15. 01. 2021 Stranica/Termin: 18

Hrvatska

Naslov:

Autor:

Rubrika/Emisija: Intervju Žanr:

Površina/Trajanje: 2.211,82 Naklada: 15.000,00

Ključne riječi: DELOITTE

INTERVJU

Vedrana Jelušlć Kaši®,partnerica u Deloitteu:

KRIZA U HRVATSKOJ NIJEUTJECALA NA DINAMIKU

PREUZIMANJA ISPAJANJA

Vedrana

Jelušić Kašić partnerica je uDeloitteovu Odjelu financijskog savjetovanja

koji pruža stručne savjete upodručju spajanja i preuzimanja, financijskog

restrukturiranja i pristupakapitalu za financiranje projekata i investicija.

Ima dvadeset godina voditeljskog iskustvau različitim međunarodnim financijskim institucijama;

prije nego što se priključila Deloitteu, bila jedirektorica Europske banke za obnovu i razvoj zaHrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku, odgovorna

za strategiju i izvršenje poslovnih planova ulaganja

i podrške institucionalnim reformama u timzemljama. U ulozi više bankarice EBRDa izravnojevodilaviše od 40 transakcija u 12 država središnjei jugoistočne Europe. Bila je članica nadzornih odbora

u nekoliko prehrambenih i trgovinskih društava

u regiji, uključujući Atlantic Grupu, Tikveš iVF Kornere, a poslovna iskustva stjecala je i u Raiffeisen

banci Hrvatska, Merrill Lynch Private ClientGroupu u SADu, Hrvatskoj narodnoj banci i talijanskom

depozitoriju vrijednosnih papira Monte Titoli.

S Jelušić Kašić razgovarali smo o aktualnoj situaciji

u Hrvatskoj, problemima koje je izazvala koronakriza,

ulozi bankarskog sektora te mogućnostima

gospodarskog oporavka zemlje.

Procjene pada hrvatskoga gospodstva kreću seod osam do više od deset posto za prošlu godinu,a u ovoj se godini očekuje rast i oporavak za okopet posto. Kojim bi se tempom i kako domaćegospodarstvo moglo oporavljati?

razgovarala ALEKSANDRA BRZICaleksandra. brzic@lider. media

Europska komisija procjenjuje da će rastu 2021.biti 5, 7 posto, a HNB i Ministarstvo financija okopet posto, ali oporavak će ponajprije ovisiti o

epidemiološkoj

situaciji, koliko ćemo dobro reagiratina cjepivo te kakva će nam biti turistička sezona.Naš izvoz usluga u trećem tromjesečju bio je za 3, 1

milijardu eura manji, najviše zbog niže potrošnjestranih gostiju i to za gotovo 50 posto. Očekuje se

da će pandemija utjecati i na promjenu navika turista,

koji će još neko vrijeme izbjegavati urbanasredišta te preferirati sekundarne destinacije, štobi pak moglo potaknuti regionalni razvoj turizma.Predviđanja su da bi domaća putovanja mogla dostići

pretpandemijsku razinu 2022. godine, a inozemna

putovanja dosegla bi obujam pretkriznograzdoblja teku 2023. Procjene su da bismo, ovisnoo dostupnosti cjepiva, mogli doseći šezdesetpostotnu

procijepljenost do kraja prve polovice ovegodine, što bi pomoglo normalizaciji poslovanja i

funkcioniranju gospodarstva. No, Hrvatska je, makroekonomski

gledano, u boljem položaju u odnosu

na prethodnu globalnu financijsku krizu 2008.

godine, zbog članstva u Europskoj uniji i 24, 2 milijarde

eura EU sredstava koja bi se trebala utrošiti

u idućih deset godina, od čega je šest milijardieura nepovratno, što je oko 11 posto prošlogodišnjeg

BDPa. Preduvjet za povlačenje tog novca jeizrada Nacionalnog plana oporavka i otpornosti2021. - 2023. do kraja travnja, nakon čega je moguće

osigurati i avansno do 10 posto nepovratnihsredstava, odnosno, oko 600 milijuna eura. No, zauspješnu provedbu projekata bitna je dobra pri

3

KRIZA U HRVATSKOJ NIJE UTJECALA NA DINAMIKU PREUZIMANJA I

ALEKSANDRA BRZIĆ

izvješće

Lider

15. 01. 2021 Lider Stranica/Termin: 18

Hrvatska

4

Neke sutransakcije

u sektorimakoji su najviše

pogođeni načekanju, alivećina se i

dalje provodi,jedino štodubinska

snimanjapregovori

dulje traju.Kupoprodajne

cijene tvrtkinisu znatnije

pale iakogotovo svetransakcije

imaju ugrađene'earnout'modele s

cijenom kojaovisi o budućim

rezultatimaposlovanja

15. 01. 2021 Lider Stranica/Termin: 18

Hrvatska

5

INTERVJU

prema, pojednostavnjenje procedura, jačanje kapaciteta

tijela javne uprave kao i društava, koji ćebiti nositelji novih projekata.

Kako se kriza odrazila na bankarski sektor?- Bankarski sektor dočekao je krizu s visokomstopom likvidnosti i kapitalizacije. Prema podacimaHNB za rujan prošle godine stopa ukupnoga kapitala

bila je 24, 9 posto unatoč padu prihoda od okoosam posto te drastično smanjenoj dobiti, koja jeprije oporezivanja iznosila tri milijarde kuna, što jeoko 44 posto manje u odnosu na dobit ostvarenu uistom razdoblju 2019. godine. No, hrvatske su bankeu 2020. odobrile više od 40 milijardi kuna moratorija

na kredite, što je u krizi pomoglo i stanovništvui gospodarstvu. I država se zadužila kod domaćihbanaka kako bi mogla subvencionirati ekonomiju, a

tu je dosta pomogao i HNB osiguravajući dodatnulikvidnost. Međutim, postavlja se pitanje što kadamoratoriji isteknu, što je predviđeno u drugom tromjesečju

ove godine.

Kakva je situacija u susjednim zemljama?Tijekom rujna 2019. u Europi je bilo odobreno

18, 8 milijardi dolara kredita, a do sredine rujna2020. taj je broj iznosio tek četiri milijarde. U cijeloj

srednjoj i istočnoj Europi vlada velika neizvjesnost

u vezi sa sposobnosti dužnika za nastavakotplate kredita kad isteknu postojeći moratoriji.Izgledi za kvalitetu imovine banaka uvelike oviseo kombinaciji gospodarskog oporavka i državnihpotpora. Kako u zemljama EU tako i kod nas, odpočetka pandemije državne mjere za pomoć gospodarstvenicima

odigrale su ključnu ulogu u stabilizaciji

kvalitete imovine banaka. Međutim,usprkos mjerama pomoći poduzećima osiguranjem

likvidnosti, odobravanje moratorija kao iprivremenim

zaustavljanjem pokretanja stečaja, očekuje

se da će ekonomske posljedice pojave koronavirusa

ostaviti trag na velikom broju dužnikakoji traže strukturna rješenja za prezaduženost,uključujući prisilnu prodaju imovine od stranevjerovnika, zamjenu duga za kapital ili, u ekstremnim

slučajevima, kada nema rezidualne vrijednosti,

likvidaciju, ne uspiju li pravodobno restrukturirati

poslovanje.

Zbog pogoršanih ekonomskih uvjeta i pada profitabihiosti

poduzeća, pala je i ponuda bankarskihkredita. Kako će se to odraziti na likvidnost

tvrtki?- Hrvatski financijski sustav velikim je dijelombankocentričan, ali nedavno je osnovano nekolikofondova za kapitalna ulaganja, a poraslo je i međunarodno

tržište alternativnog financiranja, jerfinancijski investitori u potrazi za boljom zaradomusmjeravaju sredstva na tvrtke u teškoćama kojeimaju potencijal restrukturirati svoje poslovanje.No, i poduzeća sa solidnim temeljima mogu se suočiti

s kratkoročnim problemima novčanog tokaizazvanim padom potražnje te potražiti financi

Dio malih tvrtkiobrta prestat

će poslovatHoće li mala i mikropoduzeća

u Hrvatskoj moći osiguratilikvidnost, budući da

banke na sebe ne žele preuzeti

rizik njihova kreditiranja,a za alternativne izvore financiranja

nemaju uvjete?Tvrtkama koje su u ovu krizu

ušle sa znatnim kreditnimopterećenjem ili teškoćama u

poslovanju bit će teže osiguratisredstva. Za sada su sredstvalikvidnosti osigurana prekoHrvatske banke za obnovu i razvoj

i HAMAG BICROa, posebno

za mala i srednja poduzeća.Također, znatna financijskasredstva namijenjena gospodarstvu

očekuju se putem programa

stabilnosti i oporavka.Iako je racionalno očekivati daodređeni broj, posebno manjihtvrtki i obrta, neće nastavitiposlovanje, nadam se da nećebiti mnogo stečaja. Do krajatrećega kvartala prošle godinebroj stečaja je bio vrlo sličanistom razdoblju 2019. godine,međutim, u 2020. je manje novoosnovanih

tvrtki, posebno u

HoReCa segmentu, a povećanje broj tvrtki u građevinarstvu.

ranje iz alternativnih izvora. Hrvatske tvrtke imajupristup međunarodnom tržištu alternativnog financiranja,

iako su takvi izvori znatno skuplji od

bankarskog financiranja. Zele li ostvariti rast proširenjem

poslovanja, tvrtke mogu razmotriti vlasnička

kapitalna ulaganja te time izbjeći daljnjakreditna zaduženja.

Stoje s područjima pogođenima potresom, nakoji ih način obnoviti?

Uz obnovu, koja se treba pokrenuti što prije, potrebno

je pojačati politike regionalnog razvoja, primjerice

poticati poduzetništvo, posebno među mladima,

i pojačati gospodarsku aktivnost poticanjemrazvoja poljoprivrede, prehrambene, drvne i metalske

industrije, za koje postoje dobre predispozicijei solidna prometna povezanost.

S obzirom na sve okolnosti koje su dovele dorasta javnog duga, hoće li Hrvatska uspjeti uvestieuro u siječnju 2023.

Važnije od datuma pristupanja je ustrajati na provedbi

reformskih mjera na koje smo se obvezali prilikom

ulaska u europski tečajni mehanizam, poputsmanjenja administrativnih i parafiskalnih opterećenja,

jačanja stečajnog okvira i okvira za borbuprotiv pranja novca, kao i poboljšanja korporativnogupravljanja u državnim poduzećima, kako bismozbog znatnog udjela u gospodarstvu povećali efikasnost

i unaprijedili poslovanje. Udio imovine u društvima

koja su u državnom vlasništvu znatno je višiu odnosu na srednjoeuropski prosjek, a financijskisu parametri lošiji. Stoga bi bilo poželjno provestipreostale privatizacije, odnosno, država bi trebalaizaći iz vlasništva tvrtki koje su u potpunosti orijentirane

na tržišne djelatnosti, čime bi se oslobođenikapital mogao preusmjeriti na nove projekte i bržioporavak gospodarstva ili pak smanjenje javnogduga. Svakako smo na dobrom putu da se euro uvede,kako je i planirano, 2023. iako je moguće da zbogkrize uvjetovane pandemijom i pogoršanja fiskalnihparametara to bude i malo kasnije, jer je bruto inozemni

dug iznosio 41 milijardu eura, dakle oko 81, 4

posto BDPa, potkraj trećega kvartala prošle godine.No, proces uvođenja eura i koraci koji su poduzetikako bi se Hrvatska pridružila tečajnom mehanizmupridonijeli su unapređenju makroekonomskih

parametara,

posebno fiskalnoj disciplini, jer se do koronakrize

udio javnog duga u odnosu na BDP kontinuirano

smanjivao.

Korupcija i siva ekonomija često se spominjukao čimbenici koji negativno utječu na gospodarski

rast. Kakva je situacija u Hrvatskoj?Prema posljednjem Indeksu percepcije korupcije,

istraživanju Transparency Internationala,objavljenom u siječnju 2020. Hrvatska je imala 47bodova, što je nešto bolje od Rumunjske i Mađarskes po 44 boda i Bugarske s 43, a percepcija korupcije

u zemljama okružja, poput Bosne i Hercegovine,

Srbije te Sjeverne Makedonije, još je lošija.

15. 01. 2021 Lider Stranica/Termin: 18

Hrvatska

6

Prosjek članica Europske unije bio je 64 boda; nordijske

zemlje smatraju se najtransparentnijim, s

Danskom na čelu, s 87 bodova. Udio sive ekonomije,

odnosno, onih ekonomskih aktivnosti nad kojima

država nema nadzor, procjenjuje se prema Državom

zavodu za statistiku na oko šest posto BDPa,što je znatno, jer te aktivnosti ne financiraju zdravstvo,

socijalnu skrb ili obrazovanje. Da bi se smanjila

razina korupcije i sive ekonomije potrebno jekontinuirano osvještavati javnost, posebno mlađenaraštaje, o štetnosti korupcije za društvo, ali i osposobiti

državnu upravu i pravosuđe da lakše detektiraju

pojavu sive ekonomije te da ih učinkovitije

procesuiraju. Pojednostavnjenje poreznog sustava,

posebno u dijelu smanjenja izuzeća koja se

odnose na određene situacije ili skupine, što čestostvara prilike za bijeg u tzv. sive porezne zone, pomoglo

bi smanjiti obujam sive ekonomije i pozitivno

pridonijeti gospodarskom rastu.

Kako je kriza utjecala na poslove spajanja i preuzimanja,

što se može očekivati u 2021.Prema Deloitteovu posljednjem izvješću 'Trendovi

u M&A aktivnostima za 2020. dinamika transakcija

kupnje i spajanja poduzeća nastavila se, a

to smo primijetili i u Hrvatskoj jer kontinuiraniinteres domaćih i međunarodnih investitora nijeizostao, kako u 2020. tako i početkom siječnja ovegodine, što je svakako pozitivan signal. Među plivate

equity fondovima vlada nešto veći optimizamnego za vrijeme prethodne krize iz 2008. godine.Neke su transakcije kao posljedica pandemije usektorima koji su najviše pogođeni na čekanju, alivećina se i dalje provodi. Utjecaj krize vidljiv je iu trajanju transakcija, često dubinska snimanja i

pregovori traju nekoliko mjeseci dulje. No suprotno

očekivanjima većine igrača na tržištu, kupoprodajne

cijene tvrtki koje su na prodaju nisuznatno pale iako gotovo sve transakcije imaju ukupoprodajne ugovore ugrađene eamout modelekoji omogućavajući da se cijena plati u nekolikorata ovisno o poslovnim rezultatima tvrtke u budućem

razdoblju, najčešće u iduću godinu ili dvije.To smo posebno primijetili u sektoru informatike,telekomunikacija i medija. Uz Infobip, Microblinki Nanobit, koji su u 2020. na razne načine sudje^lovali u M&A transakcijama, United Grupa, vodeći

telekomunikacijski i medijski operater ujugoistočnoj

Europi, objavila je u prosincu prošlegodine preuzimanje Nova Broadcasting Groupa,najveće bugarske medijske kompanije, što jeujedno njezina četvrta akvizicija u posljednjihdeset mjeseci.

Kaže se da krize često ubrzavaju procese transformacije

gospodarstva. Jeste li primijetili takvetrendove?

Pandemija je zbog lockdowna potakla rad na daljinu

i ubrzala transformacije gotovo u svim sektorima,

posebno je porasla internetska kupnja. U Hrvatskoj

je u godini prije pandemije oko 45 posto

ftUz obnovu nakonpotresa, koja setreba pokrenutišto prije, potrebnoje pojačati politikeregionalnograzvoja,primjerice poticatipoduzetništvo,posebno međumladima, i razvo.poljoprivrede,prehrambene,drvne i metalskeindustrije, za kojepostoje dobrepredispozicije i

solidna prometnapovezanost

ljudi trgovalo putem interneta, a u EU je prosjek,prema Eurostatu, bio oko 63 posto; Prema podacima

DZSa, online trgovina u Hrvatskoj porasla jeza 13, 9 posto u prvoj polovici 2020. a u zapadnoeuropskim

zemljama porast se procjenjuje na oko30 posto. Također, novonastala situacija za mnogeigrače je prilika za 'preuzimanje' potrošača, ali onaje ujedno i povećani rizik postojećim tradicionalnimmaloprodajnim lancima da zadrže lojalnost kupaca,jer se izravna interakcija s kupcima, koja je do sadabila temelj korisničke usluge, zamjenjuje virtualnom

ili beskontaktnom interakcijom. Mnoge hrvatske

tvrtke suočile su se s otežanom distribucijom

robe, stoga će neki kupci vjerojatno biti trajnoizgubljeni, a tvrtke će tražiti nove partnere za distribuciju.

Obrada povrata robe, koja će se vjerojatno

povećavati uslijed veće internetske prodaje,zahtijevat će i nove standarde koji će udovoljitiočekivanjima kupaca.

Kakvo je stanje informacijske sigurnosti, s obzirom

na povećan obujam internetske kupnje?Svjedoci smo velikog broja kibernetičkih napada,

pa se pojačala i potražnja za uslugama informacijske

sigurnosti, a posljedično i interes investicijskih

fondova i strateških kompanija zaulaganja u takve tvrtke. I na hrvatskom tržištuporastao je interes investitora za hrvatske informatičke

kompanije koje imaju svoje proizvodeili brojne stručnjake čije se usluge mogu izvestiizvan Hrvatske. Osim stranih investitora, nekoliko

hrvatskih informatičkih tvrtki poput Infobipa,

Microblinka i Nanobita prikupilo je kapital

koji će vjerojatno biti angažiran u akvizicijama

i spajanjima. d