SVIJET-PREKO EUROPE USUSRET PRVOME SVJETSKOM RATUNEPRILIKE VELESILA Imperijalizam poiva na osnovama kolonijalne politike europskih sila. Dolazi do nadmetanja u osvajanju to veih prostora, u osiguravanju sirovina i pronalaenju trita za vlastitu robu. Igrao je neku ulogu faktor porasta stanovnitva. Posljedica toga je iseljavanje u prekooceanske krajeve. No koncem 19. st. dolazi do gospodarskog rasta uvjetovano tehnikim izumima, industrijalizacijom i usponom industrije. POLET INDUSTRIJE U SVIJETU Pojavljuju se novi pronalasci to pridonosi pojavi nove tehnoloke revolucije. Braa Wright izgradila su 1903. prvi stabilniji upravljivi zrakoplov. Ameriki tvorniar Henry Ford sagradio je tvornicu u kojoj se automobili proizvode na tekuoj tvornikoj vrpci. eljeznike pruge povezuju udaljene dijelove pojedinih drava. Gradnja prometnica se poveava. Grade se tuneli i grandiozni mostovi. Grade se veliki putniki i bojni brodovi. Za potrebe vojne industrije, brodogradnje, industrije automobila i eljeznica unapreuje se razvoj metalurgije. SAD je vodea svjetska sila. FORMIRANJE DVA SUPROTSTAVLJENA VOJNO-POLITIKA SAVEZA Konfrontacija je inicirana time da su novonastale velesile, Njemaka i Italija oskudijevale kolonijama i sada zatraile, kao i ostale velesile za sebe. Prodire se na Istok. Rusija je imala interese na Balkanu, jer je htjela izlaz na topla mora. A na tom Balkanu imala je ekspanzionistike tendencije i Austrougarska. Smatrajui da e tako lake ostvariti svoje ciljeve podravala je politiku Njemake. 1879. stvoren je Njemako Austrougarski savez. Prikljuila se i Italija zbog gladi za teritorijem. To je Trojni savez. Velika Britanija je nala saveznika u Francuzima s kojima je 1892. sklopila ugovor o uzajamnoj podrci. Britanci su se pribojavali razvijanja Njemake u monu silu pa su se radije pokrenuli Francuzima, rijeili s njima kolonijalne sporove u Africi i 1904. sklopili francuskobritanski ugovor (Srdaan savez). Savez je potpisala i Rusija. To je sada Antanta.

KRIZE NA RUBU SVJETSKOGA RATADVIJE MAROKANSKE KRIZE Prva marokanska kriza je mogla ugroziti svjetski mir. Njemaka je pokazala spremnost za suradnju s Marokom. Traila je ponitenje sporazuma o Maroku od Francuske i velike Britanije. Francuska se usprotivila tome pa je Njemaka prijetila ratom. Francuska je bila nespremna za rat pa je morala popustiti. Konferencijom u Algecirasu 1906. priznata je neovisnost Maroka. Tako Njemaka nije postigla eljeni cilj. Vrebala je na slijedeu priliku. 1911. ponovo u Maroku. Pobunila su se marokanska plemena protiv sultana i Francuza, koji su odravali red i mir, uvrstili svoj gospodarski i politiki poloaj u toj zemlji. Njemaka je stala na stranu plemena. Sukob je rijeen sporazumom 1911. Njemaka je odustala od Maroka, a Francuska joj je zauzvrat ustupila dio svog Konga.

ANEKSIJSKA KRIZA Bosna i Hercegovina je bila privremeno pod upravom Austrougarske Monarhije. Ona je na kraju htjela anektirati BIH. Ali je akcija Mladoturaka organizirala 1908. pobunu i prisila sultana da prizna njihovu vladu i uspostavi ustav i parlament. A-U se pobojala da oni ne zatrae povratak BIH u okvir Osmanskog carstva i 7.10.1908. proglasila aneksiju BIH. izbile su pobune tako d a je spor rijeen sporazumom 1909. Osmansko carstvo je priznalo aneksiju a A-U je trebala zauzvrat dati 52 milijuna kruna. I Njemaka je prisilila Rusiju da potpie aneksiju prijetnjom da e inae napasti njihovu saveznicu Srbiju. Na koncu je i Srbija prisiljena da to uini. DVA BALKANSKA RATA Balkan balkanskim narodima. Srbija, Crna Gora i Bugarska sklopili su Balkanski savez i odluile istjerati Turke. 1912. su se zaratile. 1913. mirom u Londonu okonan je prvi balkanski rat. Saveznici su zadrali svoja podruja. Uspostavljena je neovisna drava Albanija. Ubrzo je dolo do konfrontacije meu lanicama Balkanskog saveza tj. Bugarske i Srbije. Drugi balkanski rat izbio je u 6.1913. Bugarska je napala Srbiju. Svatko je sebi htio otkinuti dio teritorija za sebe tako su se ukljuile Grka, Crna Gora, Rumunjska i Turska. Bugari su bili poraeni. 1913. svatko je dobio po neki novi teritorij. Najveu rtvu u ratu je podnijela Makedonija jer su se rascijepali.

TEHNIKA, ZNANOST, UMJETNOST I SPORT POETKOM XX. STOLJEARAZVOJ TEHNIKE Nikola Tesla je pronalaskom izmjenine elektrine struje omoguio prijenos elektrine energije na velike udaljenosti. Razvija se metalurgija i brodogradnja. Grade se prekooceanski brodovi npr. Titanic. Grade e veliki ratni brodovi zvani neunitivi. Izum motora s unutarnjim izgaranjem (Rudolf Diesel 1897.) omoguilo je razvoj automobilske industrije i razvoj zrakoplovstva -Henry Forman. Louis Bleriot je prvi preletio 1909. kanal La Manche. Ferdinand Zeppelin izumio je upravljivi zrani brod zvan cepelin. Razvija se industrija plastinih masa. Pojavljuju se prvi semafori samo sa crvenim i zelenim svijetlom. VELIKA ZNANSTVENA OTKRIA DO 1918. GODINE Javljaju se znanstvena otkria na iz kemije, biologije i fizike. Otkriveni su radioaktivni elementi radij i polonij od Marie Sklodowska Curie i Pierra Curie. Albert Einstein je 1905. formulirao teoriju relativnosti. Newton Lewis formulira elektronsku teoriju kemijske valencije. Ernest Rutherford otkriva model grae atoma. U medicini Karl Landteiner otkriva krvne grupe. Wilhelm Rontgen otkriva -zrake za snimanje unutranjosti ljudskog tijela. Otkriva se cjepivo protiv kuge. Alfred Nobel utemeljuje Nobelovu nagradu za najvanija dostignua.

KULTURNO STVARALATVO NA POETKU XX. STOLJEA Javlja se duh pobune protiv ustaljenih naela i uzora. Taj stav se zove secesija. Stvara se apstraktna umjetnost koja je puna simbolike i slobodnih oblika. Glavni umjetniki pravci su bili kubizam, fovizam i ekspresionizam. Najpoznatiji slikari su Picasso, Braque, Kandinski, Chagall, Modigliani, Matisse U knjievnosti se oblikuju sada dijela novim nainom pripovijedanja. Pisci su Kafka, Proust, .. Glazbenici su Arnold Schonberg i Ottorino Respighi. Skladaju atonalne kompozicije gdje naputa tonalitet sustava i sklada u atonalnom izriaju. Nova umjetnost je film. Omoguen je pronalaskom kinematografa Auguste i Louisa Lumiere. Ispoetka su filmovi bili nijemi i crno bijeli. PROMJENE U SVAKODNEVNOM IVOTU Poveana je proizvodnja u poljodjelstvu. Gradovi postaju ljepi i uredniji. Razvodi se kanalizacija, gradski prijevoz i elektrina rasvjeta. Bolji su uvjeti ivota i bolja je zarada. Automobili olakavaju prijevoz. Praktini su bili i telefon i telegraf. Poloaj radnika se popravlja. Smanjuje im se radno vrijeme te poveavaju njihova graanska prava. Grade se mostovi zbog bolje povezanosti. RAZVOJ SPORTA U SVIJETU POETKOM XX. STOLJEA Vie slobodnog vremena omoguili su mladom narataju bavljenje sportom. Organiziraju se sportska drutva koja se povezuju u saveze. 1896. organiziraju se u Ateni moderne olimpijske igre. Sportai su se natjecali u atletici, gimnastici, maevanju, gaanju, plivanju, biciklizmu, tenisu, dizanju utega i hrvanju. Osnivaju se meunarodni sportski savezi. Na olimpijskim igrama u Londonu 1908. nogomet je uvrten u program igara. Franje Buara je 1903. predloio temelje mnogim sportovima u Hrvatskoj.

POETAK I PRVA FAZA RATANAORUAVANJE VELIKIH EUROPSKIH SILA I NJIHOVI RATNI CILJEVI Europske se drave uurbano naoruavaju. Sve je vodilo svjetskom oruanom skobu. Svijet se naao pred kataklizmom. Velesile su imale svoje ratne ciljeve. Neki su eljeli vie teritorija neki samo ouvati svoje pozicije. Papa Pio X. I papa Bendikt XV. cijeli su pontifikat posveivali spreavanju rata. POVOD I POETAK PRVOG SVJETSKOG RATA U Sarajevu 28.6.1914. godine lan revolucionarne teroristike organizacije Mlada Bosna, Gavrilo Princip izvrio je atentat na prijestolonasljednika nadvojvodu Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Traeno je da sami provedu istragu u Srbiji i da se Srbija ispria ali su dobili samo negativan odgovor. Austrougarska tako objavljuje rat Kraljevini Srbiji 28.7.1914. Njemaka objavljuje Rusiji 1.8. rat. A i Francuskoj dva dana kasnije. 4.8. Njemakoj objavljuje rat Velika Britanija poto su Nijemci sa svojim snagama uli u Belgiju a ona je jamac belgijske neutralnosti. 5.8. Crna Gora objavljuje rat Austrougarskoj , a Austrougarska Rusiji. Italija je nakon teritorijalnih obeanja sa strane sila Atante ula 1915. u rat protiv svojih dotadanjih saveznika. Sve je to plod brutalnih imperijalnih interesa.

RATOVANJE 1914. GODINE Bilo je 3 bojita. Na granici Njemake s Belgijom i Francuskom Nijemci su htjeli munjevitim ratom slomiti Francusku. Napredovala je prema Parizu ali nije na kraju daleko stigla. Uz pomo Britanaca Francuzi su odbili njemaki napad. (pobjeda na rijeci Marni). Drugo bojite je granica Rusije s Njemakom i Austrougarskom. Nakon prodora u istone dijelove Pruske Rusi su bili zaustavljeni od jaih njemakih snaga. U Galiciji i bukovini na kraju 1914. godine bojite se smirilo. Na Balkanu Austrougarska vojska doivjela je poraz od Srba na planini Ceru. Nakon oporavka opet ulaze u Srbiju i osvajaju Beograd. Ali na Kolumbari srpska vojska pobjeuje. 1914. Njemakoj i Austrougarskoj prilazi Osmansko carstvo. Od tada se zovu Centralne sile. DOGAAJI 1915. GODINE Centralnim silama pristupa Bugarska a na stranu Atante prilazi Italija. Porazom kod Mazurksih jezera Njemaka prisiljava Ruse da se povuku iz istone Pruske. 5. 1915. godine osvojen je ruski dio Poljske (pobjede kod Przemyla i Gorlica). Tu je sudjelovao veliki broj Hrvata. 10.1925. Centralne sile preuzimaju ofenzivu na Balkanu. Vardarsku dolinu je zauzela Bugarska onemoguivi tako lake povlaenje srpsko crnogorskim snagama prema Grkoj. Na zapadu se vodi udan rat. Vojnici su ukopani u rovove a na zapovijedi su se penjali iz rovova i juriali na neprijatelju kako bi ga istjerali iz njihovih rovova. LONDONSKI UGOVOR Italiji se obeavaju hrvatski i slovenski teritorije pa prelazi 1915. godine Atlanti. To obeanje utvruju Ugovorom u Londonu 26.4.1915.

DRUGA FAZA PRVOGA SVJETSKOG RATA I NJEGOV KRAJDOGAAJI U 1916. GODINI 2.1916. njemake snage poduzimaju estoku ofenzivu kraj grada Verdune. Ta bitka se smatra najeom od svih. Poginulo je kao s njemake tako i s Francuske strane vie od 1,2 milijuna vojnika. Vodila se gotovo godinu dana. Nijemci tada nisu uspjeli. Vodila se i bitka du rijeke Somme. Francusko-britanske snage su poduzele ofenzivu. Poginulo je isto toliko vojnika. Prvi put uvode Britanci zvan kopneni brod za savladavanje rovova. Vodile su se i pomorske bitke blizu Jutlanda, obalom Danske. Zavrava bez pobjednika. Nova ratna sredstva su bacai plamena, tenkovi, zrakoplovi, topovi velikog kalibra, mitraljezi,. RATOVANJE NA OSTALIM BOJITIMA U 1916. GODINI Ruska vojska generala Alekseja Brusilova postie ratne uspjehe i zauzima Bukovinu i dio Galicije i izbija do Karpata. Rumunjska stupa u rat na strani Atante. Snage Centralnih sila prijete prodorom do Soluna. Antantine snage ulaze u neutralnu Grku i otvaraju solunsko bojite. Ratne operacije se prenose i izvan Europe. Atanta napada turske posjede u Mezopotamiji. Ali bez uspjeha. Arapi su se isto pobunili protiv turske vlasti. Tu im pomau Britanci. Atanti prilaze i drave Srednje i June Amerike i Portugal.

ULAZAK SAD-A U RAT I DOGAAJI NA BOJITIMA 1917. GODINE Njemaka objavljuje SAD-u da e poeti neogranieni podmorniki rat. Time su mislili dotui Britaniju jer nee moi primati pomo toliko potrebnu za voenje rata. Tako da je SAD objavio rat Njemakoj 4.1917. Predsjednik SAD-a Thomas Wilson je sastavio plan za poslijeratno ureenje svijeta u 14 toaka. U Rusiji se produbljava revolucija. A Britanci imaju uspjeha u Mezopotamiji i na Bliskom Istoku, zauzimaju Bagdad i luku Akabu. idovima je obeala osnivanje nacionalne drave u Palestini. Atanti pristupa Kina 14.7.1917. a 29.6.1917 i Grka. Talijani doivljavaju poraz kraj Caporeta. Centralne sile su zarobile 300 000 vojnika. 1917. tenkovskom bitkom kraj Cambrija zavravaju ratna zbivanja na zapadu. Antanta ni uz pomo tenkova nije uspjela slomiti njemaki otpor. REVOLUCIJA U RUSIJI Rusija je gospodarski bila zaostala. Sredite nemira bio je Petrograd. Tu je izbio trajk koji se pretvorio u revoluciju. Nikola II. Romanov morao je abdicirati. Vlast preuzima privremena vlada. Osnovan je Petrogradski sovjet radnikih i vojnikih deputata. Sovjeti se osnivaju i u drugim gradovima. Ali nije bilo efekta. Nezadovoljstvo iskoritavaju boljevici-komunisti, pripadnici socijaldemokratske stranke, koje predvode Vladimir Ilji Lenjin. Socijaldemokratska stranka donosi u listopadu odluku o dizanju ustanka. Pobunili se radnici i vojska i tkao to prerasta u revoluciju. Boljevici tako preuzimaju vlast. Revolucija se iri diljem Rusije. Sveruski kongres sovjetskih radnikih i vojnikih deputata donosi dekret o sovjetskoj vlasti, o miru, o zemlji, o nacionalnostima. Rusija uskoro istupa iz rata. 3.3.1918. potpisuje separatni mir. Tada je zapoeo graanski rat. Protiv sovjetske vlasti borili su se carski generali. Pomau im Velika Britanija i Francuska i Poljska. ODLUUJUE BITKE U 1918. GODINI I SLOM CENTRALNIH SILA Njemaka poduzima se ofenzivne akcije pod zapovjednitvom feldmarala Hindenburga i Ludendorfa. Topovi s udaljenosti 120 km tuku Pariz. Napadaju ga i iz zraka zrakoplovima. Atantine snage probijaju njemaku obranu na zapadnom bojitu, a britanske snage zadaju teak poraz njemakim snagama na rijeci Somme. To je bila prekretnica rata. RASPAD AUSTROUGARSKE I KAPITULACIJA NJEMAKE Kralj Karlo nudi federalizaciju Monarhije, to se ne prihvaa. esi 28.10. proglaavaju prekid odnosa sa Austrougarskom a isto ine i Slovaki narodni savjet 30.10. a i 28.10. Hrvatski sabor. Car Karlo pristaje na primirje potpisano 3.11. u Njemakoj je izbila revolucija, car Vilim II je sruen s vlasti, a Njemaka je proglaena republikom. Vlast su preuzeli socijaldemokrati. Njemaka je kapitulaciju potpisala 11.11.1918. a istog dana se i austrijski car Karlo odrekao prijestolja. POSLJEDICE RATA Stanovnici gradova su stradavali od estih bombardiranja iz zraka i s mora. Pojavila se nestaica hrane. ene zamjenjuju mukarce na polju i u tvornicama. Mnogo milijuna ljudi je izgubilo ivot.

HRVATSKI NAROD UOI I ZA VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATAHRVATSKE ZEMLJE NA POETKU 20. STOLJEA. Banska Hrvatska je bila u okviru ugarskog dijela a Dalmacija i Istra u okviru austrijskog dijela. Banska Hrvatska je imala svoju samostalnu unutarnju upravu, odluivala je o bogotovlju, kolstvu i pravosuu. Tu je djelovao Hrvatski sabor i ban kojeg je imenovao hrvatsko-ugarski kralj. U Dalmaciji je glavno upravno tijelo bilo Namjesnitvo sa sjeditem u Zadru. U okviru ograniene autonomije djelovao je Dalmatinski sabor. A u Istri Istarski sabor. Sjedite ima je bilo prvo u Poreu pa u Kopru. Meimurje je pripojeno Ugarskoj a Rijeka se brojala kao zaseban teritorij ali je de facto bila podreena Ugarskoj. Na elu gradskog vijea je bio guverner imenovan od A-U.

BOSNA I HERCEGOVINA NA POETKU 20. STOLJEA.BOSNA I HERCEGOVINA POD AUSTROUGARSKOM UPRAVOM A-U je htjela provoditi politiku ravnotee i na prvom mjestu je imala vlastite interese tako da asu sve tri skupine bile nezadovoljne. Oko 100 00 muslimana se bilo odselilo. Najvie su se razoarali Hrvati katolici poto su oekivali spajanje sa pograninim hrvatskim zemljama i irenja katolianstva. Ali od toga nije bilo nita. Dolo je i do eih konfrontacija sa srpskim politikim krugovima koji su htjeli prikljuiti BIH Kraljevini Srbiji jer su je smatrali srpskom zemljom. Nije dolo ni do velike agrarne reforme kojoj su se nadali krani. Austrougarska je htjela doi u susret muslimanskim zemljoposjednicima kako bi ih umirili tako da njihove zemlje nisu dijelili njima. Kransko stanovnitvo nalazilo se u oevidnom slabijem poloaju naspram muslimanskog. Ali se gospodarstvo dobro razvilo. Izgraeno je dosta cesta i eljeznikih pruga. umarstvo i rudarstvo bijahu u velikom zamahu, podignute su eljezare i eliane. Ali je ipak vladala meuetnika i meukonfesionalna netrpeljivost. DJELOVANJE INTELEKTUALACA I KULTURNIH UDRUENJA KAO JEZGRI BUENJA KOLEKTIVNIH (NACIONALNIH) IDENTITETA U BIH A-U je htjela sprijeiti svaku politiku aktivnost. Ali ta se situacija donekle mijenja pojavom domae inteligencije. Benjamin Kallaya je bio 20 godina zaduen za upravu u BIH. Tad je pokuao odvojiti religiju od nacije. Pri emu je religija imala puno priznanje a nacionalna imena i simboli su bili potpuno zabranjeni. Imao je ideju o jedinstvenoj bonjakoj naciji, s bonjakim jezikom. Nakon Kallayeve smrti nestala je i ta ideja. Dolo je do osnivanja pjevakih drutava i itaonica, kulturno-prosvjetna i humanitarno-sportska drutva. Npr. Srpsko udruenje Prosvjeta, muslimansko Gajret i hrvatsko Napredak. Oni su radili na potpomaganju siromanih aka i studenata i openito na stvaranju vlastite nacionalne inteligencije.

FORMIRANJE POLITIKIH STRANAKA U BOSNI I HERCEGOVINI Zbog buenja nacionalne svijesti formiraju se i politike snage. Kod Srba je bila Srpska narodna organizacija (SNO), muslimanska: Muslimanska narodna organizacija (MNO) gdje su vodstvo imali veleposjednici i Muslimanska napredna stranka (MNS) gdje su voe ili muslimanski intelektualci i dravni inovnici. MNS je ipak bila drukijeg politikog usmjerenja. Ona je izraavala prohrvatski stav. MNS je promijenila ime u Muslimansku samostalnu stranku (MSS). Kod Hrvatskog puka se javljaju Hrvatska narodna zajednica (HNZ), voa dr. Nikola Mandi. Ali posebnu politiku ulogu su imali dr. Ivo Pilar i dr. Josip Sunari. Oni su teili ujedinjenju BIH sa Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom i tkao su mislili pridobiti muslimane za sebe. Voa Hrvatske katolike udruge (HKU) je dr. Josip tadler. Tenja je isto prikljuenje Hrvatskoj kojima bi pridruili slovenske pokrajine i to sve u okviru Habsburke monarhije. BOSANSKOHERCEGOVAKI USTAV I SABOR U proglasu o aneksiji car Franjo Josip je obeao stanovnitvu ustav. Ali vrhovna upravna vlast je ostala u ministra financija i njegove agencije, inovnike Zemaljske vlade u Sarajevu. BIH je dobila svoj sabor ali samo s ogranienim zakonskim pravima. Tu su se birala 72 poslanika a na poloaj predsjednika i potpredsjednika naizmjence su dolazili pripadnici sva tri naroda. Prvi saborski izbori su bili 18-28. 5.1910. od 16 hrvatskih mandata Hrvatska narodna zajednica dobila je 12, a katolika svega 4.

HRVATSKI NAROD I NJEGOVO POLITIKO VODSTVO U VRIJEME PRVOGA SVJETSKOG RATANASILJE AUSTROUGARSKOG REIMA I MOBILIZACIJA U HRVATSKIM ZEMLJAMA Kad ej izbio rat poelo je zatvaranje osoba koje su bile poznate kao zagovornici stvaranja jugoslavenske drave. Otpremani su u logore, izricana ima je smrtna kazna ili dugogodinja robija. Uzimali su i taoce pretei ako bude nanesena najmanja teta vojnim objektima, prometnicama, transportima vojske i sl. da e biti smaknuti. Mnogi su protjerani sa svog mjesta stalnog boravka u mjesta iz kojih nisu smjeli otii bez dozvole vlasti. Progonima je izloeno bilo i srpsko stanovnitvo pogotovo u Srijemu. AKTIVNOSTI HRVATSKE POLITIKE EMIGRACIJE U JUGOSLAVENSKOM ODBORU Kad je poeo rat istaknuti politiari i javni djelatnici izbjegli su u Italiju. Tamo su poveli politiku akciju za osloboenje i ujedinjenje Junih Slavena. Bilo je i slovenskih i srpskih politiara. 1915. osnovali su Jugoslavenski odbor. Predsjednik je bio dr. Ante Trumbi cilj se mogao samo ostvariti ruenjem Austro-Ugarske monarhije. Negativni stav je samo imala Srbija prema ujedinjenju. Jer su oni htjeli ostvariti veliku Srbiju a ne Jugoslaviju. Odbor je morao voditi borbu protiv talijanskih pretenzija na hrvatsku obalu i dio slovenskog teritorija koji im je bio obean Londonskim ugovorom Saveznica. Jugoslavenski odbor je s obzirom na velikosrpsku politiku pozornost pridavao unutarnjem ureenju budue drave. Franjo Supilo teio je da se najprije sa Srbijom postigne ugovor o unutarnjem ureenju a zatim pristupi ujedinjavanju. Ostali se nisu sloili s njim pa je 1916. istupio iz Odbora.

SVIBANJSKA I KRFSKA DEKLARACIJA U Beu je bilo sazvano Carevinsko vijee i zastupnici Slovenije, Istre i Dalmacije te su ondje sklopili Jugoslavenski klub. Predsjednik je bio dr. Anton Koroec. 30.5.1917. izila je Svibanjska deklaracija u kojoj stoji da na temelju nacionalnog principa i hrvatskog dravnog prava zahtijevaju ujedinjenje svih zemalja Monarhije u kojima ive Jugoslaveni u jedno samostalne , od svakog gospodstva tuih naroda slobodno tijelo pod ezlom habsburko-lotarinke dinastije. Deklaracija je izazvala gibanja u Hrvatskoj. To je djelovalo na poloaj Srbije i ugrozila ostvarenje njihovih ciljeva. Srpska je vlada pozvala predstavnike Jugoslavenskog odbora na pregovore o ujedinjenju na Krfu lipnju. Krfsku deklaraciju su potpisali predsjednik Jugoslavenskog odbora Ante Trumbi i predsjednik Srpske vlade Nikola Pai. To nije dravnopravni akt jer je potpisala jedna drava i jedan politiki odbor koji nije bio tijelo dravne vlasti. To ej bila samo zajednika izjava vana za proces stvaranja jugoslavenske drave. HRVATSKI SABOR U RATU Hrvatska u sklopu Austro-ugarske je imala predstavniko tijelo-Hrvatski sabor. U njemu ej bilo vie politikih stranaka i nisu imali iste poglede na ujedinjenje. Protuaustrijski stav je imala Starevieva stranka prava. Pravaka stranka (frankovaca) priznavala je junoslavensko ujedinjenje. Hrvatska puka stranaka (Stjepan Radi) zastupala je austroslavizam i suraivala je sa Hrvatskom strankom prava. Najjaa stranka Hrvatsko-srpska koalicija sa predsjednikom Svetozarom Pribievi je bila za ouvanje postojeeg dualistikog ureenja. Veze politiara u zemlji s politiarima u emigraciji bile su poprilino slabe. Starevianci su uspostavili veze sa Jugoslavenskom klubom. Suradnja na ideju odcjepljenja. ZELENI KADAR. POBUNA MORNARA Ratovanje je izazvalo nestaicu posebno prehrambenih proizvoda. Nezadovoljstvo je zahvatilo i vojne jedinice. Vojnici su naputali svoje jedinice i sklanjali bi se u ume gdje su formirali tzv. Zeleni kadar. Da bi se mogli odrati napadali su bogate seljake, trgovce i lihvare. Raspisivale su se tjeralice na njih. 1918. izbila je i buna mornara u Boki Kotorskoj. Mornari su preuzeli zapovjednitvo nad ratnim brodovima i drugi su im se prikljuili. Zahtjevi su im bili opi mir, bez aneksija i priznavanje prava svim narodima na samoodreenje. Uguen je ustanak. Proturatno raspoloenje zahvatilo je i kopnene jedinice. BOSNA I HERCEGOVINA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA Antisrpsko raspoloenje je vladalo. Austro-ugarske vlasti su poduzeli otre mjere protiv srpskih nacionalista, politikih aktivista i Srba koji stoje iza atentata. U istonoj BIH tisue obitelji su protjerane i premjetene. U tijeku rata srpska i crnogorska vojska upadom u ove krajeve izvrila je nasilje nad muslimanskim stanovnitvom. 1914. Astro-ugarske trupe su napravile dva proboja u Srbiju ali su oba dva puta bile potisnute ak i do Sarajeva. 1915. ratne operacije prestaju na bosanskohercegovakom podruju kad su austro-ugarkse i njemake trupe poduzele estok napad i potpuno porazile Srbiju koja je pobjegla na Krf. Preivjela srpska vojska pridruila se vojnim snagama sila Atante koje su se borile na solunskoj fronti.

POLOAJ BOSNE I HERCEGOVINE U ODLUUJUIM POLITIKIM KONCEPCIJAMA BiH ovisila je o aktivnostima hrvatskih i slovenskih i srpskih politiara. Oni su uglavnom svi zagovarali Svibanjsku deklaraciju tj. ujedinjenje u sklopu A-U. BiH je istom podravala tu ideju. Muslimanski politiari su imali podvojeno miljenje. Pretpostavljalo se da se A-U nee raspasti. Ali ej Jugoslavenski odbor raunao s suprotnim i propagirala je stvaranje zajednike junoslavenske drave bez A-U. Sve je to puno ovisilo o razvoju globalne vojnopolitike situacije.

HRVATSKI NAROD I NJEGOVO POLITIKO VODSTVO U DRAVI SLOVENACA, HRVATA I SRBAOSNIVANJE NARODNOG VIJEA SLOVENACA, HRVATA I SRBA Organizirana akcija politikog okupljanja zapoela je u sijenju 1918. a vodila ju je Starevieva stranka prava. U Zagrebakoj rezoluciji potpisnici istiu potrebu povezivanja svih stranaka i skupina koje se zalau za narodno jedinstvo i samoodreenje. Ne spominje se okvir A-U niti teritorij budue drave. Oprez je bio jer je rat jo trajao. U drugoj rezoluciji trai se neovisna i slobodna jugoslavenska drava, osnovana na naelima slobode, demokracije i jednakosti svih. Obavljaju se i pripreme za stvaranje jedinstvenog Narodnog vijea. Sastanku nisu prisustvovali predstavnici Hrvatsko-Srpske koalicije ni Hrvatske puke seljake stranke. Ali Stjepan Radi postaje kasnije odluni zagovornik. U Zagrebu 5.10.1918. osnovano je Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba. Predsjednik je dr. Anton Koroec, potpredsjednici su dr. Ante Paveli i Svetozar Pribievi. RASKID DRAVNOPRAVNIH ODNOSA SA AUSTROUGARSKOM 1918. objavljen je car Karlo manifest u kojem je objavio da namjerava preurediti Monarhiju u savez drava. Odbijen je carev prijedlog. Narodno vijee je odluilo a sazove Hrvatski sabor. Hrvatski sabor se sastao 29.10.1918. i donio zakljuak o raskidu svih dravnopravnih veza hrvatskih zemalja sa Austrijom i Ugarskom i o proglaenju Dalmacije, Hrvatske i Slavonije s rijekom nezavisnom dravom koja stupa u zajedniku dravu Slovenaca, Hrvata i Srba. Na elu je Narodno vijee. PREUZIMANJE AUSTROUGARSKE RATNE MORNARICE Bile su 3 ratne luke: Pula, ibenik i Boka Kotorska. U danima raspada Monarhije car Karlo je odluio ratnu mornaricu predati Narodnom vijeu 31.10.1918. Prvi zapovjedni je bio kapetan Janko Vukovi Podkapelski. Dolo je do talijanskog napada. Postavljena su 1.11. eksplozivi na brod i aktivirana su. Brod je potonuo s dijelom posade i kapetanom. Italija je pristupila smiljenoj i planskoj okupaciji prema Londonskom ugovoru. Zaposjela je i ono to ugovor nije predvidio. Sve je to izazvalo teke sporove. ORGANIZACIJA VLASTI U DRAVI SLOVENACA, HRVATA I SRBA Nastalu dravu su svi shvaali kao provizorij do konanog stvaranja jugoslavenske dravne zajednice tj. do njezina ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom. Drava se dijelila u 4 pokrajine. I svaka pokrajinska zemaljska vlada imala je povjerenike za pojedina podruja (npr. Trgovinu nastavu, promet). Narodno vijee je uputilo obavijest Jugoslavenskom odboru da zastupa u inozemstvu interese Drave SHS. Svetozar Pribievi iako samo potpredsjednik bi je kljuna osoba koja ej kreirala i usmjeravala politiku drave.

ULAZAK DRAVE SHS U KRALJEVSTVO SHSENEVSKA DEKLARACIJA U enevi od 6-9.11.1918. predsjednik Narodnog vijea Koroec, predsjednik Jugoslavenskog odbora Trumbi i predsjednik srpske vlade Nikola Pai potpisali su enevsku deklaraciju. Time je utemeljena jugoslavenska drava i zajednika vlada koju e initi jednak broj predstavnika Narodnog vijea i srpske vlade. Upravni sustavi i dalje e djelovati svaki na svom podruju. To je onemoguilo srpsku prevlast. Pai se nije mogao pomiriti s injenicom da e Srbi biti izjednaeni s ostalim narodima pa ej opozvao svoj potpis na enevskoj Deklaraciji. Tako je ugovor poniten. A rad je prenesen u zemlju gdje ej u Narodnom vijeu vodeu ulogu imao Pribievi koji se zalagao za brzo povezivanje u jedinstvenu dravu. RASPRAVE U NARODNOM VIJEU Pribievi je preuzeo inicijativu i odluno pourivao odlazak delegacije Narodnog vijea u Beograd radi proglaenja ujedinjenja. Stanje u dravi je bilo teko. Narodno vijee od srpske Vrhovne komande je trailo da poalje postrojbe srpske vojske. 1918. i u Zagreb je stigla jedna srpska pukovnija. 23.11.1918. sastao se narodno vijee. Potrajalo je dva dana. Svetozar Pribievi traio je hitne korake da se ostvari ujedinjenje. Dr. Josip Smodlaka je govorio o talijanskoj opasnosti i predloio da se odmah izabere delegacija Narodnog vijea koja e poi u Beograd i onda bez odgaanja provesti organizaciju nove drave. Stjepan radi je izrekao svoj poznati govor upozorenja i traio da se nita jo ne zakljuuje dok se ne utvrdi poloaj Hrvatske u novoj dravi na naelu ravnopravnosti. Rekao je da ne srljaju kao guske u magli. PRVOPROSINAKI AKT U Novom Sadu 25.11.1918. je srpska grupacija prihvatila zakljuak da se Vojvodina odmah ne ekajui odluku Narodnog vijea u Zagrebu direktno ujedini s Kraljevinom Srbijom. U Podgorici 26.11. donijela se odluka o pripojenju Crne Gore Srbiji. Delegaciju Narodnog vijea u Beogradu je 1.12.1918. primio regent Aleksandar. Na elu delegacije su bili dr. Ante Paveli i Svetozar Pribievi. Pripremila ej adresu u kojoj ej izraena elja za ujedinjenjem. Regent je prihvatio molitvu delegacije i proglasio njihovo ujedinjenje u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Prvoprosinaki akt je bio jednostrani dokument koji ej saopio regent Aleksandar. Hrvatska je time izgubila svoj povijesni identitet-izgubila svoju dravnost. GREKA U STARTU Glavni politiki sukob je nastao na liniji izmeu centralista (najjae stranke) i decentralista (ostali). Glavnom smetnjom za dijalog je bio hegemonizam vodeih srpskih politikih krugova. Najteim sukobom u zemlji pokazao se hrvatsko-srpski sukob. Hrvati su htjeli decentralizaciju. To je rjeavano tek sredinom 30.-ih.

POSLJEDICE RATA. GOSPODARSKO I DRUTVENO STANJE Zahvatila nas je velika oskudica prehrambenih proizvoda. Neke krajeve je zahvatila i glad zbog neobraenih poljoprivrednih povrina. Slabo ej bila razvijena industrija. Vojnici su se vraali kui bolesni i ako invalidi pa su obitelji ostali bez hranitelja. ene su morale raditi. Kraljevstvo SHS je bila izrazito agrarna zemlja. Bila je nedovoljno tehniki opremljena. Potrebne su bile agrarne reforme. Provodile su se sporo i s prekidima. Siromanim seljacima je podijeljeno samo malo velikih posjeda. Veleposjedi nisu prestajali postojati. Inozemstvo ej ulagalo svoj kapital u metalurgiju, rudarstvo i bankarstvo. Ali ej ipak obrtniki nain rada obiljeavao proizvodnju. Zbog slabih mogunosti zapoljavanja i tekog ivota na selu mnogi ljudi su zauvijek napustili zemlju i potraili zaradu u stranim zemljama.

EUROPA I SVIJET NEPOSREDNO POSLIJE RADAPOBJEDNICI DIKTIRAJU MIROVNE UVJETE Uvjeti mira provode se u Versaillesu. Njemakoj su oduzeta osvojena podruja i morala je platiti veliku ratnu oteti i drastino smanjiti oruane snage. Politiari se nisu sloili s time smatrajui da su izvan Njemake ostali teritoriji naseljeni Nijemcima. Mnogi su kasnije u tom ugovoru vidjeli uzroke Drugog svjetskog rata. Priznate su novonastale drave i njihove granice. Ali ugovor nije zadovoljio svijet. Bio je u suprotnosti s 14. toaka. OSNIVANJE DRUTVA (LIGE) NARODA Ameriki predsjednik Thomas Wilson 8.1.1919. donosi svoj plan 14. toaka. u kome se govori da se ugovori moraju javno potpisivati i obznaniti, o slobodi plovidbe, ogranienju naoruanja. I jo govori o tome da e se pruati uzajamno jamstvo za politiku i teritorijalnu neovisnost malih i veih drava. Utvrena su pravila Drutva naroda. Drutvo se trebalo brinuti o ouvanju mira i da se sporovi rjeavaju mirnim putem. Sjedite je bilo u enevi. SAD nije lan jer se ne ele mijeati u politiku Europe. Drutva naroda nisu radila u duhu Pravila to e biti vidljivo u vrijeme faizma. ZBIVANJA U RUSIJI Izoliranost i strna investicija i gospodarska politika jo su vie osiromaili Rusiju. Oslobodila se strane investicije i kad je zavrio graanski rat odstupa od gospodarske politike nazvane ratni komunizam. Izbijali su trajkovi izgladnjelih i ustanci nezadovoljnih seljaka i mornara. Lenjin proklamira Novu ekonomsku politiku gdje se doputa privatno poduzetnitvo, oivljava se trite i smanjuje se otkup poljoprivrednih vikova. 1922. osnovan je Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika (SSSR). SSSR razvija se kao totalitarna drava u kojoj svu vlast imaju komunisti. A protivnici komunista se progone i osuuju na tamnovanje. Poslije Lenjinove smrti 1924. dolazi Staljin. PRILIKE U EUROPI Rat je iscrpio sve europske zemlje. Smanjuje se bogatstvo i proizvodnja jo ih tite dugovi. Upada u teku gospodarsku krizu (1920.-1922.) sve vie rade ene zbog brojnih ratnih invalida koji su na teret dravi. Za obnovu nije bilo dovoljno sredstava. Atanta je dugovala SAD-u mnogo novca. U Njemakoj zbog inflacije i nezaposlenosti izbijaju trajkovi, nemiri, pobune i revolucije.

STANJE U OSTALIM DIJELOVIMA SVIJETA Aziju zahvaa val narodnooslobodilakih pokreta. Bore se protiv kolonijalizma i imperijalizma Kina, Indija, Indonezija.. voe pokreta su u Kini Sun Jat-sen a u Indiji Mahatma Gandhi. U Kini izbija revolucija. Osnovane su politike stranke (Kuomintang) koje uz pomo komunista koje vodi Mao Zedong ujedinjuje Kinu. U Indiji britanske kolonijalne vlasti tlae stanovnitvo i vre pokolje rodoljuba. Indijci se onda pod vodstvom Gandhija britanskoj vlasti suprotstavljaju pasivnim otporom. PRILIKE U JAPANU I SAD-U Jaa mo Japana. Industrijski se razvija i postaje najmonija azijska zemlja i trea pomorska drava na svijetu. Grade se eljeznice i industrijska postrojenja. Sad u 20. st. doivljava novu industrijsku revoluciju koja omoguuje visok standard. Posebno se razvija automobilska industrija. Zakonom o prohibiciji zabranjena je proizvodnja alkohola i prodaja. Mafijake skupine stoga ilegalno prave i prodaju proizvode. Voa je bio Al Capone.

POLOAJ HRVATA U KRALJEVSTVU SHS

REAKCIJA PRAVAA. KRVOPROLIE U ZAGREBU Pristae Svetozara Pribievia pozdravili su prvoprosinaki akt. U proglasu Hrvatska stranka prava je osudila ujedinjenje. Taj in protivi narodu samoodreenje jer se suverenitet prenosi na srpskog kralja. Oni su bili za ujedinjenje u republikansku dravu gdje bi Hrvatska bila neovisna drava, koja e se s ostalim jugoslavenskim dravama povezati u savez. 5. prosinca 1918. pristae Svetozara Pribievia u povodu ujedinjenja na Trgu bana Jelaia u Zagrebu organizirale su manifestaciju podrke novoj dravi. Okupilo se mnogo graana a pridruili su im se i pukovnici. Pripadnici narodne strae otvorili su na njih mitraljesku paljbu koja je bila uzvraena. Poginulo je 14 osoba. Mnogo je ranjenih bilo. To su bile prosinake rtve. PROMJENA NOVCA U A-U se koristila kruna, a u Srbiji dinar. Kune je trebalo zamijeniti dinarima. Kako bi se sprijeio priljev krunskih novanica iz susjednih zemalja sve papirnate krune su se oznaile posebnim igom. Ali nije postignut eljeni uinak. Na krunske novanice su se onda trebale nalijepiti markice. Za markiranje drava je uzimala 20%. Graani su tako oteeni jer je to bilo pljakanje zemalja. Zamjena dinara i kruna je bila nerealna. 4:1. to ej izazvalo veliko nezadovoljstvo. NASILJA I POBUNE Posebnu ulogu u nametanju velikosrpske prevlasti imala je srpska vojska. Donoene su odredbe da vojni zakon bive Kraljevine Srbije vrijede i na podruju bive DSHS. Vojni su sudovi imali pravo suditi i civilima. Vojnici su neposlune graane kanjavali batinanjem. Vojniko nasilje je uzimalo sve vie maha posebno na pristae Stjepana Radia. A kad je primijenjen propis srbijanskih vojnih zakona o igosanju konja i volova, koji se provodio kako bi se seljacima u sluaju rata mogla oduzeti stoka, dolo je do pobuna seljaka. Pogotovo u selima sjeverne Hrvatske. igosalo se slovima A i K. K za Karaorevia a A za regenta Aleksandra. Oni su obustavljali eljezniki promet i presijecali telefonske ice i osnovali narodnu gardu. U sukobima je bilo mrtvih i ranjenih. Pobuna je na kraju uguena. RAPALSKI UGOVOR Italija je nastojala ostvariti zakljuke Londonskog ugovora iz 1915. ali ej pojava KSHS bila novi moment. To Jadransko pitanje je trebalo biti rijeeno na Mirovnoj konferenciji u Parizu ali nije. Pregovori su voeni kasnije u Rapallu. Ante Trumbi ozbiljno je upozoravao da se pregovori moraju dovriti. U protivnome, Italiji e biti date slobodne ruke. KSHS nala se u nezavidnom poloaju. Pod pritiskom KSHS je morala pristati na velike teritorijalne ustupke i 13.11.1920. potpisala je Rapallski ugovor. Ustupili su joj Istru, Cres, Loinj, Zadar, Lastovo, Palagruu i Rijeku koja ej bila ko fol nezavisna.

HRVATSKA POSLIJERATNA EMIGRACIJA Prvu hrvatsku politiku emigrantsku skupinu su inili lanovi Jugoslavenskog odbora. Druga je imala sasvim drugaiji politiki program. Ona se bila okupila zbog ideje ruenja sadanje drave zbog uspostavljanja velikosrpske hegemonije. Uestala nasilja i progoni izazivali su nezadovoljstvo hrvatskih ljudi, ak i onih koji su prije prihvaali jugoslavensku ideju i ujedinjavanje sa Srbijom. Napustili su zemlju elei u emigraciji pokrenuti politiku akciju za stvaranje samostalne hrvatske drave. lanovi Stranke Prava i pripadnici plemstva okupljali su se u Austriji i Maarskoj. U Grazu je 1919. osnovan Hrvatski komitet.. sjedite se onda preselilo u Be. U Maarskoj se radilo na osnivanju dobrovoljne Hrvatske legije koja trebala prijei Dunav i potaknuti ustanak.

DJELOVANJE NAJVEE HRVATSKE POLITIKE STRANKEHRVATSKA PUKA SELJAKA STRANKA NA POSLJEDNJEM ZASJEDANJU HRVATSKOG SABORA Hrvatsku puku seljaku stranku (HPSS) osnovala su 1904. braa Antun i Stjepan Radi. Osnova: hrvatsko seljatvo mora postati glavni nositelj nacionalne borbe. Pravo glasa se dobivalo na osnovu imovinskog stanja i golema veina hrvatskog seljatva nije imala pravo glasa. HPSS je dobio u poetku samo 3 zastupnika mjesta. Oni su traili Hrvatsku dravu unutar granica Habsburke monarhije. Nastojala je dobiti podrku Bekog dvora. HPSS i HSP (frankovci) istupaju kao Hrvatski dravnopravni demokratski blok. A 1918. odustaje od ideje austroslavizma. VIDOVDANSKI USTAV 1919. uspostavljeno je Privremeno narodno predstavnitvo, kao zamjena za parlament. lanove je imenovao regent Aleksandar. Glavna zadaa je donoenje izbornog zakona. Za to vrijeme provodila se centralizacija uprave. Pravo glasa nisu imali ene, vojnici, policijski slubenici, suci itd. Izbori su raspisani za 28.11. znatnije rezultate su postigli Srpske stranke ali nisu ni loe proli Hrvatske. Po Vidovdanskom ustavu drava je bila ureena kao strogo centralistika. Drava je oznaena kao parlamentarna monarhija koja ej imala Narodnu skuptinu kao izborno zakonodavno tijelo. Ukinute su povijesne jedinice. Dravni teritorij je podijeljen na 33 oblasti. Hrvatsko podruje je podijeljeno na 6. a tako i teritorij BIH. POTPORA HRVATSKIH BIRAA RADIEVOJ STRANCI Glavna poluga njegove politike agitacije isticanje je narodnog suvereniteta. Bio je vie puta uhapen. Na skuptini HPSS-a u Sisku u 1920. u govoru je iznio svoje nazore o ujedinjenju, koje nije odobrio hrvatski narod, te o ureenju zajednike drave. Tad je bio ponovo uhien i osuen na dvije i pol godine zatvora. To ej sve bilo sraunato na onemoguavanje njegove predizborne djelatnosti. Na slobodu ej puten uoi izbora. HPSS je postigao iznenaujue velik uspjeh. Dobio je 50 zastupnikih mjesta. Nastavljala se borba protiv centralizma i velikosrpske hegemonije.

RADIEV STAV PREMA UREENJU DRAVE Poslije izbora preimenovao je svoju stranku u Hrvatska republikanska seljaka stranka (HRSS). On ej izradio svoj nacrt ustava. U tom nacrtu Hrvatska je definirana kao neutralna seljaka republika s punim suverenitetom u savezu suverenih drava. Savezni poslovi sveli bi se na usko podruje, savezni parlament inile bi delegacije suverenih drava. Odluke tog parlamenta postale bi izvrne tek kad bi ih potvrdile savezne jedinice. Nacrt predvia konfederativno ustrojstvo drave. Zbog centralistikog pritiska Radi je ustrojio politiki savez nazvan Hrvatski blok a Hrvatskom zajednicom i Hrvatskom strankom prava. 1922. Hrvatski blok je objavio spomenicu u kojoj protestira protiv politike nasilja i brutalne sile.

HRVATI U OSTALIM POLITIKIM STRANKAMAHRVATSKA ZAJEDNICA Starevieva stranka prava je bila glavni pokreta nacionalnog okupljanja 1918. Zahtijevalo se sazivanje Hrvatskog sabora i ratifikacija prvoprosinakog akta. Ali to je sprjeavao ministar unutarnjih poslova Svetozar Pribievi. S Naprednom demokratskom strankom udruile su se u jedinstvenu stranku pod nazivom Hrvatska zajednica kojoj se pridruila i grupa Hrvatsko kolo. Predsjednik je bio dr. Matko Laginja. Oni su se zalagali za federalizam. Do skuptinskih izbora smatrala se politikim predstavnikom Hrvata. Tu je dobila samo 4 zastupnika mjesta. Oni su u znaku protesta napustili Ustavotvornu skuptinu zbog pritiska centralistikih snaga. HRVATSKA STRANKA PRAVA HSP su bili frankovci. Oni su zahtijevali okupljanje hrvatskih pokrajina u slobodnu i samostalnu hrvatsku dravu na naelu samoodreenja naroda. Dobila je 2 zastupnika mjesta. Na elu je bio Vladimir Pebeg, a zatim dr. Ante Paveli. Suraivao je s HRSS-om i HZ-om. Povezala se s njima u Hrvatski blok. Ali savez nije dugo trajao. HRVATSKA PUKA STRANKA HSP bila je pod jakim utjecajem klera. To ej popovska stranka, relativno mala. U program su unesena kranska naela kao osnova javnog ivota. Naglaena je posebnost hrvatske nacije i hrvatska nacionalnost. Prihvaala je novonastalu jugoslavensku dravu, ali se protivila centralizmu. Ona je imala 3 narodna zastupnika. Isticao se fra Dominik Mandi. Osnivanje HPS-a djelovalo je negativno na neke hrvatske intelektualne krugove u Bosni, koji nisu bili vezani za Hrvatski katoliki pokret, a htjeli su osnivanje jedne zajednike stranke za sve Hrvate u BiH. to ej dovelo do nastajanja Hrvatske teake stranke. Dolo je do nesuglasica izmeu HPS-a i HTS-a. Ali ta podjela je bila sve manje uoljiva jer se HRSS potpuno afirmirala kao stranka svih Hrvata. HRVATSKA FEDERALISTIKA SELJAKA STRANKA Hrvatska zajednica najprije surauje sa Stjepanom Radiem u Hrvatskom bloku, a zatim potpuno prihvaa Radievu politiku. U tome je ustrajala i onda kad je Stjepan Radi 1925. priznao Monarhiju i Vidovdanski ustav. Hrvatska zajednica je taj postupak otro osudila. 1926. rasputena je Hrvatska zajednica i osnova na je nova stranka pod nazivom Hrvatska federalistika seljaka stranka. (HFSS). Predsjednik je bio dr. Ante Trumbi. Oni nisu priznavali Vidovdanski ustav i protivili su se centralizmu. Oni su htjeli zauzeti mjesto Radieve stranke ali to se nije dogodilo. Suraivala je s Hrvatskom strankom prava pa se 1927.- povezala s njom u Hrvatski blok.

GOSPODARSKE RAZLIKE U KSHS U gospodarskom pogledu Kraljevina SHS bila ej vrlo neujednaena. Dijelovi nove drave nikad nisu bili povezani pa su dosegli razliit stupanj razvoja. Razlike su u organizaciji proizvodnje i u vlasnikim odnosima (ostaci razliitih oblika feudalizma). Hrvatska je u A-U bila najnerazvijenije podruje a u novoj jugoslavenskoj dravi njezin najrazvijeniji dio. Politike vlasti su iskoritavali gospodarske potencijale izazivajui veliko nezadovoljstvo koje su jaali protucentralistiko raspoloenje i usmjeravali hrvatske birae.

RAZVOJ VERSAILLESKOG SUSTAVA DO 1929. GODINEFRANCUSKA POLITIKA PREMO U EUROPI Kao sila pobjednica smatrala se hegemonom. Ali ju nije pratila hegemonija gospodarstva. Zbog takva stanja nije imao tko provoditi dogovore u Versaillesu i time e biti omogueno krenje sporazuma. Imali su strah od jaanja Njemake. Pa je 1923. izazvala Ruhrsku krizu, pa zaposjedaju bogatu Ruhrsku oblast zato to Njemaka ne ispunjava svoje obaveze. Od 1929. gospodarstvo se stabiliziralo u Francuskoj, popravio se poloaj radnika, izgrauje se radniko zakonodavstvo. PRILIKE U VELIKOJ BRITANIJI Najjaa je kolonijalan sila. Gospodarstvo je napredovalo tj. brodogradnja, kemijska i industrija motora, poveava se broj zaposlenih, stvaraju se radniki sindikati (Trade Unions) koje se bore za vee plae i bolji socijalni poloaj radnika. Uvruje se demokracija i parlamentarni sustav. Istiu se Laburistika i Konzervativna stranaka. 1926. imperij organizira se kao zajednica neovisnih drava nazvana Commonwelth koje su neovisne u unutarnjoj i vanjskoj politici ali surauju u trgovini i kolstvu. 1921. priznaje katolikoj Irskoj samostalnost. Ali ej ostala u statusu dominiona. Priznala je i Egiptu samostalnost. POJAVA I RAZVOJ FAIZMA U ITALIJI Izbijaju trajkovi i nemiri i zaotravaju se odnosi izmeu radnika i poslodavaca. Nezadovoljstvo iskoritava Benito Musolini i osniva pokret Borbeni sastavi. Suprotstavljaju se trajkovima radnika. 1921. osniva Faistiku narodnu stranku. Poduzima pohod na Rim. Kralj mu povjerava sastav vlade. A on uvodi jednostranaki sustav, koristei se nasilnim sredstvima. Zabranjuje rad svim strankama, osnovao je Faistiko veliko vijee, zamijenio je parlament a on je bio voa (Duce). Odnos prema radnicima utvruju Poveljom rada. Uvode korporativni sustav, drava kontrolira radnike i tako sprjeava trajkove i tako onemoguava utjecaj socijalista i komunista na radnike. Vanjsku politiku je usmjerio prema reviziji Versailleskog sustava, eli osvajaku politiku. 1929. uspio je srediti gospodarske prilike. Podrku daje krupnoj buroaziji i srednjem sloju. Puanstvo se pomirilo s izrazito totalitarnom dravom i faistikom diktaturom. On ej pomirio dravu s Katolikom crkvom Lateranskim sporazumom. Priznaje Vatikan suverenom dravom.

STANJE U WEIMARSKOJ NJEMAKOJ Njemaki parlament (Reichstag) zasjeda u malom gradu Weimaru. Donosi ustavi Weimarska Njemaka je proglaena republikom s parlamentarnom demokracijom a predsjednik ima iroke ovlasti. 1923. Njemaku zahvaa teka gospodarska i politika kriza. Inflacija je olakala isplatu reparacija a time nije Francuska nimalo zadovoljna pa okupira najjae njemako industrijsko podruje Ruhr. Javila se obrana nacionalnog ponosa. 1923. inflacija je obuzdana donoenjem Dawerkog plana. Kreditima je omoguena postupna isplata reparacija. Jaaju desniarske stranke. Hindenburg je postao predsjednik. Ugovorom u Rapallu dobiva izlaz na Sovjetsko trite. Sporazumom u Locarnu 1925. priznala je granicu na zapadu i primljena je u Drutvo naroda. Politikom ministra vanjskih poslova Gustava Stressmana Youngovim planom dobila je Njemaka olakice u vezi otplate reparacija tako da su saveznici napustili Porajnje. Mirom u Lausannei 1932. su oprotene reparacije. PRILIKE U OSMANSKOM CARSTVU (TURSKOJ) Poniavajui mir je stvorio snaan otpor. Na elu je Mustafa Kemal (Ataturk otac Turaka). On organizira jak nacionalni pokret i prisiljava sultana Mehmeda VI. Da abdicira. 1023. postala je republikom. Mirom u Lausannei 1923. zavrava grko turski rat. Drava se modernizira po uzoru na demokratske europske zemlje. Uvodi se novi ustav i graansko krivino zakonodavstvo a i ene dobivaju pravo glasa.

RADIEV NACIONALNI POKRETTAKTIKA I POLITIKE BORBE Izbornim rezultatima od 28.11.1920. Hrvati su se izjasnili za republiku. Radi je za sporazum koji e Hrvatima osigurati ravnopravan poloaj u zajednikoj dravi. On ej pacifist i odbacuje nasilne metode. On je za saveznu dravu kao jedini put usklaivanja svih dijelova drave. Primjenjuje apstinenciju (zastupnici HRSS-a ne dolaze u Skuptinu). Obraa se nositeljima europske i svjetske politike i eli ih pridobiti da nagovore beogradski politiki vrh na sporazumijevanje s Hrvatima. Pozornost obraa irenju i organizaciji stranke. Oni okupljuje Hrvate i izdaju napise u glasilu Dom. Istupi protiv centralizma privlae i gradsko stanovnitvo. Tako ej nastajao hrvatski nacionalni pokret predvoen Stjepanom Radiem. IRENJE HRVATSKOG NACIONALNOG POKRETA On odrava stranake skupove i upuuje predstavnike inozemnim dravnicima. elio je internacionalizirati hrvatsko pitanje i pridobiti europske dravnike da se zauzmu za njegovo rjeenje. Na izborima za Narodnu skuptinu 18.3.1923. istupa HRSS samostalno. Dobili su 69 zastupnikih mjesta. Usmjeravaju sada i politiku akciju i prema Bosni i Hercegovini i Dalmaciji. To je oznailo irenje hrvatskog nacionalnog pokreta.

PROMJENA POLITIKE TAKTIKE Stjepan odlazi na put u inozemstvo. Objanjavao je zapadnim dravnicima teak poloaj Hrvatske. Ali oni su podravali centralistiki reim u Beogradu. Kod nas je optuen za komunizam to nije bilo tono. Odlaskom u Moskvu elio je zaotriti unutarnju politiku situaciju i prisiliti beogradski vrh na poputanje i sporazumijevanje. Rad stranke je bio zabranjen. Organizacije su bile naputene i onemoguen je daljnji utjecaj stranke. Ali dogodilo se obrnuto. Na slijedeim izborima dobio ej 67 zastupnikih mjesta. Navedeni su radikalni politiari da prihvate pregovore s Radiem. On ej na kraju priznao Vidovdanski ustav i monarhiju. Stranka se otad zvala samo Hrvatska seljaka stranka. S radikalnom strankom je 1925. potpisao Akt o sporazumu. Formirali su novu vladu s Nikolom Paiem na elu. Procijenivi da su radikali spremni na poputanje vidio ej prigodu za reviziju ustava i ostvarenje povoljnijeg poloaja Hrvata u zajednikoj dravi. SELJAKO-DEMOKRATSKA KOALICIJA Prema sporazumu radikali su se obvezli da e donijeti niz zakonskih prijedloga nunim za konsolidaciju prilika u dravi. Pai je odugovlaio. Radi je vidio da radikali ne izvravaju dogovorene obaveze i da je taj sporazum bio taktika samo da primire hrvatsku oporbu. Tako da je dolo do raskida koalicije HSS-a i Radikalne stranke. Svetozar Pribievi tada na elu Samostalne demokratske stranke shvatio je da centralizam nije ostvario ideju jugoslavenstva. Tako su se Radi i on nali zajedno u oporbi. Jer je Srbe u Hrvatskoj beogradski reim iskoritavao za ostvarenje srbijanskih ciljeva. Sklopili su savez nazvan Seljakodemokratska koalicija (SDK). ATENTAT U NARODNOJ SKUPTINI SDK je karakterizirala izvanredna borbenost. Radi i Pribievi estoko su napadali vladine postupke i nepotivanje zakona i korupciju te zahtijevali reviziju ustava. Vlada je procijenila da SDK ugroava vlast pogotovo kad su predloili podjelu drave na 4 oblasti koje bi bile u nekoj vrsti konfederacije. Govorilo je se ako kroz alu da Radia treba ubiti ali je to u biti bio smiljen plan. 20. 6.1928 u Narodnoj skuptini izvren je atentat na narodne zastupnike HSS-a. Ubijen je Pavao Radi i uro Basarieka, a teko je ranjen Stjepan Radi.

EUROPA I SVIJET U DOBA VELIKE GOSPODARSKE KRIZENASTAVAK INDUSTRIJSKOG POLETA Potaknut je razvoj znanosti i tehnologije, proizvodnja se nastavlja razvijati, najvie proizvodnja automobila i zrakoplova. Biljei se napredak kemijske i metalurgije a raste i vanost nafte. Poveava se i proizvodnja prehrambenih proizvoda upotrebom traktora, vrilica i kosilica. Vri se meunarodna trgovina i to dovodi do meusobne ovisnosti gospodarstva. POJAVA GOSPODARSKE KRIZE 1929. GODINE Najprije se pojavila u najrazvijenijoj zemlji svijeta SAD-u. Uzrok je neujednaenost proizvodnje i prodaje. Vikovi se nisu mogli prodati. Poveava se i broj nezaposlenih. Na tzv. Crni petak (25.10. 1929.) na burzi u Wall Streetu prodane su milijuni dionica to ej uzrokovalo steajeve banaka, propadanje tvrtki osiromaenje velikog broja industrijalaca. U Europi se najjae osjetila u Njemakoj zbog amerikih kredita. Bijeda, oaj i beznae se iri zemljom.

NEW DEAL- AMERIKI PROGRAM IZLASKA IZ KRIZE Na inicijativu predsjednika Franklina Roosvelta pokree se 1933. gospodarski program New DealNovo poslovanje. Uvodi se cjelovit program reformi radi ouvanja postojeega gospodarskog sustava. Potie se razvoj industrije, vee je zapoljavanje, vre se veliki javni radovi: grade se hidrocentrale i velike banke, melioriraju se movaran polja, daju se povoljni zajmovi farmerima. Donose se zakoni o socijalnom i zdravstvenom osiguranju a i osiguranju nezaposlenih. PRILIKE U NJEMAKOJ U DOBA KRIZE I POSLIJE NJE Kriza je zahvatila i Njemaku zato to se koristila amerikim kreditima. To iskoritavaju pristae Adolf Hitlera okupljene u Nacionalsocijalistikoj radnikoj stranci (NSDAP). Veliaju njemaku naciju i germansku rasu, napadaju komuniste i socijaliste i pristae parlamentarne demokracije. Za gospodarski slom optuivali su trulu demokraciju i pobjednike sile i idove. 1933. Hitler je postao kancelar i preuzima najvanije poloaje u dravnoj upravi, posebice u policiji : nacistika stranaka oruana snaga (SS-odredi). Nacisti su zapalili zgradu Reichstaga, optuivi za to komuniste kao opravdanje za poetak terora nad politikim protivnicima. Sada vlada moe donositi zakone bez parlamenta i to je bio kraj Weimarske Republike. Oni rasputaju sve stranke i njemaka izlazi iz Drutva Naroda. Osniva se tajna dravna policija (Gestapo). Osobe sumnjive reimu odvode se u koncentracione logore (najpoznatiji je Dachau). Izvija sukob meu nacistima to zavravaj ubojstvom Ernsta Rohma 30.6.1934. (no dugih noeva). Hitler se proglaava voom njemakog naroda (Fuhrer). idovima e se 1938. zabraniti rad. Spaljuj se knjige koje su nepodobne. Uveli su nazor nad ljudima, onemoguivi im sve graanske slobode, usaujui puanstvu putem radija i medija nacistike ideje. Gospodarske probleme rijeili su izgradnjom ratne industrije, javnim radovima, gradnjom autoputova itd. sve gospodarske djelatnosti podvrgli su dravnom nazoru, industrija se poela oporavljati ,smanjena je nezaposlenost i dolo je do gospodarskog poleta. PRILIKE U SSSR-U 1928. Staljin se uvrstio na vlasti. Mjere su mu obnova i izgradnja zemlje. Imao ej petogodinje gospodarske planove. Drava bi diktirala proizvodnju i vri raspodjelu. Iste godine on eli ukinuti privatno vlasnitvo i na selu, zato provodi kolektivizaciju. Osniva seljake radne zadruge (kolhozi). Mjere provodi nasilnim metodama. Posljedice su bile katastrofalne. Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda je smanjena a nestaica prehrambenih proizvodnja uzrokuje glad. Elektrifikacija, razvoj metalurgije i industrijske strojeve u sreditu je gospodarskog razvoja. Ali su uvjeti rada bili vrlo teki. Provode se masovna hapenja politiara. Osnivaju se logori radi uvrenja totalitarne vlasti.

HRVATSKA U VRIJEME MONARHISTIKE DIKTATURESTANJE POSLIJE SKUPTINSKOG ATENTATA Zastupnici SDK su napustili Narodnu skuptinu. 1.8.1928. okupili su se i prihvatili rezoluciju. Nisu priznavali rad Narodne skuptine i utvruje se da su prvoprosinaki akt i Vidovdanski ustav upotrijebljeni za utvrivanje hegemonije Srbije. Trai se rjeenje Hrvatskog pitanje. Teko ranjeni Stjepan Radi potpisao ju je u bolesnikom krevetu. 8.8.1928 umro je od posljedica ranjavanja. Vodstvo HSS-a preuzeo je dr. Vlatko Maek. Postao je time i jedan od dvojice predsjednika SDK. PROGLAENJE DIKTATURE 6.1.1929. kralj ej objavio manifest, kojim ukida Vidovdanski ustav i rasputa Narodnu skuptinu. Izmeu naroda i kralja ne moe biti posrednika, rekao je. On nareuje svim vlastima u dravi da njegovu odluku potuju i da mu se svi pokoravaju. Uspostavljena je kraljeva diktatura. Ukinuvi parlament zabranio je i rad politikih stranaka. Objavljen je zakon o vladi i dravnoj upravi. Kralj imenuje vladu. Predsjednik nove vlade je general Petar ivkovi. To je estosijeanska diktatura. REAGIRANJE HRVATSKIH POLITIKIH SNAGA Vlatko Maek je vjerovao da e diktatura biti kratkotrajna i dobra radi sreivanja stanja u dravi. Ali se pokazalo da e ostati trajno rjeenje. Maek je onda rekao da e se reim istroiti i zagovarao je politiko ekanje i suzdravanje. Ali pripadnici HSP-a s dr. Antom Paveliem su smatrali da Hrvatsku treba odvojiti i uspostaviti neovisnu dravu. Prijetilo mu je uhienje. 1929. napustio je zemlju i otiao u emigraciju. Boravio je u Austriji i Bugarskoj. S voom VMRO-a zakljuio je dogovor o zajednikoj suradnji s ciljem izdvajanja Hrvatske i Makedonije iz kraljevine. Onda je preao u Italiju. 1930. osnovao je organizaciju Ustaa- hrvatska revolucionarna organizacija. U postrojbama je bilo 500 emigranata. NOVA TERITORIJALNA PODJELA U listopadu 1929. iziao je zakon o nazivu i podjeli drave. Kraljevina Jugoslavija s 9 banovina. Na elu je ban kojeg imenuje kralj. Razgranienje je provedeno tako da je srpska veina osigurana u njih 6 (Vrbaskoj, Drinskoj, Dunavskoj, Moravskoj, Zetskoj, Vardarskoj). Hrvatske zemlje podijeljene su na dvije banovine- Savsku i Primorsku. AGRARNA REFORMA I PROBLEMI NJEZINA PROVOENJA U strukturi hrvatskog stanovnitva najvei udio inilo je seljatvo. Posjedi su im bili preteno mali. Bilo je mnogo veleposjeda. Osnovni je problem u agraru bilo ukidanje zateenog naslijea i ubrzanje gospodarskog izjednaavanja. Javila se potreba za agrarnom reformom. Zemlja se trebala podijeliti onima koji su je obraivali a to su bili siromani seljaci. Osnovano je ministarstvo za agrarnu reformu koje je bilo ustanova za dodjeljivanje zemlje pristaama stranaka na vlasti. Reforma -pogodni instrument srbizacije. Veleposjedi su ostali neraspodijeljeni. Daljim diobama mali seljaki posjedi postali su sve manji. Poloaj je bio sve tei.

REIMSKA NASILJA I OTPORI HRVATA OD 10931. DO 1934. GODINEOKTROIRANI USTAV I NASTAVAK DIKTATURE 3.9.1931. kralj ej objavio daje novi ustav Kraljevine Jugoslavije- oktroirani ustav. Uspostavljen je dvodomni parlament Narodna skuptina i Senat- ali su zakoni prihvaeni tek kad bi ih potpisao kralj. Narodna skuptina se sastojala od izbranih zastupnika. Senat su pak inili senatori od kojih je polovicu imenovao kralj. Takav sastav bio je vrlo posluan kralju. Zadrao je centralistiko ustrojstvo. Otvoreni apsolutizam zamijenjen je prikrivenim apsolutizmom. REPRESIJA REIMA Protivnici reima su hapeni i izvoeni pred sud, mueni i ubijeni. 1929. je uhien dr. Vlatko Maek i optuen za novano pomaganje omladinske skupine koja je pribavljala oruje za borbu protiv reima. Pristaa HSS-a Ivan Bernardi osuen je na 25 godina robije. Potpredsjednik HSS-a Josip Predavec optuen je za zaobilaenje propisa u radu Hrvatske seljake banke. Sipe Javor optuen je zbog noenja oruja i sastanaka s Paveliem na 12 godina robije. Povjesniar i politiar dr. Milana ufflay ubijen je. A na dr. Milu Budak izveden je pokuaj umorstva. ZAGREBAKE PUNKTACIJE. SUENJA dr. MAEKU 1931. odrani su skuptinski izbori. Opozicija nije mogla sudjelovati u izborima. Od 5. do 7. 11.1932. u Zagrebu odran je sastanak vodstva SDK-a. Potpisali su rezoluciju- Zagrebaku punktaciju. Istie se narodni suverenitet i trai se vraanje na 1918. g i uklanjanje hegemonije, novo ureenje drave koja iskljuuje svaku prevlast. Rjeenje hrvatskog pitanja trai se u zajednikoj dravi. Reim je reagirao na to i uhapen je Vlatko Maek. Dobio je kaznu od 3 godine. USTAKA EMIGRACIJA Paveliu se pridruio i dr. Mile Budak. Glavni programski dokumetnt ustakog pokreta bili su Ustav i Naela. Razgraeni su cilj i ideologija pokreta te organizacija. Da se oruanim ustankom (revolucijom) oslobodi Hrvatska, da ona postane samostalna i nezavisna drava. Najvie tijelo je Glavni ustaki stan, s poglavnikom Paveliem. Proirili su akciju na Belgiju, Nizozemsku, Francusku, Sjevernu i Junu Ameriku. Pripadnici su djelovali grupno i pojedinano. Npr. Desetak ustaa prebacila se 1932. g. Iz Italije preko Zadra u Liku i izveli napad na andarsku stanicu u Bruanima. (Velebitski i Liki ustanak). UBOJSTVO KRALJA ALEKSANDRA I USPOSTAVA NAMJESNITVA Kralj Aleksandar namjeravao ej otputovati u Francusku a Paveli je odluio ukloniti ga. Podrku je imao od Italije i Maarske. Glavni organizator bio je Eugen Dido Kvaternik. 9.10.1934. je na putu prema gradskoj vijenici izveden atentat. Atentator je bio Veliko Kerin, Makedonac, pripadnik VMRO-a. Obuavao je ustae za izvoenje diverzija. Novi kralj Petar !!. imao je samo 11. godina. Uspostavljeno namjesnitvo. Glavnu ulogu u namjesnitvu imao ej knez Pavle.

MEUNARODNE NAPETOSTI, SUPROTNOSTI I SUKOBI U SVIJETU OD 1931. DO 1939.JAPANSKI MILITARIZAM NA SVJETSKOJ SCENI Gospodarska kriza 1929. g. Pogaa i Japan. Pada cijena svile i rie. Zaotravaju se odnosi sa SADom. Konferencijom u Londonu Japanu su ograniili gradnju ratne flote. Nacionalisti i militaristi optuuju vladu za sve. Nakon ubojstva predsjednika Hamaguchija oni preuzimaju vlast i uvode totalitaristiki, militaristiki sustav. 1931. osvajaju Manuriju i proglaavaju je republikom ali nije bila slobodna. Kasnije zapoinju opi vojni napad na Kinu. GRAANSKI RAT UKINI Borbu u Kini vodi Kuomitang za njezino ujedinjenje Kuomitang uz pomo komunista ujedinjuje Kinu. Smru Sun Jat-sena prekidaju se odnosi. ang Kai-ek, na elu Kuomitanga, progoni komuniste i izaziva graanski rat. Pod vodstvom Mao Zedonga i Zhu Dea zauzimaju pokrajinu Kiangsi, stvorivi ondje Kinesku komunistiku republiku. Provode agrarnu reformu. Zbog borbe s Kuomitangom moraju napustiti Kangsi poduzevi dugi mar. Mao je smatrao da e kinesku revoluciju ostvariti seljatvo. Dugi mar zavrava 1935. godine u pokrajini Shansi i tu je Mao utemeljio sjedite komunistikog pokreta. Od oko 100 000 ljudi ostalo je samo 20 00. 1937. pomirili su se komunisti i Kuomitang i nastavili zajedniki voditi rat. POJAVA ANTIFAIZMA U SVIJETU Faizmu i nacizmu se suprotstavlja irok krug demokratskih snaga. Javlja se antifaizam. U parlamentarno demokratskim dravama antifaizam okuplja razliite politike stranke i struje, od komunista i socijalista, preko socijaldemokrata do demokrata, liberala i kranskih demokrata. Antifaisti se ujedinjuju u organizacije Narodne fronte. Pojavljuju se u Francuskoj 1936. poslije pobjede na izborima a i u panjolskoj, 1931. ruenjem diktature generala Prima se Rivere. Snage provode znaajne socijalne reforme. GRAANSKI RAT U PANJOLSKOJ Demokratskim snagama se suprotstavlja vojska generala Franca Franciska Bahamonde uz potporu faistike organizacije (Falanga), crkve i veleposjednika. Imali su pomo Njemake i Italije. Kad su uguene proturepublikanske pobune u Madridu i Barceloni, Franco se uvrstio u panjolskom Maroku, Navarri i Kastilji i zapoeo rat protiv republikanske vlade. Republikancima pak pomae SSSR i antifaistiki dobrovoljci. 1939. razbijena je republikanska obrana Barcelone i Madrida uz pomo unutarnjih neprijatelja republike (peta kolona). Sad general Franco uvodi diktaturu, provodi teror nad politikim protivnicima, hapsi ih i likvidira. Antifaisti su emigrirali. AGRESIJA FAISTIKE ITALIJE Mussolini eli ojaati svoju vlast osvajanjima. Italija se s toga naoruava to potie gospodarski napredak. 1935. napada Etiopiju. Ni sada Francuska i V. Britanija, kao ni Drutvo naroda, nisu pruili zatitu rtvi agresije. Ugled Drutva naroda bio ej poljuljan. 1939. Italija ej zauzela Albaniju. Proglaena je personalna unija Italije i Albanije pod Viktorom Emanuelom !!!.

NJEMAKA ZADAJE POSLJEDNJI UDARAC VERSAILLESKOM SUSTAVU Hitler 1936. upada s vojskom u demilitariziranu Rajnsku oblast to je znailo kraj versajskog sustava u Europi. Uveo ej opu vojnu obvezu i reorganizirao vojsku. Na granici prema Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj gradi vojne utvrde pod imenom Siegfriedova linija duga 600 km. Hitler pomae faistima Arthuru Seyss Inquarta, s kojim rui legalnu vlast Kurta Schuschnigga i 13.3.1938. pripaja Austriju Njemakoj(Anschluss). On ugroava nezavisnost ehoslovake, traei autonomiju za 3 500 00 sudetskih Nijemaca. Faistike snage sudetskih Nijemaca izazivali su incidente, na elu s K. Henlein. Hitler je onda zatraio pripojenje Sudeta. Francuska i V. Britanija pristaju na taj zahtjev Munchenskim sporazumom. Hitler se nije drao obeanja da e potovati nezavisnost ehoslovake. Proglasio ej protektorat, a Slovaka je postala satelitska njemaka drava. Najvee rtve terora su bili idovi, zabranjuje im se pravo na rad, mijenjaju prezimena. U Kristalnoj noi zapaljene su mnoge sinagoge, uniteno tisuu idovskih prodavaonica i ubijeno stotinjak idova. Od tada se nisu smjeli pokazivati u javom ivotu. POVEZIVANJE FAISTIKIH DRAVA Te drave trae reviziju Versailleskog ugovora. Kako ih ne bih sputavalo Drutvo Naroda, naputaju ga. Njemaka odbacuje sporazum postignut u Locarnu, ne priznaje granice i s Japanom potpisuje Antikominternski pakt protiv SSSR-a. Pridruuje im se i Italija. Dolazi do sporazuma Osovina RimBerlin. Tome se prikljuuju Japan, Maarska, Bugarska i onda s Danskom Njemaka sprema napad na Poljsku, s kojom je, kako bi je zavarala, ve 1934 zakljuila pakt i nenapadanju. Faistike sile su sustavno radile na ruenju Versailleskog sustava.

BANOVINA HRVATSKANAMJESNITVO I HRVATSKO PITANJE Poglavar namjesnitva koje se uspostavilo nakon atentata je knez Pavle. Pustio ej na slobodu Vlatka Maeka uoi Boia. Dopustio je obnovu rada politikih stranaka. Raspisao je izbore za Narodnu skuptinu,. HSS, SDS, Demokratska stranka, Zemljoradnika stranka i Jugoslavenska muslimanska organizacija dogovorili su se o listi Udruene opozicije, s nositeljem Vlatkom Maekom. Vladina list dobila je 60% a opozicija 38% glasova. Knez Pavle je poslije izbora smijenio vladu i za novog predsjednika vlade imenovao dr. Milana Stojadinovia iz Radikalne stranke. Zapravo ej formirao trostranaku stranku, sa Antom Korocem (SLS) i Mehmedom Spahom (JMO). Udruile su se te 3 u Jugoslavensku radikalnu zajednicu. Stojadinovi je priznao postojanje hrvatskog pitanja, te najavio njegovo rjeenje. Za kneza nije bila zapreka da novoj vladi kao glavnu zadau postavi rjeenje hrvatskog pitanja. POLITIKA AKTIVNOST HSS-a Maek i vodstvo HSS-a pratili su novu situaciju. Prionuli su obnovi strankinih organizacija i okupljanju pristaa HSS-a. Pokrenut je i novi stranaki list Hrvatski dnevnik. Vlada je tolerirala slobodniji stranaki rad, vidjevi u tome mogunost zaustavljanja procesa radikalizacije hrvatskog pitanja i svoenja hrvatske oporbe u legalne okvire. eljela je ostaviti dojam da radi na rjeenju hrvatskog pitanja. U Hrvatskoj tada HSS osim seljaka, okupljaju i druge slojeve. Maek ima podrku goleme veine Hrvata.

SPORAZUM CVETKOVI-MAEK Hrvatsko pitanje glavno ej politiko pitanje drave. Stojadinovi nije pokazao spremnost da doista i pristupi njegovu rjeavanju,, s nagli uspon nacista ugroavao je svjetski mir. Knez Pavle je smijenio Stojadinovia i predsjednitvo vlade povjerio Dragii Cvetkoviu da to prije ostvario dogovor sa Maekom i HSS-om. Cvetkovi je predstavnik i opunomoenik krune. Prvi susret Cvetkovia i Maeka je bio u Zagrebu poetkom travnja 1939. g. Prgovori su potrajali nekoliko mjeseci, a zavreni su potpisivanjem sporazuma Cvetkovi-Maek 26.8.1939. g. A knez je potpisao i uredbu o Banovini Hrvatskoj. Osnovana je i nova vlada u kojoj su predstavnici HSS-a. Maek je bio potpredsjednik. BANOVINA HRVATSKA Uredba o Banovini Hrvatskoj donesena je na temelju l. 116 iz Oktroiranog ustava, po kojemu je vladar utvrdi teritorij, nadlenost i organizaciju Banovine Hrvatske. Nastala je spajanjem Savske i Primorske Banovine i kotareva u kojima su vie od polovice stanovnitva Hrvati. Na elu banske vlasti je ban kojeg imenuje vladar. Ban je bio dr. Ivan ubai. Zakonodavnu vlast imao je Hrvatski sabor. Zakone su trebali potpisati ban i kralj da bi bili priznati. Upravna vlast je potpuno autonomna i neovisna o sredinjoj vlasti. Banovina Hrvatska je bila federalna jedinica unutar centralistiki ureene monarhije. BOSNA I HERCEGOVINA U SVIJETLU SPORAZUMA CVETKOVI-MAEK U Banovinu Hrvatsku su uli i kotarevi i krajevi naseljeni hrvatskim stanovnitvom. Politike, kulturne i crkvene institucije smatrale su da su time ugroeni interesi srpskog naroda, jer je jedan njegov dio ostao u okviru novoformirane Banovine Hrvatske. Srpske jedinice su pokrenule iroku kampanju pod parolom Srbi na okup. Radikalna stranka tvrdi daje ovaj sporazum ugrozio interese cijele zemlje. Srpski kulturni klub zalagao se za osnivanje iroke fronte koja e obuhvatiti sve Srbe u dravi. Muslimanski politiari protestirali su protiv sporazuma. JMO je zatraio da se osnuje bosanskohercegovaka banovina, kao etvrta federalna jedinicama sa granicama na Drini. Protivnika sporazuma bilo je i meu Hrvatima. Smatrali su da je Hrvatska dobila premalo. Zamjerali su Maeku to je Hrvatsku ostavio u sklopu Jugoslavije. STANJE U BANOVINI HRVATSKOJ Nije postignuta suglasnost. Hrvatski sabor se nikad nije sastao. Samo opinski izbori su odrani i bili su oslonac politike tadanjeg reima. Izbori su odrani samo u seoskim opinama. Izbori za gradske opine bili su odroeni. Polovica Srba su podrali sporazum i Banovinu. Ali oni drugi Srbi koji su bili pod utjecajem beogradskih politikih krugova protivili su se. Na kninskom podruju irila se promidba pokreta Srbi na okup. 1940 objavljena je Vidovdanska deklaracija dalmatinskih Srba koji trae pripajanje tog podruja Vrbaskoj Banovini. Akcija je suzbijena.

ZNANOST I KULTURA U MEURATNOM RAZDOBLJU (1918. 1939.)NOVA ZNANSTVENA OTKRIA Na podruju fizike ispituju se jezgre razliitih elemenata. Izdaja se izotop vodika deuterij. Otkriva se teka voda bitna za stvaranje atomske bombe. Prvi put se uspije razbiti atom. Otkriva se neutron. Formulira se teorija nuklearnih sila. Pokusima se dobiva prvu umjetni element tehnicij. 1938. g. Izvedena je prva atomska fisija bombardiranjem izotopa urana neutronima. Istraivanja na podruju elektromagnetskih valova i otkrivanje radiovalova omoguuju ovjeanstvu upotrebu radija i televizije. Iz podruja biologije; pronalaze se enzimi, vitamini i hormoni. Usavreni mikroskop omoguuje razvoj mikrobiologije. Razvija se genetika. U medicini se pronalaze uzronici mnogih bolesti. Uinkovitije lijeenje bolesti omoguuju ispitivanja krvi i krvotoka i tlaka. Izumljen je antibiotik penicilin. Otkrivene su mnoge vrste sintetikog materijala, zatim celuloida, celofana, umjetne svile i gume, sintetikih vlakana, najlon i perlon. KULTURNA DOSTIGNUA U MEURATNOM RAZDOBLJU U likovnoj umjetnosti pojavljuju se pravci: nadrealizam i ekspresionizam. Umjetnici su: Salvador Dali, Max Ernmst, Peet Mondrian. Prikazuje se svijet nastranih i iracionalnih vizija. Razvija se apstraktni ekspresionizam. U likovnim umjetnostima i knjievnosti razvija se dadizam, kao pobuna protiv rata, a ne stil. Pokazuju se apsurdni i okantni prikazi stvarnosti. Pojavljuje se umjetniki pokret Nova Stvarnost. Slikari prikazuju scene iz rata i graanskog drutva, kritizirajui njima njemake kapitaliste i militariste. Henry Moore ubodi apstraktnu skulpturu. Poznati pisci su Andre Breton, George Bernard Shaw i Jean-Paul Sartre koji je zaetnik francuskog egzistencijalizma. Sklafdatelji su George Gershwin, Alban Berg i Maurice Ravel. Poznata skladba ja rapsodija u plavom. U glazbenu umjetnost se uvodi simfonijski jazz. Oper Wozzeck je najpoznatije glazbeno djelo 20.st, kao i djelo Bolero. Carl Orff sklada najpoznatije djelo klasine glazbe 20.st. Carmina Burana. U jazz glazbi se isprepliu elementi crnake i europske glazbe. To ej swing razdoblje. Louis Armstrong Satchmo je jazz svira i pjeva. Najvei uspon dosee film, npr. etiri Jahaa Apokalipse, Dama s Kamelijama, Stradanja Ivane Orleanke. Do 1927 bili su nijemi filmovi. Prvi je zvuni film Pjeva jazza. Poznati glumci su Rudolf Valentino, Marlene Dietrich, Vivian Leight. Filmski reiser poznati je Sregej Mihajlovi Ejzentejn, ako i Charlie Choplin koji ej i ujedno glumac. On ostaje vjeran nijemom filmu, npr. Moderna vremena. Snimani su i crtani filmovi kao npr. Mickej Mouse od Walt Disneyja, i Popaj od Elize Crister Segor. PROMJENE U SVAKODNEVNOME IVOTU LJUDI U razvijenim zemljama graani imaju sve vii standard ivota-. Ljudi mnogo vie vremena posveuju na zabavama, plesovima, posjetima kinematografima, rekreaciji i sportu. ene se sve vie emancipiraju, vie nisu damo domaice. Bogatiji slojevi slijede trend mode. To je razdoblje potroakog drutva. ZNANSTVENO, KNJIEVNO I UMJETNIKO STVARALATVO HRVATA U Hrvatski knjievnici piu velik broj romana, pripovjedaka, pjesama, i kazalinih dijela. Poznati su Miroslav Krlea, Ivo Andri, Vladimir Nazor, Antun Branko imi i tin Ujevi. U slikarstvu se istiu Krto Hegedui i Gabrijel Jurki. A od skladatelja Jakov Gotovac (opera Ero s onog svijeta). Glazbenik Stjepan Hadrovi se isticao. Kemiar je i nobelovac Lavoslav Ruika, a geofiziar je

Andrija Mohorovi koji ej postigao dosta toga na polju seizmologije. U histografjiji i arheologiji su se isticali Fodro ii, Stjepan Srkulj i Miho Barada. Istraivanje je provodio don Frane Buli. Prouavanjem hrvatske i crkvene prolosti u Bosni i Hercegovini bavili su se bosanskohercegovaki franjevci i svjetovni sveenici.

OD NAPADA NA POLJSKU DO OSVAJANJA GRKEUZROCI DRUGOG SVJETSKOG RATA Izazvale su ga osvajake tenje Njemake, potpomognute od Japana i Italije. One su eljele osvojiti tue teritorije, druge pokoriti i osigurati si ivotni prostor. Njemaka je sklopila sa Danskom ugovor o nenapadanju. Tim se ugovorima Hitler osigurao da ne ratuje u isto vrijeme na vie bojita. Od Poljske trai da ustupe poljski koridor kojim je Poljska izlazila na Baltiko more i grad Gdansk. 1.9.1939. napao je Poljsku. Imao je strategiju munjevitog rata (Blitzkrieg). Snanim prodorom skupine tenkova slomili su poljski otpor 6.10.1939. Slijedilo je pjeatvo i zrakoplovstvo koje je razaralo poljske gradove. Ugovorom sa SSSR-om o granicama i prijateljstvu dogovorena je njemako-sovjetska podjela Poljske. SOVJETSKO-FINSKI RAT SSSR je imao osvajake planove. Staljin od Finske trai razmjenu teritorija pod izgovorom da eli zatititi Lenjingrad. Ona nije pristala. SSSR ju je napao u studenom 1939 .g. Finska prua dostojan otpor. Mirom u Moskvi Finska ustupa SSSR-u sporan teritorij. Finska se onda prikljuuje silama Trojnog Pakta. SSSR je iskljuen iz Drutva Naroda. Estonija, Letonija i Litva ulaze u sastav SSSRa kao federalne okupacije zbog okupacije. OSVAJANJE DANSKE I NORVEKE vedska eljezna ruda potrebna je Njemakoj zbog ratne industrije. Zbog njemake blokade Atlantika britanski i ameriki brodovi do sjeverne Amerike i obrnuto, plovili su uz obalu neutralne Norveke. Kako bi to sprijeio Hitler namjerava osvojiti Norveku. Napao je Dansku 9.4.1939. i ona se predaje bez borbi. Obranu Norveke pomae englesko-francuski ekspedicijski korpus, uporite je u luci Narvik. Preko nje se prevodila vedska eljezna ruda. Hitleru pomau norveki faisti. Norveka kapitulira 8.6.1939. pomou Vidkuna Quislinga. Njemaka se koristila norvekom elektroindustrijom za proizvodnju aluminija potrebnoga za industriju zrakoplova. OSVAJANJE ZEMALJA BENELUKSA Osvajanje je povedeno zato da se izbjegnu borbe na istonoj granici Francuske gdje ej bilo jakih obrambenih utvrda (Maginatova crta). Zemlje Beneluksa brzo su kapitulirale i put je bio otvoren prema Parizu. KAPITULACIJA FRANCUSKE Francuska je napadnuta 12.5.1940. pjeatvo se lako probijalo a Francuzi su se panino povlaili uz napade zrakoplovstva. Njemake snage ule su u Pariz praktino bez borbi. Strah i panika Francuza su bili veliki. Najee borbe su se vozile za grad Dunkerque preko kojeg je organizirana masovna evakuacija francusko-britanskih snaga u Veliku Britaniju. U gradu Vichyju vlada maral Philippe Petain kao njemaki satelit. Charles de Gaulle uz pomo Velike Britanije organizira pokret otpora pod imenom Slobodna Francuska.

BITKA ZA VELIKU BRITANIJU Winston Churchill je izabran za predsjednika vlade. Obeao je krv, suze, patnje i znoj u obrani od agresije. Hitler operacijom Morski Lav 10.7.1940. zapoeo je bombardiranje britanskih gradova, uzletita zrakoplova i luka. Nije odmah poeo invaziju dok ne ojaa svoje zrakoplovstvo i ne stekne nadmo u zraku. Nije uspio postii to. Britansko ratno zrakoplovstvo Royal Air Force unitavalo je njemake zrakoplove. Churchill je tako dobio bitku. RAT U SJEVERNOJ AFRICI I U SREDOZEMLJU Sukobljavaju se talijanske i britanske snage. Italija iz svoje kolonije Libije napada Egipat, niej imala uspjeha. Dolaze joj upomo njemake snage pod vodstvom Erwina Rommela (pustinjska lisica). Afriki korpus je potisnuo britanske snage natrag u Egipat. Italija napada i iz Albanija Grku. Grci uspijevaju Talijane istisnuti i osvojiti veliki dio Albanije. Njemaka ponovo spaava Italiju. Iz Bugarske i Makedonije napada Grku nakon ega je morala kapitulirati. Hitler osvaja Kretu, bojei se da Britanci s tog otoka ne ugroze njihovu opskrbu naftom u Rumunjskoj. IRENJE OSOVINE. STVARANJE TROJNOG PAKTA U rujnu 1940. zakljuen je Trojni pakt izmeu Njemake, Italije i Japana. Prikljuila im se Maarska, Rumunjska i Bugarska, i Jugoslavija. Potpisnice ele ostvariti dominaciju u svijetu usmjeren protiv SAD-a jer su ga zastraivanjem htjele sprijeiti da ue u rat.

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKASLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Balkan je trebao tititi istono bojite od eventualnog bonog napada britanskih snaga. 1940. njemaka je ponudila Jugoslaviji sklapanje pakta o nenapadanju. Traila je i pristup Trojnom paktu. Velika Britanija i SAD pokuale su to sprijeiti. Predsjednik vlade Cvetkovi je ipak donio odluku o pristupanju i to 25. 3. 1941. godine. Organizirane su demonstracije protiv pakta. Parole su bile: Bolje rat nego pakt, bolje grob nego rob. 27.3.1941. izveden je oficirski pu kojim je svrgnuta CvetkoviMaekova vlada i namjesnitvo. Sada je doao kralj Petar II na prijestolje. To ej poremetilo Hitlerove planove. Bez objave rata 6.4.1941. Njemaka je napala Jugoslaviju bombardiranjem Beograda. Pridruile su im se i Italija i Bugarska i za 12 dana je kapitulirala Jugoslavija. Vlada i kralj su napustili zemlju. USPOSTAVA NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE Do proljea 1941. Njemaka je bila za odranje Jugoslavije. Zbog dogaaja 27.3. Hitler se s Mussolinijem suglasio da se nakon sloma Jugoslavije uspostavi Hrvatska drava. Ubrzale su rad ustake skupine u Italiji. Na elu Mussolini eli Pavelia a Hitler Maeka. Maek je odbio pa je Hitler prihvatio Pavelia. 104.1941. Slavko Kvaternik je preko zagrebake radiopostaje proitao proglas o uspostavi Nezavisne Drave Hrvatske. Pavelievo preuzimanje vlasti oznaeno je objavljivanjem njegove odredbe o imenovanju prve hrvatske dravne vlade.

TERITORIJ NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE Njemaka je priznala hrvatsku dravu bez ikakvih teritorijalnih zahtjeva. Italija je istaknula svoje pravo na Dalmaciju. U travnju 1941. poeli su pregovori u Ljubljanu. Nastavljeni su u svibnju u Triu. 18.7.1941. potpisan je Rimski ugovor u Rimu u 3 dokumenta. Prvim dokumentom je Italija prisvojila Dalmaciju s otocima, odn. Najrazvijeniji dio hrvatske obale. Hrvatskoj je ostao dio od Omia do Dubrovnika gdje nema nijedne luke. Drugim NDH je rijeeno da nee podizati nikakve vojne objekte niti drati ratnu mornaricu. Tree je jamstvo za politiku nezavisnost Kraljevine Hrvatske. Mussolini je nastojao NDH podiniti pa je odluio da e postati kraljevinom. Kralj e biti lan talijanske kraljevske dinastije Spoleta. NDH imala je problema u razgranienju sa Maarskom koja ej zaposjela Meimurje. Granica prema Srbiji je na Drini. USTROJ VLASTI Na elu NDH bio je poglavnik dr. Ante Paveli. Poglavnik je donosio sve zakone. NDH podijeljena je na 22 upe. Na elu su im upani imenovani od poglavnika. U svakoj upi djelovala je organizacija ustakog pokreta, kojoj je na elu bio stoernik. 1942. uspostavljen je Hrvatski dravni sabor. lanovi su imenovani od poglavnika. Nije donosio zakone, bio je samo reprezentativno tijelo. Ustaki je reim oponaao faistike reime. Nije bilo politikih stranaka nego samo ustaki pokret. Postojali su prijeki sudovi i osnovani su koncentracioni logori. U logore su odvoeni idovi, Romi i Srbi ali i Hrvati simpatizeri komunista. Jasenovac je bio najvei. Ubijeno je 48 000 Srba i tisue idova. Progonio ej i pristae HSS-a. Maek je bio uhapen. Ubijen velik broj nevinih. ODNOS NDH PREMA ITALIJI I NJEMAKOJ Iako su Njemaka i Italija hrvatsku dravu smatrale neovisnom i saveznikom, ipak se njihove jedinice na hrvatskom prostoru nisu ponaale savezniki. Njemaki i Talijanski poslanici nazirali su rad poglavnika i vladu i usklaivao ga s interesima Njemake. Kontrolirano je i formiranje domobranskih jedinica. Praeni su potezi ustake vlade i otjecano je na odluke ustakog vrha. Onemoguavano je djelovanje hrvatske vlasti. Talijani u pomagali etnicima i partizanima odn. Pobunjenicima i opskrbljivali ih orujem. Tako su htjeli pojaati kaotino stanje. Gospodarski su iskoritavali NDH. 1943. Italija je kapitulirala a njemake su snage zaposjele i podruje koje su dotad drali Talijani. Dijelovi oduzeti rimskim ugovorom vraeni su NDH.

STANJE NA BOJITIMA I OSTALA ZBIVANJA U SVIJETU (1941.-1943.)RAT NJEMAKE SA SSSR-OM DO KRAJA 1941. GODINE Zakljuivanjem Trojnog pakta Hitler je praktino opkolio SSSR. Zbog tjesnaca Bospora i Dardanela te interesa na Balkanu odbio ej suradnju sa Trojnim Paktom. Hitlerov plan napada na SSSR se zvao plan Barbarossa. Sklopivi ugovor o neutralnosti SSSR je osigurao da u budunosti rat vodi samo s Njemakom. 22.6.1941. Njemaka je napala SSSR. Od zrakoplovstva uniten je najvei dio sovjetskih zranih snaga. Radili su strategijom ako u Poljskoj. Crvena Armija se povlaila prema Moskvi. Nijemci osvajaju velika prostranstva Bjelorusije, Ukrajine i Rusije. Metodom spaljene zemlje unitavajui pri povlaenju sve to bi moglo biti od koristi njemakoj vojsci . premjetaju se industrijska postrojenja na istok zemlje. Rat je do temelja unitio i iscrpio zemlju. Ali SSSR se neprestano obnavlja novim borcima, pruajui estok otpor. Prodor je zaustavljen pred Moskvom i Lenjingradom. Surova ruska zima zaustavila je njemaku mehanizaciju.

ATLANTSKA POVELJA I NASTANAK ANTIFAISTIKE KOALICIJE Atlantskom poveljom utvrena su naela borbe protiv nacizma i ureenje poslije rata: narodi bi imali pravo da sami odaberu vrstu vladavine i obnovile bi se suverene drave iju je nezavisnost ukinuo faizam i nacizam. Odricali bi se primjene sile u meusobnim odnosima drava. Oko te povelje poeli su se okupljati demokratske drave svijeta. To ej poetak stvaranja svjetske antifaistike koalicije. SAD donosi zakon o zajmu i najmu. Zemlje koje ratuju protiv zemlja Trojnog pakta besplatno su opskrbljivali hranom i orujem. JAPANSKA OSVAJANJA U AZIJI I ULAZAK SAD-A U RAT Velika Britanija, Francuska i Nizozemska imale su nezatiene kolonije, preputene agresivnom japanskom militarizmu. 7.7.1941. Japan bez objave napada ameriku bazu Pearl Harbor. Tu se nalazila glavna amerika pomorska baza. 8.12.1941. SAD i Velika Britanija objavljuju rat Japanu i Kina Njemakoj. 11.12.1941. Njemaka i Italija objavljuju rat SAD-u. Japanski ratni ciljevi su stvoriti veliku istonu Aziju, pokoriti jugoistonu Aziju od Manurije do Uskrnjih otoka i od Aleuta do Australije. VELIKE BITKE PREKRETNICE U RATU 1941. sovjetske snage kreu u protuofenzivu na liniji bojita kod Moskve. Dopremljeno ej pojaanje koje su spasile Hitlerove snage od poraza. Cilj ima je osvojiti Staljingrad i prodrijeti do Kavkaza i Bakua, gdje se nalaze izvori nafte. U odluujuoj bitci Nijemci su doivjeli poraz. Crvena armija je potisnula Nijemce prema zapadu za oko 400km. U Koraljnom moru prvi put su zaustavljeni Japanci i u bitci kod Midwaya poraeni od Britanaca, Amerikanaca i Australaca. Osvajaju i Solomonske otoke i nastavljaju dalje prodirati. U bitci kod El Alameina (delte Nila) britanske snage pobjeuju talijansko-njemake snage, ulaze u Libiju i osvajaju strateko uporite Toburk. U studenom 1942. ameriko-britanskim snagama u Maroku se pridruuju Francuzi i tako e protjerati snage Trojnog pakta iz sjeverne Afrike. Konferencijom u Casablanki dogovorili su se da poduzmu ratne operacije na tlu Italije. 1943. iskrcavaju se na Siciliji, koja je osvojena u kolovozu. 25.7.1943. Mussolini je dao ostavku a vladu formira maral Pietro Badoglio, koji pristaje na kapitulaciju 8.9.1943. Savezniki zrakoplovi s velikim radijusom kretanja otkrivaju podmornike poruke radarima tkao da oni imaju prednost na moru. Britansko-ameriko zrakoplovstvo poelo je sustavno bombardirati njemake gradove i industrijska postrojenja. To ej psihiki djelovalo na puanstvo. Njemake snage na istonom bojitu pokuavaju ofenzivom preokrenuti stanje. Ali to onemoguavaju Sovjeti kod Kurska i Orela. Tu ej najvea tenkovska bitka bila. Rusi su kontraofenzivom dospjeli do donjega Djepra i velikog dijela srednje Ukrajine.

STANJE NA NAIM PROSTORIMAKPJ UOI SLOMA JUGOSLAVIJE Komunistika partija Jugoslavije (KPJ) osnovana je 1919. Bila ej zabranjena pa je radila u ilegali. 1937. generalni sekretar KPJ postao je Josip Broz Tito. Pozornost pridaje nacionalnom pitanju. On inicira osnivanje komunistike partije Hrvatske i KP Slovenije ali u ilegalnosti. Tito potie povezivanje komunista sa demokratskim antifaistikim snagama osnivanjem Narodne fronte. DVIJE KONCEPCIJE OBNOVE JUGOSLAVIJE Kralj i vlada u emigraciji u Londonu prihvaeni su kao nositelji kontinuiteta jugoslavenske drave. Politika VB, SAD-a i SSSR-a teila je obnovi Jugoslavije. Postojale su dvije suprotstavljene grupacije u dravi. Prva je KPJ. Cilj im je preuzimanje vlasti i uspostava socijalistikog modela drutveno-ekonomskih odnosa. Druga je vezana za emigracijsku vladu u Londonu. ele vratiti prijanje politiko i drutveno stanje. To znai monarhiju. Emigracijska vlada istie kontinuitet Jugoslavije i nastavljanje rata protiv Njemake i Italije. U zemlji etniki pokret Drae Mihailovia bori se protiv Hrvatske i partizana i surauju stoga s Nijemcima.

JAANJE I USPJESI SILA ANTIFAISTIKE KOALICIJERATNA ZBIVANJA U DRUGOJ POLOVICI 1943. GODINE U Italiji Saveznici su zaustavljeni. Njemake snage zamjenjuju Talijane. Juno od Rima vode se teke bitke. Na Tihom oceanu Saveznici uspjeno potiskuju Japance. Izvode se amfibijski napadi na skupine otoka sredinjeg i zapadnoga Tihog oceana prisiljavajui Japance na povlaenje. Borbe su se vodile i u Novoj Gvineji i Burmi. Sovjetske snage su u kasnu jesen 1943. oslobodile glavni grad Ukrajine Kijev i veliki dio unutranjosti Ukrajine. TEHERANSKA KONFERENCIJA Konferenciji u Teheranu (28.11. 1.12.1943.) prisustvovali su Roosvelt, Churchill i Staljin. Govori se o otvaranju zapadnog bojita, tj. u Normandiji. O poslijeratnom razgranienju i o tome kako se treba pruiti svaka pomo partizanima u Jugoslaviji. Najvanije je uklanjanje Hitlera i stvaranje nove povoljnije ravnotee snaga nakon sloma. TALIJANSKO BOJITE U 1944. GODINI Nakon kapitulacije Italije 1944. poinje saveznika ofenziva. Borile su se za samostan Monte Cassino koj je bio njemaka utvrda. Osloboeni su Rim i Firenca i onda se bojite uvrstilo blizu Bologne. Nijemci su u sjevernoj Italiji osnovali satelitsku dravu Talijansku Socijalnu Republiku. Predsjednik je B. Mussolini.

ISKRCAVANJE SAVEZNIKA U NORMANDIJI To je najvaniji dogaaj u ratnim operacijama tijekom 1944. iskrcavanje je poelo 6.6., poznato pod D Dan, u Normandiji izmeu Caena i Cherbourga, praeno od monog zrakoplovstva. To ej najvei mornariki sustav u povijesti ratovanja. Nakon estokih okraja Saveznici su uspjeli probiti njemake obrambene linije. Pomau ima snage generala de Gauella i pokreta otpora. Njemake snage u Ardenima poduzimaju ofenzivu ali su se morale povui. Nijemci tada bombardiraju London, nanijeli su veliku tetu ali nisu postigli slamanje otpora. USPJESI SOVJETSKIH SNAGA U 1944. GODINI Crvena armija nezaustavljivo napreduje te dolazi do granica Poljske i Litve. Osloboena ja zapadna Ukrajina i podruje sjeverno od Kavkaza. Ulazi u Estoniju i Letoniju i rumunjsku i Maarsku. U kolovozu 1944. u Varavi izbija ustanak protiv Nijemaca koji je uguen a ustanici su odvedeni u koncentracione logore i ubijeni. SAVEZNICI POTISKUJU JAPANCE S TIHOG OCEANA Saveznike snage uspijevaju potisnuti Japance s Marshallovih i Marijanskih otoka, s Filipina. U zaljevu Leyte su posve porazili japansku flotu. Tom pobjedom je slomljena mo japanske mornarice. Japanci shvativi da e biti poraeni uvode pilote samoubojice-kamikaze. Iz Kine Japance tjeraju ujedinjene snage Kuomitanga i komunista. Otpor prua i domae stanovnitvo.

JUGOSLAVENSKA FEDERACIJAAVNOJSKA JUGOSLAVIJA 1942. osnovano je Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije (AVNOJ) kao politiko predstavniko tijelo cijele zemlje. Osnovano je i Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske (ZAVNOH). Predsjednik je Vladimir Nazor. 2.7.1944. odrano je drugo zasjedanje ZAVNOBiH. Tada je to tijelo postalo najvia zakonodavna i izvrna vlast BiH. kapitulacija Italije osnaila je partizanski pokret. ZAVNOH eli sjedinjuje hrvatske krajeve matici Hrvatskoj koje su joj bile oduzete Rappalskim i Rimskim ugovorima. 29. i 30.11.1943. bilo je Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. Proglaen je vrhovnim zakonodavnim tijelom i nositeljem suvereniteta drave. Ustrojstvo nove Jugoslavije je na federativnoj osnovi. Izbjeglikoj vladi oduzeta su prava zakonite vlade. Petru II. Zabranjen je povratak. Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije NKOJ je privremena zajednika jugoslavenska vlada sa Titom na elu. Jugoslavija je sad Demokratska Federativna Jugoslavija. SUKOB ANDRIJE HEBRANGA SA VODSTVOM KPJ Andrija Hebrang je vodea linost, komunist, nastojao je Hrvatskoj osigurati ravnopravan poloaj, sekretar je Centralnog komiteta KPH. Mnogi politiki potezi i odluke nisu nailazili na odobravanje pa ej uklonjen sa dunosti. Umro je najvjerojatnije u koncentracionom logoru. LANOVI HSS-a MEU PARTIZANIMA Maek je smatrao da faisti nee pobijediti u ratu i da e se NDH nai u obnovljenoj Jugoslaviji. HSS-ovci nisu odobravali Maekovu politiku ekanja i dolazi do raslojavanja. Jedni prilaze ustaama. Drugi, glavnina i Maek, ekali su razvoj dogaaja. Trei su se prikljuili partizanima vidjevi nezadovoljstvo Hrvata, a ne zbog komunistikih opredjeljenja.

SPORAZUM TITO-UBAI Saveznici su Titovi vojsku smatrali saveznikom. Odran je sastanak predsjednika izbjeglike vlade ubaia i Tita na Visu lipnja 1944. izbjeglika vlada prihvaa zakljuke AVNOJ-a. Odrekla se etnikog pokreta Drae Mihajlovia. Objavljena je deklaracija kojom priznaje tekovine NOB-a i demokratsko federativno ureenje. Za vrijeme rata nee se pokretati pitanje konanog ureenja. Kralj e ostati u inozemstvu do kraja rata. Premijer Churchill nije bio zadovoljan ,smatrao je da je ubai bio previe popustljiv. Viki sporazum potvruje obnovu Jugoslavije.

KRAJ DRUGOG SVJETSKOG RATA. POBJEDA UDRUENIH ANTIFAISTIKIH SNAGAKONFERENCIJA U JALTI Sastali su se Roosvelt, Churchill i Staljin od 4. do 12.2.1945. na Jalti. Bilo je suprotnosti meu saveznicima. Sloili su se za granice Njemake i unutarnju podjelu na okupacijske zone i naplatu ratne otete. Podijeljena je na 4 zone. Upravu je preuzelo kontrolno vijee. Raspravljalo se o istonim granicama. (Poljska -SSSR). Treba se iskorijeniti nacizam i militarizam. Osnovana je organizacija Ujedinjeni Narodi (OUN) koja se brine o ouvanju mira u svijetu. SLOM NJEMAKE 7.3. amerike snage prelaze Rajnu i zauzimaju Koln i Ruhr, najvanije rudarsko i industrijsko sredite. Njemako se zapadno bojite tako raspalo. Stradao je grad Dresden pun izbjeglica, sravnjen s zemljom. Za taj zloin nitko nije odgovarao. Istono bojite se pokree ve u sijenju 1945. napad je prisilio Maarsku na kapitulaciju, zauzimaju Budimpetu, pa Be i Austrija je bila osloboena. Napreduju i u Poljskoj. Poraene su njemake snage u sjevernoj, srednjoj i junoj Njemakoj. Snage antifaistike koalicije susrele su se na rijeci Labi. 25.4. ulaze u logor Dachau. Njemake snage pruaju snaan otpor. A kad su sovjetske snage ule u Berlin, vodei uline borbe, Hitler se bio u svom sklonitu. Berlin je zauzet 2.5.1945. padom Berlina prestao je svaki njemaki otpor. general Alfred Jodlo potpisao je u Reimsu kapitulaciju 7.5.1945. koja je stupila na snagu 9.7. POTSDAMSKA KONFERENCIJA Truman, Stlajin i Churchill su se sastali u Potsdamu. Odluena je demilitarizacija i da se kazne osobe krive za rat. Savezniko kontrolno vijee dobilo ej vrhovnu vlast. Dio Pruske pripao je SSSR-u. Oduzimanjem Njemakih industrijskih postrojenja i proizvoda Poljska je mogla podmiriti svoja reparacijska potraivanja kao i ostale drave. Ostala je podijeljena na okupacijske zone. Berlin je podijeljen na 4 zone. KAPITULACIJA JAPANA Saveznici ofenzivom osvajaju otok po otok na tihom Oceanu. Bombardirali su japanski otok Iwo Jima i tako pobili jednu od posljednjih crta obrane Japana. Osvojile su i otok Okinawa, nakon najvee amfibijske invazije na Pacifiku. Otok je branilo 140 00 Japanaca. Japan ne nam