6
TRAGEDIJE tekst NINA OŽEGQVIĆ foto KNJIGA 'LEA DEUTSCH -- ZAGREBAĆKAANNE'F~ANK' PAVLA CINDRI j~t

Lea Deutsch - Nacional 848

  • Upload
    maxmayo

  • View
    191

  • Download
    10

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Lea Deutsch - Nacional 848

TRAGEDIJE

tekst NINA OŽEGQVIĆ foto KNJIGA 'LEA DEUTSCH --

ZAGREBAĆKAANNE'F~ANK' PAVLA CINDRIj~t

Page 2: Lea Deutsch - Nacional 848

MalaŽidovka Lea Deutsch bila jevelika glumačka i plesna zvijez-da međuratnog Zagreba, a njenapopularnost je bila toliko velika daje njena slava prešla granice tadaš-

nje Jugoslavije. Zvali su je "hrvatska Shirley Tern-ple", no njena karijera je naprasno prekinuta rasnimzakonima NDH i zadesila ju je sudbina Anne Frank.O Lei Deutsch godinama se šutjelo, a onda je PavaoCindrić objavio o njoj biografiju, a Branko Ivan-da snimio dokumentarac i igrani film "Lea i Dari-ja" te ona sve više postaje simbol stravične tragedi-je židovskog naroda u Hrvatskoj. Uskoro iz tiska izla-zi i knjiga Snježane Banović "Država i njezino kazali-šte", zapravo, njen doktorat, u kojoj autorica, izmeđuostaloga, opisuje kako je ustaška vlast NDH progo-nila Židove, Srbe i masone u Hrvatskom narodnomkazalištu što će zasigurno razriješiti brojne nedou-mice o kazališnoj upravi u tom sramotnom razdo- .bIju hrvatske povijesti.

LEA (DRAGICA) DEUTSCH rođena je 1927.godine udobrostojećoj građanskoj obitelji Stjepana Deutscha,uglednog zagrebačkog odvjetnika, kojije kupio katnicuu Gundulićevoj 29 i zajedno s obitelji uselio se u četve-rosobni stan na prvom katu. Kakoje zapisao Pavao Cin-drić, koji je godinama bio zaposlen kao lektor te kasni-je u arhivu HNK-a,u biografskoj knjizi "Lea Deutsch -zagrebačka Anne Frank" (objavljenoj nakon duge potra-ge za izdavačima u izdanju Profila), stan je bio podije-ljen na odvjetnički ured i stambeni prostor, a prizeIIiljeje iznajmljeno raznim obrtnicima. Cindrić je najvišepodataka dobio od Leine sestrične Vande Ausch, kojajepohranila važne materijale u Židovskoj općini u Zagre-bu. Ti podaci pomogli su mu da rekonstruira njenu sud-binu gotovo do kraja. Noknjigu nije uspio objaviti za vri-jeme životajer po tvrdnjama njegova sina nije bilo zani-manja za tu temu. PO Cindrićevim navodima, Deuts-ch je bio društven čovjek i zanimljiv sugovornik, Stje-pan koji se zanimao za kazalište i fotografiju. Majka Ivkarođena Singer aktivno se bavila šahorn, a kako je bilapasionirana ljubiteljica kazališta, njihov dom redovnosu posjećivali najpoznatiji kazališni umjetnici tog vre-mena, od NineVavre iVikePodgorske do Božene Kralje-ve, Marije Ružičke-Strozzi, Josipa Bacha i Tita Strozzija.

Lea Deutsch je bila vrlo posebno i napredno dijete.Njenu je nadarenost prva primijetila njena teta Vera Sin-ger, nastavnica klavira, koja je savjetovala svojoj sestriIvki da kćeri pruži odgoj koji će omogućiti razvoj nje-nog talenta. S četiri i pol godine naučila je čitati, a s peti pisati, a okolinu je fasciniralo što je, iako malo dijete,imala oštro zapažanje, te je po Cindrićevim navodima,kritički' popratila sve što je pročitala. Od malih nogupohađala je satove glume, plesa i klavira. Zato je čuve-ni redatelj, dramski pisac i glumac Tito Strozzi predlo-žio Leinim roditeljima da ju upišu u tada vrlo popular-no kazalište Dječje carstvo, u kojem su između dva rataglumi\i mnogi kasnije poznati glumci i plesači. Kazali-šte je vodio veliki entuzijast Miroslav Širola, brat pozna-tog skladatelja Božidara Širole, Strozzije bio glavni reda-

LEA DEUTSCH s dramskimtekstom koji je lako učila;istodobno naslovnica knjigePavla Cindrića 'Lea Deutsch- zagrebačka Anne Frank'

Lea Deutschrođena je1927.godine udobrostojećoJgrađanskojobitelji. Njezinotac Stjepanbio je ugledanzagrebačkiodvjetnik,zanimalo gaje kazalište ifotografija, amajka Ivka,koja se aktivnobavila šahom,također je voljelakazalište, stogasu njihov domčesto posjećivalinajpoznatijikazališniumjetnici togadoba

55

Page 3: Lea Deutsch - Nacional 848

Feljton

SCENOGRAFIJAOPERETE 'ČUDOOD DJETETA', kojuz?!~B!i!~'" =_-:su specijalno za Leu •Deutsch napisali Ti-to Strazzi iJosip De-či, a izvedena je1935. kada je posti- .gJa veliki uspjeh

~ telj, a učitelj stepa baletni majstor europske karijere RodRiff1er,kojije imao svoju plesnu školu na mjestu današ-nje ljekarne na Trgu bana Jelačića. Riff1er,osječki Židovpravim imenom Rudolf Unger, kasnije je stradao u Jase-novcu. Balerina i baletna pedagoginja Sonja KastI saču-vala je tri stare i prilično oštećene role filma, koje je dav-nih godina snimao njezin otac. Na tom filmu zabilježe-ni su brojni nastupi članova Dječjeg carstva u tadašnjemNarodnom kazalištu. Toje jedini sačuvani filmski mate-rijal na kojem se vidi Lea Deutsch.

LEA DEUTSCH je u Dječjem 'carstvu upoznala Dari-ju Gasteiger, malu talentiranu glumicu i step plesačicu,koja je potjecala iz folksdojčerske obitelji. Obje su bilefenomenalne - sjajno su stepale, pjevale i glumile, te suprivlačile brojnu publiku na svoje predstave. Između njei Lee razvilo se veliko prijateljstvo, ali i zdrava konku-rencija. To se posebno odrazilo na odnosu njihovih maj-ki, kojije često zbog efemernih stvari bio na rubu eksce-sa. Kada je glasovita pariška filmska kompanija Pathe,čuvši za "hrvatsku ShirIey Temple", došla ou Zagreb i sni-mila o njoj kratki dokumentarac s idejom da ju pokušajuplasirati na europsko tržište, odmah je reagirala majkaDarije Gasteiger, te organizirala za svoju kćersnimanjeza berlinski UFA.Kako se uoči rata s dolaskom ustaša navlast sve više osjećao nadolazeći pogrom Židova, izme-đu dvije obitelji stvorilo se iskreno prijateljstvo. Kakopiše Cindrić, ubrzo je iz Pariza stiglo pismo u kojem suLei Deutsch ponudili godinu dana boravka u Parizu,dok ne nauči francuski jezik, iz čega se može zaključi-ti da su od nje odlučili napraviti francusku glumicu. NoLea je to odbila jer nije željela napustiti Zagreb i prijate-lje, "pogotovo dok ne prođe premijera operete 'Čudo oddjeteta'." Godine 1943. godine Leu odvode u Auschwi-tz, aDaria Gasteiger, zajedno s roditeljima, 1945. bježipred partizanima u Austriju, i djevojčice se nikada višenisu vidjele.

Prvu ulogu odigrala je s pet godina u tadašnjemVelikom kazalištu glumeći Prisku u Freudenreichovim"Graničarima", nakon čega je velika tragetkinja Mari-

Glasovitapariška filmskakompanijaPathesnimilaje o Lei kratkidokumentaracs idejom da jepokuša plasiratina europskotržište

LEA DEUTSCH SAZINKOM VILFAN-

KUNC za vrijemepripremanja opere'Oganj' Blagoja Ber-

se, koju je režirao TitoStrozzi, a dirigirao

Lovro Matačić

LEA DEUTSCH IBRACO REISS,

njen mali partner upredstavi 'Tonček i

Točkica. s redateijemAlfonsom Varlijem,njenim duhovnim

ocem

LEA DEUTSCH KAOPRISKA u Freudenrei-chovim 'Graničarima'1932., što je bila njenaprva važnija uloga ukazalištu

LEA DEUTSCH KAOJULlŠKA u opereti

Emmericha Kalmana'Grofica Marica' 1932.

godine

56 NACIONAL

Page 4: Lea Deutsch - Nacional 848

ja Ružička Strozzi oduševljeno zapisala "da se rijetko.susreće tako malo stvorenje koje s tolikom uvjereno-šću i neposrednošću glumi i govori svoje pozamašnetekstove". Ubrzo je nastupila kao juliška u opereti "Gro-fica Marica" kojom je dirigirao Jakov Gotovac, a zatimi kao Alette u drami "Sestra Beatrice" gdje je glurnila itadašnja velika zvijezda Nina Vavra, supruga tadašnjegintendanta Josipa Bacha. Zbog nevjerojatnog uspjehasvoje kćeri, njen se otac vratio svom hobiju - fotografiji,i počeo je dokumentirati sve njene predstave.

Lea Deutsch je najviše voljela rolu Arganove mla-đe kćeri Lujze iz Moliereove komedije "Urnišljeni bole-snik" jer je "to bila osjećajna uloga u kojoj se mogla s19-bodno kretati". Glumeći tu efektnu ulogu, Lea Deuts-ch je upoznala redatelja Alfonsa Verlija, "kojije postaonjen pokrovitelj i idućih sedam godina vodio ju je izuspjeha u uspjeh". Kritika je tada zapisala da je LeaDeutsch "bila nenadmašna - novo otkriće-i za publikui za kritiku", tako da je tom efektnom ulogom gotovozasjenila sve svoje partnere, čak i Augusta Cilića i BeluKrležu. Od tada je igrala s najvećim zagrebačkim glum-cima tog vremena, od Božene Kraljeve i VjekoslavaAfrića do Hinka Nučiča i Ervine Dragman. Najzapaže-nije uloge ostvarila je kao Točkica u "Tončeku i Točki-ci" 1933.i kao Gita u "Čudnovatim zgodama šegrta Hla-pića" 1934. u kojima joj je partner bio devetogodišnjiBraco Reiss. U obje predstave je bila glavna atrakcija._ akon praizvedbe "Šegrta Hlapića" Ivana Brlić Mažu-ranić je zapisala: 'Ja sam Hlapićeve doživljaje napisala,a Braco Reiss i Lea Deutsch udabnuli su im život". Iakoje tada imala samo šest godina, kritika je hvalila "nj~nfenomenaIni talent" i prozralajuje Wunderkindom.

Zatim je Tito Strozzi za nju napisao, a Josip Dečiuglazbio operetu "Čudo od c:ljeIeta",koja je na praizved-bi doživjela nezapamćen ~. Strozzi je bio i reda-telj, a scenograf umjetnik ~ Trepše. Svi su biliopčinjeni njenom izvedbom De, govorili su o njenojgenijalnosti, a kritičari su je nazivali "velikom umjetni-com", "malom Ljerkom Šram", tražili od nje intervjue,fotografirali je i uzdizali u zrijezde. Govorili su da "spa-šava kazališne blagajne" i "da mora u svijet jer u našojmaloj sitničavoj sredini nema dovoljno mogućnosti zanapredak". Kako je u međuvremenu umro Josip Bach,ravnatelj Drame i kućni prijarelj obitelji Deutsch, a Lea •postala iznimno slavna, njen otac je s novom upravomkazališta - Brankom Gavellom kao ravnateljem Dramei Brankom Šenoom kao intendantom kazališta, ure-dio drukčije honorare. Takoje Lea od tada dobivala zamale uloge 100 dinara, a za glavne koje donose velikiprihod čak 1000 dinara.

Pred rat, kao gimnazijaIka Treće ženske realnegimnazije u Klaićevoj ulici, gIumila je u Shakespea-rovoj "Zimskoj priči", koju je režirao Gavella, doka-zujući "da izrasta il ozbiljnu glumicu". Zatim je 1940.igrala u drami "Spis 516",svojoj zadnjoj pravoj pred-stavi, a posljednji put je nastupala u HNK-u u scen-skoj igri "Živa šahovska igra" 15. ožujka 1941. godi-ne gdje je ona kao Igra, odjevena poput paža, vodi-la i publici objašnjavala poteze, a njene prijateljice izrazreda glumile uloge šahovskih figura. Na kraju jeizgovorila 250 stihova, završivši igru riječima, kojesu se kasnije smatrale "zlogukim, oproštajnim rječi-

rna Lee Deutsch: "Evo vam vaših lovor vijenaca, i stime je naša igra svršena!"

Nakon što je 1941. godine uspostavljena ustaškadržava NDH odmah su doneseni rasni zakoni, kojimase Židovima zabranjuje nastupanje u javnom životu,vođenje privatnih poslova, a ubrzo se krenulo s kon-fiskacijom imovine. Židovi su morali napustiti sjever-ni dio Zagreba jer im je tamo bilo zabranjeno stanova-ti, a nisu smjeli posjećivati kavane, kazališta, kina, vozi-ti se javnim prijevozom i odlaziti na kupalište. U nadida će izbjeći progon obitelj Deutsch je prešla na kato-ličanstvo, međutim, Lea je izbačena iz kazališta, kao iostali Židovi, a ubrzo i izgimnazije. Naime, Zakonskomodredbom o zaštiti narodne i arijevske kulture hrvat-skog naroda, koju je NDH donijela 4. lipnja 1941.godi-ne, Židovima je bilo zabranjeno sudjelovanje u kreira-nju kulturnog života zemlje.

GLUMAC RELJA BAŠiĆ, kao 6-godišnji dječak zalju-bljen u 9-godišnju Leu Deutsch, viđao ju je u to vrijeme"kako satima sjedi na klupi, odjevena u sivi kaputić sažutom zvijezdom preko ruke i tužno gleda u kazališnu

S BRAtOM REISSOM U'TONČEKU I TOČKICl',kojaje 1933. na premije-ri u Narodnom kazalištudoživjela ovacije, a LeuDeutsch kritičari su pro-glasili Wunderkindom -čudom od djeteta

i'

~adajeZidovima bilozabranjeno·sudjelovatiu kreiranjukulturnogživota, Lea jeizbačena izkazališta, i tadaju je 6-godišnjiRelja Bašić znaovidati kako sjedina klupi i satimatužno gleda uzgradu HNK

S IZVOĐAČiMADRAME 'SPIS BROJS16' . DubravkomDujšinom, Ninom Va-vrom, Salkom Repa-kom, Matom Grkovi-ćem idrugima

14/2/2012 57

Page 5: Lea Deutsch - Nacional 848

Feljton

reta 'Barun Trenk' židovskog skladatelja Srećka Albini-ja. Konzulat je inzistirao da se navedeno djelo više neizvodi na sceni, ali je ukazao i na hitnost 'udaljavanja'svih umjetnika židovskog porijekla iz kazališta. Kako jetoga dana na repertoaru bio Gotovčev 'Ero s onoga svi-jeta' u kojem je ulogu Sime pjevao Židov Leo Mirković,uprava je uspjela za njega ishoditi dozvolu, ali samo zatu izvedbu", kaže Snježana Banović dodavši daje nepot-pisani intendant na kraju rezignirano ustvrdio da će seopereta, inače omiljeni žanr zagrebačke publike, moćivrlo malo izvoditi, jer su libretisti u većini bili Židovi.

Svi članovi kazališta nehrvatskog porijekla, ali i oniu braku s osobama nehrvatskog porijekla, odmah sumorali ispuniti tzv. Izjave o rasnoj pripadnosti. To jerezultiralo time da su svi umjetnici, zainteresirani zaposao u kazalištu, morali upisati i podatke o vjeri i pori-jeklu poput "rimokatoličke vjere kao što su i moji rodi-telji bili iste vjere", "ispravan Hrvat", "nacionalno svje-stan Hrvat" ili "čistokrvni arijevac". Tako se dogodiloda su već u prvim mjesecima NDHotpušteni iz kazali-šta mnogi umjetnici Židovi, primjerice, operetna subre-ta Margita Dubajić, iako su i ona i njezin suprug, dram-ski i operetni glumac pravoslavne vjere Dejan Duba}ić, prešli na grkokatoličku vjeru. Otpuštene su i dram-ske glumice Paula Herzberger i Ivica Tanhofer, supru-

, ga glumca i redatelja Tomislava Tanhofera. Najuren jei Gjuro Deutsch, prva violina orkestra, bez obzira na tošto je u Izjavi o rasnoj pripadnosti napisao da je "pokr-šten" zajedno sa suprugom Marijom rođ. Unger. Oper-ni solist Leo Mirković još je ostao u angažmanu, ali nijebio na sceni, no ubrzo je uhapšen i interniran u logor izkojeg je pobjegao u Italiju gdje se pridružio partizani-ma. Jedini Židov koji je uspio ostati cijelo vrijeme traja-nja NDHu kazalištu, napominje Snježana Banović, bio.je Josip Thune, druga violina u orkestru, koji je prešaona katoličku vjeru, no vjerojatno mu je ostanak u kaza-lištu olakšala činjenica što mu je supruga bila katolkinja.

"Neki autori su tvrdili da je Žanko u duhu kršćan-ske ljubavi štitio u kazalištu Židove, Srbe ikomuniste, aposebno se ističe slučaj dirigenta Milana Sachsa, koji jeod njega nastavio redovito primati plaću i pomoći u hra-ni, lijekovima", nastavlja Snježana Banović. "No, istinaje da je Sachs pokršten zajedno sa suprugom u srpnju1941.godine, te bio zaštićen od samog Eugena Dide Kva-

1. Dr. Stjepan Deutsch, Leinotac, jedini koji je preživio

holokaust2. Glumica Nina Vavra, velikaLeina obožavateljica i prijate-

ljica obitelji Deutsch3. Saša, Lein mladi brat4. Josip Bach, ravnatelj

Drame HNK 1933. godine

Kako navodiSnježana

Banović usvoioj knjizi,

Zidovi sunazivani

'pogubnimnametnicima'

koji su'umjetnost

yretvorili uobican razvrat'

l

~ zgradu u kojoj je nekada bila zvijezda, a sada nije smje-la ni ući u zgradu". To svjedočanstvo toliko je potresloIvandu da je odlučio snimiti film o sudbini Lee Deuts-ch. Pripremajući se za snimanje, razgovarao je s dese-cima ljudi, a zatim je na tavanu nekad lijepe katnice uGundulićevoj 29 gdje je živjela Lea Deutsch pronašaostaru škrinju njene obitelji. U njoj je bilo puno prašnja-vih pravničkih knjiga njena oca odvjetnika, njene note istare klizaljke, te školski trokut na kojem je rukom napi-sala fonetski "Lea Dajč". To razotkriva enigmu kako seizgovaralo njezino prezime.

IVANDA NAM JE ISPRiČAO da se u to vrijeme širioglas da je tadašnji intendant Hrvatskog državnog kaza-lišta Dušan Žanko, pisac i diplomat, bio glavni krivacšto Lea nije bila spašena. "Međutim, glumac Josip BobiMarotti mi je rekao da to nije istina: upravo se Žan-ko, koji je povremeno dolazio u ustaškoj uniformi naposao, borio rukama i nogama da joj spasi život", rekao. je Ivanda. Međutim, Snježana Banović u svojoj knjizi"Država i njezino kazalište" otkriva da je Žanko odmahna početku svog mandata, a u dogovoru s Milom Buda-kom, ministrom bogoštovlja i nastave, najavio čišće-nje i repertoara i osoblja u Hrvatskom državnom kaza-lištu. Objavio je tekst "Etička osnova ustaštva" u kojemse oštro obrušio na "srbstvo, jugoslavenstvo, židov-stvo, masoneriju, lenjinizam i stari bolesni liberalizam",zaključivši da-jedino ustaštvo može "razjuriti to leglotruleža i uspostaviti jedan autoritet u službi za općedobro imoralnost", kojuje on poistovjetio s pojmom slo-bode. Kako su vlasti NDHod osnutka države pokrenu-le bjesomučnu harangu protiv komunista, Srba, Židovai Roma, položaj Židova u kazalištu je postao vrlo težak.PO navodima Snježane Banović, Židovi su nazivani"pogubnim nametnicima" koji su "umjetnost pretvoriliu-običan razvrat". I prije uvođenja rasnih zakona protivŽidova u travnju 1941.godine, u kazalištu se protestiraloprotiv izvođenja djela židovskih autora, jer su se Židovismatrali prijetnjom na gospodarskom i kulturnom pla-nu kao "najorganiziranija sila na svijetu" koja je "glazbuučinila divljaštvom, slikarstvo ruglom pravoj umjetno-sti, a kazalište izložbom gluposti i svinjarija". "Problemsa Židovima u kazalištu iskrsnuo je jer je njemački kon-zulat upozorio kazališnu upravu i ministra Budaka daje pred njemačkim časnicima i vojnicima izvedena ope-

58 NACIONAL

----------~--------~

Page 6: Lea Deutsch - Nacional 848

------------------------------.---=------"--';-

ternika, koji je tražio da se protiv bračnog para Sachsne primjenjuju nikakve prisilne mjere. Žanko je u tomslučaju, kao vjerni član 'pokreta' samo poslušao tu viso-ku instancu. Da intendant Dušan Žanko nije imao pre-ma Židovima posebnog sentimenta pokazuje i činje-nica da se ubrzo uselio u vilu židovskog industrijalcaDragana Klaića (Klajna) u Hercegovačkoj ulici 76, čijaje sudbina do danas ostala nepoznata."

KAO I ŽIDOVI, i masoni su udaljeni iz kazališta.Prvo su dirigent Krešimir Baranović i ravnatelj Dra-me Josip Badalić završili u zatvoru u Staroj Gradišci, azatim su maknuti dramaturg Slavko Batušić, te opernisolisti Josip Križaj i Drago Hržić. Zatim su na red doš-li Srbi. S repertoara je skinuta tragikomedija "Rastanakna mostu" srpskih dramatičara Raše Plaovića i MilanaĐokovića, i to usprkos tome što je taj komad kod publi-ke doživio velik uspjeh. Zatim je provedena racija i ukazalištu su uhapšeni brojni pravoslavci, a među nji-ma su se našli, između ostalih, i glumica Bela Krleža,te redatelji Branko Gavella i Tito Strozzi, Hrvat, koji jezbog druge ženidbe s ruskom balerinom prešao na pra-voslavnu vjeru. Naime, Katolička crkva mu ne bi dopu-stila drugi brak. U zatvoru u Petrinjskoj ostali su osamdana i zatim su otišli kućama. akon tog incidenta, sviSrbi koji su željeli ostati raditi u kazalištu, prešli su nakatoličanstvo ili grkokatoličku veru, kao što su učiniliGavella i Strozzi. "Za Belu Krležu se pak ustanovilo daje bila krštena kao katoličko dijete, no to nije bila istinajer je na popisu stanovništva iz 1941.bila označena kaoSrpkinja i Krležina žena", objasnila je Snježana Banović.U kazalištu je situacija postajala sve neizdržljivija. Kaza-lište je sve više igralo ulogu propagandnog stroja ustaš-kog režima izbog toga je jedna grupa umjetnika, oku-pljena oko velikog glumca Vjekoslava Afrića, komuni-sta i antifašista, počela ozbiljno razmišljati o bijegu upartizane. Trebali su pobjeći iz kazališta već u jesen1941. godine, međutim, njihov odlazak je mjesecimabio odgađan zbog "tehničkih razloga". Glumci su nevolj-ko pripremali novu' predstavu "Razbojnik i Faust", anakon četvrte izvedbe, bijeg je konačno organiziran.Svi su bili pomno odjeveni, piše Snježana Banović, pri-mjerice, Afrić u "svečanom tamnom odelu s krombizimskim kaputom, borsalino šeširom na glavi i kožnimrukavicama te s kartom prvog razreda u džepu". Puto-vali su željeznicom, a u selu Donje Dubrave sišli su s vla-ka i našli vezu te produžili do zaselka Mirići gdje su većistoga dana odigrali prvu partizansku predstavu. Nji-hov odlazak iz kazališta izazvao je ogroman odjek i"odjeknuo je kao bomba" u intelektualnim krugovimaZagreba. Tek poslije njih u partizane su krenuli Vladi-mir Nazor i Ivan Goran Kovačić, te mlađi glumci Mla-den Šerment i Josip Marotti. Nakon tog slavnog bijega,Žanko je zatražio od Ustaškog redarstva da mu dostavipopis političkih sumnjivaca u kazalištu, na kojem su senašli Branko Gavella, Dubravko Dujšin, Božena Kralje-va, Tito Strozzi i drugi umjetnici.

Očekivalo se da ustaške vlati neće progoniti LeuDeutsch zbog njene velike popularnosti, no to se nijedogodilo. Čak je napisala pismo Ministarstvu unutraš-njih poslova i zamolila ih da joj priznaju primjenu para-grafa 6 Zakona o rasama po kojem poglavar državemože zaslužnim osobama priznati sva prava kao ioso-

Novi život UInnsbrucku

Kada je Branko IvandaodLučio snimiti fiLmo Lei Deutsch, prvodokumentarac, a zatimi igrani fiLm, uspio je uz .pomoć svojih bosanskihveza pronaći DarijuGasteiger, Leinu koLegicu alii konkurenticu iz kazalištaDječje carstvo. ŽivjeLa jeu Innsbrucku s nekolikopasa i na početku seničega nije sjećaLa.BiLajepotresena, no kako su jojuspomene počeLe navirati,tako se počela prisjećatii hrvatskog jezika, koji jeqotovo zaboravila, kao inekih nemiLih događaja iztog razdobLja. PrisjetiLase i koLegica balerina,jedino se nije mogLasjetiti Lee. Ivanda je tuamneziju protumačio timeda su biLe toliko dubokopovezane i da ju je njenasmrt pogodila do te mjereda je sva sjećanja o Leiduboko potisnula: lako jeDaria Gasteiger preživjela,a Lea Deutsch je posta Lažrtvom holokausta, rat imje objema prekinuo karijere.

_'lO-- -.

PLAKAT ZA FILM O LEIDEUTSCH kojije snimio Bran-ko Ivanda, a trenutačno se pri-kazuje u zagrebačkim kinima

GLUMICA KLARA NAKA kao Lea Deutsch u jilmu 'Lea iDa-rija: odabrana na audiciji među 200 djevojčica

bama arijevskog podrijetla. Svoje preporuke su dostavi,li i neki od velikih kazališnih umjetnika, kao što su biliNina Vavra-Bach i Jakov Gotovca. Međutim, odgovornije stizao, a obitelj Deutsch, koja je oduvijek bila pro-hrvatski orijentirana i nikad se nije, kako navodi Cin-drić, bavila židovskom promidžbom, pomalo naivno kečekala pozitivno rješenje. No sve je bilo uzaludno. Naci-stička politika istrebljenja Židova išla je nezaustavljivimtokom. Nakon uhićenja i likvidacije Židova, koji se nisupokrstili, na red su došli pokršteni Židovi i oni iz mje-šovitih brakova. U svibnju 1942. ustaške vlasti oduzi-maju im stan i dodjeljuju ga 'mladom ustaškom dužno-sniku, koji se divio Lei Deutsch od ranije. On ih ostav-lja da žive u svom stanu, a sebi uzima samo manji diotako da se obitelj Deutsch nije trebala seliti ilpredgra-đe. Početkom 1943.Židovskoj općini i rabinu MiroslavuŠalomu Freibergeru polazi za rukom da 11židovske dje-ce prebaci u Palestinu. Uskoro je organizirao novi tran-sport s popisom od 28 djece među kojima je trebala bitii Lea Deutsch, zavedena s netočnim datumom rođenja,no taj transport je otkazan. Za obitelj Deutsch angažiralisu se mnogi poznati i nepoznati Zagrepčani, glumci TitoStrozzi, te par Vika Podgorska i Hinko Nučić, ali nisu jeuspjeli spasiti. Pokušao ju je spasiti fiktivnim brakom imladi ustaša, koji se uselio u dio njihova stana, ali njenamajka nije na to htjela pristati, jer je Lea još bila malo-ljetna. Obitelj Deutsch pokušali su spasiti i "obični" ljudi:organizirali su put do Karlovca gdje su se trebali spojitis partizanima, ali na žalost morali su se vratiti u Zagrebjer se nisu uspjeli spojiti s "vezom".

GESTAPO I USTAŠKA vlast uhapsili su u noći s 2. na3. svibnja 1913. godine sve preostale Židove u Zagrebu- njih 1700, a među njima i Leu Deutsch, zajedno s maj-kom 1mlađim bratom Sašom. Deportirali su ih u stoč-nom vagonu gdje je bilo 75 ljudi u Auschwitz. Imala je16godina. Postoji dokumentacija o pogibiji majke i mla-đeg brata, no mala Lea je imala slabo srce zbog prebo-ljene difterije i umrla je još na putu. Kao i 25 drugihŽidova. Svjedoci drže da je njeno srce prepuklo od tuge,jer nije mogla izdržati bol i gorčinu, koja ju je zgromiia.Njen se otac uspio spasiti jer se sakrio kao pacijent, obo-lio od zaraznog očnog trahoma u Bolnici Sestara milo-srdnica na odjelu dr. Vilka Panca, oftalmologa. Tada sejoš naivno vjerovalo da žene i djecu ustaše neće dirati.Kad bi policija došla u bolnicu, on bi im rekao: "Možeteući, ali na svoju odgovornost." I policija nikad nije ulazi-la. Stjepan Deutsch umro je 1959. u Zagrebu i pokopanje na židovskom dijelu groblja na Mirogoju, a na grobuje i Leina slika. cl

14/2/2012 59