Kulturna povijest Hrvatske

5/21/2018 Kulturna povijest Hrvatske

1/62

Kulturna povijest Hrvatske

Hrvatska trojednica: Slavonija, Hrvatska i Dalmacija 1899. Dragutin Gorjanovi Kramerger je u Hu!njakovu kraj

Krapine prona!ao ostatke "krapinskog# $ovjeka %a koga sepretpostavlja da je &ivio 1'' tisua godina prije Krista

Sli$ni nala%i, ali siroma!niji, su prona(eni kraj )ara&dina, u*o&ancu kraj +adra i u oparu na *au, peine kraj Gra$aca uici, u imskom kanalu i )eternici kraj +agrea

-/0 K-02 D23 3utmir u Sarajevskom polju, Sarva!, )u$edol, Sopot u% rijeke

Dravu, Dunav i )uku, Gradac u 4o&e!koj kotlini, asinja na Kupi,3rijuni, -arkova i Grap$eva spilja na Hvaru, )ele spilje na Kor$ulii o!inju, Smil$i kraj +adra i druge...

542*3 3K* 6 3*270 '''.1'''.g.pr.Kr. )u$edolska, jelordska, daljska, sopotska kultura "oko Dunava i

Drave# 5 tom ra%dolju na na!em prostoru traju seoe indoeuropski

naroda, a prvi povijesni &itelji na %apadnom dijelu 3alkana ili su;ra$ani, pa %atim 6liri

a po$etku


2/62

4o%natom rimskom taktikom divide et imperapridoijali su iliosvajali teritorije rojni plemena i poslije li%u dva i pol stoljea%au%eli su cijeli 6lirik

*6-SK 76)66+76= 6 7*K)0 2*G6+76=

)e godine 1'. poslije Krista *imljani su osvojenu ilirsku %emljutrajno podvrgli svojoj vlasti i podijelili je na Donji "sjeverni# iGornji "ju&ni# 6lirik@ prvi se kao provincija na%vao 4anonijom, adrugi po plemenu Delmata ili Dalmata Dalmacijom. 4osavina,4odravina, Srijem, sjeverna 3osna, dana!nja %apadna Slovenija i-a(arska i%me(u Drave i Dunava, $inile su 4anoniju, a $itavarvatska oala i dio dana!nje crnogorske, dakle oala od *a!e u6stri do 3udve, $itavo primorsko %ale(e, preostali dio 3iH, ula%ilisu u sastav Dalmacije.

+apadno su ile provincije orvik i )enecija, isto$no -e%ija"sjeverna Srija#, a jugoisto$no "Sand&ak, Kosovo, 7rna Gora#

4revalitana. Kasnijim promjenama 4anonija se dijeli na 4rvu i Drugu. Sredi!te Dalmacije ila je Salona "danas Solin# kraj Splita, te su

promjene i%vr!ene %a cara Dioklecijana, podrijetlom i% okoliceSplita, gdje je i umo u svojoj pala$i ?1A. godine.

Dioklecijan je %apo$eo, a car ;eodo%ije ?9B. %avr!io podjelu*imskog 7arstva na +apadno sa sjedi!tem u *imu i 6sto$no"kasnije 3i%ant# sa sjedi!tem u Konstantinopolu "7arigrad#@granica je i!la od 3udve na Drinu, njome do u!a u Savu i dalje.

ain "lona#, 4ore$ "4arentium#, ;rsat ";arsatica#, Senj "Senia#,

Karin "7orinium#, in "enona#, +adar "=adera#, Skradin"Scardona#, 3riir ")arvaria#, Duvno "Delminium#, *a "ra#, Krk"7urictae#, 3ra$ "3rattia#, astovo "adesta#, -ljet "-elita#,C$itarjevo "ndautonia#, 2sijek "-ursa#, 3rod "-arsonia#,)inkovci "7ialae#

42D*6=0;2 6-0 H*); 4rvi put se ime Hrvat kao osono ime spominje u dva gr$ka

natpisa "plo$e i% ;anaisa# na u!u Dona u %ovsko more "u . i ?.stoljeu poslije Krista# kao Horoatos ili Horuatos.

;ako(er postoji teorija da su Hrvati narod koji potje$e i% stare

4er%ije "6rana#@ prema njoj Hrvati nisu slavenskog, nego suiranskoalanskog podrijetla.

4rvi je ime Hrvat nastojao protuma$iti i%antski car Konstantin4orErogenet u 1'.st. 2n je u njemu na!ao %na$enje onaj koji imapuno zemlje.

a! kroni$ar ;oma ri(akon Splitski i%vodi ga od imenanegda!nji &itelja otoka Krka "7uretes#.


3/62

)06K 66 36=0 H*);SK 5 gornjem podru$ju ae i )isle, do i%vora Dnjestra, oko

dana!njeg Krakova, &ivjeli su Hrvati koje car Konstantin4orErogenet na%iva 3ijelima, a njiovu %emlju 3ijelom ili )elikom

Hrvatskom "ijela na iranskom %na$i %apadna, a crvena je isto !toi ju&na#

S0230 H*);Slavenskoavarski prodori. 3i%antska Dalmacija

4otkraj A. i po$etkom F. stoljea po$inju sve $e!i slavenskoavarski prodori preko Dunava, Drave i Save na 3alkanskipoluotok.

B8. osvojen je i ra%oren Sirmij, a A1


4/62

7ar Konstantin 4orErogenet pi!e da su ili pokr!teni u doakne%a 4orne "mo&da %vanog 3orna#.

)i!eslavova krstionica je nastala i%me(u 8. i 9. stoljea i jedan jeod doka%a da je %a kne%a )i!eslava uglavnom %avr!enopokr!tavanje Hrvata.

Hrvati su prvi me(u slavenskim narodima preu%eli kr!anstvo

D23 H*);SK6H K0+2) "oko F91.9B.#4rve dvije rvatske kne&evine

A


5/62

Smru Karla )elikog "81


6/62

5 suko Domagoja i -le$ana umije!ao se i papa 6van )666. ;ra&eiod Domagoja da ou%da gusare, ali Domagoj nije tio ostaviti-le$ane na miru, napadao i je do svoje smrti. +ato suDomagoja na%vali najgorim kne%om, a narod najgorim, jer suse usudili napasti -le$ane i u 6stri i u 4iranskom %aljevu na

sjeveru. Domagoj je umro u jeku ore.

Kne% 3ranimir i temelji neovisne Hrvatske "8F9.oko 89.# S eretljanima i +aumljem 3ranimir je odma uspostavio dore

odnose, kao i s papom 6vanom )666., koji je 1. svinja 8F9. sgroa Sv. 4etra u *imu uputio posean lagoslov kao 3ranimiruslavnom kne%u te njegovu narodu i %emlji da mo&e sretno isigurno vladati %emaljskom kne&evinom. ;o je %na$ilo pri%nanje ipodi%anje Hrvatske na stupanj neovisne kne&evine.

Hrvati su se trajno rije!ili i rana$kog i i%antskog vrovni!tva. +a kne&evanja 3ranimirova %ila su se jo! dva va&na doga(aja

koji e odrediti sudinu Hrvatske u iduim stoljeima. 4rvi jevelika pojeda rvatski eretljana nad -le$anima ispod -akra"-akarska# 18. rujna 88F. "koji se danas slavi kao Dan Hrvatskeratne mornarice# i pogiija mleta$kog du&da 4etra 7andiana,odnosno pristanak -le$ana da e plaati nov$ani danak %asloodnu plovidu u%du& isto$ne, rvatske oale, i to sve dotisuite godine. Drugi je doga(aj io dola%ak u$enika rae Lirilai -etoda na slavenski jug "i% -oravske#, oni su sa soom donijelicrkvene knjige na slavenskom je%iku pisane glagoljicom, pa se poHrvatskoj po$ela !iriti slu&a 3o&ja na narodnom je%iku.

6%a 3ranimira ostala su tako(er $etiri kamena natpisa s njegovimimenom "-u, Copot, in, Skradin#, a onaj i% Copota kraj3enkovca prvi je u kojem je u% ime kne%a upisano da je io kne%Hrvata.

Godine 88'. putovao je kne% 3ranimir u poode patrijar!iji ukvileji, gdje je u evan(elistaru u Medadu "7ividale# u% njegovoupisano i ime njegove &ene -aru!e. ;o je prvi %apis imena jednervatske vladarice.

=edna dr&ava, dvije crkve, sud, &upanije 4oslije 3ranimira kne% je u 4rimorskoj Hrvatskoj postao -uncimir

"-utimir#, najmla(i sin ;rpimirov "8991'.# koji je stolovao u3ijaima kraj ;rogira 4rvi vladajui prolem koji je morao rije!iti io je spor i%me(u

ninskog iskupa i splitskog nadiskupa oko vlasni!tva crkve Sv.=urja u 4utalju "Suurac#, posjeda koji je njegov otac darovaonadiskupu 4etru. aime, nakon prvog crkvenog rascjepa "8A?.#,t%v. Iocijeve si%me, splitski je nadiskup pristao u% 7arigrad, aninski iskup je ostao vjeran *imu.


7/62

-uncimir se poka%ao dorim sucem i diplomatom i presudio ukorsit povijesni prava, a to %na$i da je imanje s crkvom vratioiskupunasljedniku Sv. Dujma u Splitu.

+a vrijeme -uncimirove vladavine nestala je druga rvatskadr&ava ili 4osavska Hrvatska, 89A. provalili su u podru$je i%me(u

Dunava, Drave i 3latnog je%era -a(ari i pokorili tamo!njeSlavene "Hrvate#. 5 ori protiv -a(ara nestaje i posljednji kne%3raslav i prekida se i%ravna ve%a i%me(u Hrvata i slavenski-oravljana.

K*=0)6 H*);SK4rvi rvatski kralj ;omislav

-uncimir, i u prvim godinama vladavine ;omislav, ili suposljednji rvatski kne%ovi. 2d po$etka 9. do po$etka 1'.st.ustrojila se u %ale(u =adranskog mora rvatska dr&ava, %atim jeoja$ala i stekla ne%avisnost, primila kr!anstvo i% *ima i otada se

oslanjala na europski %apad. 5mjesto kne&evine postala je kraljevinom. -a(ari su postali stra i trepet tada!nje srednje 0urope. Kad su

preko 4osavske Hrvatske krenuli prema moru do$ekao i je kralj;omislav i potjerao preko Drave. 2d tada do danas Drava jegranica i%me(u Hrvatske i -a(arske.

;omislav se %a kralja okrunio 9B. godine. Kad je ;omislav postao upraviteljem i%antski gradova i otoka,

morao je rije!iti pitanje odnosa inske, rvatske iskupije iSplitske nadiskupije, a u %ale(u svega ilo je pitanje -etodova

nauka koji dopu!ta uporau narodnog slavenskog je%ika i liturgiji.4apa 6van N. +atijevao je dosljednu uporau latinskog je%ika. ;aj spor se poku!ao rije!iti na 6. 7rkvenom saoru u Splitu 9B.

4apa je nastojao na tom saoru onoviti tradiciju salonitanskogmetropolita, pa se postavljalo pitanje tko e tu va&nu stolicu%aposjesti: rvatski iskup Grgur i% ina ili splitski nadiskup6van. Hrvatski vladar i plemstvo ili su %a svog kandidata Grgurai% ina. Grgur inski ostaje e% iskupije i metropolije pa sestoga sa%iva novi 66. Saor u Split 98., koji samo potvr(uje%aklju$ke prvog saora, a Grguru, $iju su iskupiju u inu ukinuli,ponudili su stolicu Skradinske, 2mi!ke ili Sisa$ke iskupije.

2dlu$io se %a Skradinsku iskupiju.

asljednici kralja ;omislava 4oslije ;omislava, u doa vladanja njegovi prvi nasljednika,

;rpimira 66. 6 Kre!imira 6., Hrvatska je %adr&ala svoj teritorij isa$uvala snagu. li, ;omislavov unuk, kralj -iroslav, toliko je


8/62

oslaio dr&avu da je i sam postao %aroljenikom pounjenogana 4riine koji je gospodario ikom, Gackom i Kravom

5 to doa Hrvatska se dijelila na &upe ili &upanije, kojima su na$elu ili &upani kao vojni$ki %apovjednici, suci i predsjedatelji nanarodnim %orovima. ;ada se kao &upanije spominju: -odru!,

)inodol, 4odgorje, in, uka, Sidraga "3iograd#, 3riir, Knin,4rimorje "Klis#, +agorje "Cienik#, 7etina, 6motski, ivno, 5skoplje,uka u 3osni, Gla&, 4liva, 4set i Sana.

Stjepan Dr&islav kralj Hrvatske i Dalmacije "9A9.99F.# Dr&islav je io u dorim odnosima s )enecijom koja je neprekidno

plaala uoi$ajeni danak %a sloodnu plovidu u% rvatsku oalu.Kad je )enecija doila posene povlastice %a sloodnu trgovinu$ak u 7arigradu "99.# i $vr!e se pove%ala sa jema$kim7arstvom 2tona 666. 2dlu$io jedu&d 4etar 2rseolo prvi putuskratiti taj danak Hrvatima i eretljanima. 6%io je i ratni suko

u kome je mleta$ko rodovlje napalo )is. ;ijekom ore umro jeStjepan Dr&islav.

ovi gra(anski rat i guitak oale "1'''.# Kad je oko 99F. vlast preu%eo Dr&islavov sin Svetoslav, ustala su

protiv njega oa rata, &elei podijeliti kraljevstvo. ;o je )enecijajedva $ekala i umije!ala se u gra(anski rat trojice rae.

2d tada se 4etar 2rseolo predstavlja i kao du&d Dalmacije, agradovi i otoci opet, u% pomo -le$ana, dola%e pod vrovnu vlast3i%anta.

2d 1'''. godine Hrvatskom vladaju dva kralja: Kre!imir 666. injegov rat Gojslav, 2rseolov sin. Slao!u Hrvatske okoristio se i ma(arski vladar Stjepan, napao

je Hrvatsku i u%eo joj 4osavsku Hrvatsku koju je kao poseananat dao na upravu Svetoslavovu sinu Stjepanu koji je u )enecijikao talac u%eo %a &enu du&devu ker Hicelu i orodio se i sma(arskim rpadoviima. ;ako su opet stvorene divje Hrvatske.

7rkveni raskol i njegove posljedice "1'B


9/62

)eina prolema koji su Hrvatsku sna!li poslije deEnitivnograskola, dola%ili su s 6stoka.

4etar Kre!imir 6). "1'B8.1'F


10/62

2sim Knina imao je prijestolnice jo! u Solinu i 3iogradu. Da je +vonimir vladao i sjevero%apadnim krajevima Hrvatske,

poglavito dijelom 6stre do *a!e, kao i otocima na sjeveru "Krk,*a, 2sor#, poka%uje i jedan od najvredniji spomenika rvatskepovijesti uope, a to je 3a!$anska plo$a na(ena u selu

=urandvoru kraj 3a!ke na otoku Krku "H+5, +agre#. a njoj jepotkraj 11. stoljea prvi put na rvatskom je%iku i pismu upisanou kamenu ime i titula rvatskog vladara.

4etar posljednji rvatski kralj "1'9?.1'9F.#@ Du prvi %agrea$kiiskup "1'9


11/62

"regalis terra#, . %emljarina, ?. carine, lu$ke pristoje, mostarine,


12/62

2d 11B


13/62

e gotovo samostalno vladati ne samo svojim posjedima, negoe imati prave dr&avice, pa e odlu$ivati o odnosima u Hrvatskoj,3osni i cijelom kraljevstvu.

;atarska provala i nje%ine posljedice "1


14/62

6%unrem $iste ma(arske dinastije rpadovia 1?'1., koja jeHrvatskom vladala gotovo puna dva stoljea, mijenja se i vanjskapolitika dr&ave, ona se sve vi!e %anima %a Sredo%emlje i 0uropu ipostaje najsna&nija kraljevina u srednjoeuropskom prostoru, a nevi!e samo tampon dr&ava i%me(u 3i%anta i jema$kog 7arstva.

5S42 6 S2- H*);SK2G 40-S;) D23 O5)67 6 D*5G6H)DMK6H K5L "1?'1.1BA.#Hrvatskoslavonsko plemstvo protiv Cuia

a po$etku N6).st. u Hrvatskoj i Slavoniji dominirale su trivelika!ke oitelji. ;o su ili Cuii 3riirski u ju&noj Hrvatskoj i3aonii u Slavoniji. 5% nji su se isticali i elepii 7etinski,Kurjakovii Kravski, Hrvatinii i% Donji krajeva i osanskianovi.

5 prvi petnaestak godina nakon dolaska n&uvinaca nisu semijenjali unutarnji odnosi u rvatskim %emljama gdje su Cuii

imali prevlast, %avlajujui svojoj sna%i, ali i pomoi koju su impru&ili n&uvinci prilikom dolaska na tron.

H*);SK6 4*2;5D)2*SK6 42K*0; 42;K*= N6). 6 42M0;K5 N).S;.3raa Horvat i 6van od 4ali&ne

Kad su vladari an&ujske dinastije u% pomo slavonski iosanski anova uspjeli slomiti najprije 3riirske Cuie, a%atim elipie, mogli su vladalti apsolutisti$ki, ali samo do smrtiudovika 6. +a njegove malodone keri -arije vladala je njenamajka, 0li%aeta i% oitelji Kotromania, a jo! vi!e nasilni ugarskipalatin ikola Gorjanski. 4rotiv takve &enska vladavine digli su seovaj put ne rvatski nego slavonski velika!i, raa Horvat: 4avao,%agrea$ki iskup, 6vani!, ma$vanski an i adislav, u% pomo6vana od 4ali&ne, priora samostana u )rani kraj 3iograda.

3unu je %apo$eo 6van od 4lai&ne na podru$ju Hrvatske, a ;vrtkoje pomogao taj pokret.

Gorjanski ra%oj i novigradsko %ato$eni!tvo "1?8A.# Gorjanski je kraljice po%vao na svoje imanje Gorjane kraj /akova

u Slavoniji. ;u i do$eka i napadne rvatskoslavonska vojskarae Horvat i 4ali&ne, i &estoko potu$e. 0li%aeta je ila

ugu!ena, a -ariju su po!tedili.

Doorski pora% i krvavi saor kri&eva$ki "1?9


15/62

Oigmund je na saor u Kri&evce po%vao je na kraljevsku rije$slavonsko plemstvo, organi%irao %avjeru i dao pred svima sasjeiStjepana ackovia i njegove prista!e. 3io je to krvavi saorkri&eva$ki koji o%na$ava kraj rvatskog pokreta.

adislav apuljski prodaje Dalmaciju "1


16/62

rukom. Krunu je %akratko doio Oigmundov %et lert i% oiteljiHasurg prvi Hasurgovan na ugarskorvatskom prijestolju.jega je po rodinskoj crti naslijedio poljski kralj )ladislav 6.=agelovi, pro%nav )arnen$ik, jer je do&ivio te&ak pora% u itciprotiv ;uraka kod )arne "1


17/62

Glavni pores% ila je kunovina ili marturina, ali samo u Slavoniji.5% kunovinu plaala se u Slavoniji i doit od kovanice. 2d svakogkmetskog seli!ta morala se davati i dika koju su skupljali dikatori.

4rva kovanica ila je u 4akracu, a %atim u +agreu

Kultura, umjetnost i %nanost )a&na upravnopravna sredi!ta ili su iskupijski kaptoli, npr. 5

Ma%mi i dana!njem Kaptolu kraj 4o&ege gdje su se $uvali crkvenispisi, dokumenti, pe$ati.

2d po$etka 1?.st. u rvatske %emlje sti&u ra%ni crkveni redovi,npr. 7isterciti u ;opusko, %atim dominikanci, ranjevci, templari,ivanovci, i pavlini.

)eina povijesni pisaca ila je i% redovni$ki redova, poput 4opaDulkljanina, ;ome ri(akona, ri(akona Gori$kog, 4opa-artinca i dr.

5 gradnji prvo prevladava romani$ki pa goti$ki stil gradnje. 6% tog doa potje$u i vrlo %animljivi kameni steci i% 3osne,Hercegovine i Dalmacije. ;i nadgroni spomenici gotovo da inemaju premca u ovom dijelu .

0urope. 5 1


18/62

5 1B.st &ivio je i djelovao u 6stri slikar )incent i% Kastva, autrokasnogoti$ki slika koje su vrunski domet toga doa.

Slikar ikola 3o&idarevi utemeljio slikarsku !kolu u Durovniku

H*);SK 6+-0/5 ;5*K2S-6=, )0076=0 6 5S;*6=0, D23

H3S35*G2)7 "1BF.1F9'.#Gra(anski rat i%me(u njema$ke i ugarske "turske# stranke. estanak=aja$ke anovine. "1BF1B81B?'#

2dma po tragi$nom moa$kom pora%u po$ela je i%orna orai%me(u njema$ke stranke kralja Ierdinanda i ugarske stranke6vana +apolje.

5 utvr(enom gradu 7etinu nedaleko od Slunja sastali su se naSilvestrovo 1BA. prista!e njema$ke stranke, me(u kojima an ikne% 6van Karlovi, ikola +rinski, Krsto i )uk Irankopan Slunjski idrugi te ikola =uri!i kao predstavnik Ierdinandov, i i%araliIerdinanda %a kralja Hrvatske.

a i%ornu listinu od 1. sije$nja 1BF. stavili su svi svoje pe$ate,a najva&niji je io rvatski gr s osam crvenoijeli polja, tadaprvi put javno uporaljen.

7etinskim su i%orom Hrvati doili to da su poseno kraljevstvo,da je Hrvatska neovisna od 5garske, pa su to i poseno istaknulina navedenom odlomku u cetinskom i%oru. Ierdinand seove%ao da e i on i njegovi nasljednici %a oranu Hrvatske dr&atio svom tro!ku tisuu konjanika i dvije stotine pje!aka, da e serinuti %a sve rvatske gradove i utvrde i po!tovati sva prava isloo!tine %emlje i njeni stale&a.

Slavonsko plemstvo nije privatilo i%or u 7etinu, nego je A.sije$nja na svom saoru u Duravi nedaleko od )rovca i%aralo%a svog kralja 6vana +apolju, a po%vali su se na %aklju$akugarskoga saora na *ako!kom polju 1B'B. prema kojem se nemo&e %a kralja i%arati stranac.

5 rujnu 1BF. potukao je Ierdinand +apoljinu vojsku u 5garskoj"kod ;okaja#, a istodono je poginuo Krsto Irankopan u opsadi)ara&dina, pa je veina plemstva pre!la na Ierdinandovu stranu

1B8. su osanske poturice osvojile =aja$ku anovinu sa gradom=ajcom posljednjom rvatskom tvr(om u duokom turskom%ale(u.

1B?'. po$elo je naseljavanje uskoka i% krajeva pod turskomvla!u u Senj i na Oumerak. 3ila je to klica i% koje e se kasnijera%viti )ojna krajina.

6stodono su ugarski i rvatski velika!i doili dopu!tenje da nasvoja imanja u %apadnoj 5garskoj sele rvatske kmetove. 3io jeto po$etak rvatskog eg%odusa, njegov su mali ostatak danasgradi!$anski Hrvati u ustriji, -a(arskoj, -oravskoj i Slova$koj.


19/62

ikola =uri!i rani Kiseg i spa!ava 3e$ "1B?.#

Glavni smjer osmanlijski provala i!ao je preko Srijema, 3aranje,srednje 5garske prema 3e$u, kamo e i 1B9. krenula golemavojska sultana Sulejmana s namjerom da osvoji Kiseg kojeg jeranio senjski kapetan ikola =uri!i.

3ilo je to prvi i posljednji put da je sultan osono i!ao s vojskompreko Hrvatske.

4ad 4o&ege, Klisa i pora% kod Gorjana "1B?A1B?F# akon kraeg predaa ;urci su, poglavito oni i% 3osne, napali

Hrvatsku na oa oka, na isto$nom i na ju&nom i potkraj 1B?A.osvojili su 4o&egu.

2d osvojenog podru$ja Slavonije ;urci su uskoro ustrojili 4o&e!kisand&ak, prvu tursku upravnoteritorijalnu jedinicu na dana!njemrvatskom tlu.

5 kolovo%u 1B?A. su na jugu ;urci opsjeli Klis, posljednju oranuSplita. Grad je uspje!no ranio 4etar Kru&i gotovo pola godine,ali je poginuo kod Solina.

2d Klisa su ;urci uskoro prodrli prema %ale(u Cienika i +adra,osvojiv!i )ranu i adin, pa su %aprijetili i%laskom na more

3itka kod Gorjana 1B?F.

Guitak 4akraca, -oslavine, )irovitice. Ma%manski sand&ak "1B


20/62

5 4ounju je Hrvatska %adr&ala samo Kostajnicu i 3ia sokolicom. +og i%nimne va&nosti Kostajnicu su tada na%valivratima Hrvatske

Siget

4rvi put su 2smanlije napali Siget, grad u ma(arskoj 4odravininasuprot )irovitici, ali ga je oranila rvatska posada s -arkomStan$iem Horvatom godine 1BBA.

ikola +rinski, glavni ranitelj Hrvatske ti godina, odrekao seanstva 1BBA. i uskoro privatio $ast sigetskog kapetana.

Kada je sultan Sulejman 66 krenuo 1BAA. na svoju !estu iposljednju vojnu na 5garsku i 3e$, skrenuo je s velikom vojskoms glavnog smjera s namjerom da ka%ni ikolu +rinskog %a rojnepora%e koje je nanio ;urcima.

+rinski je ranio grad puni mjesec dana.

Siget je pao F. rujna 1BAA., a sulta je umro u svom !atoru tridana prije. ije do$ekao osvetu nad +rinskim i pad grada.jegovu smrt je %atajio Sokolovi da ne i%a%ove paniku u vojsci.

3ila je to, usprkos padu Sigeta, prva vea pojeda kr!anske, tj.Hrvatske vojske koja je ranila 5garsku i 3e$

=una!tvo +rinskoga %adivilo je $itavu kr!ansku 0uropu i poka%alose da su ;urci ranjivi i pojedivi.

S;K )2=0 K*=60, S0230 H*); 6 )H, S276=6 6)=0*SK2 42K*0;6 "1B1'.1BF8.#2d Senjske kapetanije do )ojne krajine "1


21/62

kui!ta, sela i $itave pokrajine ostale su puste i nenaseljene. +atoje temeljni prolem )ojne krajine ilo naseljavanje novog&iteljstva, poglavito i% turski pograni$ni predjela.

;i novi doseljenici dola%ili su kao uskoci, prije%i, predavci, vlasi,ali imali su i etni$ka imena kao *a!ani, Sri, ;urci, Lii u 6stri.

Drugo va&no pitanje je ilo Enanciranje, opskra, oprema inaoru&anje doseljenika. ;o je u po$etku na see preu%eo kralj, a%atim i unutarnjoaustrijski stale&i i% Kranjske, Koru!ke i Ctajerske,ali i rvatsko plemstvo, kaptoli i iskupije. +a Krajinu nikad nijeilo dosta novca, a kad je i sti%ao, ilo je to oi$no sa%aka!njenjem, pa je otimanje, plja$ka, plijen s oje strane ilaredovita pojava. ;ako(er nije ilo dovoljno rane, oru&ja, vina pasu cijene ile visoke.

;rei je prolem ilo pitanje upravljanja Krajinom, vlasni!tvo nad%emljom, davanje povlastica doseljenicima. aime, kralj, a istotako i %apovjedni!tvo Krajine, tjeli su je i%u%eti i% nadle&nosti

Hrvatskog saora i ana, u%eti posjede rvatsko plemia, naselitina nji grani$are kao sloodne ratnike, a ne kao kmetove.

3une pu$ana i seljaka "kmetova# "1B1'. i 1BF?.# ;ijekom 1A.st. i%ilo je u 0uropi vi!e selja$ki nemira i una od

koji su najpo%natiji Do&in "Do%sa# ustanak u -a(arskoj 1B1


22/62

akon itke kod Kr!kog i Kerestinca glavni suko se %io kodStui$ki ;oplica "9. velja$e 1BF?.# i njemu je te!ko potu$enaselja$ka vojska pod Gup$evim vodstvom. 4re&ivjeli pounjenicikoji su se usudili podii protiv svoje prirodne gospode ili surastjerani, povje!ani ili mu$eni poput Gupca, kome su stavili na

glavu krunu od usijanog &elje%a, mu$ili ga i na koncu ra!$etvorili.

*eormacija i protureormacija 5pravo u vrijeme kad je s 6stoka krenula dotad najvea turska

naje%da sultana Sulejmana i trajala puna tri i pol desetljea, sa%apada, i% jema$ke, prodirale su sve $e!e ideje o reormiranukatoli$ke crkve, !to i je !irio teolog -artin uter "od 1B1F.#vo(a prosvjednog protestantskog pokreta.

Hrvatske %emlje je %avatio protestanti%am samo runo, a !iriose i% austrijski %emalja "Kranjske, Ctajerske i Koru!ke# i i%5garske, a i%ravno su ga prenosili kraji!ki $asnici koji su

%apovijedali u Hrvatskoj. 3udui da su u% protestante pristali iskupi tr!anski, pulski i

koarski, najvi!e se to reormirano u$enje !irilo po 6stri, %atimme(u Hrvatima u kranjskom naselju -etliki i 4okuplju., gdje seisticao kao propovjednik Hrvat Grgur )laovi.

ovo u$enje !irilo se i na imanjima +rinski i 0rdod>ja u $emu je%natno pripomogao 4etar 0rdod>, jedini rvatski velika! koji jeio gorljivi prista!a protestanti%ma.

5 !irenju reormacije u 6stri, ali i drugim rvatskim %emljama,najvi!e je pridonio koparski iskup 4etar 4avao )ergerije, a

tako(er i -atija )la$i 6lirik, podrijetlom i% aina, %atim StjepanKon%ul 6stranin, ntun Dalmatin i Slovenac 4rimo& ;ruar. 5 je%i$nom pogledu oni su se naslanjali na glagolja!ku tradiciju i

raili uglavnom istarskoprimorsku $akav!tinu toga doa. 2sim 6stre, protestanti%am je %avaljujui +rinskima o%iljnije

%avatio i -e(imurje.l 5 protureormaciji "koja se jo! na%iva katoli$kom onovom# u

Hrvatskoj najva&niju ulogu e imati isusovci "je%uiti#. 2ni sunajprije do!li u Durovnik, %atim u +agre, pa u *ijeku, 4o&egu,Kri&evce, 2sijek, itd. 6 uglavnom su preu%imali !kole i odgojmlade&i. 5% pavline, ranjevce, kapucine i druge redove, isusovci

su i%nimno mnogo u$inili na duovnom i kulturnom ra%vojuHrvatske, sve dok te redove nije %aranio =osip 66. 4otkraj 18.st.

-e(u isusovcima se poseno isticao 3artol Ka!i, kojega kaoautroa prve rvatske gramatike i drugi djela %ovem ocemhrvatskog jezikoslovlja.

5 Hrvatskoj su protestanti i kalvinisti ili proganjani i su(eni.


23/62

4*0S5D0 36;K0 + 42K54=0 6 S6SK. D5G6 ;5*SK6 *; "1BFB1B9?1A'A#4ad +rina, Gvo%danskog, 7a%ina, Kladu!e "1BFB1B8


24/62

dana!nju 4etrinju, kao pola%nicu %a opkoljavanje Siska. Druga jeodluka ila va&na %a osiguravanje u%mala u slu$aju pora%a, a toje ilo osvajanje posljednje rvatske utvrde u srednjem 4ounju 3iaa. jega je e% ore predao kraji!ki kapetan amerg na%atjev gra(ana.

2d


25/62

oranu, ali su doseljenici dola%ili u sukoe s domaimpu$anstvom i rvatskim plemiima oko %emlje i pa!e.

a moru su uskoci ili u stalnom sukou s -le$anima koji su$esto !urovali s ;urcima. 5skoci su 1B9A. plijenili i turske imleta$ke rodove, pa %atim napali mleta$ki *ovinj. ;o je io

povod mleta$koj lokadi Hrvatskog primorja, ali i diplomatskompritisku na %apovjednika Krajine i kralja da iseli uskoke i% Senja. 5 Senj je 1A'1. poslan kraljevski povjerenik =osip *aatta s

kraji!kom vojskom i sa %apovjedi da ka%ni uskoke i raseli i i%Senja u unutra!njost Hrvatske. 2dma je dao poguiti kne%a-artina 4osedarskog i vojvodu -arka -argitia, otpremio u2to$ac, 3rinje i okolicu '' uskoka, a skupinu venturina"dorovoljni, pomoni vojnici# predao je -le$anima.

Kada je na Silvestrovo 1A'1. tio uititi i usko$kog vojvodu =uri!u,omiljenog me(u pukom, pounili su se Senjani i uili *aattu i 1njegovi pomaga$a "$uvaj se senjske ruke#.

)la!ke seoe, vla!ke povlastice i nadle&nosti 4rva seoa Sra ili *a!ana nije i%vedena na podru$je Hrvatske,

nego u Kranjsku, to$nije 1B?8. u Oumerak. 5 ime kraljeIerdinanda Hasur!kog to je i%veo njegov $ovjek, ikola =uri!i,slavni arun kise$ki, a kralj im je tada i%dao povelju kojom i 'godina osloa(a nameta, njiovim vojvodama daje plau...

4rvu veu vla!ku seou u tadanju Slavoniju uprili$ili su 1B8F.arama!a 6van 4ea!inovi i pop Gregorije u okolicu Koprivnice.

2dma se postavilo pitanje jurisdikcije, odnosno uprave nad

doseljenim )lasima, koji su u%eli polja !to su pripadala rvatskimvelika!ima i morali su na njima postati %avisni kmetovi. jimanije mogao kralj kao u Kranjskoj dati povlastice i sloode. 5garskisaor u 4o&unu je 1A'


26/62

popustiti i imenovati dva nova ana groa 6vana Dra!kovia iGa!para Stankova$kog. ;ako su rvatski stale&i ranei svojesloode i povlastice, kao politi$ki narod ranili i prava i dr&avnostHrvatskog kraljevstva.

H*);6: 5 *;6 + 5S;*6=5, 5 -6*5 4*2;6) H3S35*G2)7 "1A'A.1AF1.#5sko$ki rat. *aseljenje uskoka i% Senja "1A1B1A1F#

akon potpisivanja mira s ;urcima 1A'A. Hasur!ka -onarijasve se vi!e okree europskim porlemima, a kao katoli$ka dr&avai nositelj protureormacije dola%i sve vi!e u suko s njema$komprotestantskim kne&evinama koje protiv nje poma&u ostaleprotestantske dr&ave "Cvedska#, ali i% konkurentski ra%loga ikatoli$ka Irancuska.

6%io je rat i%me(u )enecije i Hasurgovaca, koji je na%vanusko$kim, a trajao je pune dvije godine "1A1B.1A1F.#. vodio se u

dolini So$e i%me(u asur!ke vojske, gdje su raa ikola i )ukIrankopan potukli -le$ane i prodrli u 6stru "1A1B# koju su te!koopusto!ili, a uskoci su s mora doplovili u li%inu )enecije i upadalina mleta$ka podru$ja na otocima i u 6stri.

4oslije te!ki ra%aranja u 6stri, koja je i%guila velik diopu$anstva, sklopljen je mir u -adridu "%apravo u 4ari%u# 1A1F. u%posredovanje katoli$ki dr&ava: Cpanjolske i Irancuske. jime senadvojvoda Ierdinand ove%ao da e raseliti uskoke i% Senja,smjestiti u grad njema$ku posadu i spaliti usko$ke la(e.

5 opusto!enu 6stru su i% %ale(a naseljeni uglavnom Hrvati.

Hrvati u ?'godi!njem ratu "1A18.1A


27/62

Irancuske vladari imali posene gradijske jedinice koje su nosilervatsko ime, npr. Le royal Croat.

)la!ki %akoni Hrvatskog saora i Hasurgovaca "1A91A?'.# +a trajanja tridesetogodi!njeg rata po$inju se uniti )lasi u

Slavonskoj krajini protiv toga da do(u pod vlast rvatskegospode kao kemtovi. ajprije se di&u 1A?. )lasi u *ovi!u, paim kralj Ierdinand 66. Daje 1AF. kao narodu )laa povlasticu daostanu na dosada!njim sjedi!tima i imanjima i da nee itipodlo&ni rvatskom plemstvu nego samo %akonitim kraljevima u5garskoj.

Ierdinand 66 je 1A?' i%dao ispravu, koju oi$no na%ivamo )la!ki%akonPstatut u kojoj )lasi naseljeni u Kri&eva$koj, Koprivni$koj i6vanikoj kapetaniji %adr&avaju svoje povlastice "posean status#koje su imali u ;urskoj, a to je i%or kne%a, velikog suca i sloodatrgovanja. 2ni su od tada kraji!nici, a ne kmetovi rvatski

eudalaca. ;im ne%akonitim $inom vladar i%dvaja kraji!ki teritorijispod rvatske saorske i anske vlasti, ali ipak ne daje )lasimanikakvu teritorijalnu ili politi$ku autonomiju.

Kandijski rat i osloa(anje dijelova ju&ne Hrvatske "1A


28/62

ajvea una tijekom 1F.st. i%ila je u 3anskoj krajini, sisa$koj4osavini, gdje se une kaptolski !tirenci i sisa$ki podlo&nici, apridru&uju im se kmetovi na imanju 0rdod>ja u -oslavini iovigradu "4odravskom#, ali i ivaniki )lasi. Gro Oigmund 0rdod>u% pomo kraji!kog generala u Karlovcu gu!i unu u krvi. 6pak su

im gospodari morali smanjiti dae. 4ouna )laa u )ara&dinskom generalatu 1AB8. poka%uje da se

)la!ki %akon nije provodio kako je ilo %apisano i oeano.

=una!tvo rae +rinski i sramotni )a!varski mir "1AA?1AA


29/62

ippa>#, ugarski palatin "Iranjo )esselen>i#, i dr&avni sudacIranjo adasd>.

Mitav je pokret io doro %ami!ljen, ali njegovu ostvarenju nisui!le na ruku ni me(unarodne okolnosti, ni geopoliti$ki polo&ajHrvatske, a ni srea. aime, u studenom 1AA, pa 1AAF. i )esselen>i, najva&niji ljudi 5garske.

Sve je palo na jaka plea 4etra +rinskog, velikog junakaratnika,ali ne i diplomata i politi$ara. 6%a njega stoji jaka i energi$nasupruga Katarina, ali ne jo! i njen rod Irankopan.

a&alost, Irancuska je i tada vodila svoju staru politiku slaljenjajema$kog 7arstva i Hasurgovaca, pa je untovnike u%imalakao olik pritiska, u skladu s svojim interesima, a kada je 1AA8.sklopila ugovor s asur!kim dvorom o dioi !panjolske a!tine,prepustila je Hrvate i -a(are njiovoj sudini.

Kada je i%igran od Irancu%a i njiova kralja, 4etar se neuspje!nooratio %a pomo )eneciji i 4oljskoj.

1AF'. kapetan 3ukova$ki di&e ustanak u 3anskoj krajini. 5 e$usu na tajnom sastanku dvorskog vijea 4etrovi postupci ocijenjenikao una i odlu$eno je da se +rinskoga namami lukavstvom u3e$. 2dma je ra%rije!en anske i svi drugi $asti, na njegovomjesto je postavljen ikola 0rdod>.

5skoro je uiena Katarina i odvedena u 3ruck an der -ur 4osean je sud 11. travnja 1AF1. osudio 4etra +rinskog i Irana

Krstu Irankopana na smrt. Smaknuti su ?'. travnja 1AF1. u

3e$kom ovom -jestu. 1AF?. umire, gotovo u ludilu i o$aju groEca i spisateljica Katarina

+rinska.

)06K6 *; + 2S232/0=0 2O6)=0= H*);SK "1A8?1F11F181F?9#;urski pora% pod 3e$om 1A8?, i Sveta liga 1A8


30/62

2sloodila$ki pokret u Hrvatskoj "1A8?1A89# 4oslije sloma +rinski i Irankopana i %atiranja njiovi rodova,

Hasurgovci su nastojali ukinuti ansku $ast u Hrvatskoj, a to%na$i i sprije$iti %asijedanje Hrvatskog saora, dakle glavni tijela

rvatske dr&ave. astojali su odvojiti Hrvatsku od 5garske ipretvoriti je u nasljednu asur!ku %emlju, ali se tome oduprlo ipreostalo ugarsko i rvatsko plemstvo.

;urski pora% pod 3e$om odjeknuo je sna&no i kod Hrvata koji suse nala%ili na podru$ju !to ga je dr&ala )enecija. )e potkraj1A8?. po$eo je u%du& turskomleta$ke granice pravi ustanak ukome su osloo(eni: 2rovac, Karin, Skradin, 2strovica,3enkovac, )rana i Drni!.

Kao organi%atori i vo(e tog pokreta isticali su se kne% Irane 4osedarskii Stojan =ankovi, a pomagala mu je ranom i )enecija. a stranuustanika prijegle su i rojne %adruge kr!anske raje, nji oko ?'''.

5 strau da taj pokret naroda ne iskoristi )enecija stav pod svojunadle&nost i Durovnik, koji je te!ko stradao u potresu 1AAF.,durova$ko )eliko vijee donosi odluku da pri%naje eopolda 6 %asvoga vrovnog gospodara i %a!titnika. ;o je i ura(eno posenimugovorom u 3e$u 1A8


31/62

4ojeda kod Sente, osvajanje Sarajeva i mir u Srijemskim Karlovcima"1A981A99#

4oslije odlu$ne pojede nad turskom vojskom kod Sente, odlu$ioje glasoviti vojskovo(a 0ugen Savojski ui 1A9F. u 3osnu i

osvojiti Sarajevo, !to mu je po!lo %a rukom sa samo A''' ljudi.a povratku je sa soom doveo vi!e od 1' ''' Hrvata katolikakoji su se naselili u Slavoniji.

Kad ;urska vi!e nije mogla nastaviti rat, a u %apadnoj 0uropi seprili&avao rat %a !panjolsku a!tinu, po$eli su 1A98. pregovori omiru u Srijemskim Karlovcima i %avr!ili A. sije$nja 1A99.potpisivanjem prvog pojedni$kog mira koji su sklopiliHasurgovci i drugi $lanovi Svete lige.

4rema %aklju$cima i% tog mira Hrvatska je doila natrag $itavuSlavoniju sa Srijemom, dana!nju 3anovinu do 5ne, Kordun odKorane do gornje Gline i $itavu iku i Kravu.

6stodono je )enecija %adr&ala sve %au%eto, a to %na$i $itavoprimorsko %ale(e od u!a +rmanje do eretve s 2rovcem,Drni!em, Kninom, Sinjem, -etkoviem i 2pu%enom, i uspostavilagrani$nu crtu koju su na%vali Linea !rimanina koju se tek tadapro!irilo ime Dalmacija.

5stanovljena je tada asur!komleta$koosmanlijska trojnagranica

4ragmati$ka sankcija nova potvrda rvatske dr&avnosti "1F1.# 3ora protiv Hasurgovaca poka%uje ustrajnost i upornost

rvatskog plemstva u o$uvanju svoji narodni i dr&avni prava.;o potvr(uje i %akonski $lanak )66. Hrvatskog saora i% 1F1.prema kojem e Hrvati pri%nati %a svoga vladara i u &enskoj lo%ionog $lana austrijske kue, koji e vladati austrijskim %emljama,stolovati u ustriji i dr&avito poglavito Hrvatskoj susjedne %emlje:Koru!ku, Ctajersku i Kranjsku. ;aj $lanak je kasnije na%van"rvatskom pragmatinom sankcijom, a donesen je %ato da iasur!ku dinastiju, u kojoj je car Karlo 666 io posljednji mu!ki$lan, mogla nastaviti njegova ki -arija ;ere%ija.

D23 5S;*6=SK6H #$O%&'()(*&" +#OL,-&-+"1F


32/62

satnije, a one na opine kojima su na$elu stajale vojne osoe.Slu&eni je%ik je io isklju$ivo njema$ki.

Kraji!nik je imao vojnu ove%u od 1A. do A'. godine. Kada nije ilo rata, morao je ii na vje&e mu!tre, a %a ratni

pooda ouen je u carsku odoru "munduru#.

Hrvati u nasljednom ratu. ;renkovi panduri "1F


33/62

otkad je sin -arije ;ere%ija =osip postao nje%inim suvladarem injema$kim carem "1FAB# po$ele su rojne protomoderni%acijskereorme.

Sve one imale su jak pe$at centrali%ma i apsoluti%ma, ali sudonosile i gospodarski i kulturnoprosvjetni napredak u skladu s

prosvjetiteljskim tendencijama vremena. -arija ;ere%ija je 1FAF. %aoi!la Hrvatski saor i imenovala

Hrvatsko kraljevsko vijee, sa sjedi!tem u )ara&dinu, sve dopo&ara 1FFA., kada se premje!ta u +agre. 3ila je to %apravorvatska vlada, kakvu je imala i 5garska u 3udimu, a odgovornaje ila i%ravno kraljici.

)raanje *ijeke Hrvatskoj. 4ostanak Severinske &upanije "1FFA1FFF# akon sloma %rinskorankopanske poune, utemeljeno je t%v.

ustrijsko primorje u kome je *ijeka od 1F19. ila sloodna lukapoput ;rsta.

a nagovor sina =osipa, dala je kraljica 1FFA. *ijeku Hrvatskoj, alisamo kao naknadu %a podru$ju na desnoj oali Kupe, koja supripadala anskim pukovnijama "Glina, 4etrinja#.

6due godine se s rvatskom sjedinjuju i 3akar, 3akarac iKraljevica

2d Hrvatskog primorja s *ijekom i Gorskim Kotarom ustrojena jetada nova, Severinska &upanija sa sjedi!tem u -rkoplju.

a molu grada *ijeke, u% suglasnost rvatske vlade, dala jekraljica 1FF9. tom gradu autonomiju.

Desetljee potpune centrali%acije i germani%acije "1F8'1F9'# =osip 66 se gotovo $itava &ivota spremao %a vladara, %a

reormatora, a poglavito %a pretvaranje austrijski %emalja,Me!ke i -oravske, kraljevina 5garske i Hrvatske, u jedinstvenunjema$ku dr&avu, s jednim sjedi!tem i jednim vladarem.

ajprije je nastojao reormirati crkvu, %atim dr&avu i nje%inuupravu, raskrojiti teritorije i uvesti reda u agrarne odnose.2dma po dolasku na vlast i%dao je pripremljeni #atent otoleranciji"1F81# kojim daje sloodu ispovijedanja i drugimvjerskim %ajednicama osim katoli$ke.

+atim je 1F8. raspustio crkvene redove, osim oni koji su se

avili njegom olesnika i !kolstvom. 1F8


34/62

Dao je i%vr!iti popis pu$anstva, odredio je novi pore%ni sustav,donio patent o ukidanju kmetstva, ali kmetovima nije dao %emlju,odijelio je sudstvo od uprave, uveo rimsko pravo u sudstvo

;eritorijalno ra%ijanje Hrvatske. Stvaranje 5garskog primorja "1F8B

1F8A# ;ijekom marijatere%ijanskog i jo%eEnskog apsoluti%ma Hrvatska je

ila najte&e pogo(ena 1FF9. kad je ukinuto Hrvatsko kraljevskovijee, a %apravo rvatska vlada, i kada su sve njegove ovlastiprenesene na 5garsko namjesni$ko vijee, a to %na$i da jeHrvatska ila podvrgnuta 5garskoj $ak i u unutarnjoj upravi.

Druga, isto tako te!ka odluka ila je nova upravnopoliti$kapodjela 5garske i Hrvatske na okru&ja koja su imala sasvimneprirodne granice koje su prekinule dotadanje sve%e Hrvatske iSlavonije. Slavonija je otada %ajedno s 3aranjom spadala pod4e$u, a +aladska &upanija u 5garskoj i sredi!nja Hrvatska $inile

su drugo okru&je sa sredi!tem u +agreu. )e 1F8A. =osip 66 ukida Severinsku &upaniju, a Hrvatsko primorje

do ovog %ajedno s *ijekom ustrojeno je kao 5garsko primorje istavljeno pod i%ravnu upravu vlade u 4e!ti. Hrvatska je tomodlukom ostala i e% posljednjeg djelia svoje oale.

6ste je godine =osip 66 posve centrali%irao kraji!ku upravu. 5strojioje Glavno %apovjedni!tvo sa sjedi!tem u +agreu i njemupodvrgnuo Hrvatsku, Slavonsku i 3ansku krajinu.

)ojni i politi$ki slom jo%eEni%ma "1F8F1F9'#

akon $etvrt stoljea relativnog mira, =osip 66 je u!ao, u save% sruskom caricom njema$kog podrijetla Katarinom 66 u rat protiv;uraka, s namjerom da i se napokon i%aci i% 0urope. 5 tomslu$aju i Hasurgovci doili pod svoju upravu u&u Sriju, 3osnui Hercegovinu. Mitava je vojna propala.

=osip 66 je umro 1F9'.

H*);SK2 D*5C;)2, D*O), G2S42D*S;)2, K5;5* "1BF1F9'#Dru!tvo, narod, dr&ava, uprava

5 ra%dolju od po$etka 1A. do potkraj 1F.st. rvatsko se dru!tvodosljedno dijelilo na sloodne i nesloodne ljude. a podru$ju

mleta$ke vlasti i u Durovniku postoje jo! sloodni seljaci,%akupnici, a u gradovima vlastela i puk. 5 turskoj Slavoniji i 3osnisvi su kr!ani nesloodna raja, a rojni ratni %aroljenici imajupolo&aj roova.

Gospodarstvo, promet, trgovina


35/62

+a sva tri stoljea mo&e se o Hrvatskoj govoriti samo kao o ratnogospodarstvu, a to %na$i prete&no o potro!nji, uvo%u,jednostavnoj ra%mjeni i plja$ki.

;ek u 1A.P1F.st. po$inje &itna trgovina, i%vo% rastovine, uvo% soli,kolonijalne roe morem i sli$no. ;ada se grade i prve ceste prema

moru kao !to su Karolina i =o%eEna koje idu na 3akar, *ijeku iSenj.

Kultura, prosvjeta, %nanost 6ako je rvatski narod u ta tri stoljea do&ivio te!ke pora%e,

guitke podru$ja i ljudstva, ipak je a! u tom ra%dolju poka%aoi%nimnu snagu otpora, $vrstoe, upornosti, ali i kulturnog,prosvjetnog i %nanstvenoumjetni$kog vitaliteta.

Gotovo da i nije ilo kulturnog podru$ja na kome Hrvati nisu imalisvoje, $esto europski po%nate predstavnike. a ve po%nate pisce-arka -arulia, D&ore Dr&ia, Ci!ka -en$etia, nadove%uju setijekom 1A.st. pisci poput -arina Dr&ia, Haniala ucia, piscadrame *oinja, 4etra Hektorovia, autora *ianja, 4etra+orania, pisca prvog rvatskog romana 4lanine, 3rneKarnarutia, pisca prvog spjeva i% suvremene rvatske povijesti)a%etje Sigeta grada.

;u je i poe%ija Katarine +rinske, vrunski pjesni$ki dometi 6vanaGundulia, naj$itanija rvatska knjiga *a%govor ugodni narodaslovinskoga ndrije Ka$ia -io!ia, Satir ntuna *eljkovia.

2d 1A.st. po$inje i ra%voj politi$ke misli u Hrvata, javljaju se prvara%mi!ljanja o podrijetlu, imenu, pro!losti i udunosti Hrvata.

+a$etnik je -arko -aruli 5 !irenju prosvjete i kulture u Hrvatskoj najvi!e su uradili

pavlinski, ranjeva$ki i isusova$ki samostani. ;ako ve 1B'?. uepoglavi pavlini utemeljuju svoju gimna%iju, pa uskoro u% nju iElo%oEju i teologiju, a isusovci 1A'F, isto $ine u +agreu.

5 ra%voju visokog !kolstva najvee dostignue je otvaranjekademije %nanosti u +agreu 1AA9. s povlasticama kakve suimala ostala sveu$ili!ta u -onariji.

Godine 1FFA. otvara se u +agreu kademija s glavnomgimna%ijom i tri akulteta: ogoslovnim, pravoposlovnim imudroslovnim "Elo%oskim#.

5 Hrvatskoj se sna&no ra%vijala leksikograEja, lingvistika,tiskarstvo, ali i prirodne %nanosti. Karakteristi$an je primjerIausta )ran$ia koji pi!e petoje%i$ni rje$nik "1B9B#, ali istodono ipo%nato djelo i% meanike -acinae ovae.

0uropsku slavu stekli su *u(er 3o!kovi kao E%i$ar, matemati$ar,astronom i Elo%o i -arin Getaldi kao matemati$ar i opti$ar.


36/62

5S;*6=SK6 70;*6+- 6 )06K2-/*SK6 H0G0-26+- D23

D56S;6MK0 -2*H6=0 "1F9'18AF1918#)raanje ustavnog stanja i mira "1F9'1F91.# =osip 66 je mla(em ratu eopoldu 66 ostavio dva velika duga:

%emlju u neuspje!nom ratu protiv ;uraka i otpor gotovo svinenjema$ki naroda unutar dr&ave. =osipov se nasljednik odmai%jasnio da e u skladu sa %aklju$cima 4ragmati$ke sankcijevratiti sve sloode i povlastice plemstva, a to sa%ivanje svi&upanijski skup!tina i saora, kako Hrvatskog u +agreu, tako i%ajedni$kog u 3udimu, odnosno 4o&unu.

era%rje!iva sve%a s 5garskom "1F9'1F91.# Kad se poslije pet godina sastala %agrea$ka &upanijska

skup!tina pod predsjedanjem velikog &upana ikole Ckrleca,%aklju$eno je da se Hrvatska mora pove%ati $vr!e s 5garskom ina taj na$in onemoguiti asur!ki apsoluti%am kakav je vladaou doa =osipa 66.

;o je privatio i Hrvatski saor koji se u svinju 1F9'. sastao u+agreu i %aklju$io da trea stvoriti %ajedni$ku vladu %a Hrvatskui 5garsku i da tako ostane dok se ne ujedine sve rvatske %emlje.

a %ajedni$kom saoru u 3udimu $ekalo je rvatske predstavnikeveliko i%nena(enje. 5mjesto njema$kog je%ika, kojim se slu&ilaaustrijska administracija, ma(arski su saornici %atijevaliuporau ma(arskog, a ne latinskog koji je io slu&eni je%ik.4rotiv toga je u donjem domu ustao Iranjo 3edekovi, rekav!i daje rvatski je%ik jednak ma(arskom i da rvatski narod ne mo&edopustiti da guitkom svoga je%ika postane sluga -a(ara.

Saor je ipak %aklju$io kako postupno trea uvesti ma(arski je%iku slu&enu uporau u 5garskoj i Hrvatskoj, ali su se tome oduprli6van 0rdod> i %agrea$ki iskup -aksimilijan )rovac.

6sto tako su -a(ari %atijevali i%jedna$avanje protestanata ikatolika u Hrvatskoj i doka%ivali kako Slavonija nije dio Hrvatske,ali su svi ti njiovi %atjevi odijeni. ;ada je an 6van 0rdod>

i%rekao na latinskom glasovitu u%re$icu: *egnum regno nonpraescriit leges., tj. Kraljevstvo ne mo&e Kraljevstvupropisivati %akone.

6deje rancuske revolucije. 4ad )enecije, gospodarice =adrana "1F9F.# 2d i%ijanja velike gra(anske revolucije u Irancuskoj 1F89. i

po$etka rata protiv revolucionarne Irancuske 1F9. i u rvatskimse %emljama !ire jakoinske ideje, ideje rancuske revolucije.


37/62

Durova$ka *epulika odr&ava ve%e s Irancuskom, djelovanjajakoinski kru&oka osjeaju se i u Splitu i u +adru, 1F9?. te suideje %aranjene, ali ve 19F


38/62

su Irancu%i pod vodstvom generala -olitora do!li do rijekeeretve, *usi i 7rnogorci su ve %au%eli dotad austrijsku 3oku.Irancuski geeral auriston do!ao je A. svinja 18'A. predDurovnik i %amolio Durov$ane da mu dopuste ula%ak i odmor ugradu. Kad su oni otvorili svoja gradska vrata, Irancu% je s

vojskom %aposjeo %idine. 3io je to kraj tisuljetne neovisnosti isloode Durova$ke *epulike, $esto slikovito na%ivane irvatskom tenom.

*usi i 7rnogorci su 18'A. %au%eli otoke Kor$ulu, 3ra$ i )is

4ovijesna va&nost Durova$ke *epulike 2d0adarskog mira1?B8. Durovnik je io pod %a!titom

rvatskougarski vladara, a u iti je &ivio kao samostalnaplemika repulika s i%ra%itim demokratskim ustrojem dr&ave ukojem se kne% mijenjao $ak svaki mjesec dana.

5% 7arigrad, )eneciju i Genovu io je najugledniji pomorski,

trgova$ki i ortni$ki grad na Sredo%emlju i 3alkanu, pravaspojnica isto$nog i %apadnog -editerana, kr!anskog i islamskogsvijeta. Stoljeima se uspje!no odupirao rapima, 3i%antincima i-le$anima s mora, te ra!kim i osanskim vladarima s kopna, avje!tom diplomacijom odr&ao se i %a tri stoljea turski prodora.Do 1B.st. !irio je svoj dr&avni teritorij i u doa kad je pao 3i%antio je na vruncu moi i tako se %adr&ao sve do prirodnekatastroepotresa 1AAF. godine.

5 Durova$koj *epulici su cvjetale sve grane umjetnosti

Irancuske &lirske pokrajine"18'9181?# akon !to je postignut mir u ;il%itu "4ruska#, doili su Irancu%i i

3oku kotorsku i tako %a!titili Durovnik od novi plja$ka!kiupada crnogorski plemena.

apoleo je dao ustrojiti posenu olast na%vanu &lirskimpokrajinama ili &lirskim provincijamasa sjedi!tem u juljani iliskraeno 6lirijom. Sava od u!a Sutle do 5ne dijelila je Hrvatskuna dva carstva, u +agreu, na savskom mostu, podignuta jerancuska carinarnica. a $elu poddr&ave 6lirije io je mar!alugust -armont, kome je apoleon dao titulu vojvodedurova$kog.

-jesto Kraljskog Dalmatina po$eo je 181'. i%la%iti lu1enitelegra2 &lirskih pokrajina na njema$kom, rancuskom italijanskom.

4rema apoleonovom dekretu podijeljene su 6lirske provincije naA gra(anski pokrajina: 1. 7ivilna Hrvatska, . )ojni$ka Hrvatska,?. Dalmacija i Durovnik,


39/62

)rov$ev krug i pretpreporodna kretanja do 18F. 5 posljednjem desetljeu 18.st. i prva dva desetljea 19.st.

rvatski su stale&i vodili oru i na tri strane: protiv nametanjama(arskog je%ika i odacivanja rvatske autonomije, protivnovog austrijskog centrali%ma i apsoluti%ma Iranje 6 i kasnije

njegove desne ruke, kne%a -etternica, i protiv rancuskipoliti$ki i osvaja$ki te&nji. S o%irom na to da je oslaila uloga Hrvatskog saora i ana i da

se ograni$avaju prava rvatski &upanija, povremeno ulogu tiorgana preu%ima %agrea$ki iskup i iskupija, poglavito u doakad je na njenom $elu io po%nati -aksimilijan )rovac, anskinamjesnik i od 18'9. do 181?. organi%ator orane, Enancijerrvatske vojske i mecena rvatskog kulturnog &ivota.

5 Hrvatskoj gotovo da i nije ilo akcije i%a koje nije stajao)rovac sa svojim velikim imanjima: tiskara, knji&ara, knji&nica,krug je%ikoslovaca, pisaca, velike me(unarodne ve%e, dvorska

po%nanstva, pomaganje politi$ki aktivista, trgovina, i%gradnjaprometni putova prema moru "cesta uj%ijana# i dr.

181?. )rovac pokree skupljanje narodnog laga, knjiga,otvaranje mu%eja, gla%enog i drugi %avoda i uope, on i njegovkrug postaju ne%amjenjiva rvatska kulturna institucija.

Gajeva Kratka osnova i Ku!evieva &ura minicipalia 318?'# judevit Gaj je svojom knji&icom Kratka osnova horvatsko4

slavenskoga pravopisanja "3udim, 18?'# predlo&io novuortograEju prema $e!kom u%oru "$,,!,.

;aj na$in pisanja privatili su uskoro Hrvati, ali i Slovenci, apopularno je na%van gajicom. a novom %ajedni$kom saoru u 4o&unu 18?'. Hrvati su se ve

pomirili s u$enjem ma(arskog je%ika, jer %og austrijskogapsoluti%ma nisu tjeli prekinuti sve ve%e s ma(arskimplemstvom koje je tako(er ilo ugro&eno od 3e$a.

-e(utim na saoru je prevladala struja koja od nacionalno ipovijesno ra%norodne 5garske &eli stvoriti jedinstvenu ma(arskudr&avu. -a(ari i njiove prista!e u Hrvatskoj "ma(aroni# negiralisu ilo kakva dr&avna prava Hrvatske i tvrdili kako 5garska iHrvatska nisu udru&ene kraljevine.

;ada je =osip Ku!evi, protonotar Hrvatskog Kraljevstva, i%daoknji&icu &ura municipaliai doka%ao da je Hrvatska oduvijek imalaposena prava i %asean dr&avnopravni odnos prema 5garskoj.3ila je to ormulacija rvatskog dr&avnog prava na kojoj e setemeljiti udua rvatska politika.

'o "rvatska ni propala5 /isertacija"18?#


40/62

2ko Gaja po$inje okupljanje mlade djelatne skupineintelektualaca koja e povesti narodni preporod. Gaj se seli 18?1.u +agre i po$inje pripreme %a i%davanje novina glasila pokreta.

ajprije -atija Smodek po$inje esplatno podu$avati rvatskije%ik, a %atim mladi klerik 4avao Ctoos pi!e elegiju Kip domovine.

18?. Gaj pi!e pjesmu "orvatov sloga i zjedinjenje koja podimenom'o "rvatska ni propala postaje preporodnom udnicom.

18?. i%la%i najva&niji spis u pripremnom ra%dolju narodnogpreporoda. ;o je djelo duovnog vo(e pokreta, groa =ankaDra!kovia, a ojavljeno je pod naslovom /isertacija ilitirazgovor darovan gospodi poklisarom zakonskim i uduemzakonotvorcem kraljevinah naih...3ila je to knji&icaprogram, nesamo %a narodni preporod nego i dotad najcjelovitiji politi$kiprogram rvatskog naroda. a temelju rvatskog dr&avnog pravaDra!kovi predla&e stvaranje )elike 6lirije koja i ouvaala svervatske %emlje, "dana!nje# slovenske %emlje i 3osnu. 2npredla&e i %ajedni$ki je%ik iliri$ki, !to %na$i !tokavsko narje$je,kojim je Disertacija i pisana i i%dana u Karlovcu, do 18. sredi!turvatskog dijela 6lirski provincija.

*ovine horvatzke5 &lirske novine 367894678:; A. sije$nja 18?B. i%a!le su *ovine horvatzke, a odma %atim i

njiov knji&evni prilog /anica horvatzka5 lavonzka i/almatinzka. 5 Danici "1


41/62

gospodarsko dru!tvo "18


42/62

oni i uradili, pa su narodnjaci pora&eni. ;o je i%a%valo napetost u+agreu gdje je na -arkovu trgu do!lo do oru&anog sukoa ukome je vojska poila 1? ljudi, a F i je ranjeno, uglavnomnarodnjaka.

rpanjske 1rtve kao da su ile uvod u rvatskoma(arske sukoe

vei ra%mjera do koji je do!lo tijekom revolucije godine 18


43/62

5garske, stalni Hrvatski saor i ukidanje eudalni i kmetskiodnosa.

astupa ana =ela$ia Hrvatsko poslanstvo od


44/62

5 Hrvatskoj je %avladalo ne%adovoljstvo i poti!tenost, a =ela$i,kojeg su slavili kao generala i vojskovo(u, io je %apravo tragi$nali$nost, iako je do 18Banski zakonik koji je io suprotan dotadanjimpravnim normama u Hrvatskoj. 4o$eli su progoni rvatskiintelektualaca, %arane tiska.

=ugoslavenstvo i srpstvo. Star$evi i Karad&i "18B# 4oslije lo!eg iskustva s ma(arskom revolucijom i veliko

ma(arskim osvaja$kim namjerama, pa odma %atim s austrijskimapsoluti%mom i germani%acijom, po$inje se u Hrvatskoj sve vi!era%mli!ljati o %ajednici s drugim ju&noslavenskim narodima.

4rema dosada!njim sa%nanjima, prvi je pojamju1noslavenskinarod uporao Srin 4avle Stamatovi "18?F#.

4rvo dru!tvo povjesni$ara Hrvatske: Dru!tvo %a povjesnicujugoslavensku, !to ga u% potporu ana =ela$ia utemeljuje 6van

Kukuljevi Sakcinski. 2dma %atim Kukuljevi pokree prvipovijesni $asopis,+rkiv za povesticu jugoslavensku. Sri su se ve u doa rvatskog narodnog preporoda, a i poslije,

oduprli ilirstvu i jugoslavenstvu $istim srpskim nacionalnimprogramom i imenom, i ne samo to, nego su se iska%ivali iosvaja$kim i asimilatorskim namjerama, pa i potpunomnegacijom rvatskog imena, je%ika, naroda i kulture.

aime, Srija, mala autonomna turska kne&evina, imala je ve18


45/62

Slom apsoluti%ma Hrvatski saor 18A1. eoapsoluti%am se odr&avao silom, pa je silom i pao. 4oslije

pora%a u 6taliji od Irancuske i 4ijemonta, morao je Iranjo =osip18B9, odaciti apsolutisti$ki na$in vladanja i proglasiti 18A'.Listopadsku diplomu5 kojom oeava politi$ke sloode pa i sa%iv

Saora i &upanijski skup!tina. +a ana je imenovan general=osip s Cok$evi koji je odma, na odu!evljenje naroda uveorvatski je%ik, a 3acovi su usari i njema$ki glumci protjerani i%+agrea.

4oslije 1 godina apsoluti%ma sa%van je Hrvatski saor "18A1. u+agreu#. jegov najva&niji %adatak io je odrediti odnoseHrvatske prema 5garskoj i ustriji. 6stodono je sa%van iDalmatinski saor u +adru, a 6stra je tako(er doila svoj saor u4ore$u.

4itanje Sra i na%iva je%ika "18A1# 5 Saoru je ila ve %amjetna skupina srpski politi$ara s =osiom

*aja$iem na $elu. 2ni su se na ra%ne na$ine i%orili %a )ojvodinuSrpsku, ali ona je ila ukinuta 18A1., a tri odu%eta srijemska kotarvraena su matici%emlji Hrvatskoj. ;ada su srpski politi$ari o!tropostavili pitanje pripadnosti Srijema, doka%ujui da je on srpski,jer da u njemu postoje pravoslavni samostani.

6stodono su Sri postavili pitanje prava srpskog naroda uHrvatskoj, njegova imena i je%ika.

Saor je privatio te%u da u trojednoj Kraljevini ima i srpskognaroda. Sri su i!li dalje, %atijevajui da im se pri%na i srpski

na%iv je%ika pa i irilica kao pismo. akon %ate%anja s na%ivimarvatskoslavonski, rvatskosrpski i narodni, %a je%ik jepredlo&en, opet kao kompromis, na%iv jugoslavenski, !to jeveina, u% protivljenje Sra privatila.

"rvatsko4ugarska nagoda 18A8. Kad je Hrvatski saor potkraj %asjedanja %aklju$io da Hrvatska

nee ii u e$ko Dr&avno vijee i da nema nikakvi %ajedni$kiodnosa sa ustrijom, Iranjo =osip 6 je postupio kao praviHasurg napustio je Saor. astupilo je vrijeme provi%orija, nis 3e$om ni s 4e!tom, doa prikrivenog apsoluti%ma progla!enog

vladarovim %eljakim patentom i% 18A1. -a&urani je kao dvorski kancelar poradio na stvaranju koja ila

%a spora%um s ustrijom prije negoli se ustrijanci dogovore s-a(arima. ;ako je nastala Samostalna narodna stranka u kojoj suosim -a&urania ili jo! i 6vak Kukuljevi Sakcinski, nadiskup=uraj Haulik, mro% )rniczany.

"rvatsko4ugarska nagoda"18A8#, Hrvatska je prema nagodidoila potpunu autonomiju u unutarnjim poslovima: uprava,


46/62

pravosu(e, nastava, ogo!tovlje. +ajedni$ki poslovi su ili:Enancije, poljodjelstvo, trgovia i %emaljska orana, ali e nanjima u 4e!ti raditi poseni rvatski odsjeci. +ajedni$ke posloverije!avati e Saor svi kraljevina 5garske Krune na koji Hrvatskisaor !alje svoje i%aslanike, a Hrvatska kao cjelina svoje

i%aslanstvo.

Hrvatska i kraljevina i carevina. $ijeka krpica"18A8# Glede *ijeke kao najsjevernije i najolje luke na rvatskoj oali

nisu Hrvati imali sree ni s Hasur%ima, ni s 5garskom, a kasnijeni s 6talijom. 2duvijek ju je neki narod prisvajao %a see e%etni$ki, povijesni ili geopoliti$ki ra%loga. ;ako je ilo i po slovunagode. 5 $l.AA rvatskog teksta stoji da e se o *ijeci jo!dogovoriti, a 5garski saor je usvojio %aklju$ak da *ijeka skotarom pripada neposredno 5garskoj. 3udui da je postojalara%lika i%me(u rvatskog i ugarskog stajali!ta, a kako je rvatski

tekst ve io sankcioniran, na njega je nalijepljen ma(arski%aklju$ak. 3io je to alsiEkat koji je dvor uradio da i %adovoljioja$u, ugarsku stranu.

Strossma>erov poku!aj suradnje sa Srima. 2snivanje =+5 18AA.PAF. 3ilo je to doa velike politi$ke i kulturne djelatnosti iskupa i

mecene =. =. Strossma>era koji je jo! 18A1. dao sredstva %autemeljenje najvi!e %nanstvene ustanove, akademije %nanosti uHrvatskoj. Godine 18A


47/62

imenovana Kraljevska rvatskoslavonskodalmatinska %emaljskavlada u +agreu s evinom *aucom kao anom na $elu. 2tadase sve sve%e s 3e$om prekidaju, a u 4e!ti se osniva posenoministarstvo %a Hrvatsku i Slavoniju s rvatskim ministrom na$elu.

3io je to prvi uspje u protunagodenoj ori koji je oporuorario da 18F1. i%da $ujanski mani2est u kome se agodaprogla!ava ne%akonitom, jer je sklopljena pod pritiskom i e%na%o$nosti pravi predstavnika rvatskog naroda.

Kvaternikova rakovi$ka una 18F1. 0ugen Kvaternik io je u% ntu Star$evia utemeljitelj Stranke

prava i njen najistaknutiji $lan. 3io je ne samo pisac i politi$ar,nego i politi$ki emigrant, organi%ator otpora i uporni orac %asamostalnu i neovisnu Hrvatsku.

Kad je vidio da od pomoi sa strane nee iti ni!ta, odlu$io je

podii unu u Krajini, gdje je tako(er vladalo ne%adovoljstvo istra od ma(arske vlasti. 5jesen 18F1. oti!ao je stoga sa svojimnajli&im suradnicima u *akovicu, u kraj naseljen Hrvatima, ali i)lasima koji su ve$ pomalo primali srpsku nacionalnu ideju, ipodigao oru&anu unu, utemeljio rvatsku narodnu vladu iplanirao preu%eti vlast u Hrvatskoj.

+a samo tri dana je taj poku!aj otpora io ugu!en. Kvaternik jei%dajom upao u namje!tenu %asjedu u kojoj je uijen sa svoja dvaministra. eki su pounjenici su(eni na smrt, ostali na %atvorskeka%ne, a $lanovi Stranke prava ili su proganjani kao untovnici.

*a%voja$enje krajine 18F1.18F?. -a&uranieva moderni%acija rvatske"18F?188'#

6ste godine kad je kvaternik krenuo u *akovicu, po$elo jera%voja$enje )ojne krajine i njeno vraanje matici %emljiHrvatskoj.

arodnjaci i prava!i su i dalje istupali protiv agode i %atijevalinjenu promjenu. 5spjeli su 18F. doiti i%ore i i%arati-a&urania %a predsjednika Saora. -e(utim Saor je opet ioraspu!ten. 6pak, 18F?. agoda je revidirana. +a ana je tadai%aran ugledni knji&evnik i politi$ar 6van -a&urani, prvi an

neplemi, na%van stoga anom puaninom. a%van je i anom re2ormatoromkoji je nastojao upravno,

gospodarski, kulturno i prosvjetno unaprijediti Hrvatsku.-oderni%irano je sudstvo, doneseni su novi %akoni o sloodi tiskai gotovo o svim olicima ljudske djelatnosti. 5temeljena su u todoa mnoga stru$na, kulturna i %nanstvena dru!tva i ustanove.

)e 18F


48/62

i%u%imaju ispod crkvenog nad%ora. 6ste je godine otvoreno i+agrea$ko sveu$ili!te sa tri akulteta "pravni, ogoslovni iElo%oski#

5jedinjenje Krajine %aokru&ivanje anske Hrvatske "1881#

Doijanjem 3iH, )ojna krajina je postala sasvim suvi!nom, jer suse granice ustro5garske pomaknule na Drinu. Stoga su u 3e$uodlu$ili potpuno ukinuti stoljetnu vojni$ku ustanovu, pa je ve F'i godina 19.st. po$elo ra%voja$enje Hrvatskoslavonske )ojnekrajine.

Iranjo =osip 6 je 1881. i%dao posean ?ani2est kojim se )ojnakrajina sjedinjuje s Hrvatskom.

Sjedinjenjem )ojne krajine s civilnom Hrvatskom i Slavonijom%avr!en je proces integracije rvatski %emalja u ustro5garskoj.

arodni protuma(arski pokret 188?. u Hrvatskoj +a anovanja adislava 4eja$evia nastavljena je postupna

ma(ari%acija Hrvatske putem %ajedni$ki poslova "&elje%nice,po!te, pore%na i carinska slu&a#.

Kad su ljeti 188?. postavljeni grovi sa ma(arskim natpisima,iako su oni po agodi ili %aranjeni, i u +agreu, i%a%vali sveliku u%u(enosti i nemire. arod i je silom %acio i uni!tio "1B.kolovo%a#, a odma %atim u +agreu se pridru&uju Karlovac, Senj,ova Gradi!ka.

5skoro je an 4eja$evi io prisiljen dati ostavku, u %emlji je

progla!eno i%vanredno stanje, a gra(anima su se pridru&ili seljaciu +agorju, 4rigorju, %atim na 3anovini.Kad je primirio Hrvatsku, *amerg je oti!ao, a na mjesto rvatskogana nije vi!e doveden unionist, nego otvoreni %astupnikvelikoma(arske ideje, veleposjednik gro Dragutin Kuen Hedervar.

arodni preporod u ju&noj Hrvatskoj "18A'188.# =u&na Hrvatska &ivjela je prometno nepove%ano s ostalom

Hrvatskom.4od utjecajem narodnog preporoda u anskoj Hrvatskoj, po$ela je udrugoj polovici 19.st. ora %a rvatski je%ik, porvaivanje !kola,

uprave, ali je taj porces %og stoljetne dominacije talijanskog je%ika ikulture i!ao sporo. Dalmatinski saor 18A1. odija ideju sjedinjenja Hrvatske i

Dalmacije. ;alijanskotalijana!ka veina predla&e autonomnupokrajinu e% $vrsti sve%a sa +agreom i Hrvatskom.

2no !to je %a Hrvatsku u$inio Gaj pokretanjem novina, %aDalmaciju se %ili 18A. kad su u +adru prista!e ujedinjenja sHrvatskom pokrenuli dvoje%i$ni rvatskotalijanski *arodni list @


49/62

&l *azionale. 6ste godine je utemeljeno i knji&evno dru!tvo -aticadalmatinska.

Hrvatski narodni preporod u 6stri "18AA1899# 5logu narodni preporoditelja u 6stri ponajprije preu%imaju

katoli$ki sveenici koji su, od iskupa =urja Dorile do 3o&e-ianovia, odigrali i%nimno va&nu ulogu u istarskom preporodu iorijentaciji 6stre prema Hrvatskoj.

Kao po$etak preporoda mo&emo u%eti narodni taor i osnivanjeprve $itaonice u Kastvu kraj 2patije 18AA.

Drugi jo! va&niji korak ilo je pokretanje istarske *ae sloge u;rstu 18F'. pod uredni!tvom -ate 3astijana, a u% nov$anupotporu iskupa Dorile. ;e novine na rvatskom je%iku u$vrstilesu u puku svijest o pripadnosti ednoj veoj rvatskoj narodnojcjelini.

6starskim Hrvatima nov$ano i politi$ki poma&e arodna stranka i%Hrvatske, poglavito iskup Strossma>er.

Kao %avr!etak rvatskog narodnog preporoda u 6stri mo&emou%eti utemeljenje rvatske gimna%ije u 4a%inu 1899. i osnivanjeDru&e Sv. Lirila i -etoda %a 6stru "189?.#

D23 KH502)0 476I6K76=0, -/*6+76=0 6 S*36+76=0. D*5G64*2;5-/*SK6 *2D6 42K*0; "188?19'?#2pora i otpor Kuenovoj vladavini

aj&e!i otpor Kuenovoj nasilnoj vladavini pru&ali su prava! isocijalisti. +og toga su i progoni njiovi $lanova ili naj&e!i.

Kad je opora ila ra%ijena, u otpor Kuenovoj vladavini sve sevi!e uklju$uju (aci, studentii, uope mlade&. Da i prikrio svojuapsolutisti$ku vladavinu u Hrvatskoj, an je u% pomo svogministra 6%idora Kr!njavog dao graditi neke repre%entatvne%grade, npr. Hrvatsko narodno ka%ali!te u +agreu, gimna%iju"danas -imara# i druge.

Kad je 189B. Kuen po%vao kralja Iranju =osipa 6 da vidi njegoveuspjee u Hrvatskoj, poseice otvaranje %grade Ka%ali!ta u+agreu, spalili su studenti na =ela$ievom trgu u %nak prosvjedama(arsku %astavu. -e(u omladincima koji su to i%veli io je iStjepan *adi, kojega su $esto ka&njavali stoga !to se nije na

&elje%nici tio koristiti ma(arskim je%ikom.

Sri u Hrvatskoj i protusrpske demonstracije 19'. 3an Kuen Hedervar> vodio je politikuzavadi pa vladajA6 u

odnosima i%me(u Hrvata i Sra. 6 dok je prava!e, poglavitonjiovu desnicu, na%vanu prema =osipi Iranku 2rankovcima,&estoko progonio, srpskim politi$arima je davao unosna mjesta iodoravao njigovu velikosrpsku politiku na !tetu Hrvatske.


50/62

2doravao je rad Srpske samostalne stranke u Hrvatskoj ii%davanje srpskog lista na irilici u +agreu pod na%ivomrorankoji kao i rpski glas u +adru poti$e sukoe Hrvata iSra.

Kad je u roranu19'. ojavljen proturvatski $lanak ikole

Stojanovia, u kome autor negira ime, je%ik, narodnosti iopstanak Hrvata i Hrvatske, najavljujui istodono rvatim oru,i%ili su u +agreu protusrpski nemiri u kojima je puk pora%ijaoi%loge srpski trgovina. -e(u onima koji su nastojali primiritiogor$eni narod na!ao se i Stjepan *adi.

Drugi protuma(arski narodni pokret 19'?. )eina studenata i (aka koji su spalili %astavu u +agreu, ila je

protjerana sa sveu$ili!ta i neki od nji %avr!ili su studije u drugim%emljama, poglavito u 4ragu.

Kad su se vratili u Hrvatsku nastojali su pove%ati prava!e i

socijaliste u tporu u Kuenovoj vladavini i ma(ari%aciji. ;askupina po%nata kao napredna mlade& po$ela je u proljee 19'?.organi%irati narodne skupove na kojima %atijeva vee gra(anskei politi$ke sloode.

5 +agreu narod demonstrira pred %gradom -a(arski dr&avni&elje%nica, a %atim po$inju neredi po +agorju, 4rigorju, Gorskomkotaru pa $ak i u -e(imurju.

4ovla$enje ana Hedervar>ja. Ga!enje pokreta 4o Kuenovu dolasku, koji je narod svatio kao svoju pojedu,

pomalo se smiruje narodni pokret, ali skup!tinski pokret i daljetraje. 2dr&avaju se javni %orovi sli$ni nekada!njim taorima

H*);SK2S*4SK K2676=. 1. S)=0S;K6 *;. S2- 6 0S;K5S;*25G*SK03raa *adi i Selja$ka stranka 19'


51/62

Irano Supilo i nte ;rumi smatrali su da Hrvatskoj prijeti veaopasnost od njema$kog nadiranja na 3alkanski poluotok nego od-a(ara i da se trea protiv te opasnosti trea pove%ati.

Kad su Supilo i ;rumi preu%eli vodstvo rvatske nacionalnepolitike, krenuli su u tom novom smjeru koji je na%van politikom

novog kursa. ;emeljnica te politike ila je suradnja s-a(arskom, pa i sa srpskom oporom protive velikonjema$ke ivelikoma(arske politike.

2ko politike novog kursa uspjeli su Supilo i ;rumi okupitiveinu rvatski politi$ara. Supilo je pre!ao u *ijeku i tu, ujedinoj ma(arskoj luci, pokrenuo *ovi list u kojem otvoreno i%nosisvoja politi$ka stajali!ta.

2d po%natiji rvatski politi$ara njiove ideje nisu privaaliraa *adi i vo(a prava!ke desnice =osip Irank.

)elei%dajni$ki i Iriedjungov proces "19'819'9# 4otkraj 19'F. Hrvatski je saor raspu!ten, an leksandar

*akodc%a> poslije samo pola godine anovanja predaje ostavku,a u sije$nju 19'8., a ana je postavljen arun 4avao *auc, sinana evina, koji ima i%ravnu potporu i% 3e$a. 5 unutarnjojpolitici oslanja se na Mistu stranku prava =osipa Iranka, dakle vodii%ra%itu rvatsku politiku, %a ra%liku od Koalicije koja avori%iraSre, u $emu se isti$e Sveto%ar 4rii$evi koji sve vi!e potiskujeIrana Supila.

5 sklopu neutrali%acije Srija i Sra koji sve otvorenije govore oru!enju -onarije, doio je an 4avao *auc nalog i% 3e$a da

prije aneksije 3osne pokrene sudsku parnicu protiv B? Srina i%Hrvatske optu&eni %a velei%daju, tj %a rad u korist Srije.4odatke su dali srpski !pijuni /or(e asti i a%o Dimitrijevi, asvjedo$ilo je mnogo Sra koji su potvrdili velikosrpskupropagandu u Hrvatskoj, progone, pa i uojstva Hrvata ukrajevima naseljenim Srima.

2ptu&ene su ranili i rvatsko i srpski odvjetnici s HinkomHinkoviem na $elu, a u ustrijskom parlamentu je u njiovuoranu ustao i njiov politi$ki idol i u$itelj Me ;oma! G. -asar>k.;ako je velei%dajni$ki proces postao europskom temom, pa je3e$u ilo stalo da se on !to prije %avr!i. a koncu je veina

optu&eni osu(ena na %atvorske ka%ne, a najvi!e dva rataSveto%ara 4rii$evia, dam i )alerijan, svaki po 1 godina. 2dma poslije toga po$eo je proces Iranu Supilu kojega je tu&io

austrijsku povjesni$ar Heinric Iriedjung, ali se osramotio jer jedoka%ano da je veina dokumenata protiv Supila kao vo(eKoalicije alsiEcirana.

Hrvatska u 1. svjetskom ratu "191


52/62

Kad je 8. lipnja 191


53/62

$elu, i donio povijesnu odluku kojom se na temelju rvatskogdr&avnog prava prekidaju svi odnosi i%me(u Kraljevine Hrvatske,Slavonij i Dalmacije i Kraljevine 5garske, odnosno 7arevineustrije i prenose sva prava na arodno vijee kao vrovni organDr&ave Slovenaca, Hrvata i Sra na cijelom etni$kom podru$ju

toga naroda, e% o%ira na granice i dr&ave u kojima su Slovenci,Hrvati i Sri dotad &ivjeli.

H*);SK2 D*5C;)2, 76=, K5;5*, +2S; 6 5-=0;2S;6 "1F9'1918#*a%voj %nanosti

2snivanje kademije %nanosti 18AA. i Sveu$ili!ta 18F


54/62

0rinski. Slavu rvatske gla%ene umjetnosti je potkraj 19. ipo$etkom '.st. pronijela po europskim i ameri$kim opernimpo%ornicama pjeva$ica -ilka ;rnina.

;o je ne!to kasnije uspjelo i likovnom umjetniku 6vanu -e!troviu,jednom od najvei kipara '.st. u svijetu

-e(u slikarima su se i i%van rvatski granica proslavili )jekoslavKaras, Ierdo Kikerec, )lao 3ukovac.

Hrvatska se knji&evnost te!ko proijala i%van granica svog je%ika,no ilo je pisaca koji su prevo(eni i ili po%nati i i%van rvatskio%orja: npr ve spomenuti 6. -a&urani, Cenoa, Kranj$evi, ).ovak, te na po$etku '.st. 6vo )ojnovi. . G. -ato!, -ilan3egovi.

D23 )6D2)DSK2G 5S;) 6 O2G 4*-0;*6+-. ;0;;5 SK54C;66 "191199#

ametnuta Oznana 36DE;i i%nu(eni 5stav Oznana %akon kojim se omoguavaju najo!triji postupci prisile

protiv komunista, ali uskoro i drugi oporeni stranaka.

2rjuna 2rgani%acija jugoslovenski nacionalista, nastala u Splitu. 2rjuna!i su djelovali sirovom silom protiv antidr&avni

elemenata, a me(u nji su urajali gotovo sve dr&avotvorneHrvate.

5 Hrvatskoj su raspu!tene sve nacionalne i nacionalnovjerske

organi%acije. 4rogoni intelektualni, javni i %nanstveni djelatnika u Hrvatskoj

ili su toliko jako da i je povremeno ranila i srijanskademokratska javnost.

2rjuna!i su se pretvorili u prave proa!isti$ke, teroristi$keatina!ke skupine, imali su oru&je, toljage, u&ivali %a!titu srpskepolicije i &andarmerije.

)idovdanskim ustavom o%akonjeno je i unitarnocentralisti$koure(enje. 2 svemu se odlu$ivalo u 3eogradu i i% 3eograda iSrije.

3orongajska skup!tina 19?. Kad se vratio i% %atvora po$eo je Stjepan radi politi$ki djelovati.

5 lipnju 19. govorio je na grou oca domovine, nte Star$eviapred ' tisua ljudi "najvei politi$ki skup#, a %atim je ponudiosuradnju oporenim demokratima jue Davidovia u 3eogradu.


55/62

4osljedica toga rada je io i%vanredni uspje *adieva H*SSa nanovim i%orima u o&ujku 19?. kad je po roju glasova ilo i%asrijanske *adikalne druga stranka u %emlji.

2kupacija rvatske 6stre. 4rvi otpor a!i%mu. *imski ugovori. "19


56/62

Diktatura kralja leksandra A. sije$nja 199. je kralj leksandar proglasio diktaturu koju svi

otada na%ivaju !estosje$anjskom

ametnuti ustav. +agrea$ke punktacije rvatski nacionalnu program

"19?# Kralj je u rujnu 19?1. ojavio novi t%v. Septemarski ustav

Kraljevine =ugoslavije, koji je po na$inu dono!enja odma doioime oktroirani, tj nametnuti ustav, jer ga nije donijela arodnaskup!tina. 4rema tom nametnutom ustavu postoji dvodomnisustav, tj. arodna skup!tina i Senat.

0agreake punktacije napisao i je nte ;rumi, u njima sei%ri$ito ka&e kako je srijanska egeminija, koja se od po$etkanametnula Hrvatskoj postala opasna %a dalji ra%voj naroda. +ogtoga se valja vratiti na po$etnu godinu 1918. i odstraniti srpskuvlast i% na!i krajeva. +atim trea pristupiti novom ure(enju

dr&avne %ajednice i %ajam$iti %ajedni$ki napredak svi naroda.Sli$ni %atjevi pojavili su se u Sarajevu, juljani i ovom Sadu.

+atjevi %a Hrvatskom i%van =ugoslavije. 5sta!ki pokret. i$ki ustanak"19?#

Mlanovi HS4a spo%nali su da Hrvatska nema udunosti u dr&aviu kojoj vlada srpska dominacija i egemoni%am. Stoga oni%atijevaju novu rvatsku dr&avu i%van =ugoslavije. )odstvo testranke preu%ima nte 4aveli i u svom listu "rvatsko pravo%astupa neodr&ivost ideje o %ajedni$koj dr&avi sa Srima. ;o isto%astupaju prava!i u svojim glasilima koja nose imena Kvaternika iStar$evia. 5skoro pokreu i list "rvatski domoran, ali ujednookupljaju i orce %a sloodnu Hrvatsku pod istim imenom.

Glavni aktivisti u ustrojavanju i okupljanju ustaa"tako se %ovuustanici u Krivo!ijama 1881.P.#, !to je tada %na$ilo ustanike,orce koji su ustali %a sloodnu Hrvatsku, ili su, u% ntu4avelia, 3ranimir =eli, Gustav 4er$ec, 6van 4eri$evi, -ladenorkovi i -ile 3udak. 2ko nji se okupilo u 6taliji


57/62

5sta!ka organi%acija u%ela je %a %adau ru!enja =ugoslavije, a prvicilj na tom putu ilo je likvidiranje kralja leksandra, organi%atora*adieva uojstva i tvorca diktature. 4oku!ali su ga uiti 19??.prilikom posjeta +agreu, a kad nisu u tome uspjeli, pove%ali suse s makedonskom revolucionarnom organi%acijom ")-*2# i

pripremali se na atentat u -a(arskoj. apokon su kraljev put uIrancusku u listopadu 19?


58/62

*+)2= D*5C;), G2S42D*S;), +2S;6 6 5-=0;2S;6 "191819


59/62

4rvi cjelove$ernji rvatski Elm isinski snimljen je 19


60/62

naprijed i u%eti $itavu isto$nu, tj. Hrvatsku oalu =adranskogmora i %ale(e sve do crte Karlovac-ostar.

4otkraj travnja sastali su se najprije u juljani 4aveli i G. 7iano"talijanski ministar vanjski poslova#, ali nije ni!ta rije!eno %ogpretjerani talijanski %atjeva.

a drugom susretu "4aveli-ussolini# u -onalconeu u po$etkusvinja rvatska je strana ila popustljivija, a na treem, u *imu"18. svinja# potpisali su 4aveli i -ussolini tri dokumenta.a%vani su *imskim ugovorima, kao i oni 19


61/62

4rocjenjuje se da je na podru$ju DH ilo 19


62/62

jema$ka je kapitulirala 8. svinja 19

Documents

Kulturna povijest Hrvatske