelike da bi vre-
delo rizikovati pa se one usmeravaju
na velika tr`i{ta, poput Nema~ke i
Velike Britanije. Stoga eksperti
procewuju da }e trgovina elektri~nom
energijom u ovom regionu stagnirati,ili sporo rasti. David Kurcera, ~el-
nik pra{ke berze elektri~nom energi-
jom PXE, gde je obim trgovine pao sa
34,8 teravat ~asova u 2007, na 19,8TWh u 2012, sumwa da }e se velike
banke zna~ajnije vra}ati u ovaj region.„Ako i bude rasta u koli~inama, to }e
poticati od potro{a~a koji kupuju
struju od proizvo|a~a. Ne verujem u
skori povratak velikih banaka“, ka`e
on. Arben Klokoi, savetnik za regula-
torna pitawa u kompaniji EDF Tra-
ding, prime}uje da neki regulatori u
regionu visinu licencnih naknada za-
snivaju na koli~inama prodaja ... {to
{aqe poruku da se isplati trgovati
mawe“. Uprkos pada u prometu, uspe{an
primer je spajawe ~e{kog, slova~kog i
ma|arskog spot tr`i{ta u septembru
2012, kome bi uskoro trebalo da se
pridru`i i Poqska. Ali ovaj blok ze-
maqa kao celina ne}e mo}i vi{e da ra-
ste, ukoliko sve zemqe ne uklone pre-
preke ulasku na wihova tr`i{ta, kon-
statuje dnevnik.
Lordovski izve{taj
Evropskoj uniji }e biti potrebne
investicije od jedan bilion evra do
kraja ove dekade da bi izbegla ener-
getsku krizu, zakqu~ak je osmomese~-
nog istra`ivawa koje je sproveo gor-
wi dom britanskog parlamenta. Dom
lordova konstatuje da „zbrkana poli-
tika Brisela odvla~i velike investi-
cije iz sektora energije ... iako tog
novca (bilion evra) ima kod institu-
cionalnih investitora“. „Me|utim,zbog nejasne politike o na~inima si-
gurne isporuke elektri~ne energije,oni su uzdr`ani“, rekao je podnose}i
izve{taj Lord Karter. Lordovi pri
tom ukazuju na dva bloka pitawa koja
moraju biti re{ena. [ema dozvola za
emisije (ETS) mora hitno biti revi-
dirana usled wihovog dodatnog obez-
vre|ewa. Konstatuju}i da ETS nije mr-
tav kao jedan od kqu~nih instrumenta
energetske politike Brisela, Dom na-
vodi da je potrebno obezbediti na
tr`i{tu minimalnu cenu dozvola koja
bi spre~ila vra}awe ugqa kao osnov-
nog izvora elektri~ne energije. Druga
kriti~na politi~ka mera je ona koju
Velika Britanija odbija da prihvati
– da se odredi ciq za udeo obnovqi-
vih izvora energije u energetskom
miksu za 2030.
Kredit za termoelektranu
Poqska je dobila kredit Evropske
banke za obnovu i razvoj od 69 milio-
na evra za izgradwu svoje prve ve}e
termoelektrane na prirodni gas.Elektrana na turbine sa kombinova-
nim ciklusom u jugoisto~nom gradu
Stalova Vola bi}e kapaciteta 449MWe/240 MWt i zameni}e stare TE
na ugaq, ~ime }e smawiti emisije
ugqendioksida za 950.000 tona godi-
{we.Projekat je deo poqskog energet-
skog investicionog programa zamene
starih elektrana zaga|iva~a, sagra|e-
nih pedesetih i {ezdesetih godina
pro{log veka.
Pad profita
nema~ke kompanije
Energetska kompanija E.On zabele-
`ila je pad profita u prvom kvartalu,zbog mawe zarade kod elektrana na
fosilna goriva i mawe proizvodwe.Najve}a nema~ka kompanija ostvarila
je EBITDA profit od 3,58 milijardi
evra, naspram 3,79 milijardi evra iz
prva tri meseca 2012. godine. U pre-
zentaciji prikazanoj na vebsajtu fir-
me navodi se da je E.On bio pogo|en
kombinacijom niskih veleprodajnih
cena elektri~ne energije i vi{ih ce-
na uvoznog gasa, zbog ~ega je opao pro-
fit u wenim gasnim elektranam {irom
Evrope. E.On je tako|e osetio posle-
dice brzog rasta u obnovqivim izvo-
rima energije, koji imaju privilegova-
ni pristup nema~kom mre`nom tran-
sportnom sistemu.
Kriza britanskog
energetskog programa
Britanski, 376 milijardi funti
vredan program prelaska sa fosilnih
goriva na obnovqive izvore i nuklea-
nu energiju nalazi se u kriti~noj si-
tuaciji zbog nagove{taja mawka ener-
gije i spiralnog rasta tro{kova, oce-
wuje tamo{wa specijalizovana ener-
getska informativna kompanija Libe-rum Capital. Britanska vlada je „izu-
zetno potcenila“ in`ewerske, finan-
sijske i ekonomske izazove tog pro-
grama, navodi u izve{taju analiti~ar
Liberiuma Peter Aterton. „Ispuwe-
we tog plana zamene fosilnih elek-
trana obnovqivim izvorima i nukle-
arkama za samo deceniju i po, bez ga{e-
wa svetla i uz zadr`avawe razumnih
ra~una za energiju, jednostavno je ne-
mogu}e“, navodi Aterton. Prema toj
analizi, energetska reforma tra`i
do 2020. investicije od 161 milijardu
funti, {to }e ra~une za struju podi}i
za 30 posto. Ta suma bi do 2030. mogla
narasti na 376 milijardi funti, {to
bi u realnim pokazateqima podiglo
ra~une potro{a~a za 100 procenata.
18 ME\UNARODNA PANORAMA
Izgradwa nuklearke
Turska je odabrala japansko-francu-
ski konzorcijum koji vode Mitsubishi He-avy Industries iAreva za gradwu druge nu-
klearne elektrane, objavio je turski
premijer Rexep Erdogan. Elektrana }e
biti na obali Crnog mora u pokrajini
Sinop, vrednost ugovora je oko 15,6 mi-
lijardi evra.Ugradi}e se ~etiri Arevi-
na reaktora Atmea1 tre}e generacije,pojedina~ne snage 1.100 MW. Gradwa
treba da po~ne 2017. godine.
Promene u Ma|arskoj
Dosada{wi ma|arski energetski re-
gulator HEO zamewen je po~etkom apri-
la Ma|arskom kancelarijom za energiju
i javna preduze}a (HEPO). Vlada je, do-
nose}i ovu odluku, ocenila da }e novo
regulatorno telo doprineti efikasni-
joj potro{wi energije, bezbednijem
snabdevawu i za{titi potro{a~a.HEPO
je dobio znatno ve}a ovla{}ewa od
prethodnika HEO.Novo telo }e nadgle-
dati ne samo tr`i{ta elektri~ne ener-
gije i prirodnog gasa, ve} i toplotne
energije, vodosnabdevawa i kanalizaci-
je.Osim toga,promewen je i legalni sta-
tus Komisije, koja }e raditi kao „auto-
nomno regulatorno telo“ sa zakonodav-
nim ovla{}ewima dono{ewa dekreta u
skladu sa Ustavom. Ovo zna~i da se HE-
PO smatra ustavnim organom, odgovor-
nim jedino pred Parlamentom.Prethod-
ni HEO je formiran 1994.sa nadle`no-
stima u oblastima prirodnog gasa i
elektri~ne energije, a u protekle dve
decenije radio je kao telo podre|eno
vladi, uz povremena ja~awa ovla{}ewa
putem amandmana na zakone.
[panija smawuje subvencije
[panija,u okviru energetske refor-
me koja se o~ekuje u junu,razmatra smawe-
we subvencija (FiT) za Obnovqive iz-
vore energije u visini do milijardu
evra, prenose tamo{wi mediji. List ElEconomista objavio je ovih dana da se u
nacrtu reforme predvi|a smawewe pod-
sticaja od 700 miliona do milijardu
evra. Osim toga, za proizvo|a~e sun~eve
energije,vlada planira da produ`i pro-
pis iz 2011. (isticao 2013.) kojim se
ograni~ava maksimalan broj ~asova elek-
tri~ne energije iz tih kapaciteta koji
}e biti subvencionisan. Kao kompenza-
cija, mogao bi se produ`iti rok do ka-
da }e se FiT pla}ati. Ina~e, pre neko-
liko dana {panski mre`ni operater
REE je objavio da je u aprilu udeo OIE
u energetskom miksu zemqe dostigao no-
vi rekord od 54 posto. U isto vreme,{panski zbirni tarifni deficit u
elektroenergetskom sektoru porastao
je na 35,6 milijardi evra.
Ukrajina izme|u EU i Rusije
Ukrajina radi na tome da postane
energetsko ~vori{te za Evropu, sa sop-
stvenom proizvodwom gasa, skladi{nim
kapacitetima i uvozom energenata kako
iz EU, tako i Rusije, rekao je ministar
energije Ukrajine na press konferenci-
ji u Briselu. EurActiv prenosi posle
razgovora ministra Eduarda Stavickog
sa evropskim komesarom za energiju Gin-
terom Etingerom, da EU vr{i pritisak
na Kijev da sklope ugovore do kraja ove
godine, jer obe strane te`e smawewu za-
visnosti od ruskog gasa. Kijev me|utim
odmerava efekte saradwe sa EU i obe-
}awa Moskve da }e dobiti jeftiniji gas
u zamenu za prepu{tawe Gaspromu kon-
trole nad ukrajinskim gasnim tranzit-
nim pravcima, dodaje agencija. Krajem
aprila, vlada Ukrajine je zatra`ila od
parlamenta da ukloni zabranu privati-
zacije dr`avne energetske kompanije
Naftogaz,koja kontroli{e pomenute ga-
sovode.EurActiv napomiwe da je u Brise-
lu razmotren stari predlog tripartit-
ne podele kontrole nad ukrajinskim ga-
sovodima. Etinger je rekao da veruje da
su EU kompanije zainteresovane za kupo-
vine udela u ukrajinskoj gasovodnoj in-
frastrukturi, ne imenuju}i potencijal-
ne investitore.
Obustava poslova u Poqskoj
Kanadska kompanijaTalisman Energy iameri~ka Marathon Oil objavile su po-
~etkom maja da napu{taju poslove eks-
ploatacije {kriqnog gasa u Poqskoj, jer
nisu prona{le dovoqno gasa koji bi
opravdao daqa ulagawa.Talisman }e pro-
dati poslove u Poqskoj evropskoj kom-
paniji San Leon Energy, dok Marathonobustavqa operacije u 2014. Povla~ewa
velikih kompanija iz Poqske sugeri{u
da je Var{ava bila preveliki optimista
u proceni vrednosti wenih le`i{ta ga-
snih {kriqaca, ili barem u brzini ko-
jom bi mogla po~eti da ih iskori{}ava.
Kqu~ni problem energetskih kompanija
koje rade u ovom sektoru je {to se usme-
ravaju na najpristupa~nija le`i{ta, dok
su se poqske {kriqne naslage,koje le`e
od obala Baltika, na dubini od nekih
4.000 metara, preko centralne i isto~-
ne Poqske do Belorusije i Ukrajine,po-
kazale monogo te`im za eksploataciju
od {kriqnog gasa u SAD. Do sada su
ura|ene svega 43 bu{otine, a tek 12 jedalo ne{to gasa.
Reforma nema~kog energetskog
sektora
Nema~ka je odlu~ila da transformi-
{e svoj energetski sistem u par deceni-
ja,{to istovremeno zadivquje i zbuwuje,komentari{e PowerMag.com. U detaq-
noj analizi, ~asopis konstatuje da od
rezultata ovog ekspertimenta najve}e
evropske privrede zavisi odgovor na
pitawe da li se radi o racionalnom pu-
tu ka energetskoj budu}nosti,ili }e on
pretrpeti neuspeh suo~en sa slo`enim
izazovima koje je otvorio. Wegov uspeh
mogao bi biti za druge model kako jed-
na izvozno orijentisana industrijali-
zovana dr`ava zasniva budu}nost na ve-
likom udelu obnovqivih izvora u ener-
getskom miksu, navodi se u analizi. Ako
se zaglibi, s druge strane, nacija sa ~e-
tvrtom po snazi privredom u svetu me-
reno nominalnim BDP-om, mogla bi do-
datno potkopati velike ambicije
Evropske unije i sveta u borbi protiv
klimatskih izazova pomo}u OIE. Prela-
zak na novo energetsko doba, kr{teno
nema~kim izrazom Energiewende, bi}e
„Herkulovski zadatak“, priznala je kan-
celarka Angela Merkel,dok je ministar
ekologije Peter Altmajer procenio u
februaru ove godine da bi cena refor-
me i restruktuirawa nema~kog energet-
skog sektora do kraja 2030-ih mogla do-
sti}i ravno jedan bilion evra.Ve}inom,680 milijardi evra,na ime subvencioni-
sawa OIE i to do 2020.
ME\UNARODNA PANORAMA 19
Agencija za energetiku Republi-
ke Srbije dostavila je Narod-
noj skup{tini Srbije izve{taj
o radu za 2012. godinu, u kome se navo-
di da su tokom 2012. godine, u~iweni
bitni koraci ka otvarawu tr`i{ta
elektri~ne energije i prirodnog gasa
i efikasnijoj regulaciji monoplo-
skih delatnosti, ali se pokazuje i da
se neracionalnosti u energetskom
sektoru ne otklawaju dovoqno efika-
sno i da ka{wewa u ispuwavawu obave-
za ugro`avaju rokove utvr|ene Zako-
nom.Potro{wa elektri~ne energije u
Srbiji pro{le godine je smawena za
2,2 procenta, a tranzit struje preko
Srbije za 3 posto. Potro{wa prirod-
nog gasa je smawena za 13,3 procenata,najvi{e zbog pada potro{we u indu-
striji.Krajem 2012. i na samom po~etku
2013. godine, obezbe|eni su svi bit-
ni regulatorni uslovi za izlazak na
tr`i{te kupaca elektri~ne energije
prikqu~enih na prenosnu mre`u.Sprovedene su pripreme za pravno
razdvajawe operatora distributiv-
nog sistema od snabdevawa elektri~-
nom energijom i drugih delatnosti,~ime se stvaraju uslovi da se ova oba-
veza realizuje u 2013. godini. Gubici
elektri~ne energije u distributiv-
noj mre`i su zadr`ali blago opadaju-
}i trend, ali su i daqe veoma visoki
u odnosu na tehni~ki opravdane. Ne-
dovoqno efikasno se suzbijaju kra|e
elektri~ne energije.U nekoliko prethodnih godina se
zapa`a mawe pove}awe potro{we
elektri~ne energije u zimskom perio-
du u doma}instvima. Agencija }e pra-
titi ovu pojavu i, ukoliko se poka`e
potrebnim, promeniti odnose i gra-
nice tarifa, kako bi se destimulisa-
la neracionalna potro{wa za greja-
we.U 2012. godini je postignut zna~a-
jan napredak u odzivu distributivnih
privrednih dru{tava na zahteve
Agencije za redovno dostavqawe po-
dataka o komercijalnom kvalitetu.Pokazateqi neprekidnosti isporuke
struje su na nivou regiona, ali vi{e-
struko su lo{iji u odnosu na evrop-
ski prosek. ^etvorogodi{we isku-
stvo je, kako je navedeno u izve{taju,veoma dobra podloga za pripremu
Pravila o kvalitetu isporuke i snab-
devawa koja }e Agencija doneti u
2013. godini.Nadaqe u izve{taju AERS se navo-
di da je sada{wi nivo cena elektri~-
ne energije ispod ekonomski oprav-
danog, {to u velikoj meri ograni~ava
razvoj elektroenergetskog sektora,jer ne omogu}ava doma}u akumulaciju
za investicije, destimulativno deluje
na druge investitore, kao i na racio-
nalizaciju potro{we energije.
Najkriti~nije pitawe je primena
EU Direktive o velikim lo`i{tima,odnosno va`e}e nacionalne regula-
tive o emisiji sumpornih i azotnih
oksida, po kojima bi se posle 2017.godine, svi blokovi u termoelektra-
nama koji ih ne zadovoqavaju povukli
iz pogona,tako da bi EPS mogao osta-
ti bez preko 1.100 MW, iz kojih sada
obezbe|uju vi{e od 15 procenata
ukupne proizvodwe.Godi{we potrebe za primarnom
energijom u Srbiji su oko 16 miliona
tona ekvivalentne nafte.Za Srbiju je
karakteristi~an visok udeo ugqa,prete`no niskokalori~nog lignita, uukupnoj primarnoj energiji (preko 50posto), koji se dominantno koristi
za proizvodwu elektri~ne energije.Visok udeo doma}eg lignita omogu}a-
va, u odnosu na druge zemqe, relativno
visoku, energetsku nezavisnost Srbi-
je, ali umawuje efikasnost energet-
skih transformacija i pove}ava wi-
hov uticaj na `ivotnu sredinu i Sr-
biji dugoro~no uve}ava rizik rasta
tro{kova emisije ugqen dioksida, od-
nosno gasova koji globalno izazivaju
efekat staklene ba{te. Neto uvozna
zavisnost Srbije bila je na nivou od
30,3 posto. U 2012. godini tro{kovi
neto uvoza energije su iznosili 2,28milijardi evra, {to predstavqa ~ak
38,4 procenta od salda ukupnog uvoza
i izvoza Republike Srbije.R. E.
20 AKTUELNOSTI
AGENCIJA ZA ENERGETIKU REPUBLIKE SRBIJE
Zavr{en Izve{taj o energetskim
kretawima u Srbiji u 2012. godini
Ukoliko kompanija ima izvanred-
ne rezultate i visok profit,budite sigurni da }ete u woj na-
}i dobar, vredan i posve}en tim” –poru~uju stru~waci iz oblasti qud-
skih resursa. Da bi zaposleni u JP
EMS postizali jo{ boqe rezultate,Centar za qudske potencijale po~eo
je, u saradwi sa profesionalnim tre-
nerima, seriju obuka i tim-bilding
okupqawa, ~ime je krenula realizacija
Plana obrazovawa za 2013. godinu na
temu usavr{avawa poslovnih ve{tina
zaposlenih.- Sredinom aprila odr`an je tim-
bilding za direktore i rukovodioce
Pogona Beograd, Novi Sad i Pogona
Tehnika (ukupno 23 zaposlena) u ho-
telu Babe kraj Beograda. Ciq takvih
okupqawa je poboq{awe komunikacije
i razumevawa, pove}awe motivacije,produktivnosti i efikasnosti zapo-
slenih, kao i unapre|ewe saradwe
unutar Preduze}a, - isti~e Bojana
Nikoli}, samostalni master organi-
zator u JP EMS.
Predvi|eno je da tim-bilding se-
minar za 25 zaposlenih u pogonima
Bor, Vaqevo i Kru{evac bude odr`an
krajem maja u hotelu Grand u Vaqevu.To }e biti jo{ jedna prilika da zapo-
sleni u tim Pogonima, kroz razli~ite
zabavne aktivnosti oja~aju timski duh
i me|usobno razumevawe.Tako|e, sredinom maja organizova-
na je dvodnevna obuka o ve{tinama ru-
kovo|ewa za grupu zaposlenih u JP
EMS. Polaznici su imali priliku da
unaprede svoje menaxerske ve{tine,kao i da saznaju nove na~ine na koje se
mo`e ostvariti boqa saradwa sa za-
poslenima, izgraditi jak tim saradni-
ka i efikasnije iskoristiti vreme.Teme su obuhvatale oblasti rukovo-
|ewa, komunikacije, timskog rada, mo-
tivacije i delegirawa.- Obuke iz oblasti poslovnih ve-
{tina, koje su u prvoj iteraciji odr`a-
ne za rukovodioce JP EMS, svakako }e
biti organizovane i za ostale zaposle-
ne. Tako|e, u planu su i obuke iz obla-
sti ve{tina komunikacije.Ciq nam je da
{to vi{e zaposlenih u~estvuje u obuka-
ma i aktivnostima koje doprinose po-
slovnom uspehu Preduze}a i poboq{awu
me|uqudskih odnosa u JP EMS, - naglasi-
la je Bojana Nikoli}. Planom obrazova-
wa za 2013. godinu predvi|eno je osam
vrsta obuka iz oblasti poslovnih ve-
{tina koje bi trebalo da poha|a ukupno
158 zaposlenih.M. Bogi}evi}
EDUKACIJA 21
OBUKA I TIM-BILDING
Slo`an tim – uspe{na kompanija
Aktivnosti na ja~awu timskog duha doprinose uspehu Preduze}a
Unapre|ewe znawa iz oblasti ve{tina rukovo|ewa Igrama do ja~awa poverewa i na radnom mestu
Zaposleni JP EMS na tim-bilding seminaru
Balkanmagazin je krajem aprila orga-
nizovao me|unarodnu konferen-
ciju „Regionalno tr`i{te elek-
tri~ne energije“ , u kojoj je u~estvovala
ministarka energetike prof. dr Zora-
na Mihajlovi} i predstavnici Elek-
tromre`e Srbije, Elektroprivrede Sr-
bije, regulatora i trgovaca. Na konfe-
renciji su pokrenute teme ne samo o li-
beralizaciji srpskog tr`i{ta, ve} i o
mogu}nostima stvarawa regionalne ber-
ze elektri~ne energije u Srbiji, kao i
povezivawu sa drugim evropskim ener-
getskim regionima.Zorana Mihajlovi},ministar energe-
tike,razvoja i za{tite `ivotne sredine
naglasila je da se Srbija grani~i sa osam
zemaqa i da je“neverovatno koliko je ma-
lo iskori{}en takav polo`aj”. Mini-
starka je napomenula da i sada postoje
problemi sa kojima se dr`ava suo~ava u
procesu liberalizacije.“U prethodnom periodu borili smo
se sa zakonskim procedurama i aktima
kako bi se omogu}ila liberalizacija.Uslov da se mo`e govoriti o liberali-
zaciji tr`i{ta elektri~ne energije je i
restrukturirawe velikih sistema,nosi-
laca sistema,pre svega Elektroprivrede
Srbije. Dr`ava mora obezbediti da
EPS postane konkurentno preduze}e.To se ne odnosi samo na tr`i{te elek-
tri~ne energije ve} i na tr`i{te gasa”,saop{tila je ministarka energetike.
Ministarstvo enegetike je u final-
noj fazi izrade strategije o razvoju
energetike,a prvi draft o~ekuje se u ju-
nu, najavio je Dejan Trifunovi}, po-
mo}nik za elektroenergetiku u Mini-
starstvu energetike razvoja i za{tite
`ivotne sredine.“Po~eli smo sa izmenama Zakona o
energetici koje }e ukqu~iti tre}i pa-
ket mera Evropaske unije.Obnovqivi iz-
vori energije zna~ajno }e uticati na tr-
`i{te elektri~ne energije i imamo sve
preduslove za investicije u toj oblasti.Postoji veliko interesovawe investi-
tora i o~ekujemo velike projekte u toj
oblasti u narednim godinama”, poru~io
je Trifunovi}.Liberalizacija tr`i{ta elektri~ne
energije odvija}e se u tri kruga, a prvi,otvarawe na visokom naponu,ve} je uspe-
{no obavqen. U drugom krugu do 1. janua-
ra 2014. godine sledi otvarawe tr`i-
{ta na sredwem naponu i u tre}em krugu
do 1.januara 2015. godine doma}instva
}e mo}i slobodno da biraju snabdeva~a.Trifunovi} isti~e da je zdrav deo
sistema Elektromre`a Srbije, koja sta-
bilno posluje,a krajem ove godine sledi
izazov otvarawa berze.“EMS je po~etkom 2013. godine za-
kqu~io sporazum sa francuskom kompa-
nijom Epeks spot, {to mi pozdravqamo i
aktivno }emo pomo}i EMS da uspostavi
regionalno tr`i{te elektri~ne ener-
gije. Trenutno imamo mali pad tra`we
zbog ekonomskih uslova i uticaja obno-
vqivih izvora energije, ali na dugi rok
na ovom tr`i{tu ima}emo deficit pro-
izvodwe elektri~ne energije. Uticaj }e
imati i budu}i ekonomski razvoj, ali i
u~e{}e Turske na tr`i{tu”, ocewuje
Trifunovi}.Najzna~ajniju ulogu na budu}em regio-
nalnom tr`i{tu, odnosno berzi ~ije
osnivawe bi trebalo da se desi do
2013. godine, ima}e Elektromre`a Sr-
bije, kao operater prenosne mre`e uz
jo{ niz funkcija va`nih za tr`i{te.Vladimir Jankovi}, direktor Di-
rekcije za poslove tr`i{ta elektri~ne
energije EMS-a najavio je i planove za
otvarawe berze sa namerom da ona po-
stane regionalno priznata.“Na{a ideja je da se berza SEEPEX
pove`e sa drugim zemqama, ali i da woj
imaju pristup one zemqe koje nemaju svo-
je berze, poput Crne Gore ili BiH.Platformu i procedure bi iznajmili od
neke velike ve} postoje}e berze, a ciq
nam je i da privu~emo velike trgovce,marketmejkere,kojima bi dali i u~e{}e u
vlasni{tvu berze. Ideja je da se unapre-
di tr`i{te i dobije dobra referentna
cena, kao i da se ponudi niz proizvoda
trgovcima. U prvoj fazi berza u Srbiji
bi omogu}ila pristup BiH, Makedoniji
i Crnoj Gori,a u drugoj fazi bi se pove-
zala sa Ma|arskom i Rumunijom, a preko
wih i sa ^e{kom i Slova~kom”,najavio je
Jankovi}.Cena energije na ovoj berzi bi se ve-
rovatno obra~unavala u evrima, a kli-
ring ku}a bi bila neka od banaka u Sr-
biji.EMS ima i ulogu administracije bi-
lateralnih tr`i{ta, prijava potro{we,proizvodwe i trgovine {to obavqa od
osnovawa 2005. godine.To ukazuje da je i
do sada postojalo tr`i{te elektri~ne
energije ali na wemu su samo trgovci tr-
govali izme|u sebe.EMS je tako|e operator za merewa
koja slu`e za obra~une,kao i alokaciju i
aukcije prekograni~nih kapaciteta. Ta-
ko|e je i jedini prodavac sistemskih i
bilansnih usluga, kao i administrator
balansnih odgovornosti koji obra~una-
va sva odstupawa od balansnih odgovor-
nosti. Tako|e, EMS kupuje gubitke, pa je
sa 1,1 teravat sat najve}i kupac elek-
tri~ne energije na tr`i{tu. Tako|e }e
biti i telo za izdavawe garancije pore-
kla obnovqivih izvora energije.
Liberalizacija
donosi investicije
Janez Kopa~, direktor Sekretari-
jata energetske zajednice Jugoisto~ne
Evrope, rekao je da je region Jugoisto~-
ne Evrope uglavnom sinhronizovan sa
elektroenergetskim sistemom Evrope,osim Moldavije i Ukrajine, ali da se i
daqe kasni sa implementacijom evrop-
skih direktiva, odnosno drugog i tre-
}eg energetskog paketa.Tako je i daqe u
svim zemqama regulisana cena elektri~-
ne energije, dok bi prema planu cene
odavno trebalo da budu liberalizovane.Tako|e, plan je da se tre}i energetski
paket primeni do 2015. godine, mada je
Kopa~ preneo da je dobio uveravawa da
}e Srbija to uraditi ve} ove godine.Osmi region u kome se nalazi Srbi-
ja ~ine i ostale zemqe biv{e SFRJ, Al-
banija, Rumunija, Bugarska, Moldavija i
Ukrajina, a u budu}nosti i Italija, kada
se zavr{i projekat postavqawa kabla do
Crne Gore. Prema re~ima Kopa~a, Jugoi-
sto~na Evropa je preuzela ciqni model
Evropske unije koji je trebalo da se re-
alizuje do kraja prvog kvartala 2011. go-
dine, ali do toga u skoro svim oblasti-
ma nije do{lo. Tako nije uspostavqena
dugoro~na alokacija kapaciteta. U Pod-
gorici je otvorena zajedni~ka aukcijska
kancelarija ~iji ~lanovi jo{ nisu Srbi-
ja i Bugarska.Kopa~ je ukazao i da bi bi-
lo dobro za Srbiju da se pridru`i za-
jedni~koj aukcijskoj kancelariji regiona
kako bi se olak{ala trgovina elektri~-
nom energijom. Alokacija kapaciteta
“dan unapred” trebalo je da se uradi do
kraja 2011. godine, ali ni to se nije de-
22 AKTUELNOSTI
KONFERENCIJA BALKANMAGAZINA
Stvarawe regionalne berze
silo na nivou regiona. Za sada je Hrvat-
ska osnovala svoju berzu koja jo{ nije ak-
tivna, a u Srbiji je, obja{wava Kopa~,usvojen zakon po kome je EMS odgovoran
za berzu, ali ona u praksi jo{ nije za`i-
vela. Samo u Srbiji i donekle Makedo-
niji je tr`i{te otvoreno za velike po-
tro{a~e, dok u ostalim zemqama regiona
to nije slu~aj.Kopa~ preporu~uje i da re-
gulisane cene elektri~ne energije budu
odre|ene u odnosu na proizvodne tro-
{kove, a tako|e i da tarife za infra-
strukturu uva`avaju tro{kove.Liberalizacija i integracije tr`i-
{ta elektri~ne energije doprine}e eko-
nomiji obima, stabilnijem tr`i{tu i
cenama, kao i ve}im investicijama, poru-
~ila je Qiqana Haxibabi}, ~lan Sa-
veta Agencije za energetiku.“Ciq osmog
regiona je da se interkonektorski po-
ve`e tr`i{te od 137 miliona gra|ana.Imamo devet zemaqa potpisnica ener-
getske zajednice,a tu su i susedne dr`a-
ve i Italija. Imamo 20 interkonektora,a za sada nema zna~ajnijih zagu{ewa. Za-
konski okvir za ovo su Evropske direk-
tive,ali wihova implementacija ne zavi-
si od na{e dobre voqe, jer treba mewa-
ti vi{e povezanih zakona”, kazala je Ha-
xibabi}.Neki od problema u povezivawu tr-
`i{ta,smatra Haxibabi}, je i razli~ita
razvijenost lokalnih tr`i{ta koja su
uglavnom bilateralna i ~esto nelikvid-
na.Osim toga sve zemqe imaju dominant-
nog proizvo|a~a, ali kako obja{wava, i
prirodno je da glavnu ulogu ima domi-
nantni igra~ dok se legislativom mo`e
spre~iti da zloupotrebi dominantan
polo`aj. Kada je re~ o zakonskim propi-
sima, doneta su sva dokumenta za razvoj
tr`i{ta bilansne energije i berze,izu-
zev pravila o radu organizovanog tr`i-
{ta,a kako ocewuje Haxibabi},na Vladi
ostaje da odlu~i kako }e to tr`i{te iz-
gledati.U Srbiji ima 60 licenciranih snab-
deva~a, od ~ega je 27 aktivno, koji najvi-
{e tranzitiraju i trguju izme|u sebe. U
Srbiji je odre|en i jedan javni snabde-
va~ i imamo tr`i{te od 3,6 miliona
krajwih kupaca.Me|u svim u~esnicima na
tr`i{tu EPS je dominantan igra~, a
EMS je najva`niji za funkcionisawe tr-
`i{ta.U 2012. godini prenelo se 40 te-
ravat sati elektri~ne enrgije dok je na-
{a finalna potro{wa 28 teravat sati, asva razlika predstavqa trgovinu.Samo u
tranzitu je pro{lo preko 8.000 teravat
sati, pokazuju podaci Agencije za ener-
getiku. Tako|e, prema uporednim cenama
industrijske elektri~ne energije u
Evropi, Srbija ima ubedqivo najni`u
cenu,{to je dovelo da nema sredstava za
investicije.
Nema tr`i{ta bez pravne dr`ave
Konkurencija na tr`i{tu elektri~-
ne energije bi}e dobra za kupce, ali ne
uvek i za proizvo|a~e.Sa konkurencijom
na regionalnom tr`i{tu osta}e samo
najefikasniji i najjeftiniji, smatra
Dragan Vlaisavqevi}, direktor Di-
rekcije za trgovinu elektri~nom ener-
gijom u EPS-u, dodaju}i da se mo`e za-
kqu~iti,gledaju}i de{avawa u EU,da uvo-
|ewe sve vi{e obnovqivih izvora ener-
gije sa subvencionisanim cenama mo`e
poremetiti tr`i{te.Kada se radi o integraciji tr`i{ta
i operterima prenosnih sistema Vlai-
savqevi} je ukazao na veliki broj grani-
ca, neharmonizovanih pravila i nedo-
voqnih kapaciteta na pravcima sever-jugi istok-zapad.On je napomenuo i da se u
nekim zemqama kapaciteti ne odre|uju
na bazi tehni~kih uslova, ve} politi~-
kih,ali i da neke zemqe imaju uvozne ili
izvozne takse koje ote`avaju trgovinu
elektri~nom energijom.“Nema tr`i{ta bez pravne dr`ave,
po{tovawa ugovora i pla}awa obaveza.To je kqu~ za integraciju i tr`i{te.Po-
dizawe likvidnosti tr`i{ta done}e
smawewe razlike u ceni, a tr`i{na cena
dove{}e i da doma}instva iza|u na tr-
`i{te”, rekao je Vlaisavqevi}.Po~etkom ove godine kao velika vest
odjeknula je informacija da je jedan ve-
liki potro{a~, Meser Tehnogas napra-
vio ugovor sa drugim snabdeva~em, a ne
EPS-om. To bi bilo po prvi put u po-
sledwih 100 godina da neko u Srbiji ku-
puje struju od nekog ko nije Elektropri-
vreda.Ta kompanija je slovena~ki GEN-I,najve}i snabdeva~ elektri~nom energi-
jom u Sloveniji, ali i firma koja poslu-
je u 19 zemaqa, a trguje i na devet berzi
sa obimom trgovine od 25 tervatsati
({to je oko 70 odsto godi{we potro-
{we u Srbiji) i prihodom od 1,5 mili-
jardi evra.Predrag Savi}, savetnik general-
nog direktora GEN-I isti~e da u svim
zemqama JIE postoje dobri zakoni o
energetici,ali da postoji razlika izme-
|u planova i propisa i stvarnosti na
terenu.GEN-I,ina~e,ne trguje samo elek-
tri~nom energijom. U Sloveniji je prvi
nezavisni snabdeva~ gasom i ve} "pokri-
va" 15 odsto tr`i{ta ovim energentom.“Razlike su zbog otpora kupaca koji
treba da iza|u na tr`i{te zbog bilan-
sne odgovornosti,ali i mnogo urednijeg
pla}awa.Tako|e,svaka od dr`ava ima do-
minantnog igra~a.U Hrvatskoj je to HEP
sa 95 odsto tr`i{ta,iako ima pet snab-
deva~a.U Srbiji je od po~etka ove godi-
ne napravqen va`an korak jer je, zaista,do{lo do otvarawa tr`i{ta. U BiH svi
imaju pravo da izaberu kupca,ali u stvar-
nosti nema kvalifikovanih kupaca i tri
dr`avna snabdeva~a su jedini na tr`i-
{tu”, zakqu~uje Savi}.
M. Obradovi}
(Preuzeto iz Balkanmagazina)
AKTUELNOSTI 23
elektri~ne energije u Srbiji
Prof. dr Zorana Mihajlovi},
ministar energetike
Uperiodu od 25. avgusta do 1. sep-
tembra JP EMS i Sindikat EMS
organizuju rekreativni odmor na
bazi sedam polupansiona u dvokrevet-
nim sobama Hotela Vesna,koji se nalazi
u Terme Topol{ica nedaleko od Velewa
u Sloveniji. Aran`man ukqu~uje autobu-
ski prevoz i fakultativne programe
obilaska turisti~kih znamenitosti de-
la Slovenije ispod isto~nih Alpa, neo-
grani~eno kupawe u termalnim bazenima
i akva-parku Zora kao i kori{}ewe sau-
ne u Hotelu Vesna,dnevni ulaz u fintes
centar Zala, no}no kupawe petkom i su-
botom. Zaposleni koji ne koriste zajed-
ni~ki program Poslodavca i Sindikata
za rekreativni odmor u objektu Vila Ja-
wi} na Zlatiboru mogu se prijaviti pre-
ma unapred utvr|enim kvotama: Pogon
Bor - 6 zaposlenih, Pogon Novi Sad - 8,zaposlenih Kru{evac -18, Vaqevo - 10 iDirekcija EMS - 3 zaposlena.Zaposleni
koji su zaintersovani i nisu ukqu~eni u
rekreativni program na Zlatiboru, po-
puwene prijave na propisanim obrasci-
ma dostavqaju predsednicima Sindikata
po organizacionim delovima Preduze}a
najkasnije do 31. jula. Predsednici po-
tom dostavqaju spiskove vo|i puta do 5.avgusta. Neblagovremene prijave ne}e se
uva`avati. Participacija, odnosno u~e-
{}e je 20 odsto od ukupne cene polupan-
siona odnosno {est hiqada dinara na
{est mese~nih rata, po~ev{i od isplate
zarade za avgust mesec 2013.godine.Sin-
dikat po organizacionim delovima
Preduze}a participira sa 20 posto
Centrala sindikata EMS 20 odsto i
Poslodavac sa 40 procenata. Zaposleni
koji nisu ~lanovi Sindikata participi-
raju sa 60 odsto, odnosno 18 hiqada di-
nara avansno. Prate}a lica pla}aju punu
cenu od 30 hiqada dinara,na {est mese~-
nih rata od po {est hiqada dinara po-
~ev{i od kona~ne isplate za avgust 2013.godine.Za putovawe u Republiku Slove-
niju neophodan je biometrijski paso{.Zaposleni koji putuju na rekreativni
odmor, za vreme kori{}ewa istog nemaju
pravo na pla}eno osustvo. Vo|a puta je
Rade Petrovi}, a pomo}nik vo|e Dra-
gan Marjanovi}.M. Vukas
24 SINDIKALNE AKTIVNOSTI
Izvr{ni odbor Sindikata EMS jena 27. sednici, na predlog Reso-
ra za socijalnu za{titu, stan-
dard,sport,rekreaciju i kulturu,doneo
Odluku da se druga prenvencija radne
invalidnosti,odnosno rekreacija orga-
nizuje na Ohridskom jezeru u Hotelu
Desaret u mestu Pe{tan u periodu od
17. do 24. avgusta. Prijave se dostavqaju
Sindikalnim poverenicima po organi-
zacionim delovima Preduze}a najkasni-
je do 26. jula. Poverenici zatim spisak
prosle|uju vo|i puta,najkasnije do 2.av-gusta. Participacija se pla}a u iznosu
od ~etiri hiqade i 500 dinara na tri
mese~ne rate, po~ev od kona~ne isplate
za mesec avgust 2013. godine. Hotel, kao
i mesto Pe{tan nalaze se na samoj oba-
li Ohridskog jezera. Aran`man, pored
prevoza i sme{taja ukqu~uje upotrebu
sportskih terena u sastavu hotela i
oganizovane obilaske turisti~kih de-
stinacija i drugih znamenitosti
Ohridskog Jezera,Ohrida i Struge.Vo-
|a puta je Vladimir Smili}, a pomo}-
nik Zlatomir Dobrisavqevi}.
M. V.
PREVENCIJA RADNE INVALIDNOSTI
Druga rekreacija na Ohridskom jezeru
PRED SEZONU GODI[WIH ODMORA
Letovawe u Budvi
Zaposleni iz JP EMS, kao i ~lanovi wihovih porodica mogu u sezoni godi-
{wih odmora da letuju u Budvi preko Epstursa, i to u Vilama hotela Park
i u Hotelu Park.Smene traju po 10 dana u periodu od 20. juna do 8.septem-
bra. Cene aran`mana se kre}u od 12 evra za najam u Vilama hotela Park, 22 evra
za polupansion u Vilama hotela Park i 25 evra za polupansion u Hotelu Park.Cene su dnevne i po osobi.Pla}a se preko platnog spiska posredstvom admini-
strativne zabrane na {est mese~nih rata ili 12 polumese~nih rata. Boravi{na
taksa nije ura~unata u cenu i pla}a se na recepciji Hotela Park.Prijave se pod-
nose kod Lidije Filipovi} iz Pogona prenosa Beograd.M. V.
AVGUST U TERME TOPOL[ICA
Rekreativni odmor u Sloveniji
Sredinom maja, na obali Borskog
jezera, ispred hotela „Jezero“,odr`ana je turisti~ko-rekrea-
tivna manifestacija ~lanova Sindi-
kata EMS „Zlatni kotli}“, na kojoj je
u~estvovalo 120 takmi~ara i gostiju.Ovogodi{wi doma}in i suorganiza-
tor bio je PD „Elektroistok - Pro-
jektni biro“ d.o.o, uz pomo} Centra-
le Sindikata EMS. U dvanaest kotli-
}a skuvano je preko 150 litara ribqe
~orbe, a na nekoliko talandara, spe-
cijalnih ekolo{kih ro{tiqa, ispe~e-
no je vi{e od 50 kilograma kvalitet-
ne ribe, koje su degustirali takmi~a-
ri i gosti. Lep ambijent i dobro ras-
polo`ewe u~inili su nezaboravnim
ovo celodnevno dru`ewe na obali je-
zera, koje se nastavilo podelom pri-
znawa i slavqem u hotelskom restora-
nu do kasno u no}. U konkurenciji je
bilo dvanaest ekipa i sve su dobilezlatne medaqe za ukusne ribqe ~orbe
koje su pripremili. Generalni direk-
tor JP EMS Nikola Petrovi}, kao i
menaxer, {ef kuhiwe i glavni kuvar
hotela „Jezero“ bili su oficijelni
degustatori takmi~ewa. Oni su oce-
nili da je najukusnija ribqa ~orba iz
kotli}a ekipe Pogona Novi Sad u sa-
stavu @ivan Jerkov, Miodrag Ra-
ki} i Vojislav Diwa{ki. Drugo
mesto zauzela je gostuju}a sindikalna
ekipa zaposlenih u direkcijama JP
EPS, a tre}e ekipa SEMS Upravqawe.Tihomir Jovanovi}, predsednik
sindikata „Elektroistok - Projektni
biro“, uru~io je pobednicima nagrade
sindikalne Centrale – emajlirane
kotli}e i specijalne zahvalnice Sr-
|enovi} Mitru, glavnom sudiji i
Danijeli Nikoli}, menaxeru hotela
„Jezero“, za pomo} u realizaciji tak-
mi~ewa.Sa{a \or|evi},predsednik
sindikata Pogona Bor, koji je pomo-
gao realizaciju ove manifestacije i
dobio doma}instvo za slede}u godi-
nu, pozvao je sve prisutne da u jo{ ve-
}em broju do|u na osmo takmi~ewe u
pripremawu ribqe ~orbe.R. Petrovi}
SINDIKALNE AKTIVNOSTI 25
Na sednici odr`anoj krajem marta
u Vrwa~koj Bawi, Izvr{ni odbor
SEMS je, na predlog Resora za
socijalnu za{titu, standard, sport, re-
kreaciju i kulturu, doneo odluku da se u
sklopu prenvencije radne invalidnosti
za ~lanove sindikata EMS organizuje
Rekreacija u Budvi u periodu od 22. do
30. juna.Aran`man obuhvata sme{taj u jedno-
krevetnim i dvokrevetnim sobama u Ho-
telu Park, osam polupansiona u koje
ulaze doru~ak i ve~era – {vedski sto,te prevoz za sve rekreativce autobu-
som visoke turisti~ke klase. Zaposle-
ni koji se odlu~e za rekreaciju u Budvi
participiraju sa ~etiri hiqade i 500dinara,na tri jednake mese~ne rate,po-
~ev{i od kona~ne zarade za mesec jun
2013. godine. Zaposleni prijave dosta-
vqaju sindikalnim poverenicima po
svojim organizacinim delovima u Pred-
uze}u, odnosno sindikalnim povereni-
cima u izdvojenim privrednim dru{tvi-
ma Elektroistok- Izgradwa i Elektro-
istok- Projektni biro najkasnije do 3.juna 2013. godine.
M.V.
PREVENCIJA RADNE INVALIDNOSTI
Rekreacija na moru
Pobedni~ka ekipa Pogona Novi sad
NA OBALI BORSKOG JEZERA
Sedmi zlatni kotli} SEMS
@iri je ocewivao mnogobrojne u~esnike
Uovom vi{estruko nagra|ivanom
filmu rediteqa Rona Frika iz
1992. godine, ne postoji dijalog,nema radwe, nema qubavne drame, nema
glumaca, nema zapleta, niti raspleta.Umesto svega toga, vide}ete pejza`e,`ivot gradova, sveta mesta, rituale,lica, `ivotiwe, primere uni{tavawa
zemqe i qudske vrste, vide}ete nas sa-
me u ogledalu. Sli~no na~inu na koji
nas je rutina nau~ila da gledamo `i-
votiwe u Opstanku.Baraka je stara arapska re~ koja
ozna~ava blagoslov ili su{tinu `ivo-
ta. Film sadr`i oba zna~ewa, me|usob-
no pro`eta, korelativna i prepletena
do te mere da se u predelima wihovih
preseka doti~e su{tina. Autori su u
ovome uspeli u potpunosti, do mere
koja ostavqa bez daha,i koja,ruku na sr-
ce, nije vi|ena ni pre ni kasnije u
filmskoj umentnosti.Ovo i jeste najja-
~e narativo sredstvo filma (iako o
klasi~noj naraciji i vo|ewu radwe ov-
de ne mo`e biti re~i).Gledalac posta-
je oko kamere, nesvestan u~esnik, sve-
dok. On postaje jedinka u krdu, kap vo-
de, atom... Verovatno ne postoji film
(izuzimaju}i Kojaniskaci, film istih
autora iz 1982. godine) u filmskoj
istoriji koji ima boqu kameru i boqu
fotografiju. Svaki kadar je apsolutno
remek-delo. Materijal je sniman ~eti-
ri godine na 152 lokacije,na {est kon-
tinenata. Vreme iskori{teno za mon-
ta`u je tako|e znatno, skoro nezami-
slivo u dana{wim uslovima komercijal-
no-filmske zabave koju sprovodi holi-
vudska produkcija.Baraka je podeqena u
tri poglavqa:priroda netaknuta rukom
~oveka; pqa~kawe prirode tehnologi-
jom - iskorewena interakcija qudi sa
prirodom i sopstvenom vrstom - rat i
koncentracioni logori; stare, `ivu}e
kulture - arhitekturalni ostaci pro-
{lih civilizacija - prolaznost i traj-
nost qudskih nastojawa. Ron Frik i
Mark Maxidson su, uz muziku Majkla
Sternsa,stvorili film o `ivotu - je-
dinstvenoj pojavi koju mi Zemqani ima-
mo privilegiju da iskusimo,kao i svemu
{to ~inimo da se izborimo sa onim
{to `ivot sobom nosi:tradicije i mo-
derno doba,priroda i tehnologija,mir
i rat, dostojanstvo i pad, briga i uni-
{tavawe, `ivot i smrt. Govore}i o
filmu, Ron Frik isti~e da je Baraka
trebalo da bude 'putovawe kojim pono-
vo otkrivamo prirodu, istoriju, qud-
ski duh i, kona~no, carstvo beskona~-
nosti'. Poruka filma je da su sve stva-
ri na Zemqi i van we me|usobno i ~vr-
sto povezane u komplikovane, ali ne-
raskidive kontekste, te da moramo
brinuti o svemu ako `elimo da i daqe
nastawujemo na{e maju{no par~e Svemi-
ra. Po mnogo ~emu Baraka je jedistven
film. Film ~ija muzika ima numeru koja
traje onoliko koliko i on sam. Od hi-
qade qudi koje }ete ovde sresti nije-
dan od wih ne}e biti svestan prisu-
stva kamere. Film nije igrani, nije eks-
perimentalan, ali ni do kraja dokumen-
taran, on je potpuno u slu`bi autor-
skih stremqewa, predanih, dubokih i
va`nih. Baraka deluje kao Opstanak
snimqen od strane neke svesnije rase,u kome je nama, Zemqanima, po prvi put
omogu}eno da sebe vidimo sa strane.Taj susret ne ostavqa mesto ravnodu-
{nosti…A. Opa~i}
26 KULTURA
FILMSKO REMEK-DELO
Baraka
IN MEMORIAM
Sava @uwi}
Iznenada, rano ujutru 15. maja 2013, preminuo je na{ dugogodi{wi kolega
Sava @uwi}.
Sava je ro|en 1955. godine, a u Elektroistoku i EMS-u radio je kao
poslovo|a DV ekipe Vaqevo od 1987. pa sve do prerane smrti.
Sahrana je odr`ana 16. maja na Novom grobqu u Vaqevu.
Biografija
Ron Frik (Ron Fricke) je ameri~ki re-
`iser, filmski operator, snimateq
i uspe{ni eksperimentalni inova-
tor u shvatawu i prikazivawu jezika
filma.On se ovom“vrstom” dokumen-
tarnog filma intezivno bavi po-
sledwih nekoliko decenija i za to
vreme pored nekolicine kratkih pu-
topisa, predstavio se qubiteqima
filma sa maestralnim ostvarewima
kao {to su Kojaniskaci (Koyaanisqat-si) i Baraka,koji su hiptnopisali pu-
bliku {irom sveta. Wegov najnoviji
film Samsara iz 2011.dobio je ogra-
ni~enu distribuciju i samo mali
broj filmaxija je imao priliku da ga
vidi u bioskopu. Wegovo vi|ewe je:”ose}am da je moj rad evoluirao kroz
Kojaniskaci.Za mene je najva`nija te-
ma qudski odnos sa ve~itim.”
Za ovu bolest se zna
vi{e stotina godina
i nekada je bila po-
znata pod imenom „Bolest
kraqeva“, jer su od we bo-
lovali bogati i imu}ni qu-
di koji su preterivali u
jelu i pi}u. Paradoksalno
je da i pored finansij-
ske krize i lo{ijeg `i-
votnog standarda koji
vlada u celom svetu, pa sa-
mim tim i u Srbiji, u~esta-
lost pojave gihta je sve ve-
}a.Giht ili uratna artro-
patija (Arthritis urica)predstavqa metaboli~ko
oboqewe koje nastaje usled
poreme}aja u metabolizmu
mokra}ne kiseline, wenog
poja~anog stvarawa i sma-
wenog izlu~ivawa putem bu-
brega i sledstvenog talo-
`ewa uratnih kristala u
zglobovima i drugim delo-
vima tela. U 85 posto slu-
~ajeva javqa se kod osoba
mu{kog pola i to naj~e{}e
posle 35. godine `ivota, a
kod `ena giht se javqa po-
sle ulaska u menopauzu.Uzrok bolesti je naj~e-
{}e nepoznat. Urati, soli
mokra}ne kiseline, koji se
talo`e u organizmu, nastaju
kao krajwi razgradni pro-
dukt purina – jediwewa bo-
gatog azotom – a koga ima u
kvascu i u velikom broju na-
mirnica `ivotwskog pore-
kla. Na u~estalost pojave
gihta pored naslednog fak-
tora uti~u i lo{e navike u
ishrani, jaki gurmanski
obroci i konzumacija al-
koholnih pi}a. Kao pro-
vociraju}i faktor mogu
da deluju i naglo mr{a-
vqewe, povrede, hirur-
{ke intervencije, ali i
uzimawe nekih lekova.Akutni napad gihta
nastaje iznenada i naglo sa
izuzetnim jakim bolovima
obi~no u jednom zglobu.Giht naj~e{}e zahvata
zglob no`nog palca. Ovo
bolno stawe prate i znako-
vi artritisa tj. upale zglo-
ba: otok i jarko crvena, za-
tegnuta i topla ko`a, kao i
povi{ena telesna tempera-
tura, jeza i drhtavica. Zapa-
qenski sindrom traje dese-
tak dana, spontano se smi-
ruje, nakon ~ega nastaje fa-
za mirovawa. Laboratorij-
ski nalazi pokazuju visoke
vrednosti mokra}ne kise-
line u krvi kao i ubrzanu
sedimentaciju. Faze napada
i smirivawa se smewuju i
bolest polako prelazi u
hroni~nu fazu. Ukoliko se
ne le~i, dolazi do pojave
potko`nih naslaga i beli-
~astih izbo~ina na ko`i
tzv. „tofusa“ koji su posle-
dica talo`ewa urata u hr-
skavicama i sinovijalnoj
te~nosti zglobova, u teti-
vama, kolenima, prstima {a-
ka, pa ~ak i na u{nim {koq-
kama, a 20 posto bolesnika
ima i bubre`ne kamen~i}e.Zglobovi se vremenom de-
formi{u, a svakodnevni `i-
vot bolesnika trpi.Za kontrolu toka bole-
sti va`na je i pravilna is-
hrana, ali i na~in na koji
se hrana sprema. Prednost
se daje namirnicama koje
mogu da se jedu sve`e, bez
dodatne pripreme i sa {to
mawe kuvawa i uz malo ma-
sno}e. Preporu~qivo je da
se jela prave na `aru, ro-
{tiqu ili na teflonskom
tigawu, da se kuvaju u malo
vode ili na pari. Masti
treba svesti na najmawu mo-
gu}u meru, a jelima dodavati
maslinovo uqe kvaliteta
extra vergine.Danas je le-
~ewe ove bolesti veoma
uspe{no upotrebom lekova
iz grupe analoga purina
(alopurinol), koji smawuju
koncentraciju mokra}ne
kiseline u krvi. Ovi leko-
vi nemaju efekta u akutnim
napadima gihta, ve} samo
kod hroni~ne bolesti, jer
spre~avaju pojavu novih na-
pada. Kod akutnih napada
koriste se lekovi iz grupe
nesteroidnih antiinfla-
matornih lekova (brufen,diklofen...) jer ubla`avaju
bolove i smawuju zapaqen-
ski proces. Kao {to sam na-
pomenula, za normalizaciju
nivoa urata u krvi bitna je
i pravilna i kontrolisana
ishrana, koja uveliko do-
prinosi smirivawu bole-
sti i smawewu u~estalosti
napada, ali i dejstva medi-
kamentozne terapije koja
traje celog `ivota.Ukoliko sumwate da i
vi mo`da imate „kraqevsku
bolest“, najboqe je da po-
setite va{eg izabranog le-
kara i jednostavnom anali-
zom krvi saznate treba li
ili ne ne{to da preduzima-
te.
Dr Aleksandra Karapanxi}
(lekar op{te prakse
u ambulanti „EMS“)
EMS-OVA AMBULANTA 27
Serija tekstova “EMS-ova
ambulanta” omogu}ena je
sredstvima TEMPUS projekta
Zabrawena jela:
Konzervisano meso, riba i sirevi strogo su zabra-
weni
Iznutrice: Jetra (xigerica), mozak, timusna `lezda
(brizle), bubrezi i jezik. Meso: Sviwsko, gove|e i jagwe}e meso, kao i slanina. Divqa~: Meso od patke, fazana, guske i jarebice. Plodovi mora: Sardina, {koqke i ribqa ikra (kavi-
jar). Supe i ~orbe od mesa i ribe
Kvasac u svim oblicima
^okolada i kakao
Alkohol
Dozvoqene namirnice:
@itarice: Kukuruzno bra{no, zob, je~am, proso, maka-
rone i sve vrste testa. Mle~ni proizvodi: Mleko, jogurt, kiselo mleko, ke-
fir i mladi, beli sirevi. Povr}e: Krompir, celer, luk, paradajz, krastavci, ti-
kvice, celer, {argarepa, rotkve. ^orbe od povr}a
Sve vrste vo}a i vo}nih sokova
Dozvoqeno u umerenim koli~inama:
Meso: Teletina, pile}e i }ure}e belo meso, odre|e-
na vrsta ribe i jaja (2-3 nedeqno). Povr}e: Spana}, zeqe, karfiol, pe~urke, pasuq, gra-
{ak, boranija i so~ivo. Ra`ani i p{eni~ni hleb
Kafa i ~ajevi
„Bolest kraqeva“ i u Srbiji