Djelovanje el.energije na ljudski organizam-Najopasniji oblik štetnog djelovanja el.energije je el.udar, a to ej patofiziološko djelovanje el.struje koja protječe kroz čovjekovo tijelo. Prolazeći kroz organizam el.ener.djeluje:

Toplinski( slabije ili jače zagrijavanje, mogućnost nastanka opekotina) Hemijski (rastvara krvnu plazmu) Biološki (paralizira disanje i rad srca, uzrokuje stezanje ostalih mišića i grčeve)

Opasnsti od uticaja el.energije-sigurnosni postupci u dnevnom radu-U ukupnom br.ozljeda el.strujom najveći postorak je smrtnih slučajeva i teških ozljeda. Pod štetnim djelovanjem el.struje podrazumijeva se njeno opasno i po zdravlje štetno djelovanje do kojeg dolazi zbog: Izravnog dodira dijelova pod opasnim naponom (direktni dodir) Neispravnosti osnovne izolacije i previsokog napona dodira (indirektni dodir) Velikih struja na uzemljivačima (napon koraka) Zagrijavanje vodiča, iskre, el.luka, atm.pražnjenja, statičkog elektriciteta i sl.(opekline i požari) Pojedinačnog ili kombinovanog djelovanja el.i mag.polja

Sigunosni postupci pri dnevnom radu: Prije svake upotrebe el.trošila potrebno je pregledati trošilo da niej oštećeno,a isto tako i

priključni vod El.trošila i zređaju moraju se redovito održavati,a u periodičnim razmacima moraju igh

pregledavati i ispitivati stručno kvalificirane i ovlaštene osobe Radom na strojevima na el.pogon smije se započeti tek nakon osiguranja mjesta rada Pri isključivanju uređaja utikač izvlačiti iz utičnice tako da se uhvati tijelo utikača,a ne povlači

kabel Vodiče za uzemljenje strojeva i uređaja treba čuvati od oštećenja-svako oštećenje radnik mora

odmah prijaviti neposrednom rukovodiocu Pri raddu sa mokrim prostorijama (čišćenju,pranju) smiju se upotrebljavati samo prijenosni

el.uređaji s malim radnim naponom Oštećene elemente el.instalacija treba odmah popraviti ili zamijeniti stručna osoba elektrostruke

zadužena za održavanje

Mjere zaštite od udara el.energije-Trošila građena za mali radni napon moraju imati posebnu vrstu utikača i utičnica tako da se ne mogu uključiti ostale utičnice višeg napona, zabranjeno je krpiti osigurače žicom ili zamjenjivati osigurače s onima većih nazivnih struja, oštećeni prekidaći, utikači i utičnice, oštečena mjesta kablova i vodova koji su pali na zemlju ne smiju se doticati, jer mogu biti pod naponom.

Smanjenje rizika od udara el.ener.-osiguravanje mjesta rada u elektroenergetskom postrojenju-Prije početka radova u beznaponskom stanju moraju se osigurati mjesto rada primjenom 5 pravila sigurnosti prema sljed.redoslijedu:

Iskopčanjem odvojiti od napona Mjesto rada osigurati u mogućnosti slučajnoh ukopčenja Uzemljiti i kratko spojiti Ograditi od dijelova postrojenja

Zaštitna sredstva za rad u elektroenergetskim objektima i postrojenjima-Radi zaštite organizma ili pojedinih dijeloa tijela, zaposleni koj rade na izgradnj, rukuju i održavaju elektroenergetska potrojenja visokog i niskog napona, od udara el.struje, od vremenskih nepogoda, od pada predmeta na gravu i dr.štetnosti i opasnosti, koriste se i primjenjuju sredstva lične i kolektivne zaštite na radu. Isto tako u slučajevima kada se primjenom tehničkih mjera zaštite na radu ne može u potpunosti omogućiti bezbijedan rad, obavezno se primjenjuju sredstva lične i kolektivne zaštite na radu. Prema stepenu bezbijednosti koje pružaju sredstva zaštite dijelomo na:

Osnovna Dopunska

Osnova sredstva zaštite na radu smatramo ona koja kod propisane primjene pružaju dovoljnu bezbijednost za obavljanje rdnih zadataka (npr.izolaciona kliješta za skidanje osigurača). Osnovna zaštitna sredstva dimenzionišu se prema nominalnom naponu. U postrojenjima sa nominalnim naponom iznad 1000V u osnova zaštitna sredstva spadaju: izolacioni šljem, izolaciona motka sa tinjalicom za ispitivanje beznaponskog stanja i izolaciona kliješta za skidanje visokonaposnkih osigurača.

Dopunska sredstva zaštite služe kao dopuna za pojedinačno djelovanje osnovnih zaštitnih sredstava ili ostalih tehničkih mjrea ZNR. Dopunska zaštitna sredstva dimenzionišu se prema nominalnom naponu osnovnih zaštitnih sredstava sa kojima se zajedno primjenjuju.

U dopunska zaštitna sredstva spadaju: izolacione zaštitne rukavice, izolaciona gumena obuća i izolacioni gumeni prostirač.

Sredstva lične zaštite i lična zaštitna oprema mogu se koristiti samo iz uslova da je obezbijeđeno uputstvo za upotrebu , održavanje, periodični izvještaj sa rezultatima o ispitivanju kojima se dokazuje da je sredtsvo pouzdano da zaštiti radnika kao i da se sredstva održavaju i skladište uz adekvatnu pažnju i na propisan način.

Podjela i vrste sredstava za zaštitu glave

Zaštita glave je obavezna na svim radnim mjestima gdje postoji opasnost od ozljeda glave uzrokovane padajućim predmetima, gdje je ograničen radni prostor te postoji opasnost od udara glavom u opremu ili predmete, za zaštitu od slučajnog dodira sa električnim vodovima ili dijelovima pod naponom, za zaštitu glave u radnoj okolini sa povišenom temperaturom, odnosno svugdje gdje postoji opasnost od ozljede glave. Prema Pravilniku sredstva za zaštitu glave se dijele na:

a) Industrijske zaštitne kacige (rudarstvo, industrija, građevinarstvo, šumarstvo, i druge djelatnosti)b) Zaštita gornjeg dijela glave, skalpa (industrijske zaštitne kape, mrežice za kosu – sa štitnikom za

oči ili bez)c) Zaštitna pokrivala (kape, mornarske kape sa zaštitom za potiljak, itd. od tkanine i nepropusne

tkanine)d) Zaštitne kapuljače, marame i druga pokrivala za glavu

Sredstva i oprema za zaštitu glave dijelimo u dvije glavne grupe: Pokrivala – kape; Kacige – šljemovi.

Vrste zaštitnih šljemova :Zaštitne kacige – šljemovi ,Šljemovi sa štitnikom za zaštitu od kapajuće vode,Rudarski šljemovi, Elektroizolacijski šljemovi ,šumarski šljemovi ,Vatrogasni šljemovi,Zavarivački šljemovi ,Filterski šljemovi protiv prašine i Zaštitne kapuljače

Nacrtaj presjek industrijskog sigurnosnog šljema sa potrebnim dimenzijama

Ispitivanje sredstava za zaštitu glaveNa osnovu standarda svi industrijski šljemovi – kacige se moraju atestirati-laboratorijski ispitivati na:

Apsorbciju udarca; Otpornost na probijanje; Otpornost na zapaljivost; Elektroinstalacijske karakteristike; Bočnu tvrdoću.

Apsorpciju udarca zaštitnog sredstva navedenog pod tačkom 1 ispitujemo udarnim opterećenjem mase 5 kg +0,1 s visine od 1 m. Mjerni opit se zasniva na direktnom mjerenju maksimalne snage, koja se prenosi na utvrđen model, koji je prekriven šljemom. Snaga ne smije biti veća od 5 KNIspitivanje zaštitnog šljema pod tačkom 2 ispitujemo na način da na mjesto modela glave učvrstimo strujno provodnu traku, udarno opterećenje i traka se poveže tako da je spoj jasno vidljiv. Udarno opterećenje masom od 3,0 +0,05 kg oštricom od 60°, sa tvrdoćom oštrice između 45 i 50 HRC pušta sa visine 1 m. Udarno opterećnje ne smije taknuti model glave, što znači da strujni krug nije uspostavljen (HRC – oznaka broja tvrdoće).

Ispitivanje zaštitnog šljema pod tačkom 3 ispitujemo na način da se kaciga – šlljem postavi gornjom stranicom prema dolje te je izložimo plamenu u vremenu od 10 s, Bunsenovog plamenika koga postavimo pod uglom od 45°, tako da se vrh plamena dotiče sa vanjskom stranicom školjke. Nakon gašenja plamena, posmatramo da li školjka 5 s nakon prestanka plamena još gori. Materijal, od koga je izrađena školjka ne smije gorijeti i 5 s nakon izlaganja plamenu mora se potpuno ugastiti. Ako se to ne desi taj materijal ne zadovoljava standarde za izradu šljema

Kacigu – šljem pod tačkom 4 ispitujemo tako da se postavi u posudu gornjom stranicom prema dole u otopinu NaCl. Posudu napunimo otopinom do 30 mm ispod oboda šljema. Nakon toga postavljamo elektrode od kojih je jedna uronjena u posudu, a druga u šljem. Napon, linearno i postupno podižemo do 1200 V u vremenu od 1 min sa frekvencijom od 50 do 60 Hz. Jednu minutu držimo napon na najvišoj tački te pri tome mjerimo odvodnu struju, koja ne smije prelaziti 1,2 mA.

Ispitivanje bočnog naprezanja za šljem ispituje se tako da se šljem postavi poprečno od uha do uha između dvije ploče. Početnom snagom od 30 N vršimo pritisak na ploču pod pravim uglom. Nakon 30 s izmjerimo rastojanje između ploča. Pritisak se povećava do vrijednosti 100 N i zatim se opet mjeri rastojanje. Nakon toga pritisak se povećava do vrijednosti 430 N i na toj vrijednosti se drži 30 s a zatim se opet mjeri razmak između ploča (maksimalna bočna deformacija). Poslije toga pritisak se postepeno smanjuje do 25 N, zatim se pritisak povećava na 30 N, i na toj vrijednosti se drži 30 s, i zatim se opet mjeri razmak (zakašnjela deformacija). Najveća bočna deformacija šljema ne smije biti veća od 40 mm, a trajna deformacija ne veća od 15mm.

Zaštita očiju i lica za uposlenike izložene hazardimaUposlenici mogu biti izloženi veoma velikom broju hazarda koji mogu uticati na ozljede lica i

očiju. Međunarodni standardi zahtijevaju od poslodavaca da osiguraju uposlenicima odgovarajuća sredstva za zaštitu očiju i lica, ukoliko su izloženi hazardima od letećih čestica, prskanja rastaljenog metala, tekuće hemikalije, kiseline ili kaustične tekućine, hemijskih plinova ili para, potencijalno zaraženim materijalom ili  potencijalno štetnim svjetlosnim zračenjima.

Svjetske sigurnosne i zdravstvene adminitracije i agencije, oslanjajući se na releventne standarde sugeriraju da sredstva za zaštitu očiju upotrebljavaju svi uposlenici gdje se pojavljuju hazardi koji mogu ugraziti oči i lice, a posebno stolari, električari, strojari, mehaničari, vodoinstalateri i instalateri cijevi, metalostrugari, limari, monteri, pjeskari (uposlenici koji rade na pjeskarenju), brusači, drvosječe, zavarivači, fizički uposlenici, operatori i rukovaoci hemijskih procesa, operatori na obradi drveta.Uposlenicima iz djelatnosti drugih kategorija stavljaju se na raspolaganje sredstva za zaštitu lica i očiju ukoliko postoji potreba odnosno ukoliko se procjenom hazarda ustanovi da je potrebno koristiti zaštitna sredstva.Primjeri izvora koji mogu dovesti do potencijalne povrede očiju i lica su:

Prašina, prljavština, metalni otpiljci ili drveno iverje koji mogu povrijediti oko uslijed obavljanja radnih djelatnosti kaš što je odlamanje, brušenje, rezanje, probijanje, korištenje električnih alata, ili uslijed aktivnosti vjetra.

Hemijski prskanja od korozivnih supstanci, vrućih tekućina, otapala ili drugih opasnih supstanci.

Objekti koji nisu u stabilnom položaju odnosno koji se ljuljaju, njišu kao što su stabla grana, lanci, užad i alati.

Radijacijska energija kod zavarivanja, štetne zrake koje nastaju prilikom upotrebe lasera ili drugih vrsta svjetlosnog zračenja (kao što je vrelina, blještanje, iskrenje, prskanje i leteće čestice).

Vrste sredstava za zaštitu očiju Pri odabiru najprikladnijih sredstava za zaštitu očiju i lica trebaju se uzeti u obzir sljedeći elementi:Sposobnost za zaštititu protiv specifičnih opasnosti na radnom mjestu,

Trebala bi biti ispravna i udobna za nošenje, Trebala bi osigurati nesmetan vid i kretanje, Trebala bi biti izdržljiva i čista.

Izabrana sredstva za zaštitu očiju i lica moraju biti u skladu sa standardima ili najmanje moraju biti efikasna u skladu sa zahtjevima standarda. Poslodavac ili odgovorne osobe u preduzeću i drugom pravnom licu moraju obezbjediti jedan par zaštitnih naočala za svaku radnu poziciju umjesto individualnih zaštitnih naočala za svakog uposlenika. U tom slučaju, poslodavac ili odgovorno lice mora osigurati da uposlenici dezinficiraju zajedničke zaštitne naočale nakon svake upotrebe.Zaštitne naočale sa korektivnim sočivom mogu se koristiti samo za uposlenika za koje je izdano stručno medicinsko mišljenje od strane specijaliste i isti se ne dijele među uposlenicima.Neki od najuobičajenih sredstava za zaštitu očiju i lica su: Zaštitne/sigurnosne naočale. Ove zaštitne naočale imaju sigurnosni okvir izrađen od metala ili plastike i otporna sočiva. Bočni zaštitnici su dostipni na nekim modelima. Naočale. To su hermetično prijanjajuće naočale za zaštitu očiju, koje u potpunosti pokrivaju oči, oko podnožja i područje oko očiju i pružaju zaštitu od tjecaja prašine i prilikom prskanja. Neki modeli ovih vrsta naočala se postavljaju preko korektivnih sočiva. Varilačke maske. Konstruisane od stakloplastičnih vlakana i opremljeni sa fitriranim sočivima, varilačke maske štite oči od opekotina uzrokovanog intenzivnim infracrvenim zračenjem i blještavom svjetlošću. Takođe štite oči i lice od letećih iskri, prskanja metala i strugotine koji se stvaraju prilikom zavarivanja, lemljenja i rezanja plamenom. Međunarodni standardi zahtjevaju da filter sočiva imaju odgovarajući stepen zasjenjenja za zaštitu od specifičnih hazarda kako bi se spriječilo neželjeno dejstvo svjetlosne radijacije. Laserske zaštitne naočale. Ove specijalne naočale štite korisnike/uposlenike od intenzivne koncentracije laserske svjetlosti. Vrsta laserskih zaštitnih naočala koja će se koristiti zavisi od opreme i operativnih uslova na radnom mjestu. Zaštitni viziri. Ovi prozirni plastični štitnici pokrivaju cijelo lice odnosno od obrva do ispod brade i po cijeloj širini uposlenikove glave. Neke vrste su polarizirane za zaštitu od blještave svjetlosti. Zaštitni viziri štite od prašine i potencijalnih rasprskavanja ili raspršivanja opasnih tečnosti, ali ne štite korisnika/uposlenika od mehaničkih opasnosti. Zbog toga se zaštitni viziri kombinuju sa sigurnosnim naočalima kako bi se obezbjedila dodatna protekcija od mehaničkih hazarda

Zaštita nogu i stopala za uposlenike izložene hazardimaUposlenici koji se suočavaju sa mogućim povredama stopala i noge od padajućih ili kotrljajućih

objekata, povredama usljed drobljenja ili prodiranja predemeta sa oštrim ivicama trebaju nositi zaštitnu obuću. Također, uposlenici čiji je rad vezan za radna mjesta koja su izložena vrelim površinama, korozivnim ili otrovnim materijalima moraju imati zaštitnu opremu koja će pokrivati izložene dijelove tijela, uključujući noge i stopala. Ukoliko su na radnim mjestima uposlenikove noge izložene električnim hazardima – opasnostima, uposleniku se daje na korištenje zaštitna obuća koja ne provodi električnu struju. Sa druge strane, uposleniku koji radi na radnom mjestu koja je izloženo

statičkom elektricitetu, licima koja rade na takvim mjestima daje se na korištenje vodljiva zaštitna obuća. Primjeri situacija u kojima uposlenici trebaju nositi sredstva za zaštitu nogu i stopala su:

Pad i kotrljanje teških predmeta kao što su bačve i alati na nogu uposlenika; Izvođenje radnih operacija sa oštrim objektima ili predmetima kao što su ekseri i šiljci koji

mogu probiti potplatu kod običnih cipela; Radna mjesta koja su izložena rastaljenom metalu, koja mogu spržiti stopala i noge

uposlenika; Izvođenje radnih operacija na ili oko vrućih, mokrih ili klizavih površina; i Radna mjesta sa prisutnim električnim hazardima – opasnostima.

Sredstva za zaštitu stopala i nogu moraju obezbjediti adekvatnu zaštitu i mora zadovoljiti međunarodne standarde. Sva zaštitna obuća koja zadovoljava međunarodne standarde obezbjeđuje zaštitu nožnih prstiju ugradnjom zaštitnih pločica na obući, kao i zaštitu od udara i kompresije. Izbor zaštite za stobalo i nogu obuhvata i slijedeća zaštitna sredstva:

Gležnjaci štite donji dio nogu i stopala od hazarda visokih temperatura kao što su rastopljni metali ili iskre koje nastaju prilikom zavarivanja.

Metatarzalni štitnik – štite metatarzalne kosti noge od mehničkih utjecaja (udara) i kompresije. Matatarzalni štitnik se izrađuje od aluminijuma, čelika, vlakna ili plastike, i isti se može postavljati na cipelu (slika 1239).

Štitnik za nožne prste – štiti nožne prste od mehaničkih utjecaja (udaraca) i kompresije. Izrađuju se od aluminijuma, čelika i plastike

Buka i zaštita slušnih organaNekada je nemoguće tehničkim mjerama smanjiti buku na podnošljivu granicu i tada se moraju primjeniti mjere individualne zaštite. Obično se primjenjuju kada je nivo buke od 85 do 100 dB i više. Utvrđivanje potreba za obezbjeđenje sredstava za zaštitu sluha može biti različito. Izlaganje uposlenika prekomjernom nivou buke zavisi o više faktora:

nivoa buke, koji se mjeri u decibelima, vremenski period izloženosti buci, kretanje uposlenika iz jedne radne zone u drugu sa različitim nivoim buke, nastajanje buke od jednog izvora ili više izvora. 

Buka djeluje štetno na centralni nervni sistem, a preko njega i na ostale dijelove tijela i organe. Prema štetnosti buku dijelimo u 3 stepena:

Buka prvog stepena je intenziteta od 26 do 60 dB. Ometa intelektualni rad i koncentraciju. Buka drugog stepena štetnosti je intenziteta od 60 do 85 dB. Javlja se u radnoj i životnoj

okolini. Djeluje štetno na centralni nervni sistem, zbog čega dolazi do poremećaja rada srca, krvnih sudova, žljezda sa unutrašnjim lučenjem.

Buka trećeg stepena štetnosti prelazi granicu od 85 dB. Kada nastupi odjednom i iznenada, dolazi do naglog grčenja krvnih sudova i opšteg podizanja tonusa simpatikusa (nervi) pa se čovjek uplaši. Djeluje štetno na centralni nervni sistem, pa onda i na ostale dijelove organizma, a najviše na uho.

Smanjenje buke može se postići tehnič ko - tehnološkim rješenjima i automatizacijom. Radi zaštite od buke gdje se ne mogu primjeniti tehničke mjere primjenjuju se lična zaštitna sredstva kao što su:

Zaštitna vata, Zaštitni čepovi, Zaštitni štinici.

U praksi međutim, postoje razna zaštitna sredstva koja pružaju efikasnu zaštitu uposlenikovog sluha. Ušni čepovi za jednokratnu upotrebu,antifoni,oblikovani zaštitni čepići sa anatomskim oblikom (mogu biti za jednokratnu upotrebu ili višekratnu upotrebu). Odgovarajuću zaštitnu opremu biramo s obzirom na razinu i frekvencijsko područje buke, izabrati možemo između:

Zaštitne vate, Čepovima za uši, Naušnicama

Zaštita tijela za uposlenike izložene hazardima

Sredstva za zaštitu tijela se moraju obezbjediti ukoliko su uposlenici izloženi opasnosti od povreda tijela za vrijeme obavljanja svojih radnih aktivnosti, i ako inženjerska, radna praksa i administrativna kontrola ne može eliminisati ove hazarde.Hazardi na radnom mjestu koji mogu izazvati povrede tijela su:

Intenzivno izlaganje visokim temperaturama; Prskanje vrelim komadima metala i drugim vrelim tečnostima; Mehanički utjecaji (udari) od alata, mašina, postrojenja i materijala; Posjekotine; Hazardne hemikalije; Kontakt sa potencijalno infektivnim materijalima, kao što je krv; Radijacija.

Kao i kod ostale zaštitne opreme, sredstva za zaštitu tijela moraju obezbjediti zaštitu od specifičnih hazarda. Prema tome, možemo reći da je potrebno obezbjediti lična zaštitna sredstava za one dijelove tijela koja su izložena potencijalnim povredama.Ovisno o opasnostima na radnom mjestu, potrebno je osigurati da uposlenici koriste:

Prsluk; Jakne; Pregače; Kombinezone; Hirurške ogrtače; Odjela za zaštitu cijelog tijela

Ukoliko procjena hazarda ukazuje na to da se mora obezbjediti kompletna zaštita tijela od otrovnih supstanci ili štetnih fizičkih agenasa, mora se:

Pažljivo izvršiti provjera odjeće; Osigurati prikladnu udobnost odjeće; Osigurati da zaštitna odjeća djeluje svrsi odnosno da pravilno funkcionira

Zaštitna odjeća se pravi od različitih materijala, što zavisi od pojedinih hazarda.Otrovne pare i plinovi zahtjevaju kompletnu zaštitu tijela, a najbolju zaštitu pružaju potpuno hermetizovna odjela. Odjela ne smiju promižati otrovne i druge tečne hazarde.Za zaštitu trbušnih organa od mehaničkih ozljeda pri radu na postrojenjima za obradu drva sa ručnim upravljanjem (povratni udarac na kružnoj pili, izravnjivaču i drugim postrojenjima), kao i pri ručnoj obradi ili obradi metala na strojevima (ručni kov, rezanje, kov pneumatskim čekićem), mora se upotrebljavati kožni pojas ili specijalno pojačane kožne pregače.

Zaštitni uređaji protiv pada sa visine Karabineri

Glavni tipovi ličnih zaštitnih sredstava za rad na visini su standardni karabineri, velike metalne kuke (uglavnom se koristi za pričvršćivanje oko skele tipa stubova) i male poveznice (obično se koriste za zajedničko spajanje dijelova lične zaštitne opreme, na primjer za povezivanje dijela apsorbera energije sa elastičnim užetom). Konektori su obično obloženi čelikom, nerđajućim čelikom ili alumijumomKoja će se vrsta karabinera koristi zavisi prije svega od radnih uslova.

Uže za zaustavljanje pada Uže (maksimalne dužine do 2 metra) u koji je ugrađen apsorber energije limitira sile pada do 6 kN. Sastoji se od užeta i apsorbera energije.Kompletno uže za zaustavljanje pada (apsorber energije i uže) ne bi trebalo biti duže od 2 metra (od jednog kraja do drugog). Dio koji pripada užetu se može izrađivati od pletiva (tkanine), užeta, žice i lanca. Apsorber energije obuhvata dužinu tekstila, koja je nekoliko puta savijena i zajedno zašivena nekoliko puta. U slučaju pada, šavovi će se razdvojiti i rasporediti energiju jer se apsorber paket razvija.

Uže za radno pozicioniranje Uže za radno pozicioniranje je uže koje djelimično ili u potpunosti održava radnu poziciju uposlenika dok izvršava radne zadatke. Uže za radno pozicioniranje nije namijenjeno ili dizajnirano za zaustavljanje pada, pa zbog toga nema apsorbera energije. Uže za radno pozicioniranje su ili fiksne dužine ili podesiva sredstva zaštite.

Zaštitni pojasevi Za zaštitu od pada u vodu i utapljanja, pri radovima ispod vodostaja ili u vodi (pri montiranju mostova, geodetskim, hidrološkim i drugim mjerenjima, pri izgradnji dalekovoda preko rijeke ilijezera i sl.) uposlenicima mora biti na raspolaganju zaštitni pojas.Zaštitni pojas može biti izrađen od gumiranog tekstila, gume, umjetnih pjenušavih materijala (stiropor, poliuretan), tako da sigurno mora držati izvan vode normalno teškog čovjeka