1. UVOD

Lateralni epikondilitis poznat još i pod nazivom „teniski lakat“, čest je uzrok boli u laktu.

Smatra se kumulativnom traumatološkom ozljedom čiji je uzrok konstantno korištenje mišića

ruke i nadlaktice što uzrokuje male pukotine u tetivama, tj. tendonitis. Kod sportova s reketom

prekomjerno korištenje nadlaktice i učestali udarci povećavaju rizik za razvoj teniskog lakta.

Ciljevi i svrha seminarskog rada su produbljivanje i proširenje znanja iz predmeta

kineziterapija, oblasti lateralni epikondilitis tj. teniski lakat, kao i stjecanje iskustva u pisanju

seminarski radova.

U ovom seminarskom radu upoznat ćemo se sa građom i funkcijom zgloba lakta ( articulatio

cubiti ),teniskim laktom ( lateralnim epikondalitisom ) simptomima lateralnog epikondilitisa,

njegovom preventivom kao i liječenjem.

1

2. GRAĐA I FUNKCIJA ZGLOBA LAKTA

Zglob lakta je na prvi pogled jednostavne građe. No međutim, riječ je o veoma složenom

zglobu koji spaja podlakticu sa nadlakticom u čijem se području nalaze kosti, mišići, tetive

mišića, ligamenti, nervi i krvni sudovi. Sastavljen je iz tri zgloba (slika1):

Zglob između humerusa (nadlaktična kost) i radijusa ( vanjska podlaktična kost),

Zglob između humerusa (nadlaktična kost) i ulne ( unutrašnja podlaktična kost) i

Zglob između ulne (unutrašnja podlaktična kost) i radijusa ( vanjska podlaktična kost).

Slika 1. Građa lakta

Na zglobu lakta, hvata se najveći broj mišića koji učestvuju u pokretima prstiju, odnosno

koji omogućavaju stiskanje i opružanje prstiju.

Tetive većine tih mišića (tzv. ekstenzori), koji učestvuju u pokretima ispružanja prstiju i zgloba,

hvataju se za vanjsku izbočinu nadlaktične kosti tj. za „lateralni epikondil“. Izbočina nadlaktične

kosti koja se nalazi sa unutrašnje strane zove se „medijalni epikondil“, za koji se hvata najveći

broj mišića (tzv. fleksori), koji učestvuju u savijanju prstiju i zgloba. (slika 2).

2

humerus

radijus

radijus

ulna

Slika 2. Mišići podlaktice

U zglobu lakta možemo da vršimo pokrete:

Fleksija- savijanje podlaktice prema nadlaktici i ekstenzija- opružanje podlaktice (slika 3)

Pronacija-okretanje podlaktice sa šakom prema dolje i supinacija- okretanje podlaktice

sa šakom prema gore. (slika 4)

Slika 3. Fleksija i ekstenzija Slika 4. Pronacija i supinacija

3. ŠTA JE TO TENISKI LAKAT???

3

Kao i sve povrede koje se javljaju zbog prekomjernog napora, tako i „teniski lakat“ nastaje

usljed pretjeranog naprezanja mišića i njihovih tetiva, a kao rezultat nedovoljne pripreme na stres

ili aktivnost.

Laterali epikondilitis, kako se stručno naziva, je bolno stanje u području lakta koje nastaje

zbog oštećenja tetiva mišića koji se koriste pri ispružanju šaku i prstiju, odnosno teniski lakat

predstavlja “upalu tetive koja povezuje mišiće ekstenzore sa spoljašnjim epikondilom.” (slika 5).

Slika 5. Lateralni epikondilitis (teniski lakat)

Kao što vidimo sa slike, to su dugi mišići sa spoljne strane podlaktice koji pomažu da se

otvori i ispravi šaka i ručni zglob, a tetivom su spojeni na donji vanjski dio nadlaktice (lateralni

epikondil). Na tom hvatištu tetiva nastaju degenerativne i upalne promjene odgovorne za

nastanak teniskog lakta (lateralni epikondilitis).

Uzroci takvih oštećenja tetive najčešće su hronični podražaji zbog učestalih i ponavljanih

pokreta ruke vezanih uz određena zanimanja ili sport. Uzrok također može biti i jednokratna

trauma, npr. kod nošenja vrlo teškog tereta.

Ponekad bol i upalu tetiva uzrokuje izravna ozljeda ili udarac. U nekim slučajevima u

mišićima može doći do djelomičnih pukotina.

4

Kod tenisera, uzrok povrede leži u teniskom reketu koji služi da do minimuma smanji

silu koja se prenosi na ruku prilikom udarca. Ako je poremećen balans u gripu dolazi do

opterećenja koje je najviše usmjereno prema laktu, zbog čega pri izboru reketa treba obavezno

konsultovati trenera ili neko drugo stručno lice. Smatra se da oko 30% tenisera u određeno

vrijeme svoje karijere razvije teniski lakat. Ova povreda podjednako pogađa i muškarce i žene i u

75% slučajeva se javlja na dominantnoj ruci.

Teniski lakat je vrlo često bolno stanje i bez obzira na pridjev „teniski“ nije rezervisan

samo za tenisere obzirom da se javlja i kod osoba koje u toku dana na maksimalan način koriste

mišiće tzv. ekstenzore podlaktice tj. pri vršenju svih aktivnosti gdje se često vrše pokreti

ekstenzije i supinacije.

Znači ova povreda se najčešće viđa kao profesionalna bolest i kod vodoinstalatera,

molera, stolara, vrtlara, osoba koje rade na računaru, daktilografa, nekih muzičara (violinisti

npr.), itd..

3.1. Simptomi

Bol na vanjskoj strani podlaktice ispod zgloba lakta, koja se ponekad širi niz ruku do šake.

Bol je uzrokovana savijanjem ruke, podizanjem ruke ili zahvaćanjem i držanjem laganih

(svakodnevnih) predmeta poput čaše vode.

Bol obično započinje postepeno i kasnije postaje sve jača. Ovisno o težini oštećenja, bol

može biti blaga i javiti se neko vrijeme nakon aktivnosti; može trajati za vrijeme aktivnosti i

pojačavati se; ili može biti konstantna i jaka tako da onemogućuje aktivnost.

Osjetljivost na dodir u području lakta.

Podlakticu je ponekad teško u potpunosti ispraviti.

Teniski lakat rijetko uzrokuje oticanje zgloba, zato u tom slučaju treba posumnjati na neko

drugo stanje kao što su artritis ili giht.Osim toga, često navode da im i rukovanje izaziva

pojavu boli u laktu.

5

3.2. Preventiva

Potrebno je barem 5 do 10 minuta „zagrijati“ ruku blagim pokretima i istezanjem prije

započinjanja aktivnosti. Također je potrebno često odmarati ruku. Redovito treba provoditi

vježbe istezanja i jačanja mišića.

Što se tiče tenisera, da bi izbjegli i ukoliko spriječili ovu vrstu povrede, od krucijalne

važnosti je izbor reketa, koji u nekim svojim elementima izaziva konstatne mikrotraume koje

vremenom dovedu do entenzitnog opterećenja i povrede koje pogubne za sportistu.

Da bi se to spriječilo neophodno je da reket bude „našpanovan“ - zategnutost žica na

reketu mora odgovarati profilu tenisera, težina reketa mora da bude optimalna, grip mora biti

adekvatan ruci tenisera, pokreti reketom moraju biti pravilni, treba izbjegavati stereotipnost u

igri, način držanja reketa.

3.3. Liječenje

Liječenje je potrebno započeti odmah pri pojavi prvih simptoma. Tu se najčešće i griješi,

obzirom da se prvim simptomima ne pridaje dovoljna pažnja, a ne mijenja se ni intenzitet

aktivnosti. Može se odvijati u nekoliko faza:

I faza: Odmor od radnih i sportskih aktivnosti uz podizanje zahvaćene ruke

II faza: Primjena otoze ( ortopedskih pomagala ) za ručni zglod koja održava šaku u

ispruženom položaju od 20°, čime se tetiva oslobađa prekomjerne napetosti, a omogućava puna

pokretljivost prstiju i lakta.

III faza: Primjena lijekova iz grupe nesteroidnih antireumatika

IV faza: Fizikalni tretman ( terapijski ultrazvuk, elektroterapija, akupunkstura...)

V faza: Program kineziterapije

6

4. PROGRAM KINEZITERAPIJE

S obzirom da je ovo česta ozljeda, iz tog razloga nije preporučljiv brzi povratak uobičajenim

aktivnostima. Također, stalno biste trebali izvoditi vježbe istezanja i jačati mišiće. U ovom dijelu

seminarskog rada predstavit ćemo jedan kompleks vježbi za povećanje fleksibilnosti i snage

zgloba lakta.

VJEŽBA 1. Pokretati ručni zglob bolesne ruke

u smjeru gore-dolje

VJEŽBA 2. Pomoću suprotne ruke savijati

ručni zglob bolesne ruke prema unutra i vani

VJEŽBA 3. Okretati podlakticu bolesne ruke

prema gore i prema dolje

VJEŽBA 4. Savijati lakat bolesne ruke prema

nadlaktici, pa opružiti ruku

7

VJEŽBA 5. U bolesnu ruku uzeti čašu.

Okrenuti podlakticu tako da je dlan okrenut

prema gore. Iz početnog položaja savijati šaku

prema gore, pa vratiti ruku u početni položaj.

VJEŽBA 6. U bolesnu ruku uzeti čašu.

Okrenuti podlakticu tako da je dlan okrenut

prema dolje. Iz početnog položaja savijati šaku

prema gore, pa vratiti ruku u p.p.

VJEŽBA 7. U bolesnu ruku uzeti čašu. Položiti

šaku na jastuče, tako da je palac okrenut prema

gore. Šaku saviti prema podlaktici, pa je vratiti

u početni položaj.

UVJEŽBA 8. U bolenu ruku uzeti čekić. Iz

p.p.(podlaktica okrenuta prema gore), okrenuti

podlakticu prema dolje, pa je vratiti u p.p.

8

VJEŽBA 9. U ruke uzeti metlu (kišobran). Ruke

opružati, a šake okrenuti dlanom prema dolje. Praviti

pokrete okretanja metle (kišobrana) oko osovine.

VJEŽBA 10. Sjesti da stolicu. U

bolesnu ruku uzeti traku. Podlakticu s

dlanom okrenutim prema dolje

položiti na natkoljenicu. Savijati šaku

prema gore, pa vratiti u p.p.

VJEŽBA 11. Sjesti da stolicu. U bolesnu ruku

uzeti traku. Podlakticu s dlanom okrenutim

prema gore položiti na natkoljenicu. Savijati

šaku prema gore, pa vratiti u p.p.

VJEŽBA 12. Sjesti da stolicu. U bolesnu ruku

uzeti traku. Podlakticu s dlanom položenim

tako da je palac okrenut prema gore položiti na

natkoljenicu. Saviti šaku prema gore, pa vratiti

u početni položaj.

9

5. ZAKLJUČAK

10